Opstina Tivat pripremila nacrtu Odluke o budzetu za 2020. godinu

Nacrt Odluke juce stavljen na javnu raspravu

Budzet Opstine Tivat za 2020. godinu iznosice 23.556.400 eura, predlozeno je nacrtom Odluke o budzetu za narednu godinu, koju je pripremila administracija gradonacelnika Sinise Kusovca (DPS). Nacrt je juce stavljen na petnaestodnevnu javnu raspravu.

Tivatska vlast namjerava da dogodine potrosi 12,92 miliona eura na kapitalne izdatke, tekuci rashodi budzeta iznosice nesto preko sest miliona, dok ce na otpatu kredita biti potroseno 2,36 miliona eura. Transferi institucijama, pojednicima i NVO sektoru iznosice nesto vise od dva miliona eura.
Namjera je, prema nacrtu, da se od poreza dogodine naplati ukupno 8,5 miliona eura, sto je oko 600 hiljada vise od plana prihoda po tom osnovu za ovu godinu. Najveci dio tog uvecanja od oko 400 hiljada eura, ocekuje se od naplate poreza na nepokretnosti koji ce, prema novoj odluci koja bi trebalo da ide na usvajanje na narednoj sjednici lokalnog parlamenta, biti uvecan za vlasnike nekretnina na prvoj liniji uz obalu mora, odnosno trasu Jadranske magistrale kroz Tivat.

Lokalna DPS-SD-HGI vlast ocekuje pad prihoda Opstine od naplate lokalnih taksi za oko 50 hiljada eura, te naknada za cak blizu 800 hiljada eura u odnosu na plan prihoda po tim osnovama za ovu godinu. Posebno zabrinjava to sto ocekuju dodatni pad ionako niskih prihoda Opstine od komunalija koje treba da plate investitori svih novih objekata koji se grade u Tivtu.

Ove godine, plan prihoda od komunalija iznosi 2,5 miliona eura, a dogodine tek 1,8 miliona sto je stavka koju ce Kusovac i njegovi saradnici morati da objasnjavaju Tivcanima tokom aktuelne javne rasprave, jer se sve to desava u vrijeme kada je u Tivtu na sceni bukvalno eksplozija nove gradnje, prvenstveno stanova za prodaju na trzistu.

Iz nacrta budzeta se vidi i da Kusovceva administracija u godini lokalnih izbora, Tivcanima namjerava da pored poreza na nepokretnosti, za cak trecinu poveca naknadu koju ce oni placati za koriscenje opstinskih puteva. Tzv. ,,ostali prihodi” Opstine Tivat naredne godine ce biti manji za oko milion i po eura nego 2019. u kojoj je Vlada lokalnoj samoupravi vratila upravo toliki iznos novca za refundiranje nabavke novih vatrogasnih vozila preko MUP-a prije deset godina.

Kusovac je planirao da grad dogodine zaduzi za novih dva miliona eura, u budzet da prenese cetiri miliona eura neutrosenih sredstava iz ove godine, kao i da Tivat u izbornoj godini, dobije cak cetiri miliona eura kapitalnih donacija od Vlade.

Na rashodovnoj strani, plate i ostala primanja narasle lokalne administracije dogodine ce Tivcane kostati preko 3,5 miliona eura, sto je oko 70 hiljada eura vise nego 2019. Troskovi rada administracije dogodine ce u obliku rashoda za materijal i usluge, poreske obveznike kostati preko 1,8 miliona eura, sto je uvecanje od skoro 100 hiljada u odnosu na ovu godinu. Kapitalni izdaci planirani na 12,92 miliona, za oko 200 hiljada su veci od plana kapitalnih ulaganja za ovu godinu, pri cemu je doslo do preraspodjele iznosa na pojedinim stavkama, pa ce tako, na primjer, dogodine za ekspropijaciju biti utroseno cak tri miliona eura, sto je upola vise nego 2019.

Najveci dio tih troskova odnosi se na konalno placanje oko 12.000 kvadrata privatne zemlje na Klacini koje je Opstina u vrijeme dok je njome upravljao Ivan Novosel (DPS), 2014 i 2015. uzurpirala mjestanima Krtola, radi izgradnje postrojenja za preciscavanje otpadnih voda.

