POPOVIC O POSLOVNIKU

Sobzirom na to da su izmjene Poslovnika Skupstine, koje predvidaju novcano kaznjavanje poslanika koji neopravdano odsustvuju sa zasijedanja, usvojene prije gotovo cetiri mjeseca, a jos se ne primjenjuju, strah me je da je na djelu neprincipijelna politicka trgovina, kazao je za Pobjedu Andrija Popovic, predsjednik Liberalne partije.

Popovic je predlagac izmjena Poslovnika, usvojenih 31. jula, po kojima se poslanik za neopravdano odsustvo iz parlamenta duze od 30 dana kaznjava oduzimanjem 50 odsto plate, a onome ko neopravdano odsustvuje sa jedne sjednice plata se umanjuje za 40 odsto.

Komentarisuci to sto je Administrativni odbor prepustio generalnom sekretaru i Kolegijumu da donese odluku o kriterijumima za procjenu opravdanosti, odnosno neopravdanosti odsustva poslanika, Popovic je rekao da Odbor to nije smio uciniti.

“Administrativni odbor nije smio prepustiti tako vaznu odluku bilo kojem inokosnom organu i pojedincu. Kako Administrativni odbor odlucuje o sankcijama poslanika i u drugim slucajevima, tako je logicno morao i mora i u ovom”, istakao je Popovic.

On kaze da ce insistirati na hitnom sprovodenju novih poslovnickih odredbi.

“Sustina izmjena Pravilnika koje je LP inicirala bila je da prevazide politicke tenzije i pomogne ozdravljenju politicke scene. Naravno, i da gradanima koji su birali svoje predstavnike a koji gotovo cijeli mandat nijesu radili nijedan dan, pruzi satisfakciju i pokaze da odgovornost mora postojati na svakom nivou i da se mora uvazavati glas gradana. Nazalost, usvajanje i sada implementacija ovog rjesenja naisla je na mnoge prepreke koje nijesmo ocekivali. Insistiracemo na sto hitnijem sprovodenju onoga sto je obaveza oko koje smo se svi saglasili i usvojili da se mora sprovoditi od ovog zasijedanja Skupstine”, rekao je Popovic.

Na pitanje ocekuje li da ce Odbor za izbornu reformu zavrsiti u novom roku posao, Popovic je odgovorio da nije optimista.

“Nijesam optimista. Tesko je ocekivati da se tako obiman i sustinski vazan posao moze obaviti kvalitetno u tako kratkom roku. Narocito imajuci u vidu odnos opozicije prema radu ovog odbora koji dominantno i ne ucestvuju u radu”, istakao je Popovic.

On je, na pitanje vjeruje li u iskrenu namjeru i vlasti i opozicije da se taj posao dovede do kraja, kazao da se moraju prevazici uskopartijski interesi.

“Ako se prevazidu uskopartijski interesi i dnevnopoliticka nadgornjavanja i egoizmi, mozda je i moguce doci do rjesenja u najboljem interesu drzave i napretka”, dodao je Popovic.

FINSKA MINISTARKA NAJAVILA

Savjet za opste poslove Evropske unije (EU) poslao je jasnu poruku – posvecni smo Zapadnom Balkanu i prosirenju EU, kazala je finska ministarka za Evropske poslove Titi Tupurainen, nakon sjednice koja je juce odrzana u Briselu.

Ona je kazala da Savjet nije raspravljao o francuskim predlozima i navela da ce prosirenje biti aktuelna tema na proljece.

Ministarka drzave koja ce jos sest sedmica predsjedavati Savjetom EU, na konferenciji za medije je kazala da se na sjednici diskutovalo o prosirenju, kako ici naprijed, ali da na tu temu nisu donosili pisane zakljucke.

Upitana da li je francuski predlog o novoj metodlogiji prosirenja EU produktivan, ona je kazala da su dobrodosli svi predlozi clanica EU.

“Nijesmo detaljno diskutovali o tom predlogu, culi smo predlog, culi smo da su neke drzave clanice zabrinute zbog njega. Nova Evropska komisija ce imati svoje predloge vezane za metodologiju i kako ici dalje”, kazala je ministarka iz Finske, prenijela je Pobjeda.

Na pitanje da li je francuski “non paper” prihvatljiv nekim clanicma, Tupurainen je kazala da se o njemu nije glasalo i da ostaje da se vidi da li je predlog Francuske prihvatljiv drugim clanicama.

Upitana kako bi reforma prosirenja uticala na drzave koje su duboko u procesu pregovora, odnosno na Crnu Goru i Srbiju, ona je kazala da je prerano govoriti o tome.

“Jos nemamo novu EK, nemamo prijedloge EK, prerano je procijeniti uticaj. Danas smo tu da ponovimo posvecenost regionu”, kazala je Tupurainen.

Ona je rekla da se u EU “ne prave mrtvi” po ovom pitanju.

“Ovaj vremenski period je specifican zbog tranzicije. Cekacemo i vidjeti kakve ce korake nova EK preduzeti”, dodala je ona.

