ZAKON O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

Razgovori o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti vode se na najvisem nuvou, sto pokazuje odlucnost Vlade da se donese sto bolji zakon – kaze ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka. Porucuje da je Vlada spremna da prihvati preporuke Venecijanske komisije. Ocekuje i da bi Zakon o zivotnom partnerstvu osoba istog pola, brzo trebalo da se ponovo nade u skupstinskoj proceduri, ali istice da je prije toga potrebno usaglasiti s njim veliki broj podzakonskih akata.

Razgovori Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i dalje teku, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka, ali nije mogao da precizira kada bi ovaj zakon mogao biti formulisan.

“Sad je vrijeme relativno, jer je to ipak sad pred zavrsnim cinom i najbitnija je spremnost Vlade da to bude jedan dobar zakon2, saopstio je Zenka.

Upitan da li je Vlada spremna da koriguje tekst zakona, ministar odgovara:

“To cemo da vidimo na osnovu zakona, ali ja znam sigurno da je Vlada spremna da u velikoj mjeri prihvati sugestije Venecijanske komisije. Bas u velikoj mjeri, mozda i sve”, rekao je on.

Komentarisuci Zakon o zivotnom partnerstvu osoba istog pola, koji je vec jednom bio u skupstinskoj proceduri, Zenka kaze da je sada potrebno prilagoditi podzakonske akte ovom zakonu, za sta su ministarstva trazila rok od sest mjeseci.

“Ako Bog da zdravlja bice sto prije. Nama je u interesu da sto prije to zavrsimo2, istice Zenka.

Stavovi Vlade po ovom pitanju su jasni, kaze Zenka, a da li ce zakon ovoga puta biti usvojen zavisi od poslanika.

“Bez ovoga nema koraka dalje ka Evropi, nema ni rijeci o zatvaranju poglavlja 23. Samo je pitanje koliko su oni toga svjesni i koliko zele da pridu Evropi. Da se okanemo demagogija i praznih moralnih prica, jednostavno ovaj zakon je izuzetno bitan za zatvaranje poglavlja 23”, kaze on.

Zakon o zivotnom partnerstvu osoba istog pola u julu je bio u skupstinskoj proceduri, ali nije dobio potrebnu vecinu. Protiv zakona glasali su poslanici manjinskih partija, dok poslanici opozicije nijesu bili u sali tokom glasanja.

Bojana Baranin, TVCG

ZAKLJUCAK KONFERENCIJE

Uvodenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke omogucilo bi vecu pravnu sigurnost gradana Crne Gore, doprinijelo vecem stepenu odgovornosti upravnih organa, a za njegovu efikasnu primjenu neophodna je konstantna edukacija drzavnih sluzbenika.

To je poruceno na pres konferenciji Centra za gradanske slobode (CEGAS) povodom predstavljanja studije ,,Odluke bez snage- gradani bez prava”, koja je pripremljena u okviru projekta “Djelotvorno do vladavine prava-upravni postupak u sluzbi gradana”, a koji je podrzala Mreza za afirmaciju nevladinog sektora – MANS.

Izvrsni direktor CEGAS-a Boris Maric istakao je da je uvodenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke izuzetno znacajno, jer bi za gradane Crne Gore omogucilo vecu pravnu sigurnost.

,,Mnoge odluke Evropskog suda za ljudska prava protiv Crne Gore govore nam o neophodnosti uvodenja ovog pravnog instituta i potrebi ubrzanja upravnih postupaka, koji u nekim slucajevima traju duze od decenije. Cijenimo da je ovo jedno od krucijalnih pitanja i problema koje treba da se rijesi zarad vece pravne sigurnosti gradana”, naveo je Maric.

U predstavljenoj studiji, kako je pojasnio, ponuden je model Zakona o ubrzanju odlucivanja u upravnim postupcima.

,,Cijenimo da bi trebalo to zakonski rijesiti. Naravno, postoji nekoliko nacina da se ovo rijesi, jedan od njih je intervencija u vec postojecem zakonodavstvu Crne Gore. Prva preporuka se odnosi na usvajanje Zakona o zastiti prava na odlucivanje u razumnom roku”, rekao je Maric.

On je porucio da je neophodno uskladiti praksu Vrhovnog suda sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, u pogledu upravnih postupaka.

