URA PREDLAZE

Trenutna losa socioekonomska situacija u drzavi najvise pogada mlade, pogotovo mlade bracne parove, pa ne cudi podatak da 70 odsto mladih razmislja o odlasku iz zemlje, kazao je predsjednik Foruma mladih URE Milan Dakovic.

“URA se zalaze za osnivanje drzavnog fonda, koji bi gradio stanove, i nudio ih mladim bracnim parovima, po cijenama nizim od trzisnih, sa rokom otplate od 20 do 30 godina. Time bi osigurali ostanak mladih, i pozitivno uticali na prirodni prirastaj”, dodaje on.

Dakovic istice da su nove generacije ostavljene na cjedilu, kada je rijec o rjesavanju njihovog stambenog pitanja i da mladi vrlo kasno dobiju mogucnost da imaju svoj krov nad glavom, a prije toga cak je i posao je misaona imenica.

“Proteklih 30 godina obiljezila je sve manja briga drzave za stambeno zbrinjavanje gradana, pad kupovne moci, a rast nezaposlenosti i cijene kvadratnog metra stambenih jedinica”, kaze on.

Ukazuje i da “ukoliko mlade zelimo da zadrzimo u drzavi, da rade i stvaraju porodicu ovdje, moramo im ponuditi adekvatne uslove”.

Zakljucuje da nadlezne institucije moraju pronalaziti odrziva rjesenja kako bi se polozaj mladih u Crnoj Gori znatno unaprijedio i njihov zivot bio znatno kvalitetniji.

Americki portal pise da je Handke, s obzirom na to da nije bilo lako doci do jugoslovenskog pasosa, vjerovatno izbjegao uobicajene korake

Peter Handke, austrijski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za knjizevnost, ima pasos Savezne Republike Jugoslavije, objavio je portal Intersept.

Tokom 78-dnevne kampanje bombardovanja SRJ 1999, Handke je bio u Becu na otvaranju njegove najnovije predstave, kojom je uvijeno kritikovao optuznice za ratne zlocine protiv srpskog rukovodstva, ukljucujuci Slobodana Milosevica.

Manje od nedjelju dana nakon prikazivanja predstave, 15. juna 1999, Handke je dobio jugoslovenski pasos od Ambasade SRJ u Becu.

,,Prema zakonu koji je tada preovladavao u Jugoslaviji, koja se sastojala od Srbije i Crne Gore, pasosi su izdavani samo jugoslovenskim gradanima,” navodi Intersept i dodaje da iz dostupnih stranica Handkeovog pasosa nije moguce utvrditi da li je dobio i jugoslovensko pored austrijskog drzavljanstva, iako u pasosu pise ,,Jugosloven” u rubrici gdje se upisuje nacionalnost.

Novinari Intersepta su, prilikom pretrazivanja podataka o Handkeu u arhivi Austrijske nacionalne biblioteke, na stranici o Handkeovim vezama sa Beogradom, uocili fotografije na kojima su uglavnom bile znamenitosti prijestonice Srbije. Nalazile su se i fotografije stranica Hankeovog pasosa, u sklopu zbirke koju je biblioteci poklonio Hans Vidrih, bivsi portparol muzickog festivala u Salcburgu.

Vidrih je rekao da mu je Handke poklonio neke svoje licne stvari, ukljucujuci rukopise i stare pasose. Kada je rijec o jugoslovenskom pasosu, Vidrih tvrdi da mu je Handke obrazlozio njegovo postojanje kao nacin da manje placa smjestaj u u Srbiji, gdje su stranci tada skuplje placali hotelske usluge.

Nije jasno, medutim, da li je prica tako jednostavna, navodi Intersept, podjecajuci da je Hanke bio u Srbiji nekoliko puta tokom 1990-ih i da je obicno putovao sa nekolicinom bliskih prijatelja, posebno sa prevodiocem Zarkom Radakovicem.

Peter Handke
Peter Handke(Foto: Reuters)

Americki portal pise da je Handke, s obzirom na to da nije bilo lako doci do jugoslovenskog pasosa, vjerovatno izbjegao uobicajene korake.

,,Jugoslavija je nekoliko godina bila mafijaska drzava, a Milosevicev rezim je ignorisao zakone i cinio sto mu je volja. Zemlja je bila unistena hiperinflacijom, americkim sankcijama, politickim nasiljem itd. Rezim je kaznjavao one koji su mu se protivili a nagradivao one koji su ga podrzavali,” pise portal. Intersept navodi da je moguce da je rezim dao Handkeu pasos, zaobilazeci uobicajenu proceduru, kao nagradu za ohrabrenje i izricitu podrsku.

