ZEMLJOTRES 4,4 STEPENI

Zemljotres 4,4 stepena po Rihteru potresao je rano jutros Dubrovnik i okolinu, javljaju hrvatski mediji.

Epicentar potresa bio je u moru oko 38 kilometara zapadno od Dubrovnika, odnosno 18 kilometara od Stona, prenosi Index.hr.

Zemljotres se dogodio jutros oko 2:30 sati.

Stanovnici Dubrovnika su osjetili potres, ali nema izvjestaja o eventualnoj materijalnoj steti.

Najveci potres u istoriji Dubrovnika dogodio se 6. aprila 1667. godine. zemljotres je tada porusio gotovo cijeli grad, a poginulo je oko 3.000 ljudi. Procjenjuje se da je tadasnji potres bio jacine 7,6 stepeni po Rihteru.

Takode, u novije vrijeme pamti se potres koji je 5. septembra 1996. godine pogodio Ston. Taj potres snage 5,6 stepeni po Rihteru unistio tri sela u okolini Stona.

NAKON POZIVA NA SASLUSANJE

Albanski premijer Edi Rama reagovao je nakon vijesti da je Specijalni sud u Hagu pozvao predsjednika Demokratske partije Kosova Kadrija Veselija.

Podsjecamo, Veselji je rekao da ce 4. decembra biti saslusan pred Specijalnim sudom za zlocine OVK u Hagu.

Rama je u postu na Tviteru rekao da ma koliko nepravedan bude poziv Specijalnog suda za pripadnike OVK, ne preostaje nista drugo osim da se govori istina koja je stecena ratom jednog naroda.

Rama tvrdi da bi bez Oslobodilacke vojske Kosova, narodu Kosova i dalje bilo uskraceno pravo.

“Bez obzira na to koliko su nepravedni pozivi upuceni borcima OVK od strane Specijalnog suda, ne preostaje drugo osim da se kaze istina o pravima jednog naroda stecenim ratom, koji bez Oslobodilacke vojske i dalje bi bio uskracen za njegova prava! Solidaran sa Kadrijem Veselijem”, porucio je Rama, prenio je sinoc portal Kosovo online.

UHAPSEN U SPANIJI

Beranac Aleksandar Savovic, koji je uhapsen u Menasalbasu u Spaniji, nije bio bezbjednosno interesantna osoba, tako da crnogorska policija nije pratila njegovo kretanje, niti prikupljala operativna saznanja o njemu, pise Pobjeda.

Savovic je osuden zbog ugrozavanja sigurnosti porodice hrvatskog drzavljanina u Beranama Igora Tomkica, ali nije bilo poznato da je clan kriminalne grupe koja se bavila svercom droge na medunarodnom nivou.

Spanska Civilna garda uhapsila je u Menasalbasu 17. oktobra Savovica i jos dvojicu drzavljana Crne Gore, kao i jednog Sjeverne Makedonije zbog uzgoja opojnih supstanci i pripadnosti kriminalnoj grupi.

Crnogorska policija jos nema saznanja o identitetu ostale dvojice nasih uhapsenih drzavljana, pa ni detalje o dospjecu Savovica u redove te kriminalne grupe.

Marihuana je pronadena na dva broda koji su bili usidreni u Menasalbasu, gradu u spanskoj pokrajini Toledo. Iz spanske policije su Pobjedi kazali da je u ovoj operaciji, koju je sprovela civilna straza grada Menasalbas u saradnji sa istraznim timom Mora i Teritorijalnim timom sudske policije Mora, otkriven i demontiran zasad marihuane sa savrseno dizajniranom infrastrukturom, gdje je zasadeno 2.685 stabljika marihuane i pronadeno 12.300 eura u gotovini i vozilo koje je korisceno za izvrsenje ovih krivicnih djela. Istrazni timovi pronasli su i razlicite specificne materijale potrebne za uzgoj marihuane.

Savovic je uhapsen u Spaniji 17. oktobra, a Crnu Goru je napustio 28. septembra preko granicnog prelaza Debeli brijeg. Za Savovicem je raspisana nacionalna potjernica po naloguberanskog suda nakon sto se nije javio 4. oktobra na izdrzavanje zatvorske kazne po presudi za paljenje radnje porodice Tomkic u beranskom naselju Dolac.

DR LAZOVIC

U Crnoj Gori se svaki peti ili sesti par bori protiv sterilitita, kazao je nacelnik Odjeljenja za humanu reprodukciju bolnice Danilo I na Cetinju dr Zeljko Lazovic.