Kusovac ni u narednoj, izbornoj godini, ne odustaje od prakse davanja kredita pod povoljnim uslovima zaposlenima u lokalnoj uopravi za rjesavanje stambenih pitanja ili poboljsanje uslova stanovanja. Za te kredite planirano je 50 hiljada eura, sto je za 20 hiljada manje nego ove godine. Zanimljivo je da lokalna administracija racuna da ce njeni clanovi koji su dobili ove kredite, dogodine u gradsku kasu vratiti tek 9.000 eura, skoro upola manje nego sto iznosi plan prihoda od otplate ovih kredita za 2019. Iako je nedavno u lokalnom parlamentu izglasala odluku o produzenju zakupa opstinskih poslovnih prostora sa aktuelnim zakupcima pod istim uslovima, uz napomenu da sa skoro svima od njih ,,Opstina ima pozitivno iskustvo u smislu redovnog placanja zakupnina”, tivatska vlast dogodine u budzetu od rente ocekuje tek 150.000 eura, sto je za cak 60 hiljada eura manje nego sto iznosi plan prihoda od zakupa opstinskih poslovnih prostora u 2019.

Vlada je usvojila Projekcije makroekonomskih pokazatelja za period od ove do 2022. godine

Realna stopa rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu projektovana je na nivou od 3,1 odsto, dok se za narednu ocekuje jacanje od 3,4 odsto, saopsteno je iz Vlade.

,,Osim toga, procijenjeni rast zaposlenosti u ovoj godini je 2,8 odsto, nominalnih zarada jedan odsto, realnih zarada 0,5 odsto, dok procijenjena prosjecna inflacija iznosi 0,5 odsto”, navodi se u saopstenju Vlade.

Vlada je usvojila Projekcije makroekonomskih pokazatelja za period od ove do 2022. godine.

,,Projekcije su izradene po novom makroekonomskom modelu u skladu sa posljednjim raspolozovim podacima, a dokument sadrzi i pregled spoljnih faktora koji uticu na projekcije rasta i polaznih pretpostavki za njihovo ostvarenje”, dodaje se u saopstenju.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o potvrdivanju Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoci u poreskim pitanjima.

Zakonom se, kako su kazali, omogucava sprovodenje Konvencije u cilju pruzanja pomoci izmedu drzava potpisnica, u vidu razmjene informacija na zahtjev automatski i spontano, pomoc u naplati inostranih poreskih potrazivanja i dostavljanju dokumentacije, i obezbijeduje pravni osnov za medunarodnu saradnju i razmjenu informacija o poreskim obveznicima, radi efikasne borbe protiv poreske evazije.

Utvrden je Predlog zakona o izmjenama Zakona o medunarodnim restriktivnim mjerama.

Izmjene se, pojasnili su iz Vlade, odnose na usaglasavanje sa Uredbom o organizaciji i nacinu rada drzavne uprave na osnovu koje je Uprava za sprecavanje pranja novca i finansiranja terorizma prestala da postoji kao organ uprave, a njene nadleznosti su povjerene Sektoru za sprjecavanje pranja novca i finansiranja terorizma Uprave policije.

Vlada je donijela Odluku o produzenju koncesije za priredivanje posebnih igara na srecu u kazinu ,,Casino Royal Splendid”, na lokaciji hotel ,,Splendid”, Becici bb i prihvatila Ugovor o koncesiji.

Tom odlukom se, kako su rekli, produzava koncesija za priredivanje posebnih igara na srecu u kazinu ,,Casino Royal Splendid” na period od pet godina, pocev od 15. februara naredne godine.

Vlada je dala saglasnost na Prijedlog o placanju naknade za komunalno opremanje gradevinskog zemljista izgradnjom komunalne infrastrukture, izgradnji komunalne infrastrukture u zahvatu DSL Sektor 38 – Bigova i LSL Traste i izmirivanju dodatnih troskova koje snosi ,,Bigova Bay”.

Kompanija ,,Bigova Bay” vecinski je vlasnik zemljista na poluostrvu Traste ukupne povrisne vise od 900 hiljada metara kavdartih.

,,Cilj kompanije je da na poluostrvu izgradi turisticki kompleks najvise kategorije, u vidu luksuznih hotela sa 4+ i 5 zvjezdica, ciji ce smjestajni kapaciteti shodno planskim dokumentima iznositi 1,186 lezajeva”, rekli su iz Vlade.