Sto se tice Handkeove odluke da primi pasos, portal pise da je jeftiniji smjestaj u hotelu nedovoljan motiv za prihvatanje tako ,,neobicnog i kontroverznog poklona od vlade koja je uveliko osudivana za zlocine protiv covjecnosti u Bosni i na Kosovu”.

,,Prihvatanje pasosa od Milosevicevog rezima djeluje kao politicki cin duboko prozet znacenjima podrske i svrstavanja”.

Odluka Svedske akademije da ovogodisnju Nobelovu nagradu za knjizevnost dodijeli Handkeu, izazavala je kritike u regionu.

Akademija je saopstila da je Handke davao provokativne komentare, ali da nije podrzavao krvoprolice i da je jasno osudio masakr u Srebrenici.

Peter Handke
Peter Handke(Foto: Reuters)

Rodbina zrtava masakra je pozvala Akademiju da ponisti odluku. Predsjednica udruzenja Majke Srebrenice, Munira Subasic, kazala je da je odluka Svedske akademije ,,sramna”.

Odluka o dodjeli nagrade ostro je kritikovana i u Albaniji i na Kosovu.

Handke je govorio na Milosevicevoj sahrani i takode je izrazio podrsku liderima bosanskih Srba Radovanu Karadzicu i Ratku Mladicu, koji su proglaseni krivim za genocid u Srebrenici.

Tokom NATO kampanje bombardovanja Srbije 1999, Handke je otputovao u Beograd da izrazi solidarnost sa Milosevicem.

,,Moje mjesto je u Srbiji ako je bombarduju NATO kriminalci,” rekao je tada Handke.

Kako tumaciti politicki bezobrazluk da predlozite parlamentu verziju zakona o RTCG, dok je isti predmet rada odbora, kaze Nedeljko Rudovic

Vlada se ponasa kao da nije obavijestena da se u Skupstini desava proces dijaloga od cijeg ishoda zavisi da li ce Crna Gora uci u zonu politicke stabilnosti nakon sljedecih izbora. Posto u Vladi ne sjede marsovci nego clanovi DPS-a i ostalih vladajucih partija, jasno je da je nekome cilj da obesmisli dijalog “, rekao je samostalni poslanik Nedeljko Rudovic za “Vijesti”. On smatra da se time pokusava natjerati opozicija da odustane od svog koncepta za uspostavljanje Javnog servisa nezavisnog od vlasti.

“Kako drugacije tumaciti politicki bezobrazluk da predlozite parlamentu da usvoji vladinu verziju zakona o RTCG, dok je isti zakon predmet rada odbora i napornih pregovora koji su u toku,” navodi poslanik.

Predstavnici opozicije u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva smatraju da Vlada nema pravo da predlaze zakone koji su iz njihove nadleznosti. Iz Vlade tvrde da se ne mijesaju u izborne reforme, vec da zakone predlazu u skladu sa svojim program rada.

“Vladajuca vecina pokusava da pobjegne od zahtjeva EK da prestane sa kontrolisanjem RTCG pa bi to da zamaskiraju toboznjom saglasenoscu sa standardima SE. I tu obmanjuju jer ne postoje standardi SE za nacin izbora upravljackog tijela Javnog servisa”, kaze Rudovic.

Rudovic je u ponedjeljak optuzio Vladu da je preuzela posao Odbora predlazuci Zakon o nacionalnom javnom emiteru, na cjim izmjenama radi to skupstinsko tijelo. Iz Vlade su kazali da je zakon predlozen u skladu sa progamom koji je utvrden prosle godine.

“Utvrdivanjem predloga zakona o nacionalnom javnom emiteru, Vlada je obavljala svoja Ustavom definisana zaduzenja i utvrdila predlog zakona definisan Programom rada za 2018. i 2019. godinu. Vlada se ne mijesa u rad ostalih grana vlasti pa ni Odbora. Naprotiv, s obzirom na pozitivne ocjene Savjeta Evrope i Evropske komisije na tekst predlozenog zakona, Vlada daje znacajan doprinos daljem unapredenju javnog servisa”, kazali su iz Ministarstva kulture, koje je predlozilo medijske zakone.