On je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) rekao da se toj zdravstvenoj ustanovi javi vise od 200 parova sto je, kako kaze, pozamasna.

“Od tih nekih iznad 200 parova, do procesa vantjelesne parova dode nekih 150 parova. To je otprilike i taj procenat da se oko 70 posto parova na kraju lijece VTO”, rekao je Lazovic.

Kaze i da je nakon postupka VTO u cetinjskoj bolnici do sada rodeno izmedu 550 i 600 beba: “Sto je impozantan podatak, bukvalno smo jednu crnogorsku skolu napunili djece za ovih deset godina”.

U toj oblasti, kaze on, unapreduje se rad stalno, a nema grane medicine u kojoj se tako brzo ne napreduje s ciljem da se ljekarima olaksa posao, i poveca stopa uspjesnosti.

Komentarisuci podatke Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) da je tokom devet mjeseci ove godine za vantjelesnu oplodnju 371 para privatnim ustanovama i bolnici na Cetinju placeno 700.000 eura, Lazovic je da je u posljednje tri godine broj pacijenata koji preko FZO obavljaju VTO bio godisnje 500 do 550.

“U ovom prethodnom periodu neki od ljekova koji nijesu bili na pozitivnoj listi sada jesu, i zato je ta cijena vjerovatno uzrokovana tim da ljekovi koji su ranije placali pacijenti, sada se refundiraju”, prica Lazovic.

Na pitanje sta utice na sterilitet, Lazovic kaze da primjecuju da zene odgadaju radanje djeteta za pozne godine.

U odnosu na period od prije 20 ili 30 godina, ta granica se, kaze Lazovic, pomjerila za pet do sest godina.

“Generalni savjet svim parovima je da se trudnoca, odnosno radanje zavrsi sa 35 godina zivota, jer je to prekretnica kad trudnoce nakon tih godina imaju odredene rizike. To pomjeranje granice je jedan od razloga. Drugi razlog je da primjecujemo da se pojavljuju poremecaji i kod muskaraca i zena. Slabiji je spermogram muskarca danas, u odnosu na period prije 40-50 godina”, kaze Lazovic.

Raste broj zena, kako je rekao, koje pocinju ranije da gube funkciju jajnika.

Ukoliko do trudnoce kod zena ispod 35 godina zivota ne dode za godinu dana, trebalo bi se obratiti ljekari. Za zene starije od 35 godina, Lazovic, ta granica je sest mjeseci.

NJEMACKI MINISTAR

D?, mor?mo reformis?ti Evropsku uniju! Ali t?j proces reformisanja EU, koji ocigledno kasni, nije nespojiv s? njenim prosirenjem. Vec? EU istovremeno ima vise i sposobnosti, i vise s?mopouzd?nja i vise demokr?tije, i kao takva moze stvoriti vise sigurnosti z? svoj n?rod. Zbog tog? je odl?zeci predsjednik Evropske komisije Junker u potpunosti u pr?vu kada je nazvao ,,istorijskom greskom” cinjenicu da su sefovi drz?v? i vl?d? EU odbili d? pokrenu pregovore o pristup?nju s? Alb?nijom i Sjevernom M?kedonijom, pise u autorskom tekstu za Pobjedu njemacki ministar za Evropu Mihael Rot.

Ta odluka je morala biti donesena jednoglasno. Ljudi su bili sokir?ni ovim ponovljenim odl?g?njem – i n? B?lk?nu i u EU. Uost?lom, EU je d?l? svoju rijec. Obje drz?ve su ispunile uslove koje je post?vil? Unija, ? to je od?vno i potvrdeno u izvjest?ju Evropske komisije.

N?s prim?rni cilj mor? biti d? ucinimo sve sto mozemo n? Z?p?dnom B?lk?nu d? promovisemo mir, pomirenje i demokr?tiju. N? kr?ju kr?jev?, region nije dvoriste Evrope, to je njeno srce. St?biliz?cij? i pribliz?v?nje regiona je primaran interes i Njem?cke i EU. Ako Unija okrene led? Z?p?dnom B?lk?nu, to ce otvoriti vrata drugim ?kterim? k?o sto su Rusij?, Kin? ili Tursk? ciji prim?rni interes sigurno nije j?c?nje demokr?tije i vl?d?vine z?kon?.

