INSTITUT ALTERNATIVA

Odluka Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da se izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore održe 30. avgusta je neustavna, tvrde u NVO Institut alternativa, ističući da ukoliko se izbori zaista održe tog datuma, Crna Gora bi u trajanju od 36 dana mogla imati “dvije Skupštine”.

Kako naglašavaju u ovoj NVO, cjelovitim tumačenjem odgovarajućih odredbi Ustava Crne Gore i Zakona o izboru odbornika i poslanika, nesporno je da se bez skraćenja mandata aktuelnog saziva Skupštine, izbori ne mogu održati 30. avgusta.

“Ukoliko se to zaista desi, Crna Gora će u periodu od 36 dana (od 1. oktobra do 6. novembra) imati ‘dvije skupštine’, odnosno dva saziva Parlamenta. Po Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine. Budući da je aktuelni saziv konstituisan 7. novembra 2016. godine, mandat sadašnjih narodnih predstavnika u Skuštini traje do 6. novembra 2020. godine. Ako bi se izbori održali 30. avgusta, prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, mandati poslanika novog saziva Parlamenta morali bi biti potvrđeni ‘u roku od 30 dana od održavanja izbora’, odnosno najkasnije do 1. oktobra. Po automatizmu, istog dana ‘prestaje mandat poslanika prethodnog saziva'”, objašnjavaju u Institutu alternativa.

Novi saziv Parlamenta bio bi potvrđen 36 dana prije isteka Ustavom propisanog mandata aktuelnog saziva, što, kako kažu u IA, drugim riječima znači da dok bi po Zakonu prestao mandat prethodnog saziva, po Ustavu bi taj mandat tekao do 6. novembra.

“Riječ je o nedopustivoj ustavno-pravnoj situaciji, koja, ukoliko je riječ o grubom previdu, zahtjeva hitnu reakciju Predsjednika države i donošenje nove odluke o datumu održavanja izbora. Ako je, pak, riječ o namjeri Đukanovića da prekrši Ustav, onda je neophodno da Ustavni sud hitno i po službenoj dužnosti ukine Odluku Predsjednika kao neustavnu”, navodi se u saopštenju Instituta koje je potpisao predsjednik UO NVO Stevo Muk.

DEMOKRATE TVRDE

Demokrate podržavaju poruke sa međunarodnih adresa za održivim rješenjem, ali dok god se takvo rješenje ne nađe, poslanici Demokrata neće napustiti zgradu Opštine Budva, poručeno je iz stranke Alekse Bečića..

Demokrate su reagovale na saopštenje DPS-a, koji je ranije danas saopštio da su “politički gubitnici Dragan Krapović, Aleksa Bečić i Krsto Radović direktni organizatori i nalogodavci nemira i nasilništva u Opštini Budva”.

“Na mirni bunt građana Budve protiv pravnog i fizičkog nasilja, terora i siledžijstva posljednjeg autokratskog režima u Evropi, uslijedio je odgovor otvorenim crtanjem meta Bečiću, Krapoviću i Radoviću. Iz posljednjeg saopštenja DPS-a jasno smo razumjeli poruku Đukanovića, kojom je dao odriješene ruke Zoranu Lazoviću da sprovodi svoje mračne planove”, navode Demokrate.

Navode da iz saopštenja DPS-a “serviranog direktno iz kabineta Đukanovića izvire bijes, mržnja i otvoreni poziv na odstrijel Bečića, Krapovića i Radovića poimenično”.

“Iz priloženog je jasno vidljivo da se Đukanović jutros veoma teško suočio sa činjenicom da nema više prevara, krađa i obmana, i da je naišao na odlučan, miran, dostojanstven i Evropski bunt Demokrata”, navode Demokrate.

DEMOS

Jutrošnja dešavanja u Budvi još jednom su pokazala da korumpirana elita na vlasti ne želi ni minimum političkog dijaloga sa ciljem smirivanja sve riskantnijih tenzija u crnogorskom društvu. Kako smatraju u Demosu, ispostavilo se da su započeti pregovori bili samo simulacija režima, sračunata da se što lakše, na osnovama političke korupcije, preuzmu poluge vlasti.

Kako ističu, ova nova mračna koruptivna operacija potvrđuje da vrh režima ne haje ni za elementarne demokratske procedure, pa su tako na privatnom okupljanju “smijenili” legitimno izabranu vlast.