,,Vrhovni sud je jednim dijelom to i uradio ali to su ipak izuzeci, nije pravilo. Neophodno je izvrsiti izmjene i dopune Zakona o upravnom sporu, nastaviti sa sirenjem znanja o praksi Evropskog suda za ljudska prava u ovoj oblasti, kroz obuke i strucno usavrsavanje. Upravni postupak, na dnevnom nivou, vode hiljade drzavnih sluzbenika i mora doci do unapredenja”, istakao je Maric.

On je naveo slucaj KIPS-a, kao primjer u kojem je drzava zbog, kako je rekao, loseg postupanja organa, izgubila cetiri i po miliona iz javnih finansija.

,,Milionske su stete koje se prave, ne samo one koje se evidentiraju kroz odluke Evropskog suda za ljudska prava, vec i na svakodnevnom planu kroz ono sto su gubljenja prava gradana. Posebno je to izrazeno u pravima restitucije i u nekim pravima iz upravnog postupka, vezana za gradansku materiju”, pojasnio je Maric.

Govoreci o slobodnom pristupu informacijama, Maric je kazao da postoje zahtjevi za slobodan pristup informacijama koji nisu rijeseni jos iz 2014. godine, kao i da se nerijetko odgovor zagubi u upravnoj proceduri izmedu organa.

,,Cak ni Zakon o upravnom postupku koji je stupio na snagu 2016. godine nije doprinio da se ti postupci ubrzaju. Puno postupaka traje duze od deceniju, a oni koji su zapoceti prije 2016., bice zavrseni po starom Zakonu o opstem upravnom postupku, sto je poseban problem za gradane. Uvodenje jednog ovakvog instituta, koji bi afirmisao zastitu prava na sudenje u razumnom roku, odnosno odlucivanje u razumnom roku, bilo izuzetno znacajno”, ocijenio je Maric.

Advokat i osnivac CEGAS-a Sergej Sekulovic kazao je da gradani cesto cekaju na ostvarivanje prava u upravnim postupcima koji su, kako je ocijenio, najvazniji postupci koje imaju na raspolaganju.

,,Medutim, Zakon o zastiti prava na sudenje u razumnom roku, koji predvida dva mehanizma za ubrzanje postupka i naknadnu, nije obuhvatio upravni postupak. Ukoliko zelite da se upravni postupak ubrza, imate na raspolaganju tuzbu zbog cutanja uprave, koja cesto ne znaci nista. Problem u tom dijelu nesporno postoji”, rekao je Sekulovic.

On je naveo da je praksa Evropskog suda za ljudska prava u dijelu upravnog postupka jasna.

,,Iz pozicije Evropskog suda za ljudska prava, upravno i sudsko postupanje je jedan postupak koji treba i mora da ima zastitu. Odnosno, ukoliko odlucivanje odredenih organa uprave, pa na kraju i Upravnog suda predugo traje, gradani mogu pred Evropskim sudom za ljudska prava traziti nadoknadu stete zato sto im je povrijedeno pravo na sudenje u razumnom roku, kao jedan od bitnih elemenata prava na pravican postupak”, pojasnio je Sekulovic.

Govoreci o upravnoj reformi, primjeni novog Zakona o upravnom postupku i Zakona o upravnom sporu koji se primjenjuju poslednje dvije godine, on je ocijenio da problem i dalje postoji.

,,Za pohvalu je odredena praksa Vrhovnog suda koja ide u pravcu da prosiruje svoju zakonsku nadleznost, odnosno uzeo je u postupanje i odredene upravne postupke iz pozicije sudenja u razumnom roku, iako ga zakon na to eksplicitno ne ovlascuje. Medutim, ocjenjujemo da se radi o selektivnom pristupu jer se radi iskljucivo u predmetima koji su vezani za postupke koji imaju gradansko-pravni karakter, odnosno izdavanje gradevinske dozvole, restitucije”, naveo je Sekulovic

On je kazao da bi primjena predstavljenog modela Zakona o pravu na. odlucivanje u razumnom roku doprinijela vecem stepenu odgovornosti upravnih organa.