Pozitivn? odluk? posl?l? bi pr?vu poruku: EU je ozbiljn? u vezi s? ujedinjenjem cijele Evrope i perspektive Z?p?dnog B?lk?n? z? pridruziv?nje. Ujedno bi se i odala pocast cinjenici d? su Alb?nij? i Sjevern? M?kedonij? “pomjerile planine” kako bi dosljedno isle n?prijed s? reform?m?. U obje zemlje, gradani i vlade su neprest?no dok?zivali d? su spremni n?pr?viti bolne kompromise z? pribliz?v?nje EU.

Ponovljeno odl?g?nje n?nosi ozbiljnu stetu kredibilitetu Unije. U regionu je prisutno j?c?nje sn?g? koje nem?ju interes z? reformu i n?pred?k. Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Z?ev je n?j?vio ost?vku s? z?k?z?nim izborim? za april. Postoji op?snost d? ce doci do ponovnog por?st? n?cion?lizm?, ponovnog otv?r?nj? zalijecenih rana i etnickih sukoba. Gork? je nesreca to sto vidimo da je pokret?nje pregovor? o pristup?nju EU s? Alb?nijom i Sjevernom M?kedonijom sprijeceno zbog protivljenj? pojedinih zem?lj? cl?nic?.

“Guranje gl?ve u pijesak” je u ovom trenutku pogresno ponasanje. N? proljece 2020. godine ovo pit?nje ce se vr?titi n? dnevni red sefov? drz?v? i vl?d? EU. T?d? mor?mo biti nedvosmisleni i moramo jasno podrzati perspektivu pridruziv?nj?. Bilo bi neodgovorno dopustiti d?lje k?snjenje.

U meduvremenu, Sjevern? M?kedonij? i Alb?nij? mor?ju d? z?drze svoju posvecenost reform?m?. To je n?jbolji n?cin d? se sprijeci skepticizam. U isto vrijeme mor?mo d? r?dimo dom?ci z?d?t?k u EU i r?zr?dimo k?ko da se nosimo s? rezerv?m? pojedinih drz?v? cl?nic? prema prosirenju. EU je od?vno n?ucil? svoju lekciju n?kon sto se precesto i prebrzo prosirivala. Preradili smo metodologiju n? kojoj se temelji prosirenje i s?d? se st?vlj? veliki n?gl?s?k n? demokr?tiji i vl?d?vini prava.

U n?rednim mjesecim? mor?mo d? poj?c?mo s?r?dnju s? obje zemlje. EU mora d? bude vidljivija n? Z?p?dnom B?lk?nu. Nov? Evropsk? komisij? mor? kon?cno post?viti region za prioritet! Mi im mozemo pomoci objezbjedivanjem strucnj?k? koji mogu d? idu n?prijed s? potrebnim reform?m?.

Vracanjem Berlinskom procesu treb?lo bi d? se vise ?ng?zujemo i vise ul?zemo u region?lnu s?r?dnju. Stovise, mor?mo oj?c?ti K?ncel?riju z? ml?de Zapadnog Balkana kako bi ubijedili ml?du gener?ciju da budu ?mb?s?dori mir? i pomirenja. Z?p?dni B?lk?n ost?je l?kmus test z? tr?jni uspjeh evropskog modela. Necemo uciniti Evropu boljom gazeci zadatu rijec.

(Mihael Rot je cl?n njem?ckog Bundest?g? (SPD) od 1998. godine i minist?r z? Evropu u Feder?lnom uredu z? v?njske poslove od 2013. godine)

KOPRIVICA PORUCIO

Pridruzeni clan iz nevladinog sektora u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Dragan Koprivica kazao je da je prethodno utvrdeni rok, 15. novembar, nerealno postavljen i da nije moguce da se u okviru njega zavrsi kompletan posao.

On je predlozio odboru 31. decembar kao novi rok za okoncanje posla tog skupstinskog radnog tijela.

Kako je pojasnio, predlog da rok bude produzen na posljednji dan ove godine motivisan je prije svega procjenom da im za zavrsetak cjelokupnog posla treba jos makar 45 dana, kao i zeljom da ispostuju vazno demokratsko pravilo da se bitni elementi izbornog sistema ne mijenjaju u godini izbora.