Odlukom o formiranju Odbora je, izmedu ostalog, predvideno da to skupstinsko tijelo odobrava i predlaze zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio i televiziji Crne Gore (RTCG), ukljucujuci izmjene nacina izbora Savjeta RTCG u Skupstini, kao i pravno rjesenje koje ce omoguciti izbor savjeta odmah nakon usvajanja novog zakona. Glasovima 11 clanova Odbora odluceno je da podgrupu koja se bavi tim zakonima vodi Rudovic, a da clanovi budu i Predrag Sekulic i Genci Nimanbegu iz vladajuce koalicije. Odlukom odbora bilo je predvideno da te zakone, kao i ostale koji se odnose na izborni proces, Odbor predlozi skupstini do 15. novembra. Clan Odbora iz Demokrata Momo Koprivica upozorio je da Vlada opstruira rad Odbora.

“Odlukom o osnivanju je jasno definisano da predloge seta medijskih zakona, ukljucujuci i zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG predlaze Odbor, a ne Vlada. Odluka je imperativan propis i mora se postovati, a pobocni udari Demokratske partije socijalista (DPS) preko Vlade su nelegitimni i nelegalni”, kazao je Koprivica “Vijestima”.

Iz Ministarstva su podsjetili da Vlada zakon nije predlozila iznenadno, podsjecajuci da je on dugo usaglasavan unutar Crne Gore i sa medunarodnim institucijama. U Ministarstvu pojasnjavaju da ce zakon biti dostavljen na razmatranje nadleznim skupstinskim tijelima, pa samim tim i Odboru za izborne reforme. To je ranije na plenarnoj sjednici potvrdio i predsjednik Odbora Branimir Gvozdenovic.

Koprivica upozorava da predstavnici Vlade nemaju status stalnog ni pridruzenog clana Odbora zbog cega nemaju pravo da predlazu Odboru odluke i druga rjesenja. “Odbor moze razmatrati samo predloge koji dolaze od ovlascenih predlagaca rjesenja, a to su clanovi i pridruzeni clanovi. Vlada nije po Ustavu monopolist u predlaganju zakona, vec tu mogucnost prema clanu 93 Ustava imaju i poslanici. Dakle, DPS zeli da stvori konfuziju da je Vlada ekskluzivni predlagac zakona, sto nije tacno, a sve to cine da bi podrivali rad Odbora, a van je svake sumnje da se Odbor se moze baviti samo predlozima ovlascenih predlagaca”, tvrdi Koprivica.

Programski direktor Gradanske alijanse (GA) Boris Raonic smatra da se Vlada ne mijesa u rad Odbora. Predstavnik civilnog sektora u Odboru podsjeca da na sve izborne zakone konacnu rijec daje to skupstinsko tijelo. “Odlukom o osnivanju predvideno je da Odbor daje konacnu rijec na sve zakone iz svoje nadleznosti. Ne vidim nista lose da bilo ko podnese prijedlog, a pogotovo bi bilo neracionalno da bude stavljeno ad acta nesto sto se radilo vise godina i sto je usaglaseno sa medunarodnim organizacijama. Kada su u pitanju dva medijska zakona, smatram dobrim da ih je Vlada predlozila, a sada je na Skupstini i Odboru da kroz dijalog i kvalitetan rad dodu do svima prihvatljivih rjesenja”, kazao je Raonic.

LIGA EVROPE (4. KOLO)

Sevilja je prva ekiupa koja je izborila nokaut fazu Lige Evrope

Partizan ce morati da osvoji makar bod na “Old Trafordu”. Majron Boadu, 18-godisnji napadac AZ Alkmara, koji je sa igracem manje donio svom timu bod u Beogradu, predvodio je AZ i do pobjede u Astani, pa su od “crno-bijelih” na cetiri boda pred medusobni okrsaj u Holandiji.

AZ je u prvom mecu dana salavio u Astani 5:0, uz dva gola Boadua.

Sevilja, najtrofejnija ekipa Lige Evrope, slavila je u Luksemburgu sa 5:2, i jedina je od svih 48 ekipa drugog Uefinog takmicenja sa maksimalnih 12 bodova nakon 4. kola.

Ali je Lacio jedna ekipa u Seriji A, a sasvim drugacije “nebesko-plavi” igraju u Evropi, posto su i trecu utakmicu izgubili preokretom. Veceras je an Olimpiku slavio Seltik 2:1, iako je gubio na poluvremenu. Seltik je lider grupe sa 10 bodova, bodom vise od Kluza, koji je opet dobio Ren 1:0.

I Hetafe je izgubio u Bazelu 2:1, i pokazao da mu nedostaje iskustvo na evro-sceni. To je iskoristio Krasnodar pobjedom nad Trabzonom 3:1, da se izjednaci na tabeli sa spanskim timom. Trabzon je otpisan u toj grupi.

