ODBORNICI DALI ZELENO SVJETLO

Skupstina opstina Kotor je na danasnjoj sjednici odlucila da moze da pocne gradnja podzemnog pjesackog prelaza, podhodnika, ispod magistrale prema starom gradu.

Slozeni projekat vrijedan oko milion i 400 hiljada eura realizovace se u roku od cetiri mjeseca.

U sali SO Kotor predstavljen je projekat pothodnika koji je uradila firma ,,Europrojekt” iz Podgorice, dok ce izvodac biti kotorska firma “Briv Construction”.

I dok su predlagaci ubijedeni da ce se ovim rijesiti saobracajne guzve, u diskusijama u kojima je prvi put ucestvovali predstavnici opozicije, culo se da projekat nije u skladu sa zakonom.

Za izgradnju podzemnog prolaza ispred gradskih bedema i objekta Lucke kapetanije glasalo je ukupno 13 odbornika, dok je protiv bila Ljiljana Popovic Moskov iz Gradanskog pokreta URA, a uzdrzani Ranka Krivokapic, Jovo Sudic i Ljilja Radunovic iz DPS-a kao i Vido Draskovic iz Liberalne partije, javlja Radio Kotor.

Glavni projektant Dragutin Dubljevic iz firme “Europrojekt” kaze da se vodilo racuna o svim detaljima – od osvjetljenja, koriscenja kvalitetnih materijala, obezbjedivanja liftova i adekvatnih nacina kako bi osobe sa invaliditetom mogle nesmetano da koriste ovaj prolaz.

Prilog Nevenke Macan, TVCG:

SEKULIC O MHE

Vlada se nije dogovarala sa koncesionarima o sporazumnom raskidu ugovora o gradnji malih hidroelektrana (mHE) u nekoliko opstina, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulic.

Ona je danas u parlamentu odgovarala na pitanje poslanika Slavena Radunovica koji su stvarni razlozi za raskid ugovora o izgradnji mHE, da li se radi o dogovoru koncesionara koji planiraju da tuze drzavu za izmaklu dobiti.

Vlada je nedavno zaduzila Ministarstvo ekonomije da pocne pregovore o sporazumnom raskidu ugovora o gradnji mHE na Bistrici u Bijelom Polju, Murinskoj, Durickoj i Komorackoj rijeci u Plavu, Bukovici u Savniku i Trepackoj rijeci u Andrijevici.

Sekulic je kazala da je osnovni razlog za pokretanje sporazumnog raskida ugovora nezadovoljstvo mjestana krajeva u kojima je trebalo da budu sagradene mHE.

,,Nije bilo dogovora sa koncesionarima po ovom pitanju ni prije ni nakon te odluke, vec je Ministarstvo ekonomije zaduzeno, zajedno sa pravnim savjetnikom, da pokrene postupak sporazumnog raskida ugovora o koncesiji”, istakla je ona.

Sekulic je napomenula da ni na jednoj od navedenih lokacija nije bilo radova, i da nijedan od koncesionara, zato sto nije izgradena elektrana niti je krenula da prozvodi, nije mogao da dobije naknadu.

,,Niko od ovih koncesionara gdje smo zaduzeni da pokrenemo sporazumni raskid ugovora nije dobio ni jedan EUR, ni od gradana ni od drzave”, ponovila je Sekulic.

Kako je kazala, moze se govoriti samo o steti zbog dosadasnjeg direktnog ulaganja.

,,Ne vjerujem da je ona bila velika. Mozemo da govorimo i o troskovima eksproprijacije ali o tome ne mogu da licitiram”, dodala je ministarka.

Ona je pojasnila da u ugovoru sa koncesionarima ne pise nista vezano za sporazumni raskid.

Sporazumni raskid je volja dvije strane i, kako je navela, ukoliko koncesionari ne budu zadovoljni predlogom sporazumnog raskida imaju pravo da tuze drzavu i da sudska vlast odluci o isplati stete.

,,Sigurna sam da do toga nece doci, makar u onom dijelu dok bude zavisilo od Ministarstva ekonomije. Gledacemo da sve sto bude nasa obaveza bude smanjeno na najmjanju mogucu mjeru”, porucila je Sekulic.