“Treci je razlog da ostane dovoljno vremena za implementaciju onoga sto kroz rad odbora bude dogovoreno ili usvojeno. Dakle, razlog za ovaj nas predlog nije neaktivnost odbora jer se radni odbori sastaju, analiziraju se moguca rjesenja za promjene zakona i praksi i sa te strane nemamo zamjerki. Ono sto je za nas od kljucne vaznosti jeste da se u ovom procesu dese promjene koje sistemski i sustinski mijenjaju dosadasnje lose prakse. Bez toga, ovo ce ostati jos jedna velika politicka igra u kojoj su akteri vodili racuna o partijskim interesima, a ne o interesima ovoga drustva. Nadamo se da se to nece desiti”, rekao je Koprivica.

Iz Socijalisticke narodne partije (SNP) su saopstili da je predlog da se produzi rok za zavrsetak rada Odbora za reformu izbornog zakonodavstva jos jedna potvrda da je rad tog skupstinskog tijela od samog pocetka opterecen brojnim nepravilnostima i da kao takav ne moze dati zeljene rezultate.

MJESECNA KARTA

Cijena mjesecne parking karte za zaposlene u soping-molu Delta siti vec drugi mjesec iznosi 20 eura bez uracunatog PDV-a, saopsteno je Dnevnim novinama u tom trznom centru.

Prvobitna cijena za radnike Delte bila je 30 eura i vazila je do 1. oktobra.

“Kartice se produzavaju po automatizmu, naravno za one koji to zele. Osim toga, cijena besplatnog parkiranja za sve posjetioce je produzena na sat vremena, a nedjeljom je parking besplatan”, rekli su u soping molu.

Posjetioci placaju zapoceti sat parkiranja ispred Delte po cijeni od 40 centi. Naplata parkiranja, kako su ranije kazali u trznom centru, nije motivisana profitom, vec je bila nuzna zbog velike kolicine automobila koji se ostavljaju, sto onemogucava kupce da nadu mjesto.

Trzni centar Delta siti ima ukupno oko 1.200 zaposlenih, a samo vikendom ga posjeti izmedu 18.000 i 24.000 ljudi.

ZAHTJEV FZO

Fond za zdravstveno osiguranje zatrazio je od Vlade povecanje troskova za ljekove i medicinska sredstva, sa 82,5 miliona na 95,83 miliona, kako bi sve zdravstvene ustanove nesmetano mogle da funkcionisu, pise Dan.

Iz Fonda je tom listu saopsteno da traze povecanje za oko 13 miliona eura, a odnose se na ljekove u javnim zdravstvenim ustanovama, ljekove na recept u drzavnim i privatnim apotekama i ostala medicinska sredstva.

Prema poslednjim podacima Fonda zdravstva, ta institucija duguje dobavljacima veledrogerijama oko 30.000.000 eura.

“Samo za KCCG za ljekove i medicinska sredstva projektovano je uvecanje sa 28,25 na 37,5 miliona, odnosno za 9,25 miliona. Sredstva za zarade u JZU bez Instituta za javno zdravlje uvecana su sa 98,22 miliona eura na 103,56 miliona, odnosno za 6,66 miliona eura, a odnose se za pokrice izdataka za zarade i ostala licna primanja za postojeci broj zaposlenih, prijem odredenog broja novog kadra, prvenstveno specijalizanata; sredstva za materijalne troskove JZU uvecana su sa 17,43 miliona eura na 21,7 miliona, odnosno za 4,27 miliona eura. Sredstva za kapitalne izdatke planirana su u iznosu od 7,26 miliona i povecana su za 3,18 miliona eura u odnosu na 2019. godinu, a odnose se na izdatke za gradevinske objekte u iznosu od 1,62 miliona, za medicinsku opremu i sredstva transporta 5,22 i za investiciono odrzavanje 0,43 miliona eura”, kazali su iz FZO.

Izdaci za medicinsku opremu i sredstva transporta obuhvataju sredstva za otplatu anuiteta za nabavljenu medicinsku opremu po bilansima potreba za medicinskom opremom iz 2017. i 2018. godine, koje je sacinilo Ministarstvo zdravlja, u iznosu od 3,16 miliona eura i sredstva za nabavku nove opreme i voznog parka po zahtjevima JZU u iznosu od 2,06 miliona.

“Takode, uvecana su sredstva za zajednicke programe, prije svega za kontinuiranu medicinsku edukaciju (KME), Nacionalne preventivne programe i drugo”, navode iz Fonda zdravstva.

MONTEFARM

Vakcine protiv gripa u kolicini od 22.700 doza nalaze se u hladnjacama carinskog skladista u Crnoj Gori i bice isporucene kada dobavljac FarmaLab dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje ce dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet, saopsteno je iz Javne zdravstvene ustanove (JZU) Apoteke Crne Gore Montefarm.