“Nakon toga su, u operaciji na kojoj bi im pozavidjeli i prekaljeni diktatori, angažovali tzv.’privatno obezbjeđenje’, a zapravo parapolicijske formacije, da predstavnicima građana zapriječe ulazak u zgradu lokalne opštine, kako bi mogli da neometano nastave sa onim u čemu su zaista najbolji – beskrupuloznom pljačkom građana. Angažovanjem obezbjeđenja po svemu sudeći su pravili i generalnu probu za prekrajanje izborne volje građana na državnim izborima”, napominju u Demosu.

Očito je, poručuju, da se građani polako, ali sigurno oslobađaju straha i da više neće dozvoliti ponovno pljačkanje Budve. DEMOS će nastaviti da pruža bezrezervnu podršku istrajnoj i odlučnoj borbi građana da ne dozvole nasilno prekrajanje njihove legitimne izborne volje.

PREKO LUKE TIVAT

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović doputovao je u Crnu Goru, preko luke Tivat. On je iz Hrvatske došao vojnim brodom.

Iz tivta Milanović putuje na Cetinje, gdje će ga uz najviše državne počasti dočekati predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

“Predsjednici država Crne Gore i Hrvatske će nakon susreta i zvaničnog sastanka uz prisustvo delegacija, dati izjave za javnost”, saopšteno je ranije iz kabineta Đukanovića.

Navodi se da će Đukanović i Milanović posjetiti muzej Kralja Nikole na Cetinju.

Drugog dana posjete, predsjednici će ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru, prisustvovati tradicionalnom kolu Bokeljske mornarice, obići Katedralu i posjetiti Kotorsku biskupiju.

Kako je saopšteno, nakon toga je planiran radni ručak koji u čast visokog gosta priređuje Đukanović.

Milanović će se, tokom zvanične posjete Crnoj Gori, sastati sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem i premijerom Duškom Markovićem, a planiran je i susret sa predstavnicima Hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

“Posjeta predsjednika Hrvatske, aktuelne predsjedavajuće Savjetom EU, prva je zvanična predsjednička posjeta nakon višemjesečne obustave međudržavnih aktivnosti prouzrokovane pandemijom COVID 19”, kaže se u saopštenju.

JOKOVIĆ PORUČIO

Socijalistčka narodna partija (SNP) spremna je za samostalan nastup na predstojećim parlamentarnim izborima, saopštio je predsjednik te stranke Vladimir Joković, dodajući da je SNP uvijek za dijalog sa opozicijom.

On je rekao da sastanak opozicije koji je organizovan danas na poziv SNP-a, a kome su prisustvovali predstavnici Građanskog pokreta URA, Radničke partije i Ujedinjene Crne Gore nije uspio.

Joković je naveo da ne želi da objašnjava zašto ostatak opozicije nije došao na sastanak.

“SNP će se odazvati svim pozivima za razgovor u opoziciji. Ostajemo otvoreni za razgovor”, kazao je Joković nakon sastanka.

On je rekao da SNP nikada nije isključila mogućnost bojkota izbora, ali da bojkot jedne partije ne znači ništa.

“Spremni smo i za samostalan nastup na izborima”, kazao je Joković.

On je naveo da je cilj SNP-a bio da današnjim sastankom pokažu da je moguć dijalog unutar opozicije.

“Ovdje nije bilo nametanja volje bilo koje partije. SNP kao partija nije želio da preuzme lidersku poziciju. Naš cilj je bio samo da sjednemo da razgovaramo i da uputimo usaglašen stav opozicije prema Demokratskoj partiji socijalista po pitanju izbornog zakonodavstva i održavanja parlamentarnih izbora”, naveo je Joković i dodao da je očekivao dolazak svih opozicionih partija.

“Oni koji misle da možda ovaj sastanak nije dobro pripremljen, neka ga pripreme, neka pozovu, a SNP će se odazvati”, kazao je Joković.

Rekao je i da je SNP zabrinut zbog pozivanja mitropolita crnogorsko primorskog u Centar bezbjednosti.