Sekulic je kazala da se moze desiti da na slican nacin jos neke lokacije budu obuhvacene.

JANJUSEVIC SAOPSTIO

Zabrinjava podatak da je u posljednjih sest godina broj krivicnih djela i prekrsaja na stetu policijskih sluzbenika porastao oko 35% a prekrsaja oko 42%, kazao je pomocnik direktora Uprave policije Nikola Janjusevic na Medunarodnoj konferenciji “Pravna zastita policijskih sluzbenika i zastita njihovog integriteta”, koji organizuje Sindikat Uprave policije.

Prema rijecima Janjusevica policijski sluzbenici dozivljavaju napade na radnim zadacima, sprovodeci mjere i radnje na koje ih zakon obavezuje, u zastiti gradana, njihove imovine, javnog reda i mira i drustvenog poretka. Najvise napada, verbalnih i fizickih, kako je kazao, zabiljezeno je na stetu uniformisanih policijskih sluzbenika koji od svih sluzbenika imaju najvise kontakata sa gradanima.

“Ovi napadi, kako pokazuju analize za posljednjih nekoliko godina, se najcesce desavaju prilikom kontrole lica, reagovanja po prijavama o narusavanju javnog reda i mira, pruzanja asistencija drugim organima, postupanja po prijavama o nasilju u porodici i obezbjedivanja javnih okupljanja”, dodao je.

Jedan broj policajaca, kako je kazao u tim napadima zadobio je teze i lakse povrede dok je na zalost proteklih godina bilo i slucajeva u kojima su policajci izgubili zivot.

“Duznost je svih nadleznih organa u sistemu krivicno – pravne zastite da preduzme odlucne aktivnosti, kako na jacanju pravnog okvira tako i u primjeni zakona, u cilju efikasnije zastite policijskih sluzbenika, posebno ako se ima u vidu da su licima za koja je dokazano da su izvrsila napad na policijske sluzbenika u prethodom periodu izricane uglavnom uslovne kazne ili kazne zatvora ispod zakonskog minimuma”, kazao je pomocnik direktora Uprave policije.

Janjusevic istice da kazne protiv lica koja napadaju policajce na radnom mjestu i ugrozavaju njihov integritet moraju biti strozije, posebno prema povratnicima.

Uprava policije ce se, kako je kazao, jos snaznije zalagati za efikasniju i primjerenu zastitu policijskih sluzbenika jer se napad na policajca u svim demokratskim drustvima, zbog uloge koju policija ima za dobrobit drustva, smatra napadom na drzavu.

“Nadlezni organi i institucije u sistemu krivicno pravne zastite ce, kao i do sada, imati punu podrsku i saradnju Uprave policije u stvaranju sto boljih preduslova i primjeni zakonske regulative u zastiti policijskih sluzbenika. Vazan partner Upravi policije, u pracenju ove problematike, bio je i bice Sindikat Uprave policije, ciji su stavovi nasoj policiji od znacaja za dalje inicijative radi poboljsanja sveukupnog polozaja zaposlenih u policiji”, kazao je Janjusevic.

ZENKA SAOPSTIO

Crna Gora sve svoje razlicitosti, kroz dijalog i uzajamno postovanje, objedinjuje i predstavlja kao svoje bogatstvo i primjer dobre prakse rekao je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka na predstavljanju knjige “Osnovni pojmovnik religijske kulture”.

“Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ima vaznu ulogu u promociji i zastiti ljudskih prava i sloboda, a buduci da ostvarivanje prava na slobodu vjeroispovjesti predstavlja jedan od temeljnih ljudskih prava, Ministarstvo je organizovalo niz okruglih stolova na kojima su ucesnici bili predstavnici akademske zajednice, vjerskih zajednica, nacionalnih i lokalnih institucija i nevladinih organizacija, kako bi se osnazio medureligijski dijalog u Crnoj Gori i unaprijedila saradnja Ministarstva za ljudska i manjinska prava sa vjerskim zajednicama”, istakao je Zenka.

Namjera ministarstva, kako je kazao, bila je da doprinese medusobnom zblizavanju i upoznavanju kako bi harmonija suzivota sto vise dobila na vrijednosti.

