DPS

Budvanska antidržavna pobuna, organizovana i predvođena lokalnim funkcionerima bivše koalicije i opozicionim poslanicima DF i njihovog satelita Demokrata, uz blagoslov SPC, još jednom pokazuje očajnu poziciju u kojoj se nalazi ova dezorijentisana grupa, svega dva mjeseca pred parlamentarne izbore, ističu u Demokratskoj partiji socijalista.

Kako ističu, jučerašnji događaji dokazuju da je Demokratski front glavni organizator svih protestnih okupljanja u Crnoj Gori.

“Izbor ove grupe gubitnika, da kampanju započnu rušenjem institucija, nasrtajima na čuvare reda i mira, paljenjem kontejnera, bacanjem kamenica na građane i policajce, dokaz je bezizlaznog položaja u koji su sebe doveli nakon četiri godine tumaranja i destrukcije, bez plana i programa, igrajući po anticrnogorskim notama. O očajnoj poziciji Demokratskog fronta i njihovih satelita, svjedoči i njihova tako očigledna namjera da isprovociraju sopstveno hapšenje, i na taj način pokušaju da podignu rejting među svojim pristalicama. Zato su juče pokušali da sami sebe uhapse u nekoliko crnogorskih gradova, ne bi li u nastavku kampanje na tome gradili svoju političku platformu”, napominje se u saopštenju DPS.

Grupa gubitnika spremna je da, kako kažu, zbog svojih sebičnih interesa, zapali Crnu Goru, ne prezajući da u taj prljavi posao gurnu ne samo pristalice, već i svoje najbliže rođake, kumove, prijatelje, ugrožavajući stabilnost države i uznemiravajući građane širom Crne Gore.

“Pozivamo grupe izmanipulisanih građana da u pravom svijetlu sagledaju ulogu koju su svjesno ili nesvjesno preuzeli, dovodeći sebe u položaj žrtava beskrupuloznih političkih gubitnika. Ovim putem, dajemo punu podršku nadležnim organima da osiguraju red i mir za sve građane Crne Gore. I da svaki pokušaj političkog profitiranja na ugrožavanju temeljnih vrijednosti crnogorskog društva bude kažnjen od institucija. Sigurni smo da će građani znati kako da se 30. avgusta odrede prema ovim događajima, i pošalju u prošlost sve političke palikuće”, ističu u DPS.

MANS SAOPŠTIO

Posljednja dešavanja u Budvi predstavljaju ogoljeno, brutalno nasilje partijske policije nad građanima Crne Gore, ocijenjeno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

“Najnoviji snimci na kojima se vidi da pripadnici policije šutiraju i tuku već onesposobljene i svezane građane, predstavljaju užasavajući dokaz brutalne političke zloupotrebe zarobljenih institucija”, saopštio je MANS.

Istakli su da je prijetnja premijera Duška Markovića da se država za 15 minuta može obračunati sa političkim protivnicima predstavlja direktnu potvrdu da će se vlast “služiti svim sredstvima da sačuva vlast”.

“U politički obračun se uključilo Specijalno tužilastvo koje u fijoci drži sve krivične prijave MANS-a protiv vrha režima, i pokreće postupke samo po političkom diktatu”, kazali su iz MANS-a.

Najgora pravda je, istakli su, selektivna pravda .

“MANS će uvijek prijaviti svako kršenje zakona, bez političkih kalkulacija, jer niko ne smije biti nedodirljiv”, kazali su iz MANS-a.

ĐUKANOVIĆ ZA HRT

Zakon o slobodi vjeroispovijesti inicijalna je kapisla za sukob na relaciji Srpska pravoslavna crkva – Crna Gora, koji se u međuvremenu prilično ostrastio, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Smatra da SPC pretenduje da upravlja Crnom Gorom, te da je vrati na pozicije teokratske države iz srednjeg vijeka.

U intervjuu Hrvatskoj radio-televiziji (HRT), Đukanović navodi da je u pitanju politizacija vjerskog pitanja, te da je SPC, koja je, kako je rekao, instrument u rukama velikosrpskog nacionalizma, uspjela da promoviše sve ono što su njeni konačni ciljevi.