Francuski predlog predvida i reverzibilnost procesa pregovora odnosno, nazadovanje u tom procesu, a Tupurainen je, upitana da li je cula podrsku za nazadovanje, ponovila da nije bilo detaljne diskusije o predlogu Francuske.

“Posveceni smo Zapadnom Balkanu. Neki su bili pozitivni ka francuskim predlozima neki vise oprezni”, rekla je Tupurainen.

Ranije juce, francuska ministrka za Evropu Ameli de Monsalen, kazala je da u EU mnogi dijele ocjenu da ima slabosti u pregovorima sa Crnom Gorom i Srbijom i dodala da je EU spremna da o tome razgovara s Podgoricom i Beogradom sa ciljem da se vrati povjerenje medu clanicama i stanovnistvom.

TRIFUNOVIC SMATRA

Strucnjak za bezbjednost i univerzitetski profesor Darko Trifunovic smatra da je donosenje novog zakona o medijima doslo u pravom trenutku, jer je Crna Gora, kaze on, u sredistu hibridnog rata.

Anonimni mediji kojima se ne zna ko stoji iza njih, a ciji je zadatak sirenje dezinformacija, manipulacije i izvrtanje realnosti, nijesu nista drugo do metode specijalnog rata.

“Da se ne radi o tome, zasto bi se krio identitet pojedinih medija? To je isto kao kada imas covjeka koji ide ulicom i nosi masku ili fantomku na glavi, jer je vec ucinio neko nedjelo ili se sprema da to uradi. E to je pandan za anonimne portale”, kaze Trifunovic za Dnevne novine.

Predlog zakona o medijima, podsjetimo, uskoro ce biti razmatran na sjednici Vlade Crne Gore. Kompletan tekst ovog akta je prosao cetiri ekspertize Savjeta Evrope i Evropske komisije i dobio “zeleno svjetlo” da je usaglasen sa standardima EU.

Novim rjesenjima je predvideno da u impresumu svakog medija, dakle i onlajn, mora stajati i vlasnicka struktura, sto do sada nije bila zakonska obaveza za elektronske publikacije.

Trifunovic je uvjeren da ce novim zakonom mnoge stvari biti rijesene, da ce profesionalni, ozbiljni mediji i novinari biti zasticeniji.

“Najvise ce biti pogodeni lazni portali, jer ce morati da se zna ko nosi uredivacku politiku, gdje je sjediste medija, ko je vlasnik… Dakle, znace se identitet medija. Nepostojanje takvih podataka unosi pravnu nesigurnost, jer svako moze da napise najvece gadosti i da ne odgovara. Kako da se branis od toga, koga da tuzis? Novim zakonskim rjesenjima to ubuduce nece biti moguce, pod uslovom da ostanete istrajni u njihovoj primjeni”, porucuje Trifunovic.

On podsjeca da se dugo vremena bavi istrazivanjem mreze laznih medija, i da je identifikovao vise od 100 takvih portala koji su usmjereni prema Crnoj Gori.

“Mnogi od njih su van vase drzave, ali se bave Crnom Gorom, sirenjem laznih vijesti, dezinformacija, izvrtanjem realnosti i sijanjem nepovjerenja. Koliko imate medija koji mogu da im se suprotstave plasiranjem pouzdanih, tacnih informacija, razoblicavanjem specijalnog rata protiv Crne Gore, 20? Mislim da sam mnogo rekao, da ih je desetak i to je to. Sada uporedite tu cifru i stotinu portala koji idu na vas. Dakle, ovo nije prepadanje, samo realnost. Novi napad na Crnu Goru nece biti onakav kakav je bio 2016. on ce pocivati na tome da se izazove nepovjerenje, da se iz nepovjerenja rode sumnje u sve i svakog, od najblizih u porodici, do najblizih poslovnih saradnika. Novi akteri napada na Crnu Goru nece biti naoruzani, ali nece biti nista manje opasni. Naprotiv”, ocjenjuje Trifunovic.

Trifunovic naglasava da ce glavna meta, kao i do sada, biti predsjednik drzave Milo Dukanovic, kao lider koji je Crnu Goru uveo u NATO i koji ce je uvesti u EU, ali da ce na meti biti i njegovi saradnici kako bi se razvilo nepovjerenje.

“Krenuce propaganda o odnosima izmedu predsjednika i premijera, ministara, tuzilaca, sudija, policije…Nije iskljuceno da se pojave i lica iz javne uprave koja su u hijerarhiji vlasti necim bili nezadovoljni. Ukljucice se i ekipe za pritisak preko drustvenih mreza. Trazice se protivnici Crne Gore, predsjednika Dukanovica svuda i njihova prica kruzice preko drustvenih mreza, preko raznih medija, laznih portala, preko nevladinih organizacija koje su te medije stvorili. Kada sve ovo imate u vidu jasno je koliko je znacajno da upravo sada donosite novi zakon o medijima, da konacno institucije, ali i pojedinci imaju mehanizme da se zastite od onih koji rade protiv vas”, porucuje Trifunovic.