ČESTITAO VUČIĆU

Predsjednik Nove srpske demokratije i član predsjedništva DF-a Andrija Mandić, čestitao je u svoje ime i u ime članstva pobjedu na jučerašnjim izborima Srpskoj naprednoj stranci i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

“Gledajući iz Crne Gore kako svako malo otvarate puteve, nove fabrike sa velikim brojem radnih mjesta, a istovremeno razgovarate i sarađujete sa predstavnicima najvećih i najmoćnijih zemalja svijeta, postajemo još nezadovoljniji odnosom vlasti u Crnoj Gori prema svojoj zemlji, u kojoj u 14 godina od odvajanja od Srbije, nijesu uspjeli da dovrše niti jedan auto put, ni da otvore bilo koje postrojenje koje zapošljava veći broj radnika”, ističe se u saopštenju.

Kako dodaje, predani rad i konkretni rezultati na popravljanju kvaliteta života građana Srbije stvaraju zavist kod režima u Podgorici koji neprestano pokušava da opanjka vlast u Srbiji.

Mandić napominje da činjenice govore da je više urađeno u Srbiji za ovih osam godina nego što su ovdašnji vlastodršci uradili u Crnoj Gori za trideset godina upravljanja.

“Zato i odbijaju svaku mogućnost ekonomske saradnje sa nama najbližom zemljom koja bi bila na korist svih građana Crne Gore. Građani Crne Gore žele nove puteve i fabrike, žele da ljudi žive normalno, rade i putuju, da se zajednički interesi Crne Gore i Srbije koje imamo valorizuju na korist svih nezavisno od nacionalne, vjerske i političke pripadnosti. Srbija je pokazala da može. Vjerujem da će uskoro i Crna Gora da uradi nešto slično. Naše zemlje mogu da postanu ekonomska i putna kičma Balkana, a Srbija već punom parom radi na tome u onome dijelu koji zavisi od nje”, ističe Mandić.

Buđenje i pokret naroda koji se desio u Crnoj Gori, dovešće, smatra Mandić, do dugo čekanih promjena koje su neophodne u moralnoj i ekonomskoj obnovi Crne Gore.

“Od jeseni krećemo istim putem progresa i napretka, koji podrazumjeva i najveću moguću saradnju sa Srbijom koja se polako, ali sigurno učvršćuje kao lider regiona i poželjan partner”, ističe se u čestitki.

DPS

Politički gubitnici Dragan Krapović, Aleksa Bečić i Krsto Radović direktni su organizatori i nalogodavci nemira i nasilništva u Opštini Budva, ocijenjeno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).

Ukoliko je postojala dilema kod bilo kojeg građanina Budve i Crne Gore, kako su kazali, sada je više nema.

“Svjestan da je parlamentarnu utakmicu odavno izgubio, bez partije, asimilovane od strane DF, očajni Bečić je krenuo u posljednji juriš, gdje ne bira ni način ni sredstva kako bi se dokopao vlasti koja mu ne pripada u Budvi”, tvrde u DF-a.

Operaciju ulaska u zgradu Opštine kroz prozore, fizički napad na obezbjeđenje, naredio je, kažu iz DPS-a, dok se odvijao dijalog političkih aktera u Budvi.

“Što dodatno svjedoči o demokratičnosti, ali i građanskoj kulturi ove grupe. Retrogradni ratnohuškački govori, koje su Bečićevi nejaki jurišnici, slušali u SNP-u Sloba Miloševića, neće naći poklonike u današnjoj savremenoj Crnoj Gori. Pozivamo sve nadležne institucije da očuvaju javni red i mir u Budvi. A vinovnike ovog divljaštva, hajdučije i progona političkih neistomišljenika, da se zaustave u svojim hazarderskim naumima”, kazali su iz DPS-a.

Dovoljno su se, navode, danas obrukali pred građanima Budve i cijelom crnogorskom i međunarodnom javnošću.

“I na kraju, iako nam je jasno da su se uplašili od posljedica svojih nepromišljenih postupaka, za sve potencijalne incidente koji bi mogli da se dogode ispred i u zgradi Opštine, kao direktne krivce imenujemo: Aleksu Bečića, Dragana Krapovića i Krsta Radovića”, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).

Huligansko ponašanje odbornika DF-a i Demokrata

Crnogorska je najoštrije osudila huligansko i nasilničko ponašanje odbornika i poslanika Demokrata i DF-a, te očekuje i istu reakciju međunarodnih aktera koji su prethodnih dana pozivali na stabilizaciju i razrješenje situacije mirnim putem.

Kako ističu u saopštenju, od ovakvih političara, iz redova sada već bivše vlasti u Budvi, može se očekivati ponovna zloupotreba opštinskih resursa, u cilju odbrane fotelja, kako se to dogodilo prethodne nedjelje.