,,Tamo gdje je predsjednik suda adresa kojoj se obracate da bi se odredeni postupak, koji dugo traje, ubrzao, ta adresa u upravnom postupku treba da bude starjesina organa. Na taj nacin povecava se nivo i stepen odgovornosti samih upravnih organa. Upravo smo taj model Zakona ponudili crnogorskoj javnosti”, istakao je Sekulovic.

U SKUPSTINI

Knjiga Parlamentarno pravo, autora poslanika Miodraga Vukovica i profesorice Marijane Pajvancic, namjenjena sirokom krugu pravnika, prakticara i teoreticara i studentima prava, promovisana je danas u Skupstini Crne Gore.

Knjiga, kako je receno, sadrzi vazne prakticne aspekte parlamenta, njegovu unutrasnju strukturu, organizaciju i funkcionisanje, status Skupstine i parlamentarnu proceduru.

Vukovic je naglasio da je knjiga Parlamentarno pravo plod dugogodisnjeg bavljenja ustavnim pravom.

,,Dao sam sebi za pravo da, prvi put na ovim prostorima, stavim na papir parlamentarno iskustvo, pricu o parlamentu, nadleznostima i da napravim skicu nacionalnog parlamentarnog zivota”, rekao je Vukovic.

On je istakao da Crna Gora danas zivi uravnotezeni parlamentarizam podijeljene vlasti, a u takvom sistemu posebnu paznju potrebno je dati parlamentu kao instituciji.

Pajvancic je navela da su u izucavanju parlamentarog prava neophodna komparativna znanja i da knjiga zato predstavlja iskustva razlicitih parlamenata.

Potpredsjednik Skupstine Branimir Gvozdenovic istakao je da knjiga nemjerljivo doprinosi prepoznavanju uloge parlamenta i siroj javnosti priblizava funkcionisanje parlamentarnog sistema.

Prema njegovim rijecima, Skupstina je posvecena reformi izbornog zakonodavstva i upravo ovo djelo priblizava gradanima osnovne aspekte izbornog sistema i procesa vezanih za sprovodenje izbora.

,,Ovaj rukopis dolazi u vrijeme kada posveceno radimo na reformi zakonodavstva i zasigurno predstavlja dodatnu vrijednost i kvalitet cjelokupnog procesa”, zakljucio je Gvozdenovic.

Publikaciju je objavila Konrad-Adenauer-Fondacija sa ciljem da doprinese jacanju parlamentarne kulture.

ROK 20 DANA

Uprava za kadrove objavila je javni konkurs za potrebe Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) za poziciju direktora, koji se postavlja na period od pet godina.

Kandidat mora da ima zavrseni VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja na fakultetima drustvenih nauka, ekonomije ili prava, kao i polozen strucni ispit za rad u drzavnim organima.

Kandidat takode mora da ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovodenja ili devet godina radnog iskustva na drugim poslovima.

Rok za podnosenje prijava je 20 dana od objavljivanja konkursa.

Potrebna dokumentacija obuhvata obrazac prijave na slobodno radno mjesto, CV, fotokopiju biometrijske licne karte, diplomu ili uvjerenje o zavrsenom nivou i vrsti obrazovanja, uvjerenje nadleznog suda da se protiv kandidata ne vodi krivicni postupak po sluzbenoj duznosti, dokaz o potrebnom radnom iskustvu, kao i uvjerenje o polozenom strucnom ispitu za rad u drzavnim organima.

“U drzavnom organu ne moze da zasnuje radni odnos osoba koja je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom”, navodi se u konkursu.

Drzavni sluzbenik, odnosno namjestenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne moze zasnovati radni odnos u drzavnom organu ili preduzecu, u periodu od jedne godine od isplate otpremnine.

Ogranicenje se ne odnosi na osobu koja vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za popunu radnog mjesta starjesine organa uprave, sprovesce se u skladu sa clanom Zakona o drzavnim sluzbenicima i namjestenicima.

“Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrzi sagledavanje prioriteta i predloga za unapredenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat imenuje, odnosno postavlja”, objasnili su u konkursu.

Kandidat koji je ostvario vise od 50 odsto bodova na testiranju u pisanoj formi, moze pristupiti strukturiranom intervjuu.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa ce biti obavijesteni preko internet stranice Uprave za kadrove, najkasnije pet dana prije provjere.