“Ministar smatra da je potrebno blagovremeno pruziti informacije o istoriji religija i religijskih ucenja kako bi se i mlade generacije bolje upoznale sa nastankom svjetskih religija, ali i razlicitim vjerskim obicajima i pojmovima”, navodi se u saopstenju Ministarstva.

Urednica Pojmovnika Zana Filipovic je saopstila da religijsko nasljede bitno utice na drustvene procese i formiranje individualnih i kolektivnih vrijednosti, vrijednosnih orijentacija i sistema.

“Nakon zakljucaka Okruglih stolova uvidjeli smo da je nedovoljan nivo poznavanja religija koje su vjekovima prisutne u Crnoj Gori i tako smo dosli do ideje da se uradi pojmovnik sa zeljom da se gradanima/kama Crne Gore priblize osnovni pojmovi religijske kulture”, kazala je Filipovic.

Autori tekstova o hriscanstvu Vladimir Bakrac, o islamu Enis Burdzovic i judaizmu Ljiljana Vukovic govorili su o svojim tekstvima, dok je recezentkinja Sonja Tomovic Sundic govorila o smislu religije.

“Odnos covjeka prema Bogu je dominantna ideja svih svjetskih religija, te da je od kako postoji covjek kao civilizovano bice postojala i neka forma religije, potreba da se tajna zivota objasni visim razlozima. Povezujuci covjeka sa uzvisenim religija uvodi postovanje umnog principa koji ureduje postojeci svijet prema estetskom, etickom i logickom nacelu”, kazala je Tomovic Sundic.

Osnovni pojmovnik, kako je istakla, sacinjen je sa ciljem da se prikazu uporedo temeljne ideje i ucenja monoteistickih religija, da se sagledaju osnove njihovih teorijskih pojmova, te ukaze na sustinsku povezanost i bliskost u praksi.

“Crna Gora ce nastaviti da unapreduje politiku zastite ljudskih prava i tolerancije, afirmise globalni dijalog i promovise snagu zajednicke saradnje u ocuvanju i njegovanju svog multikonfesionalnog i multikulturalnog karaktera”, zakljucila je Tomovic Sundic.

25 GODINA POSLOVANJA

Nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines donirala je medicinsku opremu vrijednu 10.000 eura Klinici za urologiju Klinickog centra Crne Gore (KCCG).

U godini u kojoj proslavlja 25 godina od osnivanja MA je donirao opremu namijenjenu izvodenju endoskopskih procedura u urologiji.

Ugovor o donaciji potpisali su izvrsni direktor MA Zivko Banjevic i direktor KCCG dr Jevto Erakovic, a donirana oprema je vec u upotrebi.

Zahvaljujuci na donaciji, direktor Klinickog centra dr Jevto Erakovic je kazao da se radi o nabavci medicinske opreme za potrebe Klinike za urologiju, koja ce se koristiti za izvodenje endoskopskih procedura u urologiji.

“Medicinsku opremu, ciju je nabavku finansirao Montenegro erlajnz, cine semirigidni ureterorenoskop sa kompletnim akcesorijumom i potrosnim materijalom, koji je neophodan za izvodenje takvih operacija. Ovim cinom MA se pridruzila velikoj porodici prijatelja nase ustanove na cemu im se najsrdacnije zahvaljujemo”, kazao je Jevto Erakovic, direktor KCCG.

Izvrsni direktor MA Zivko Banjevic kazao je da nacionalni avio-prevoznik nikada nije zaboravio odgovornost koju ima prema drustvu i drzavi u kojoj uspjesno vec cetvrt vijeka obavlja svoju osnovnu djelatnost.

“Zadovoljstvo je biti dio kolektiva gdje je drustvena odgovornost izrazena, a narocito jer je u odgovornom odnosu prema zajednici posebna paznja posvecena zdravstvu. Uvjeren sam da ce ova donacija biti maksimalno iskoriscena i da ce njene benefite osjetiti ne samo crnogorski zdravstveni osiguranici koji ce se lijeciti u Klinici za urologiju, vec i zaposleni kojima je, uvjereni smo, ovom donacijom umnogome omogucen kvalitetniji i efikasniji rad”, kazao je Banjevic.