“Dok se ovih dana govori o ulozi žrtve, o ulozi progonjenih, o ulozi obespravljenih, funkcioneri i pristalice DF-a i Demokrata isključivo vode računa o foteljama i beneficijama koje uživaju. Oni govore o pokušajima puča, a zloupotrijebili su Komunalnu policiju Budva i Vatrogasnu službu, te stavili kapacitete tih službi, u odbranu funkcionerskih fotelja. Oni pričaju o puču, a vozila koja bi trebalo da služe svim građanima Budve, koja su plaćena od novca građana Budve, oni su postavili na ulaz u grad da bi blokirali saobraćaj i stvorili haos. Ne želimo da razmišljamo šta bi se dogodilo da je nekom od građana bila potrebna hitna medicinska pomoć ili sična intervencija”, ističu u Crnogorskoj.

Kako napominju, Skupština opštine Budva koja je donijela odluku o razrješenju predsjednika Opštine Budva i predsjednika SO, te o imenovanju novih vršilaca dužnosti, potpuno je legitimna i izabrana u skladu sa zakonom.

RAZRJEŠENJE KRIZE

Vršilac dužnosti predsjednice budvanske Skupštine Snežana Kuč zakazala je za četvrtak konsultacije sa predsjednicima odborničkih klubova povodom naredne sjednice parlamenta i aktuelne političke situacije.

Kuč je nedavno za predsjedicu Skupštine izabrala većina od 17 odbornika Demokratske partije socijalista, Crnogorske, Socijaldemokrata i nezavisni odbornik Stevan Džaković.

U pozivu Kuč odborničkim klubovima navodi se da je tema sastanka konsultacije u vezi sa radom na narednoj sjednici Skupštine opštine Budva i razgovor povodom aktuelne političke situacije.

Tenzije u Budvi nastale su nakon što je nova većina izglasala nepovjerenje doskorašnjim predsjednicima Opštine i Skupštine opštine Marku Careviću i Krstu Radoviću.

Kuč i vrišlac dužnosti predsjednik Opštine Vladimir Bulatović razgovarali su u petak sa Carevićem i Radovićem o aktuelnoj političkoj situaciji i smirivanju tenzija.

Kuč i Bulatović došli na posao

Inače, vršioci dužnosti predsjednika Opštine Vladimir Bulatović i SO Budva Snežana Kuč došli su jutros na svoja radna mjesta. Oni su u zgradu opštine, koju obezbjeđuje privatno obezbjeđenje, ušli na sporedni ulaz.

Bulatović i Kuč su ušli u zgradu lokalne uprave, iako je u petak postignut načelni dogovor da niko od razriješenog i novog rukovodstva ne ide na posao dok traje dijalog o prevazilaženju političke krize i smirivanja tenzija, koje su u Budvi uslijedile nakon što je nova većina izglasala nepovjerenje doskorašnjim predsjednicima Opštine i Skupštine opštine Marku Careviću i Krstu Radoviću.

PIŠE DAVOR ĐENERO

Novinari i analitičari, nakon što neki predsjednik republike ili premijer preuzme dužnost, na osnovu odabira metropola koje ovaj prve posjećuje, nastoje predvidjeti kakva će biti njegova vanjska politika u narednom mandatu.

U Hrvatskoj se uobičajilo da se od novih nosilaca najviših funkcija očekuje uvijek jednak odabir: da Sarajevo bude prvo regionalno odredište posjeta, a Brisel i Europska komisija europsko.

VAN USTALJENIH FORMI

Novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović bježi od ustaljenih formi koje su se nametnule vezano uz predsjednikovanje. Temeljito je promijenio protokol predsjedničke inauguracije, pretvorio ju je u skromnu svečanost, primjerenu ustavnoj ulozi predsjednika Republike u hrvatskom političkom sustavu. Na inauguraciju se više ne poziva strane državnike i Milanović je nije htio iskoristiti za nekakav regionalni mini summit ili za stvaranje privida o velikom europskom ponderu Hrvatske.

Promijenio je i drugi vanjskopolitički protokol i ponovno ga uskladio s realnim značenjem predsjednika Republike u sustavu parlamentarne vlade.

Bosna i Hercegovina nije odredište primjereno za protokolarni posjet, a velike geste i ozbiljne izgovorene riječi, kakve su obilježile prvi državnički posjet predsjednika Mesića i Josipovića, danas nisu na dnevnom redu.