HRT: Kako biste ocijenili trenutne odnose Hrvatske i Crne Gore, i u tom kontekstu, koliko je značajna ova posjeta predsjednika Milanovića?

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Mislim da su odnosi prijateljski, da su jedan uzoran primjer dobrosusjedstva u našem regionu. Poslednjih dvadeset godina je bilo vrijeme učvršćivanja međudržavnog povjerenja između Crne Gore i Hrvatske. Istovremeno, to je bilo vrijeme razvoja svestrane međudržavne saradnje. Tako da danas možemo da kažemo da nema oblasti u kojoj nemamo razvijene odnose između naše dvije zemlje, a sa posebnim zadovoljstvom možemo da kažemo da su ti odnosi najdalje otišli u oblasti odbrane, unutrašnjih poslova, obrazovanja, kulture… Treba podsjetiti da je prije nekoliko dana u posjeti Crnoj Gori bio i ministar inostranih poslova Hrvatske, ova dva dana smo imali Predsjednika države Hrvatske, to vidimo i kao gest prijateljstva prema Crnoj Gori, državi koja je najdalje odmakla u pregovaračkom procesu sa EU, ali ne manje važno od toga i gest posvećenosti evropskoj perspektivi regiona u kojem Crna Gora živi.

HRT: Kako gledate na ulogu Hrvatske u približavanju jugoistoka Evrope, uključujući i Crnu Goru, evroatlanskim integracijama?

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Već sam kazao, želim da ponovim da je hrvatsko iskustvo dragocjen primjer uspješnosti u približavanju zemalja Jugoistočne Evrope evropskim i evroatlanskim ciljevima. Kao što znate, sve zemlje regiona Zapadnog Balkana su za svoj cilj zacrtale članstvo u EU, a sve sem Srbije i članstvo u NATO savezu. Veoma je dobrodošlo iskustvo susjeda koji ima neka svježa znanja iz tih oblasti, i Crna Gora se veoma oslanja na ta iskustva i ekspertize Hrvatske. Da ponovim, za nas je bilo dragocjeno ovo šestomjesečno predsjedavanje Hrvatske Savjetom EU jer mislimo da je veoma važno da svim zemljama EU, nekima koje nemaju baš tako bliska sa zapadnobalkanskim društvima, da jedna članica i NATO i EU kao što je Hrvatska, da iz te pozicije predsjedavajućeg Savjetom EU učini toliko dobrih preporuka za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. Mi mislimo da je to jako važno. Vjerujemo da je to jednako važno za Zapadni Balkan kao i za EU. Kada govorimo o Zapadnom Balkanu, mi vrlo često potenciramo da je između stabilnosti i evropske perspektive Zapadnog Balkana znak jednakosti. Vjerujemo u istrajnost Hrvatske u toj misiji i podrške evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, i vjerujemo da je uz dobru posvećenost reformama u našem regionu taj cilj dostižan u doglednoj budućnosti.

HRT: Čini se da pristupni pregovori sa EU trenutno stagniraju, od Crne Gore traže se veći pomaci u području vladavine prava i pravosuđa.