Visina investicije u ovaj turisticki rizort, prema procjenama investitora, iznosi preko 200 miliona eura.

UPRAVA CARINA

Uprava carina je u prvih deset mjeseci naplatila 687,74 miliona EUR, sto je 6,3 odsto vise u odnosu na isti period prosle godine.

“Realizovan je povracaj sredstava u iznosu od 9,58 miliona eura, cime je ostvarena neto naplata od 678,16 miliona eura. To je tri odsto vise u odnosu na plan prihoda”, navodi se u saopstenju.

Prema strukturi naplacenih prihoda, naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu iznosi 454 miliona eura, sto je 5,65 odsto vise.

“Po osnovu akcize naplaceno je 207,67 miliona eura, cime je ostvaren rast prihoda od 7,8 odsto vise nego u prosloj godini”, rekli su iz Uprave.

Posmatrano po strukturi po akciznim proizvodima sve kategorije su zabiljezile rast. Najvece pozitivno odstupanje zabiljezeno je kod naplate akciza na duvan i duvanske proizvode i to 6,4 miliona eura ili 19,42 odsto.

“To je rezultat redefinisane akcizne politike i posljedicno tome oporavka trzista duvana. U odnosu na plan prihoda, ukupna naplata akciza je veca 3,8 miliona eura ili dva odsto”, dodaje se u saopstenju.

Ostvarena naplata po osnovu carine iznosila je 24,12 miliona eura, sto je 6,23 osto vise, dok je naplata poreza na kafu iznosila 1,88 miliona eura, a ostali prihodi 72,4 hiljade eura.

“Ukupno ostvarena naplata prihoda u oktobru iznosila je 73,84 miliona eura cime je ostvaren rast prihoda od cetiri odsto. Posmatrano prema strukturi naplacenih prihoda sve kategorije su zabiljezile rast prihoda”, zakljucuje se u saopstenju.

Vjetar, mjestimicno umjeren do pojacan, na sjeveru i duz obale na udare jak, juznih smjerova

U Crnoj Gori u subotu ce biti promjenljivo oblacno sa suncanim intervalima, uz uslove ponegdje za povremenu kisu, a lokalno je moguc i pljusak sa grmljavinom.

Kako je saopsteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru, na sjeveru, po kotlinama magla.

Vjetar, mjestimicno umjeren do pojacan, na sjeveru i duz obale na udare jak, juznih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od pet do 15, najvisa dnevna od 11 do 22 stepena.

ANJES

Samoproglasena privremena predsjednica Bolivije Henin Anjes izjavila je danas da ce doskorasnji predsjednik zemlje Evo Morales morati da odgovara pred sudom zbog izborne prevare ako se vrati u domovinu.

Poslije izjave Moralesa, koji se sklonio u Meksiko, da je i dalje legitimni predsjednik Bolivije, jer ga je vojska primorala da podnese ostavku, a Kongres je jos nije usvojio, Anjes je novinarima rekla da je on “sam otisao” i da ga “niko nije izbacio”.

Anjes je kao potpredsjednica Senata bila najvisi opozicioni zvanicnik gornjeg doma bolivijskog parlamenta kada je Morales u nedjelju podnio ostavku poslije tronedjeljnih masovnih demonstracija zbog navodne krade na izborima 20. oktobra.

Protesti su izbili posto je Morales tvrdio da je na izborima obezbijedio cetvrti predsjednicki mandat.

Organizacija americkih drzava sprovela je reviziju izbornog procesa i zakljucila da je bilo velikih neregularnosti, dok Morales negira da je bilo krade.

EVROLIGA (8. KOLO)

Zvezda je imala napad za pobjedu u regularnom toku, ali je Dejan Davidovac promasio, da bi pri rezultatu 73:72 u produzetku loptu izgubio Lorenco Braun

Debitantska sezona Zvezdana Mitrovica u Evroligi je postala jos bolja – Asvel je u Beogradu savladao Crvenu zvezdu nakon produzetka 74:72.

Tim sa najmanjim budzetom za plate u elitnom takmicenju ima skor 5:3, kao i slavni Real Madrid, i ispred njega je samo sest ekipa sa pobjedom vise.

Francuski prvak je uglavnom gubio u “Pioniru”, imao i minus devet, ali je u finisu izborio produzetak.