Odnosi BiH i Hrvatske danas su opterećeni međusobnim nepovjerenjem, snažnijim sa strane Sarajeva, a državnički posjet hrvatskog predsjednika Republike tu ne može mnogo promijeniti.

Milanović je kao predsjednik već bio u Sloveniji, i to i službeno i neslužbeno. Njegova je ocjena, koja je ispravna, da je nastupilo vrijeme da Hrvatska i Slovenija definitivno riješe jedini preostali bilateralni problem, pitanje razgraničenja u Piranskom zaljevu, pa da je zato važno da on i njegov kolega Borut Pahor pomognu u stvaranju dobre bilateralne atmosfere.

DOBAR ODABIR

Drugo odredište Milanovićeva državničkog putovanja ponovno je dobro odabrano. Od svih susjednih država, Hrvatska objektivno najmanje otvorenih problema ima s Crnom Gorom. Formalno doista nije riješeno pitanje razgraničenja na krajnjem hrvatskom jugu, na Prevlaci, odnosno prije svega na moru kod Prevlake, na samom ulazu u Bokokotorski zaljev. Međutim, još prije gotovo dva desetljeća uspostavljen je privremeni režim na granici, čije je uspostavljanje omogućilo odlazak međunarodnih promatrača, a taj sustav funkcionira besprijekorno, i u zamalo dvadeset godina nije se dogodio niti jedan relevantan granični incident.

Činjenica da predsjednik Milanović u Crnu Goru putuje ratnim brodom “Omiš” Hrvatske ratne mornarice jasna je politička poruka. Pritom, ta poruka nije vezana uz spomenuto i još uvijek nedefinirano granično pitanje na ulazu u Boku. Možda taj kratki put od Cavtata, rodnog mjesta i hrvatskog i crnogorskog pravnog autoriteta Baltazara Bogišića, do Tivta, vjerojatno nije niti asocijacija na putovanja Josipa Broza “Galebom”.

JAKA PORUKA

Poruka takvog dolaska upućena je Crnoj Gori kao NATO saveznici. Hrvatska razumije da je Crna Gora u teškoj situaciji, a da pritisak Srbije (i iza njenih leđa Rusije) nikad nije bio ovako otvoren. Hrvatska je vjerojatno najsvjesnija među saveznicama, da je obvezana Člankom 5. Atlantske povelje saveznici priskočiti u slučaju vojne prijetnje i napada na njen suverenitet.

Hrvatska je nakon pristupanja NATO savezu glasno ponavljala kao, da je devedesetih bila članica NATO saveza, ne bi bilo ratne agresije, a sada podsjeća treće zemlje, odnosno treću zemlju, da ta sigurnost pred vanjskim ugrožavanjem suvereniteta pripada i Crnoj Gori.

Hrvatska s velikim simpatijama gleda na politiku crnogorske administracije. U Zagrebu se jasno razumije da je političko vođstvo Crne Gore projekt neovisne države pokrenulo tek onda kad je, nakon atentata na premijera Đinđića, postalo izvjesno da demokratska tranzicija unutar državnoga saveza Srbije i Crne Gore jednostavno nije moguća, a sve što se nakon te odluke odvijalo u Crnoj Gori, u Hrvatskoj je nailazilo na snažnu potporu.

Hrvatska je razumjela da su Crnoj Gori zadani teški uvjeti za proglašenje neovisnosti, s vrlo visokim pragom uspješnosti referenduma. Međutim, Hrvatska je Ustavom iz 1990. sama sebi zadala još strože uvjete. U Crnoj Gori preduvjet za uspjeh referenduma 2006. bilo je da na njega izađe najmanje 50% upisanih birača, i da za samostalnost glasa 55% izašlih na izbore, a Hrvatska je kao kriterij uspjeha referenduma 1991. o neovisnosti propisala da na njemu za neovisnost glasa više od 50% svih upisanih birača.

SLIČNOSTI I RAZLIKE

Hrvatska respektira posvećenost Crne Gore euro-atlantizmu i podupirala je njeno članstvo u NATO savezu. Kao što je članstvo u NATO-u važno za konsolidaciju nacionalne sigurnosti Crne Gore, ono je važno i za Hrvatsku, jer se tim članstvom stabilizirala cijela jadranska fasada, a Hrvatska je na svojim granicama dobila još jednu savezničku državu.