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Vjerujem da je potrebno najprije primijetiti da imamo jedan pad tog reformskog entuzijazma u regionu Zapadnog Balkana poslednjih nekoliko godina, i po mom uvjerenju, kao čovjeka koji se dugo bavi politikom u Crnoj Gori, time i politikom regiona u kojem živimo, mislim da je to direktno posljedica jednog zastoja u politici proširenja koju je vodila prethodna EK. Nadam se, takođe, da su poruke koje nam je poslala nova Komisija mnogo više ohrabrujuće. Nova Komisija je poručila i da želi da bude geopolitčki subjekt, što mi tumačimo vrlo pozitivnim kada je u pitanju budućnost Zapadnog Balkana jer vidimo da je Zapadni Balkan postao područje na kojem se sudaraju interesi krupnih geopolitičkih igrača, a ono što je naš interes, da tu dominantnu ulogu upravo ima EU kao lokomotiva naše zajedničke evropske kuće, i drugo, takođe, nova EK je poslala više poruka da je politika proširenja živa i da želi da pruži stimulanse, ne samo Zapadnom Balkanu nego susjedstvu u cjelini kako bi se ostvarivala neka kvalitetnija partnerstva, a u slučaju sa Zapadnim Balkanom to partnerstvo treba da rezultira članstvom zemalja Zapadnog Balkana u EU, u doglednoj perspektivi. Naravno da je očekivanje EU na mjestu kada je u pitanju vladavina prava. Nećemo otkriti nikakvu skrivanu tajnu da su društva Zapadnog Balkana u deficitu sa vladavinom prava. Dakle, ako imate jedno područje u kojem se svako malo događaju nemiri, nestabilnosti, ispoljavaju nacionalne i vjerske netrpeljivosti, da to nije baš napovoljniji ambijent za sistematsko unapređenje vladavine prave. Želim da vam kažem da je u Crnoj Gori napravljen ozbiljan pomak tokom poslednjih nekoliko godina. Naravno, daleko je to od onog stanje kojeg i sami želimo, s obzirom da mi ne potenciramo članstvo u EU, mi potenciramo evropeizaciju Crne Gore. Mi želimo da Crna Gora usvoji evropski sistem vrijednosti, mi želimo da budemo dio savremene evropske kulture i civilizacije, i zbog toga mi prije svega sebi želimo unaprijeđenu vladavinu prava.

HRT: Dvadeset godina je prošlo od Vašeg izvinjenja hrvatskom narodu zbog učestvovanja Crnogoraca u agresiji na dubrovačko područje. Dvadeset godina kasnije, biste li tome nešto dodali ili promijenili?

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Tom dvadesotogodišnjem iskustvu, ja mislim da ne treba ništa ni dodavati niti je potrebna bilo kakva promjena. Kada bih mogao, promijenio bih ono što je prethodilo tom dvadesetogodišnjem iskustvu. Nažalost, kao što sam maločas kazao, nije to iskustvo jedistveno kada je u pitanju region u kojem živimo, ali je, eto, u tom frekventnom ponavljanju naših nestabilnosti imali smo i to iskustvo iz 90-ih godina koje je rezultiralo raspadom nekadašnje zajedničke države i krvavim ratovima na našim prostorima. Tada sam u svojstvu Predsjednika Crne Gore našao za shodno da uputim riječi izvinjenja Hrvatskoj za ono što su građani Crne Gore u uniformama tadašnje Vojske Jugoslavije učinili nažao građanima susjedne Hrvatske. Drago mi je da je taj gest, definitivno prvi na našim prostorima, nakon tog neprijatnog iskustva, naišao na odobravanje ne samo najrelevantnijih državnih adresa u Hrvatskoj, nego manje više ukupne hrvatske javnosti, što je to predstavljalo začetak neke nove istorijske stranice u našim odnosima. Zbog toga, mislim da gotovo ne treba ništa mijenjati u našem potonjem dvadesetogodišnjem iskustvu. Bilo je to iskustvo sistematskog obnavljanja i učvršćivanja povjerenja, razvoja dobrosusjedstva, razvoja međudržavne saradnje, tako da danas zaista s pravom možemo da govorimo o prijateljskim odnosima između naše dvije države i dva naroda.

HRT: U posljednje vrijeme svjedočimo brojnim tenzijama od strane SPC zbog vašeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Kako Vi na to gledate u regionalnom kontekstu?