“Vaxigrip tetra-vakcina protiv gripa u kolicini od 22.700 doza nalaze se u hladnjacama carinskog skladista u Crnoj Gori. Procedura prilikom nabavke vakcina i njihove distribucije je strogo regulisana, stoga je dobavaljac FarmaLab u obavezi da dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje ce dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet. Nakon toga, vakcine ce biti isporucene Montefarmu”, kazali su iz ove zdravstvene ustanove i dodali da ocekuju da ce se navedeni uslov ispuniti narednih dana.

“U narednih nekoliko dana ocekujemo da ce se ispuniti gore navedeni uslov, pa ce samim tim Montefarm poceti sa distribucijom vakcine i o tome blagovremeno obavijestiti javnost”, kazali su iz Montefarma.

Podsjecamo, kako su Dnevne novine ranije prenijele, vakcine protiv sezonskog gripa jos nijesu stigle u domove zdravlja, iako je Montefarm ugovor sa dobavljacem Farma Lab potpisao jos 5. septembra. Tenderskom dokumentacijom za otvoreni postupak javne nabavke vakcine protiv gripa je predvideno da maksimalan rok isporuke bude 15. oktobar, te da “nedostatak vakcine protiv gripa moze dovesti do ugrozavanja zdravlja i zivota gradana, pa je neophodno da se postupak javne nabavke sprovede u sto kracem zakonom dozvoljenom roku”.

Takode, na pitanja DN da li ce kasnjenje vakcina protiv sezonskog gripa ugroziti zdravlje gradana, iz IJZ su odgovorili da ce razvoj kolektivnog imuniteta u mnogome zavisiti od odziva stanovnistva na imunizaciju.

Oni napominju da je vakcinacija najefektniji vid prevencije protiv sezonskog gripa, te da se ona preporucuje osobama koje su u povecanom riziku od razvoja komplikacija.

SCEKIC VJERUJE

Spoljnopoliticki analiticar iz Beograda Jaksa Scekic kaze za Dnevne novine da izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona vec imaju negativan uticaj na proces integracija drzava Zapadnog Balkana, jer su Albanija i Sjeverna Makedonija “dobile crveno svijetlo, a Crna Gora i Srbija zuto”.

Podsjecamo, Makron je juce ocijenio da je NATO na samrti, a da se Evropa nalazi na ivici ponora.

“Surovo je od Makrona, koji je do nedavnog govorio o evropskoj buducnosti regiona, sto je to uradio zbog sopstvenih politickih razloga. On bez ovakvog stava, makar je to njegova procjena, ne moze da politicki prezivi predsjednicke izbore i novu erupciju bijesa zutih prsluka, i po principu “daleko od ociju, daleko od srca, on je buducnost naseg regiona zrtvovao zbog svoje politicke buducnosti”, kaze Scekic.

Ovaj politicki analiticar tvrdi da Makron to, u ovom trenutku, moze da uradi zbog liderskog vakuuma u EU, jer Angela Merkel odlazi, a Makron zeli da bude na celu EU.

“Francuski predsjednik blokiranjem integracija Zapadnog Balkana na svojoj politickoj sceni dobija adut vise, koji odgovara desnici u njegovoj zemlji, koja je sve snaznija. Naime, u percepciji ljudi koji zive u EU, pa i u Francuskoj, nas region je mjesto gdje se stvaraju problemi. I tako je vec 30 godina. Problema je, proteklih godina, bilo i u Grckoj, kada je ekonomija u pitanju, a politicke krize su bile i u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji. I kada neko prosjecnom Evropljaninu kaze da dio EU treba da bude i Zapadni Balkan koji je bio sinonim problema, onda je razumljiva negativna reakcija. Na tu kartu igra Makron”, kaze Scekic.

Ovaj dugogodisnji novinar i urednik u domacim i stranim medijima kaze da Makron pokusava da ublazi svoje izjave nudeci zemljama Zapadnog Balkana da kako ko zavrsi pregovore dobije parce statusa u EU, odnosno da, na neki nacin, bude clanica Unije bez prava glasa, odnosno clanica drugog reda.