Unutar Europske unije bilo je uobičajeno da nakon proširenja nove članice podupiru pristupanje svoje susjedne države i tako vanjsku granicu EU pomaknu sa svojih granica. Jedna od rijetkih država koja se nije tako ponašala bila je Slovenija, koja je zbog bagatelnog graničnog spora s Hrvatskom opstruirala hrvatsko članstvo u Uniji.

Hrvatskoj je članstvo Crne Gore u EU i od geopolitičkog značenja, jer njime ne samo odmiče južnu vanjsku granicu, nego stvara i stratešku dubinu, ali i ekonomsku i logističku pozadinu za litoraliziranu i stiješnjenu dubrovačku regiju.

HRVATSKA I SPC

Hrvatski državni organi danas se prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi ponašaju kao da je riječ o ozbiljnoj duhovnoj organizaciji, pa je postupno odumrla snažna politička instrumentalizacija te organizacije.

Pokojni premijer Ivica Račan imao je sjajan politički instinkt, koji mu je govorio da se prema dijelovima sustava i organizacijama treba ponašati kao da su one upravo ono što bi trebale biti, pa su protekom vremena one to do neke mjere i postale. Pokazalo se da je ta Račanova strpljivost ipak u konačnici bila efikasnija od radikalnoga političkog djelovanja.

Doduše, u Hrvatskoj su se stvorile pretpostavke da Srpska pravoslavna crkva, želi li ovdje djelovati, prizna suverenost hrvatske države i prihvati hrvatski zakonodavni okvir, koji u bitnim stvarima uvjete djelovanja crkava i vjerskih zajednica definira jednako kao i Zakon o vjerskim slobodama u Crnoj Gori. Način registracije vjerskih zajednica jednako je reguliran i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, a to što su velikodostojnici SPC pristali na te procedure u Hrvatskoj, a ne pristaju u Crnoj Gori, govori samo o tome da se SPC morala pomiriti sa suverenitetom Republike Hrvatske, a da Crnoj Gori odriče pravo na državni suverenitet.

Hrvatska pristaje na davanje dozvole boravka svećenstvu SPC, uglavnom iz Srbije i BiH, a mitropolit Prvoslav Perić (Porfirije) izvanrednom je naturalizacijom čak primljen u hrvatsko državljanstvo. U Crnoj Gori, kao što znamo, SPC izbjegava regulirati status stranih državljana koji u Crnoj Gori djeluju u okviru njene crkvene strukture.

Hrvatska ima iskustvo s tom organizacijom, koja i danas prešutno ili otvoreno linijom svojih manastira crta granice Srbije, kakvu zamišljaju u velikosrpskim krugovima (pa je zato taj smiješni „manastirski konak“ zidan bez građevinske dozvole kraj Ulcinja postao takva „svetinja“, slično kao i bespravna nedovršena novogradnja u kampusu Prištinskog sveučilišta.

Za razliku od većine država EU, koje misle da se Risto Radović (Amfilohije) ili Jovan Mićović (Joakinije) bave duhovnim radom, u Hrvatskoj je posve jasno kakvo je njihovo pravo poslanje. Europska površnost ostavlja veliki manevarski prostor velikosrpskom pokretu, a Aleksandar Vučić taj manevarski prostor relativno vješto zlorabi.

Hrvatska dobro razumije i manevre „pasivne agresivnosti“ režima u Beogradu, jer oni nisu ništa novo. Sve je to arsenal koji je u Hrvatskoj već ispucao zloglasni režim Slobodana Miloševića, kojem je Vučić tek nasljednik i nastavljač.

Hrvatska dobro razumije i poruku da „nikad više neće biti Oluja“, ali kao i administracija u Crnoj Gori dobro zna da, što se Crne Gore tiče, “Oluje” niti ne može biti. Naime, ni na jednom području Crne Gore nije formirana nekakva paradržava, neka “SAO Gora i Crna Srbija”, na primjer. Zbog toga neće niti biti vojno policijskih operacija, koje bi osigurale suverenitet i integritet Crne Gore, jer on je osiguran i postoji.

PROPAGANDNE “ANALIZE”

O suradnji i (možda je pretenciozno reći) savezništvu Crne Gore i Hrvatske ovih se dana iz nekih humorističkih krugova moglo svašta čuti. Neka organizacija što ju financira predsjednik Srbije, ovih je dana objavila „analizu“ kako je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zapravo protagonist velikosrpstva, kako mu je Radović saveznik, a kako ga jedino Hrvatska podržava, zato što i Đukanović i Hrvatska zapravo rade u korist Putinove Rusije i Kine.