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Kao što ste i sami kazali, Zakon je predstavljao inicijalnu kapislu za jedan sukob koji se u međuvremenu prilično ostrastio, sukob na relaciji SPC-država Crna Gora. Naša intencija je bila da usvojimo zakon kojim ćemo zamijeniti zakon iz vremena socijalističke Jugoslavije. Željeli smo da donesemo novi zakon kojim ćemo unaprijediti vjerska prava i slobode saglasno rješenjima koje danas ima savremena evropska civilizacija. Otvarajući taj Zakon, naravno, došli smo i do pitanja imovine, i intencija koju je pokazala Crna Gora je da dio imovine kojom se služi pravoslavna crkva, onaj dio imovine koji je finansiran iz javnih izvora, dakle, da to treba da bude državna imovina. SPC se jako protivi tome rješenju, pokrenula je proteste širom Crne Gore sa idejom da treba da brani svetinje od države Crne Gore. Te protesne litije koje organizuje SPC i dalje traju. Ono kako mi danas to sagledavamo, da je riječ o jednoj neprimjerenoj politizaciji jednog vjerskog pitanja. Zakon je poslužio kao povod, ali se protokom vremena pokazalo, za nas potpuno nedvosmisleno, da je SPC instrument u rukama velikosrpskog nacionalizma. SPC je u međuvremenu uspjela da promoviše sve ono što su njeni konačni ciljevi. Nije samo da se taj zakon ukine, nego smo u međuvremenu čuli da bi Crna Gora morala umjesto epiteta građanske nositi epitet srpske države. Drugo, da je crnogorsku državu stvarala SPC, što znači da ovdje postoji pretenzija da SPC upravlja ovom državom, da nas vrati na pozicije teokratske države iz srednjeg vijeka. I naravno, čuli smo da je NATO fašistička organizacija, a da je EU propala civilizacija, i da je zbog toga za Crnu Goru jedino udobno da bude pod bezbjednosno interesnim kišobranom Rusije. Ne treba dalja prezentacija obrazloženja za ovakvu percepciju sa naše strane. 

U 10 SATI

Vršilac dužnosti predsjednice Skupštine opštine Budva Snežana Kuč sazvala je sjednicu lokalnog parlamenta za 27. jun u 10 sati u zgradi Opštine, javila je Televizija Crne Gore (TVCG).

Na dnevnom redu biće razrješenja i imenovanja, informacija predsjednika Opšrine o aktivnostima na deblokadi računa i prijedlog zajključka o davanju saglasnosti za angažovanje dodatno obezbjeđenja radi sprječavanja opasnosti po lica i imovinu opštine Budva.

ĐUROVIĆ SMATRA

Otvaranje Poglavlja 8 predstavlja snažnu podršku Crnoj Gori, kazala je profesorica Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović.

“To je potvrda da nijesmo blokirani, to je potvrda da je Evropska unija (EU) sa nama da zajedno gradimo zajedničke evropske politike, da smo dio njenog programa postupanja i da u tom smislu nastavljamo dijalog u pristupnim pregovorima”, kazala je Đurović.

Ona je za Antenu M kazala da je Crnoj Gori simbolično bilo važno da otvori sva 33 poglavlja.

“Za zemlje koje sad dolaze, Albanija i Sjeverna Makedonija, to se otvara u drugom klasteru. EU više neće dozvoljavati da se tako važne politike otvaraju pri kraju pregovaračkog procesa i to će tražiti vrlo brzo da uradi i Srbija, da delegira poglavlje 8, a da Crna Gora transparentnije prati kako antimonopolsko zakonodavstvo, tako i kontrolu državne pomoći“, objašnjava Đurović.

To je, naglašava, važna politika koju smo se obavezali da u potpunosti preuzimamo procesom pristupanja.

“Mi imamo dosta spremne pregovore u mnogim oblastima da se mogu već i zatvarati, al da sačekamo izvještaj u oktobru, da završitmo izbore, pa u decembru, na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji, nadam se da će biti dobrih vijesti po pitanju zatvaranja pregovaračkih poglavlja“, zaključila je Đurović.

DPS SAOPŠTIO

Iz Demokratske partije socijalista večeras je saopšteno kako je policija uspjela da se odupre ozbiljnim napadima i destrukciji od strane Demokratskog fronta i Demokrata i sačuva javni red i mir u korist svih građana.

Iz te stranke je saopšteno da će i na narednim izborima, koji su od presudne važnosti za dalji put razvoja Crne Gore, ostvariti ubjedljivu pobjedu. 

Na današnjim sjednicama Predsjedništva i Glavnog odbora, kojim je predsjedavao predsjednik DPS-a Milo Đukanović, razmatrana su aktuelna politička pitanja i plan aktivnosti u susret parlamentarnim izborima. 