Zvezda je imala napad za pobjedu u regularnom toku, ali je Dejan Davidovac promasio, da bi pri rezultatu 73:72 u produzetku loptu izgubio Lorenco Braun.

Heroji pobjede Asvela su bili centri – Nigerijac Tonje Dzekiri je upisao 18 poena i 19 skokova, a Livio Zan-Sarl 20 koseva, od cega sedam u seriji 10:2 kojom su izboreni produzeci, te tri blokade.

U domacem timu su najefikasniji bili Bili Beron sa 16 i Braun sa 15 poena.

“Priznanje Kosova otvara vrata i drugim regionima u Evropi za jednostranu secesiju. Moji medunarodni sagovornici cesto nisu razumjeli temu Kosova i ignorisali su potencijal tog domino efekta, nastavljali su rigidno sa agendom nezavisnog Kosova, ali kada su se suocili sa slucajevima Krima, Juzne Osetije i Abhazije bili su u soku”, istakao je Boris Tadic

Bivsi predsjednik Srbije i predsjednik Socijaldemokratske stranke (SDS) Boris Tadic u intervjuu za spanski El Pais ukazao je da to sto EU nije definisala strategiju vlastite konsolidacije ni prosirenja- ima za posljedicu sve veci uticaj Rusije, Turske i Kine na Balkanu.

On je, kako je navedeno u saopstenju SDS-a, takode upozorio da je Srbija postala zemlja samo jednog pitanja-Kosova.

“Stanje demokratije u Srbiji je jednostavno katastrofalno. Pojedini evropski lideri dozvolili su aktuelnoj vlasti da unistava sve demokratske institucije u Srbiji, a to je problem i za citav region”, upozorio je Tadic.

Dodao je da ne razume takav pristup EU prema Srbiji.

“Priznanje Kosova otvara vrata i drugim regionima u Evropi za jednostranu secesiju. Moji medunarodni sagovornici cesto nisu razumjeli temu Kosova i ignorisali su potencijal tog domino efekta, nastavljali su rigidno sa agendom nezavisnog Kosova, ali kada su se suocili sa slucajevima Krima, Juzne Osetije i Abhazije bili su u soku”, istakao je Tadic.

U intervjuu se osvrnuo i na urusavanje demokratije u Srbiji “pod apsolutistickom vlascu Aleksandra Vucica”, kao i na proteste i bojkot predstojecih izbora.

“Sedam godina se urusava demokratija u Srbiji i jedini nacin je da se obratimo preostalim demokratskim snagama koje uzimaju u obzir realnost da Srbijom danas vlada apsolutista, demagog i populista. Svakodnevno smo 24 sata izlozeni laznim vijestima i u takvim okolnostima gradani ne mogu da imaju slobodan izbor”, rekao je Tadic i dodao da ce zbog bojkota izbora takva vlast imati jos vise poslanika, ali da je “davanje legitimiteta tom procesu jos problematicnije.”

VUCINIC OCIJENILA

Crnogorska policija u kontinuitetu realizuje aktivnosti iz oblasti rodne ravnopravnosti i ispunjava sve zakonske obaveze i obaveze definisane strateskim dokumentima za tu oblast, ocijenila je savjetnica na programu za bezbjednost i saradnju u Misiji OEBS-a Dragica Vucinic na sastanku ,,Osoba od povjerenja” u Podgorici.

“Osobe od povjerenja” su, kao jedan od antidiskriminacionih mehanizama rasporedene u svim centrima i odjeljenjima bezbjednosti crnogorske policije.

Sastanku su, pored policijskih sluzbenika, prisustvovali predstavnici OEBS-a, DCAF-a i norveskog Centra za integritet u sektoru bezbjednosti, kao i ekspertkinje za predmetnu oblast iz Republike Srbije, koje su na sastanku prenijele iskustva u radu sa srbijanskom policijom.

“Profesionalnim osnazivanjem ,,Osoba od povjerenja” crnogorska policija potvrduje da sa ozbiljnoscu pristupa Akcionom planu za primjenu Rezolucije 1325 Savjeta bezbjednosti UN – Zene, mir i bezbjednost u Crnoj Gori. Ove osobe su obucene za svoj rad i u saradnji sa svojim kolegama i lokalnom zajednicom ce doprinijeti realizaciji mjera za poboljsanje stanja u oblasti rodne ravnopravnosti”, saopsteno je iz policije.