“Ne cudi me sto se zemlje Zapadnog Balkana, a narocito Crna Gora sada osjecaju prevarenim. Crna Gora je najdalje otisla u pregovorima i u reformama, a sada Makron pokusava da promijeni pravila. Potpuno razumijem drzavnike koji ce reci da ne pristaju na takav stav Makrona i da ce njihove drzave biti punopravne clanice ili nece uopste uci u EU. Mislim da Crna Gora moze mirno da ceka rasplet situacije. Za nju nema povratka bez obzira na promjenljive stavove Francuske” kaze Scekic.

  • Vlada umanjila akcizu na dizel gorivo i ublažila rast cijene
    on 17/08/2026 at 20:04

    Cijene goriva od ponoći se mijenjaju. Dizel će biti skuplji za šest centi, a benzin za sedam. Vlada Crne Gore večeras je odredila mjeru privremenog smanjenja akciza na dizel kako bi korigovala i ograničila rast maloprodajnih cijena goriva na pumpama, saopšteno je za RTCG nezvanično.

  • Novi rekord u prometu vozila na auto-putu: Za 24 sata prošlo više od 23.000 vozila
    on 17/08/2026 at 15:30

    Auto-putem Princeza Ksenija je u nedjelju prošlo 23.340 hiljada vozila u 24 sata, čime je zabilježen novi rekord dnevnog saobraćaja.

  • Mugoša: Ne može se politika zarada svoditi na administrativno smanjenje doprinosa kako bi se dobila veća neto zarada
    on 17/08/2026 at 14:27

    Rast cijena u kontinuitetu veći od rasta zarada, što znači da pada kupovna moć gradjana odnosno da se za primljenu zaradu može manje kupiti nego prošle godine, izjavio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša.

  • Konatar poručio Vladi: Smanjite akcizu i donesite paket antikriznih mjera, spriječite novi udar na standard građana
    on 17/08/2026 at 14:25

    Član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Miloš Konatar poziva Vladu Crne Gore da trajno, do normalizacije globalnih prilika, smanji akcize na gorivo i stane uz građane koje svakodnevni rast cijena sve više pogađa. Iz ovog pokreta poručuju da je jasno da Vlada nema jasan plan kako da dugoročno zaštiti životni standard građana i da zbog toga ispaštaju građani i privreda, čekajući svakih sedam dana odluku Vlade, često do posljednjeg trenutka.

  • Sigurne investicije, jaka država
    on 17/08/2026 at 11:31

    Strane investicije su i ostaju jedan od najvažnijih pokretača ekonomskog razvoja Crne Gore. Donose kapital, nova radna mjesta, znanje, tehnologije i poslovne prilike. Zato je naš cilj jasan: Crna Gora mora ostati otvorena, konkurentna i atraktivna destinacija za investicije. Ali, jednako tako, odgovorna država mora znati šta štiti.

  • Zečević: Aerodromi da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju
    on 16/08/2026 at 18:36

    Ministar saobraćaja Radoš Zečević smatra da bi Aerodromi trebalo da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju pod rukovodstvom dobrog domaćeg menadžmenta. Ne spori da bi rekonstrukcije puteva trebalo planirati tako da ne remete turističku sezonu ali poziva sve na strpljenje i razumijevanje. Zbog terena i vremenskih prilika kaže da nije moguće uvijek radove izvoditi mimo sezone, baš kao u slučaju rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari.

  • Mugoša: Bez OKU nezaštićeno oko 100 hiljada zaposlenih
    on 16/08/2026 at 16:36

    Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša saopštio je da očekuje odgovornost i spremnost na kompromis socijalnih partnera, prije svega Vlade Crne Gore koja je, kako smatra on, najodgovornija za nepostojanje Opšteg kolektivnog ugovora od prvog maja ove godine.

  • CBCG: Platni promet u julu 2,6 milijardi eura
    on 16/08/2026 at 11:15

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 31 radni dan u julu iznosila je 2,6 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Đukanović: Od odgovornih odluka do novih megavata
    on 15/08/2026 at 14:29

    Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović reagovao je povodom različitih ocjena koje su se posljednjih dana čule u javnom prostoru. Kazao je da ima obavezu da građanima predoči provjerljive činjenice.

  • Drvoprerađivači traže dijalog prije odluke o zabrani izvoza drvnog otpada
    on 14/08/2026 at 16:10

    Predstavnici drvoprerađivačkog sektora pozvali su nadležne da, prije eventualnog ponovnog uvođenja zabrane izvoza drvnog otpada, razgovaraju sa svim zainteresovanim stranama, upozoravajući da bi jednostrana odluka mogla ozbiljno ugroziti poslovanje značajnog broja preduzeća.