Usvojena je Odluka o formiranju komisija Glavnog odbora kao i Odluka o principima, kriterijumima, načinu postupka za predlaganje i izbor kandidata Dps-a za poslanike u Skupštini i odbornike u Skupštinama opština Kotor, Budva, Andrijevica i Gusinje.

Na sjednicama je, kako je saopšteno, konstatovano zadovoljstvo trenutnim stanjem u partijskoj infrastrukturi. 

“Na sjednicama je istaknuto da smo ovih dana ponovo prisustvovali destrukciji od strane Demokratskog fronta i Demokrata i ozbiljnim nasrtajima na pripadnike Uprave policije, ali da su institucije sistema uspjele da se odupru napadima i sačuvaju javni red i mir na korist svih građana Crne Gore. Najviši organi Demokratske partije socijalista istakli su pohvale na račun rada nadležnih državnih organa i izrazili uvjerenje da će u svim eventualnim budućim pokušajima ugrožavanja ustavnog poretka, oni postupati na isti način – efikasno i pravovremeno”, navodi se u saopštenju te partije. 

Takođe, zaključeno  je da je NKT u prethodnom periodu postiglo izuzetne rezultate u borbi protiv širenja novog koronavirusa.

“Ta činjenica omogućila je popuštanje mjera i stvaranje prilika za ubrzani ekonomski oporavak od posljedica pandemije”, navode u DPS-u.

URA O INCIDENTIMA

Da je policijska država dostigla tačku ključanja i da njeni represivni organi više ni ne razmišljaju o bilo kakvom poštovanju Ustava ili zakona, bilo je potpuno jasno nakon današnjih dešavanja u Budvi, a takvo bezumno i nasilničko postupanje samo je potvrđeno večerašnjim djelovanjem Uprave policije (UP) u Podgorici, saopšteno je iz Građanskog pokreta URA.

“Ispaljivati na desetine suzavaca i hapsiti građane, koji su na miran, dostojanstven i Zakonom o javnim okupljanjima propisan način protestovali ispred zgrade Centra bezbjednosti (CB), uz primjenjivanje sile i kršenje ustavnih sloboda, može samo represivni aparat režima koji je pogubio sve konce”, navodi se u saopštenju.

URA je reagovala nakon što je policija uhapsila 18 građana, koji su se večeras okupili ispred Centra bezbjednosti (CB) u Podgorici. 

Iz GP URA saopšteno je da je među uhapšenima i predsjednik mladih tog pokreta, Milan Đaković.

“Kako drugačije objasniti činjenicu da komandiri Uprave policije (UP), na čija stručna usavršavanja se godinama troše stotine hiljada eura, nisu u stanju da pročitaju, upamte i primijene svega 37 članova Zakona o slobodi okupljanja, pa da znaju da se na mirne i spontano okupljene učesnike protesta ne mogu i ne smiju ispaljivati suzavci, bez ikakvog povoda, te da se ti građani ne mogu privoditi protivno policijskim ovlašćenjima”, navode, između ostalog, iz URA.

“Sramno je i nedostojno policijske uniforme današnje i večerašnje ponašanje policijskih komandira“, zaključuje se. 

DFC

Rusija miješanjem u izborne procese širom svijeta želi da oslabi veze unutar Evropske unije (EU) ali i NATO, a hibridne prijetnje iz te zemlje mogu se očekivati i na predstojećim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, ocijenili su učesnici onlajn konferencije „Odbrana izbora u 2020“, koju je organizovao Američki Institut za istraživanje javnih politika (American Enterprise Institute).

Učesnici konferencije iz Crne Gore, Gruzije, Srbije i Amerike govorili su o hibridnim prijetnjama i ruskom miješanju u izborne procese širom svijeta.

Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra (DFC) ocijenio je da su kroz istoriju Rusija i Crna Gora imali dobre odnose, ali da se to vrlo brzo promijenilo nakon jasnog opredjeljenja zvanične Podgorice da se priključi Alijansi.