Kina proizvede stotine miliona tone otpada godisnje – i nositi se s njim nije nimalo lak izazov.

azurirano 15. novembar 2019, 21:00

BBC

Kineska mega-deponija je vec prepunjena – 25 godina pre roka.

Dangcungou deponija u regiji Sanksi, velicine oko 100 fudbalskih terena, osmisljena je da primi 2.500 tona dubreta dnevno.

Ali umesto toga, ova deponija primi 10.000 tona dnevno – vise od bilo koje druge deponije u Kini.

Kina je jedan od najvecih svetskih zagadivaca i vec godinama se bori sa dubretom koje stvore 1,4 milijarde stanovnika.

Koliko je velika deponija?

Dangcungou deponija, blizu grada Sijan, napravljena je 1994. i osmisljena je tako da potraje do 2044. godine.

Otpad koji proizvede osam miliona gradana zavrsi na ovoj deponiji. Prostire se na povrsini od 700.000 kvadratnih metara, a duboka je 150 metara sa kapacitetom od 34 miliona kubnih metara.

Donedavno, Sijan je bio jedan od malobrojnih kineskih gradova koji se oslanjao samo na deponiju za odlaganje kucnog otpada – sto je dovelo do toga da se kapaciteti brzo prepune.

Ranije ovog meseca, otovrena je nova spalionica otpada, a planirano je da se otvore jos cetiri do kraja godine. Procenjuje se da bi spalionice zajedno mogle da obrade 12.750 tona dubreta na dan.

To je deo drzavnog plana da se smanji broj deponija i da se umesto toga koriste drugacije metode uklanjanja dubreta, poput spalionica.

Deponija u Sijanu bi u buducnosti trebalo da postane ,,ekoloski park”.

Koliko otpada proizvodi Kina?

Kina je tokom 2017. godine proizvela 215 miliona tona otpada samo iz domacinstava. U pitanju je porast u odnosu na 2007. kada je proizvedeno 152 miliona tona.

Kina je imala 654 deponije i 286 spalionica.

Nije poznato koliko Kina reciklira, jer zvanicni podaci nisu objavljeni. Kina planira da reciklira 35 odsto otpada iz vecih gradova do kraja 2020. godine, navodi se u jednom vladinom izvestaju.

Ovog jula, sortiranje i recikliranje otpada je postalo obavezno u Sangaju – sto je ,,uspanicilo” neke stanovnike.

Na deponiji u blizini grada Senzen, 2015. godine je proradilo kliziste, usmrtivsi 73 ljudi.

Deponija je osmisljena da primi cetiri miliona kubnih metara dubreta, maksimalne visine od 95 metara.

U trenutku kada se obrusila, imala je 5,8 miliona kubnih metara dubreta koje je dosezalo visinu od 160 metara.

Plasticno dubre

BBC

Jedan grad u Maleziji je preplavljen tudim dubretom.

Da li Kina mora da sakuplja i dubre iz drugih drzava?

Ne vise. Morala je sve do kraja 2017. godine kada je zabranila uvoz 24 razlicite vrste dubreta.

Samo tokom 2017. godine, Kina je primila sedam miliona tona plasticnog otpada iz Evrope, Japana i Amerike – i 27 miliona tona papira.

Ostale zemlje poput Malezije, Turske, Filipina i Indonezije takode su uzele deo tog otpada.

Ali nije bilo lako nositi se sa tolikim otpadom – to je cesto rezultiralo masovnim deponijama u njihovim sopstvenim drzavama, koje nisu mogli da kontrolisu.

Neke od ovih drzava su sada zabranile uvoz odredenog tipa otpada, cak ga i vracaju nazad.

Izvestava: Elen Jin

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

VAZNO PITANJE ZA OSI

Udruzenje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Savez slijep uputili su Vladi inicijativu za pravno regulisanje faksimila, kao licnog potpisa, koji bi se koristio u sluzbenoj i licnoj upotrebi.

Iz UMHCG-a su kazali da su potpredsjedniku Vlade za politicki sistem, unutrasnju i spoljnu politiku Zoranu Pazinu uputili inicijativu za pravno regulisanje faksimila, koji bi se koristio u sluzbenoj i licnoj upotrebi za razlicit opseg pitanja koja se odnose na oblast pristupa pravdi i regulisanja prava na licna dokumenta i isprave.