Standard, bez Aleksandra Boljevica, koji je blizu oporavku i bio je na klupi, dobio je Ajntraht 2:1, pa obje ekipe sa identicnim sansama cekaju raspletu posljednja dva kola. Standard je u prethodnom kolu identicno porazen u Frankfurtu, i obje ekipe imaju po 6 bodova, cetiri manje od lidera Arsenala.

Iznenadenje je napravio LASK, pobjedom nad PSV-om od 4:1, pa je bolji medusobno pred rasplet u grupi u kojoj je Sporting lider sa devet bodova, dva vise od LASK-a i PSV-a. Standard je slavio u Rozenborgu 2:0.

U grupi B sa po sest bodova vode FC Kopenhagen i Dinamo Kijev, koji su opet odigrali 1:1. U toj grupi bez golova zavrsen je susret Lugano – Molde.

Apoel je preokretom dobio Karabag 2:1, i izjednacio se sa njim na drugom mestu grupe A, iz koje je Sevilja vec izborila proljece u Evropi.

Perimenopauzi – fazi zivota koja zapocinje u vrijeme kada organizam zene pocinje da pokazuje znake nadolazece menopauze – sve do skoro se nije posvecivala posebna paznja

Eksperti kazu da perimenopauza moze da zapocne cak tri do osam godina prije zadnje menstruacije (za zenu se moze kazati da je u menopauzi kad je godinu dana bez menstruacije). Iako jedna studija citira da su prsojecne godine kad pocinje perimenopauza 47, kod nekih se zena ona moze pojaviti vec i u njihovim kasnim 30-tim. Hormonalne promjene koje se javljaju mogu dovesti do neredovnih menstruacija, napada vrucine, osjetljivosti dojki, suvoce vagine, nesanice, promjena raspolozenja i razdrazljivosti. Mnoge zene nisu ni svjesne da im je pocela perimenopauza. Valja prizna-ti da je i medicinskim strucnjacima taj period zivota zene jos uvijek dosta nepoznat.

Ipak, sta znamo?

Znamo da perimenopauza pocinje kada jajnici prestaju sa svojom funkcijom – sto je prirodan rezultat uznapredovalih godina. Jajasca i visok nivo hormona (estrogena i progesterona), koje ih prate, vise se ne oslobadaju svaki mjesec. Jedna od posljedi-ca toga je neredovno krvarenje. Neke zene u perimenopauzi imaju duze i jace menstrualno krvarenje. Druge opazaju da su im ciklusi kraci i krvarenje oskudno. Mnoge zene ce dozivjeti kompletni izostanak jedne ili vise menstruacija.

Iako su promjene menstrualnog ciklusa normalni sastavni dio perimenopauze, one ipak, katkada, mogu da posjese ili da budu signal prisutnosti i nekog oboljenja (anemija, polip, fibroidni tumor, rak). Zbog toga je vazno da se zena koja ima neredovne menstruacije ili bilo koje neobjasnjivo vaginalno krvarenje, posavjetuje sa svojim ginekologom. Mjerenje nivoa hormona moze pomoci u prosudivanju da li je kod zene zaista pocela perimenopauza.

Hormonalne promjene ove faze cesto uzrokuju simptom koji se tradicionalno povezuje s menopauzom – navale vrucine. Kod nekih zena navale vrucine su udruzene s tjeskobom, depresijom, zujanjem u usima, lupanjem srca i vrtoglavicom.

Jedan od najboljih nacina da se olaksa prolaz kroz perimenopauzu je biti pripremljen za nju. Sto zena vise zna o tome sto se moze dogoditi, to manje strepi od toga.

Kod nekih zena, medutim, ti simptomi su vrlo ozbiljni i tada treba zatraziti lijecnicku intervenciju. Nisko dozirani oralni kontraceptivi mogu da pruze olaksanje. Ljekarce razmotriti i opciju hormonske terapije, ali samo kod zena kod kojih ne postoje kontraindikacije za takvu vrstu terapije.

Naucnici istrazuju i druge, prirodne ljekove koji mogu olaksati zenine simptome u perimenopauzi. Neki lijecnici kazu da vitamin E i proizvodi od soje mogu kod nekih zena da olaksaju navale vrucine.

Svakako, i vjezba moze u tome da odigra znacajnu ulogu. Jedno je ispitivanje pokazalo da je ucestalost navala vrucine bila upola manja kod fizicki aktivnih zena, nego kod onih koje sjede vecinu vremena. Zene koje puse bi trebalo da pokusaju da prestanu s cigaretama. Pusenje ubrzava pocetak menopauze za gotovo dvije godine.

Strucnjaci isticu da je rec o veoma retkom prirodnom fenomenu.