„Rusija za njene hibridne aktivnosti koristi proruske medije iz regiona, ali i iz Beograda. Tu se ne radi samo o dezinforamcijama već i o pokušaju miješanja u politiku i slabljenje nacionalnih ekonomija“, precizirao je Jovanović.

Od 2016, kako je podsjetio, krenula je jaka kampanja ruskih i srpskih medija koja je targetirala i crnogorski turizam, sa željom da se smanji broj posjeta Crnoj Gori koja je objavama predstavljana kao nesigurna destinacija.

„Tu je jasna želja da se oslabi ta privredna grana jer turizam Crnoj Gori donosi značajne prihode“.

Direktor Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku Igor Bandović, govoreći o nedavno završenim izborima u Srbiji, kazao da rezultati pokazuju da u toj zemlji jačaju autoritarne tendencije od 2012, kada je na vlast došla Srpska napredna stranka.

„U Srbiji je teško utvrditi jasan uticaj Rusije, za razliku od nekih istočno-evropskih zemalja gdje je to djelovanje očigledno, ali vidi se jasno pravilo – u posljednjih deset godina, svaki premijer Srbije išao je u posjete Rusiji neposredne prije ili poslije izbora na tu funkciju“, naveo je Bandović.

Nekadašnja ministrica odbrane Gruzije, Tinatin Kidašeli kazala je da njena zemlja pozitivan primjer koji pokazuje da su projekti borbe za demokratiju uspješni.

„Uspjeli smo da napravimo brojne reforme uprkos prijetnjama i ogromnom pritisku Rusije. Problem nastaje kada se faktički naša izvršna vlast dvoumi da donese bitne strateške odluke zbog straha da na neki način ne naljute Kremlj“, smatra Kidašeli.

Ona je podsjetila da se prošlog oktobra u Gruziji dogodio ogroman sajber napad kada je oboreno više od hiljadu sajtova.

„Istraga je utvrdila da je napad organizovala ruska Vojna obavještajna služba (GRU), tako da očekujemo slične napade i uoči izbora koji će se održati krajem ove godine“, navela je Kidašeli.

Veronika Vihova iz češke organizacije „European values“ ocijenila je kako Rusija želi da oslabi veze unutar EU ali i NATO-a.

„U Češkoj postoje timovi za borbu protiv hibridnih prijetnji, ali fali više koordinacije sa okolnim zemljama koje se suočavaju sa sličnim prijetnjama. Ono što je bitno, svjesni smo pritisaka i miješanja Rusije, ali zemlje centralne i istočne Evrope nijesu uradile dovoljno da se tome suprotstave i da ubuduće spriječe takve pojave. Za borbu protiv hibridnih prijetnji neophodan je zajednički odgovor“, ocjenhuje Vihova.

Upitan da li je rusko miješanje promijenilo političku situaciju na Zapadnom Balkanu, Bandović je kazao da je većina zemalja u regionu dio NATO saveza, ali da se prije svega ruski uticaj šteti evropskim integracijama pojedinih zemalja.

Govoreći o uticaju Rusije i miješanju u izbore, Jovanović je podsjetio na nedavnu posjetu šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova Beogradu, samo nekoliko dana prije parlamentarnih izbora u toj zemlji.

„Tada smo čuli i nediplomatske poruke od Lavrova, kada je saopštio da Rusija otvoreno podržava djelovanje Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Takvi stavovi nam jasno govore da će Rusija nastaviti da se miješa u predstojeće parlamentarne izbore u Crnoj Gori. Ipak, pokušaj državnog udara 2016. u velikoj mjeri otvorio je oči crnogorskim građanima. Svi napadi pokazuju da strano miješanje zahtijeva jak zajednički odgovor institucija, medija i nevladinog sektora“, zaključio je Jovanović.

BRAJOVIĆ

Crna Gora je pred novim periodom da kao jedina država kandidat sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima uđe u sljedeću fazu što brže integracije u Evropsku uniju (EU), kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović.

On je danas govorio na video zasijedanju Parlamentarne skupštine Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (PS SEECP), koja okuplja 13 država regiona.