U tom udruzenju smatraju da je to pitanje vazno za gradane, ali posebno za osobe s invaliditetom (OSI), zbog svakodnevnog funkcionisanja u razlicitim drustvenim djelatnostima, pravnim i drugim poslovima.

Trenutni pravni sistem, kako su pojasnili, ne poznaje faksimil, kao licni potpis, pa se OSI, posebno osobe sa ostecenim vidom i drugim vrstama invaliditeta suocavaju sa diskriminacijom po osnovu invaliditeta u postupcima pred organima, pristupu pravdi ali i drugim pitanjima od zivotnog znacaja.

,,Umjesto priznavanja potpisa faksimilom trenutne garancije smatraju diskriminatornim i omalovazavajucim za sve OSI, ali kao i svojevrsnu prepreku za druge gradane kada izvrsavaju svoje obaveze ili ostvaruju prava”, kaze se u saopstenju.

  • Montenegroberza: Neznatan rast indeksa
    on 04/07/2026 at 18:07

    Neznatan rast indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Evropska komisija (EK) usvojila finansijski paket kojim se utvrđuju budžetski aranžmani koji će se primjenjivati na Crnu Goru nakon njenog pristupanja EU.

  • MF: Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak u reformama i jačanju javnih finansija
    on 04/07/2026 at 10:22

    Ministar finansija Novica Vuković sastao se sa šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru Jeffom Danforthom i njegovim timom, a tokom razgovora potvrđen je nastavak saradnje usmjerene na sprovođenje ekonomskih reformi, jačanje javnih finansija i usklađivanje sa evropskim standardima, saopšteno je iz resornog ministarstva.

  • Air Montenegro: Odlaganje isporuke novog aviona nije posljedica propusta kompanije
    on 04/07/2026 at 09:33

    Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro uputila je izvinjenje crnogorskoj javnosti zbog odlaganja planiranog dolaska novog vazduhoplova registarske oznake 4O-AOI, čiji je prelet iz Sarbrikena u Njemačkoj za Podgoricu bio planiran za juče.

  • Alabar odlikovan Ordenom zvijezde Italije
    on 04/07/2026 at 08:40

    Osnivač i predsjednik kompanije Emaar Properties, Mohamed Alabar, odlikovan je titulom viteza Orden zvijezde Italije, koju mu je dodijelio predsjednik te zemlje Sergio Matarela, navela je Ambasada Italije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

  • Partnerstvo koje pokreće ekonomski razvoj
    on 04/07/2026 at 07:36

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.

  • Obezbijeđeni infrastrukturni preduslovi za uvođenje instant plaćanja 20. jula
    on 03/07/2026 at 18:00

    Centralna banka Crne Gore (CBCG) i bankarski sektor završili su ključne infrastrukturne, tehničke i operativne aktivnosti neophodne za početak rada nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS Clone), koje je planirano za 20. jul.

  • MER: U ponedjeljak javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu
    on 03/07/2026 at 15:10

    Iz Ministarstva ekonomskog razvoja obavijestili su privredne subjekte, preduzetnike, zanatlije i zainteresovanu javnost da će javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu biti raspisani u ponedjeljak, 6. jula.

  • Prihodi od igara na sreću porasli 35,9 odsto, za pola godine u budžet više od 24,5 miliona eura
    on 03/07/2026 at 14:02

    Prihodi od igara na sreću u Crnoj Gori u prvih šest mjeseci ove godine dostigli su 24,57 miliona eura, što je 35,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću. Samo u junu prihodovano je 4,61 milion eura, odnosno 46,34 odsto više nego u junu 2025. godine.

  • Poreska uprava za dva mjeseca izrekla kazne od 666.200 eura
    on 03/07/2026 at 12:24

    Poreska uprava Crne Gore saopštila je da je tokom pojačanih kontrola uoči i na početku ljetnje turističke sezone utvrdila nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, zbog čega je izdato 185 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 666.200 eura.

  • RTCG: Nije utvrđeno nezakonito niti nenamjensko trošenje javnog novca
    on 03/07/2026 at 11:40

    Povodom medijskih interpretacija zapisnika Budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koje u značajnoj mjeri odstupaju od njegovog stvarnog sadržaja, smatramo važnim da javnosti predočimo činjenice, saopštavaju iz Radio Televizije Crne Gore (RTCG).