BBC

Nekoliko hiljada ledenica u obliku jaja prekrilo je plazu u Finskoj, sto je redak prirodni fenomen.

Fotograf Risto Matila naleteo je na ,,ledena jaja” na Hailuoto ostrvu u Botnijskom zalivu, izmedu Finske i Svedske.

Strucnjaci isticu da se ,,ledena jaja” retko mogu videti u tolikoj kolicini, a da nastaju kada voda i vetar nose komadice leda.

Matila za BBC kaze da nikada nista slicno nije video.

,,Bio sam na plazi sa suprugom Marjaniemi. Bio je suncan i vetrovit dan, ali oko minus jedan stepen Celzijusa”, navodi on.

,,Tamo smo nasli ovaj neverovatan fenomen. Ledena jaja su bila uz vodu sirom plaze”.

Kako kaze, bilo ih je u oblasti od oko 30 metara, najmanja su bila velicine jaja, a najveca kao fudbalska lopta.

,,Neverovatan prizor. Imao sam kod sebe fotoaparat, pa sam odlucio da sacuvam ovaj neobicni prizor”, kaze Matila.

Dzordz Gudfelou, koji se u BBC-ju bavi vremenskom prognozom, navodi da postoje dva uslova za nastanak ledenih jaja – vetar i hladno vreme.

,,Uglavnom rastu kad se morska voda zaledi na njihovoj povrsini. Rezultat toga su glatki i obli komadici leda koji zavrse na plazi ili kada ih vetar ili more nanesu, ili kad dode do oseke”.

Slicnih prizora bilo je i ranije u Rusiji i Americi, na jezeru Micigen.

Na primer, ogromne ledene kugle prekrile su 2016. cak 18 kilometara morske obale u Sibiru.

Kako se navodi, bile su velicine od teniske loptice do kugli od oko metar u precniku.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Princu Arciju su izbila prva dva zuba, kaze vojvotkinja od Saseksa Megan Markl.

BBC

Vojvotkinja i vojvoda od Saseksa pricali su u Vindzoru sa porodicama vojnika o nekim obicnim stvarima – prvim zubima i deci.

Kako navode, njihov sin Arci je nedavno poceo da puzi, a izbila su mu i prva dva zuba.

Megan Markl je bila ,,obicna majka”, pricala je o hranjenju sina i puzanju, rekla je supruga jednog vojnika.

U meduvremenu je princ Hari pohvalio porodice vojnika, rekavsi da ,,ne moze ni da zamisli kako izgleda biti toliko odsutan od kuce, dok se deca tako brzo menjaju i razvijaju”.

Prince Harry smiles at a toddler at Windsor's Broom Farm Community Centre

Reuters

Kraljevski par se sastao sa porodicama vojnika Velske garde, Koldstim garde i konjice.

Jedna devojcica je tokom susreta dosla kod Megan i poklonila joj je cvet, na sta je vojvotkinja rekla devojcici rekla da ima lepe zube.

,,Arci ima samo dva zuba. Dva mala, ovde”, dodala je, pokazujuci o kojima zubima je rec.

The Duchess of Sussex crouches down to greet a toddler outside Windsor's Broom Farm Community Centre

Reuters

Ejmi Tompson, ciji muz Bred je u Velskoj gardi, pricala je sa vojvotkinjom.

,,Moja cerka Eris ima isto koliko i Arci, tako da smo pricali o hranjenju i tome kako deca pocinju da puze”, navodi ona.

,,Megan je sasvim obicna majka, imala sam osecaj kao da pricam sa prijateljicom”, dodala je.

Prince Harry picks up a little girl at Windsor's Broom Farm Community Centre

Reuters

Veliki deo Koldstrim garde je na vojnoj vezbi u Keniji, dok se vecina Velske garde vraca sa Foklandskih ostrva.

Princ Hari, koji je deset godina bio oficir u vojsci, kaze da se divi porodicama vojnika.

,,Nezamislivo je to tesko. Osecam veliko postovanje i divljenje prema svima koji moraju da suoce sa necim takvim”, rekao je on.

Inace, Hari i Megan su proslog meseca sa sinom posetili Juznu Afriku.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

PROGNOZA EK

Evropska komisija (EK) povecala je, u novim jesenjim prognozama, rast crnogorskog bruto domaceg proizvoda (BDP) u ovoj godini na 3,1 odsto. EK je u proljecnim prgnozama za ovu godinu procjenjivala rast crnogorske ekonomije na 2,9 odsto.

EK je, u pronozama u koje je agencija Mina-business imala uvid, saopstila da ce BDP u narednoj godini rasti tri odsto, sto je smanjenje u odnosu na 3,1 odsto koliko je prognozirala u proljecnom izvjestaju.