„Tema ovogodišnjeg zasijedanja bila je „Izgledi za regionalnu saradnju u eri nakon pandemije: vrijeme za veću integraciju?“, navodi se u saopštenju Skupštine.

Brajović je rekao da je, u okolnostima pandemije izazvane koronavirusom, svaka država pokazala na kojim vrijednostima i principima počiva, kako tretira svoje građane, ali i kako se ponaša u međunarodnim odnosima.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori nikad nije bilo dileme kojim putem idemo i šta želimo da postignemo, a to su građanska, stabilna, demokratska Crna Gora članica NATO i EU.

On je podsjetio da je ta vizija zapisana i u preambuli crnogorskog Ustava 2007.

Brajović je upoznao učesnike sa činjenicom da se Crna Gora suočava sa još jednim ozbiljnim izazovom.

„A to su neprincipijelni pritisci na našu suverenost u donošenju odluka i sprovođenju zacrtanih evropskih prioriteta, sa ciljem izazivanja podjela i tenzija“, naveo je Brajović.

On je kazao da Crna Gora danas ima snage i kapaciteta da se odupre svim pritiscima i atacima, nastavljajući da ide naprijed zacrtanim putem, vodeći računa prije svega o svojim građanima i nacionalnim interesima.

Brajović je istakao da je pred Crnom Gorom sada novi period da kao jedina država kandidat sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima uđe u sljedeću fazu što brže integracije u EU.

On je pozvao kolege iz EU da, i pored svih izazova, vrata Unije drže otvorenim za zemlje Jugoistočne Evrope, jer to predstavlja zajednički politički, ekonomski i bezbjednosni interes.

Brajović je rekao da prioritet svih parlamenata mora biti više nego ikad odbrana demokratskih vrijednosti i solidarnosti, naglasivši da u Skupštini Crne Gore imaju odgovornog partnera za realizaciju zajedničke evropske budućnosti.

Na zasijedanju Parlamentarne skupštine SEECP-e, učesnici su usaglasili i Deklaraciju u kojoj potvrđuju važnu ulogu te organizacije u jačanju stabilnosti i prosperiteta u Jugoistočnoj Evropi.

Učesnici su konstatovali da je perspektiva pristupanja EU i dalje snažan motiv za reforme i stabilnost u regionu.

Jednoglasno su prihvaćeni i amandmani delegacije Skupštine Crne Gore u kojima se naglašava značaj promovisanja dobrosusjedskih odnosa i saradnje, uz međusobno poštovanje i uvažavanje država, s ciljem da se region učini demokratičnijim, otpornijim i ekonomski naprednim.

Istaknuto je i očekivanje da dinamika procesa proširenja EU bude izvjesnija, kako bi države koje teže članstvu, nastavile sprovođenje neophodnih reformi.

Parlamentarna dimenzija Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi pokrenuta je 1997. godine, a čini je pored Crne Gore još 12 zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Slovenija, Srbija i Turska.

MANDIĆ SA VMA

Lider Demokratskog fronta, Andrija Mandić, poručio je da opozicija hitno mora zajednički da odgovori na dešavanja u Budvi. On je, putem video poruke sa Vojno-medicinske akademije u Beogradu, istakao da je ovo momenat za “konretnu akciju”.

“Ovo je onaj momenat kada je neophodno da svi stanemo jedni uz druge, da lideri i drugi predstavnici opozicije daju zajednički odgovor i krenemo u konkretnu akciju”, kazao je Mandić.

On je pozvao nadležne da hitno oslobode budvanske odbornike i funkcionere. 

Mandić je takođe zatražio da ga odmah testiraju na koronavirus i otpuste sa VMA kako bi čim prije otputovao za Crnu Goru. On se u Beogradu oporavlja nakon operacije žučne kese. 

Danas je u Budvi došlo do incidenata, nakon čega je uhapšeno 17 osoba. Kako je saopšteno iz Uprave polciije, u neredima je povrijeđen policajac. 

Policija je bacila suzavac nakon što je građanima izdato upozorenje da se raziđu ispred zgrade Opštine Budva.