Crnogorski BDP ce, kako se navodi u danas objavljenim prognozama, u 2021. godini rasti 2,8 odsto.

“Zavrsetkom prve dionice auto-puta Bar-Boljare u narednoj godini bice zavrsen sestogodisnji period brze ekspanzije ekonomije, ali takode i visokog spoljnog i fiskalnog deficita, koji su prouzrokovani tom velikom investicijom. Po zavrsetku gradevinskih radova ocekuje se usporavanje ekonomskog rasta, koji ce istovremeno postati uravnotezeniji, sa korporativnim investicijama i Licnom potrosnjom”, dodaje se u izvjestaju.

Iz EK su rekli da bi zavrsetak radova na auto-putu, koji je najavljen za septembar naredne godine, trebalo znatno da smanji obim uvoza koji se odnosi na izgradnju. Medutim, iako bi deficit tekuceg racuna trebalo da se poboljsa, predvida se da ce ostati dvocifren.

“Ekonomski rast je usporio na 3,1 odsto u prvoj polovini godine, sa 4,8 odsto u prosloj godini. Uprkos stagnirajucim platama, licna potrosnja ostaje snazna zahvaljujuci poboljsanju uslova na trzistu rada i odrzivog rasta kredita domacinstava”, navodi se u izvjestaju.

Javni dug je u ovoj godini prognoziran na 77,8 odsto BDP-a, dok ce naredne godine iznositi 71,5 odsto. Javni dug ce se u 2021. godini smanjiti na 62,7 odsto.

“Javni dug, inace visok, i dalje raste u ovoj godini. Ocekuje se da ce poboljsani budzetski saldo i povlacenje depozita znacajno smanjiti javni dug od naredne i 2021. godine, iako ne ispod 60 odsto BDP-a”, dodaje se u izvjestaju.

Godisnji rast proizvodnje u ovoj i narednoj godini usporice na oko tri odsto, uglavnom zbog slabije gradevinske aktivnosti kako se investicioni ciklus, koji se odnosi na auto-put Bar-Boljare, postepeno bude smanjivao. U isto vrijeme, korporativna ulaganja, posebno u sektorima turizma i energetike ce, prema procjenama, ostati snazni.

“Rast licne potrosnje ce doprinijeti pozitivnom trendu zarada i zaposlenosti, posebno u turistickom i gradevinskom sektoru”, smatraju u EK.

Usporavanje globalne ekonomije predstavlja rizik za smanjenje rasta crnogorske ekonomije u slucaju veceg od ocekivanog uticaja na dolaske turista i/ili priliv stranih direktnih investicija (SDI).

Godisnja inflacija ce u ovoj godini iznositi 0,5 odsto, u narednoj 1,3 odsto, a 2021. godini 1,6 odsto.

“Prognoza je da ce dinamika cijena znatno omeksati u ovoj godini, dijelom zbog posljedica vece naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV) i akciza. Povecanje minimalne zarade i nastavak rasta potrosnje domacinstava trebalo bi da dovede do umjereno rastucih pritisaka na cijene u naredne dvije godine”, kazali su iz EK-a.

Rjesenje dvije problematicne domace banke sprovedeno je na propisan nacin, bez uticaja na ostatak finansijskog sistema.

“U svjetlu velike likvidnosti, snaznih rezervisanja kapitala i smanjenog obima nekvalitetnih kredita (NPL), ocekuje se da ce bankarski sektor, tokom prognoziranog perioda, i dalje podrzavati rast kontinuiranom kreditnom aktivnoscu”, navodi se u izvjestaju.

Podsticajni kapitalni budzet i poboljsana naplata prihoda rezultirali su naglim smanjenjem budzetskog deficita u prvoj polovini ove godine, na 0,8 odsto godisnjeg BDP-a.

Ocekuje se da ce kapitalna potrosnja dostici prvobitni budzetski plan do kraja godine, a samim tim ce se konsolidovani budzetski deficit povecati na oko 2,5 odsto BDP-a.

Borac je upisao petu pobjedu u regionalnom takmicenju, a drugu u trecem medusobnom odmjeravanju snaga sa Sutjeskom

Kosarkasi Sutjeske dozivjeli su drugi poraz u ABA2 ligi, ponovo u gostima – Niksicani su veceras, u derbiju 6. kola, porazeni u Cacku od Borca 81:69 (21:21, 26:15, 20:22, 14:11).

Borac je upisao petu pobjedu u regionalnom takmicenju, a drugu u trecem medusobnom odmjeravanju snaga sa Sutjeskom.

Izabranici Zorana Glomazica su vodili u vecem dijelu prve cetvrtine (najvise sa 15:7), do 21:14, ali je domacin serijom 7:0 do kraja dionice izjednacio.

Borac je novom serijom 9:0, do sredine druge cetvrtine, poveo 33:23, i vise nije ispustao vodstvo, koje je u ovoj dionici iznosilo 14 poena (44:30), dok je u finisu trece domacin vodio 67:52.

Serijom 10:0, u finisu trece i pocetkom posljednje cetvrtine, Sutjeske je ozbiljno priprijetila Borcu na 67:62, ali je Borac odbio napad serijom 8:0 za nedostiznih 77:64 sredinom posljednje dionice…

Najefikasniji u ekipi Sutjeske bio je Nikola Pavlicevic sa 24 poena (sest trojki), a dvocifren poenterski ucinak imao je jos samo Boris Lalovic (10).

U domacem timu Radovan Dokovic je upisao 16 poena, Nemanja Todorovic 14, a Brus Dzons 12.

Sutjeska u sedmom kolu, 13. novembra, docekuje slovenacku Rogasku.

NP DURMITOR

Nacionalni park (NP) Durmitor imao je najuspjesniju turisticku i poslovnu godinu do sada, a ocekuje se da ce taj park do kraja godine posjetiti 270 hiljada turista, saopsteno je na Socio-ekonomskom forumu NP-a.

Direktor Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG), Elvir Klica, kazao je da su nacionalni parkovi imali rekordnu posjetu i da je u pet parkova boravilo vise od pola miliona turista.

On je rekao da se pored uvijek dobre posjete NP Durmitor, ove godine izdvojio se sa dobrim rezultatima i NP Skadarsko jezero.

“Ipak, nijesu finansijski parametri ono sto nam je prioritet, vec zastita prirodnih i kulturnih vrijednosti parkova koji su i razlog zbog kojeg se iz godine u godinu i povecava interesovanje za njih”, kazao je Klica.

On je dodao da je cilj Socio-ekonomskog savjeta da sa predstavnicima institucija, lokalnih turistickih organizacija, NVO sektora i reprezentativnim predstavnicima turisticke privrede durmitorskog podrucja zajedno planiraju i narednu zimsku sezonu.

“Naredna sezona je od izuzetnog znacaja jer nas ocekuje Ekspo Dubai koji je planiran da bude krajem sljedece godine, odnosno u oktobru i traje sest mjeseci”, rekao je Klica.

Prema njegovim rijecima, dogadaj je prilika za promociju ljepota parkova jer ce privuci druga trzista koja nisu zastupljena u Crnoj Gori i animirati ih da posjete drzavu.

“Ocekujemo jos bolje rezultate u sljedecoj sezoni, a u NP Durmitor ih ocekujemo vise od 300 hiljada. Organizovacemo sastanke sa turistickim agencijama, sa lokalnim turistickim organizacijama i NTO, gdje cemo dogovoriti ucesce na sajmovima”, dodao je Klica.

Klica je kazao da ce inicirati izgradnju trece trake i kruznog toga na samom ulazu u NP zbog velike guzve i pritiska koji trpi tokom sezone.

Direktor NP Durmitor, Tomo Pajovic, istakao je da je i ove godine veliki priliv gostiju iz razlicitih krajeva dolazio da posjeti i boravi u Nacionalnom parku.

“Lijepo vrijeme bilo je pogodno za posjetu parkovima, pa smo i u septembru i oktobru takode imali znacajno povecanje posjete”, naveo je Pajovic.

Govoreci o raftingu, Pajovic je rekao da se vise od 26 hiljada osoba spustilo se kanjonom rijeke Tare, sto je za 23 odsto vise u odnosu na proslu godinu.

“Sve ovo nam pokazuje da se za ovaj park saznalo, da on vrijedi da bude posjecen, da ima prirodne ljepote koje posjetioci zele da vide i posjete. To ujedno znaci da ima prostora za poboljsanje i osmisljavanje novih ponuda”, naveo je Pajovic.

Savjetnik za zastitu i odrzivi razvoj Veselin Luburic istakao je da je jedna od kljucnih strateskih odrednica u Planovima upravljanja, unaprijedenje saradnje sa lokalnom zajednicom i korisnicima prostora parka.

On je podsjetio je da je tokom godine izvrsena markacija i remarkacija planinarskih staza, postavljen mobilijar, u potpunosti realizovan projekat “Panoramski put – Durmitorski prsten”, da su NPCG predstavljeni na brojnim sajmovima u regionu i inostranstvu.

Luburic je istakao da je u ovoj programskoj godini sproveden monitoring krovnih vrsta biodiverziteta i njihovih stanista.

Predsjednik Opstine Zabljak, Veselin Vukicevic, saopstio je da ce za narednu godinu ponovo razmotriti da kandiduju projekte koji se ticu obnove infrastrukture do Crnog jezera, izgradnju kanalizacije, kruznog toka, parkinga, kao i nove rasvjete i vodovodne mreze.

  • Vlada umanjila akcizu na dizel gorivo i ublažila rast cijene
    on 17/08/2026 at 20:04

    Cijene goriva od ponoći se mijenjaju. Dizel će biti skuplji za šest centi, a benzin za sedam. Vlada Crne Gore večeras je odredila mjeru privremenog smanjenja akciza na dizel kako bi korigovala i ograničila rast maloprodajnih cijena goriva na pumpama, saopšteno je za RTCG nezvanično.

  • Novi rekord u prometu vozila na auto-putu: Za 24 sata prošlo više od 23.000 vozila
    on 17/08/2026 at 15:30

    Auto-putem Princeza Ksenija je u nedjelju prošlo 23.340 hiljada vozila u 24 sata, čime je zabilježen novi rekord dnevnog saobraćaja.

  • Mugoša: Ne može se politika zarada svoditi na administrativno smanjenje doprinosa kako bi se dobila veća neto zarada
    on 17/08/2026 at 14:27

    Rast cijena u kontinuitetu veći od rasta zarada, što znači da pada kupovna moć gradjana odnosno da se za primljenu zaradu može manje kupiti nego prošle godine, izjavio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša.

  • Konatar poručio Vladi: Smanjite akcizu i donesite paket antikriznih mjera, spriječite novi udar na standard građana
    on 17/08/2026 at 14:25

    Član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Miloš Konatar poziva Vladu Crne Gore da trajno, do normalizacije globalnih prilika, smanji akcize na gorivo i stane uz građane koje svakodnevni rast cijena sve više pogađa. Iz ovog pokreta poručuju da je jasno da Vlada nema jasan plan kako da dugoročno zaštiti životni standard građana i da zbog toga ispaštaju građani i privreda, čekajući svakih sedam dana odluku Vlade, često do posljednjeg trenutka.

  • Sigurne investicije, jaka država
    on 17/08/2026 at 11:31

    Strane investicije su i ostaju jedan od najvažnijih pokretača ekonomskog razvoja Crne Gore. Donose kapital, nova radna mjesta, znanje, tehnologije i poslovne prilike. Zato je naš cilj jasan: Crna Gora mora ostati otvorena, konkurentna i atraktivna destinacija za investicije. Ali, jednako tako, odgovorna država mora znati šta štiti.

  • Zečević: Aerodromi da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju
    on 16/08/2026 at 18:36

    Ministar saobraćaja Radoš Zečević smatra da bi Aerodromi trebalo da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju pod rukovodstvom dobrog domaćeg menadžmenta. Ne spori da bi rekonstrukcije puteva trebalo planirati tako da ne remete turističku sezonu ali poziva sve na strpljenje i razumijevanje. Zbog terena i vremenskih prilika kaže da nije moguće uvijek radove izvoditi mimo sezone, baš kao u slučaju rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari.

  • Mugoša: Bez OKU nezaštićeno oko 100 hiljada zaposlenih
    on 16/08/2026 at 16:36

    Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša saopštio je da očekuje odgovornost i spremnost na kompromis socijalnih partnera, prije svega Vlade Crne Gore koja je, kako smatra on, najodgovornija za nepostojanje Opšteg kolektivnog ugovora od prvog maja ove godine.

  • CBCG: Platni promet u julu 2,6 milijardi eura
    on 16/08/2026 at 11:15

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 31 radni dan u julu iznosila je 2,6 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Đukanović: Od odgovornih odluka do novih megavata
    on 15/08/2026 at 14:29

    Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović reagovao je povodom različitih ocjena koje su se posljednjih dana čule u javnom prostoru. Kazao je da ima obavezu da građanima predoči provjerljive činjenice.

  • Drvoprerađivači traže dijalog prije odluke o zabrani izvoza drvnog otpada
    on 14/08/2026 at 16:10

    Predstavnici drvoprerađivačkog sektora pozvali su nadležne da, prije eventualnog ponovnog uvođenja zabrane izvoza drvnog otpada, razgovaraju sa svim zainteresovanim stranama, upozoravajući da bi jednostrana odluka mogla ozbiljno ugroziti poslovanje značajnog broja preduzeća.