U toj je analizi kao Putinov agent iz Hrvatske naročito apostrofiran euro-parlamentarac Tonino Picula, koji je, gle čuda, bio svojevremeno izvjestilac OESS-a o izborima u Rusiji i koji se jedini usudio otvoreno govoriti o Putinovim izbornim prijevarama i manipulacijama, i time u Putinovoj Rusiji stekao status nepoželjnog europskog političara. Humoristi, ipak, drukčije vide način “regrutiranja špijuna”.

Kad je Picula imenovan izvjestiteljem za Crnu Goru, bilo je jasno da je Crna Gora u njemu dobila ono što je Hrvatska imala tijekom pristupnog procesa u jednom drugom europskom socijaldemokratu, austrijskom euro-parlamentarcu Hannesu Swobodi, koji se u Bruxellesu srčano borio za Hrvatsku, ali je u Zagrebu upozoravao na svaku glupost i pogrešku koja bi mogla blokirati ili usporiti pristupni proces.

Milanović je prije nastupanja na predsjedničku dužnost bio Piculin stranački kolega, i jasno je da državničkim posjetom Podgorici on šalje i poruku da je ono što Picula radi za Crnu Goru vrlo blizu hrvatskoj službenoj politici.

Sjajno je i to da je Milanović Podgoricu odabrao kao odredište svoga prvoga predsjedničkog putovanja (za sada) izvan EU. Poznat je njegov odnos s Vladom u Hrvatskoj, odnosno Milanovićevo nastojanje da ne ulazi u ovlasti Vlade i tako izaziva konflikte.

Odnosi sa Sarajevom previše su komplicirani da bi se Predsjednik, koji ima ograničene ovlasti i ne želi sukob s Vladom kojoj ističe mandat, sada uplitao u te odnose.

U Podgorici ništa ne riskira, jer šaljući poruku da ono što Tonino Picula radi, nastojeći pomoći u ubrzanju pristupnog procesa Crne Gore, ali i pomoći u konsolidaciji demokratskog poretka i zaštiti suvereniteta Crne Gore pred velikosrpskim revandikacijama, predstavlja opće mjesto u hrvatskoj politici, da to podupiru i aktualna Vlada, i Predsjednik, a tako će postupati i Vlada koja bude izabrana nakon skorašnjih izbora u Hrvatskoj – tko god je bude činio.

Autor: Davor Đenero

BEZ DIJALOGA U BUDVI?

Iako je u petak načelno dogovoreno da se dijalog za smirivanje tenzija i iznalaženje rješenja za prevazilaženje političke krize u Budvi između predstavnika partija zastupljenih u lokalnom parlamentu nastavi danas, sve su prilike da do nove runde dijaloga neće doći.

Pobjedi je juče iz budvanske većine, koju sada čine Demokratska partija socijalista, Crnogorska, Socijaldemokrate i nezavisni odbornik Stevan Džaković, nezvanično rečeno da će novoizabrani vršioci dužnosti predsjednika Opštine i Skupštine opštine Budva Vladimir Bulatović i Snežana Kuč, umjesto na sastanak sa predstavnicima partija, doći na svoja radna mjesta i početi da rješavaju nagomilane probleme sa kojima se, usred turističke sezone, suočava najbogatija opština u državi.

Sa druge strane, razriješeni predsjednik Marko Carević poručuje da im vlast neće lako prepustiti.

Carević je Pobjedi rekao i da će tim Demokratskog fronta i Demokrata, koji čine menadžer grada Milo Božović, šef kabineta predsjednika opštine Nikola Jovanović i odbornici Dragan Krapović i Mijomir Pejović, doći na sastanak u dogovoreno vrijeme, a da će nakon toga ,,odlučiti šta dalje“.

“Za poslije ćemo viđet. Mi imamo dogovor. Iako je jasno da oni neće održati riječ, mi ćemo doći. Nama je data riječ važnija od fotelje”, rekao je Carević Pobjedi.

Dodao je i kako bi volio da do dogovora dođe, a ukoliko ne dođe, Carević poručuje da im “vlast sigurno neće propustit onako kako su oni to mislili”.

Crnogorska je još u subotu saopštila da njihov predstavnik Vladimir Bulatović više neće učestvovati u dijalogu koji se, kako su naveli, vodio kao do sada.

“Mi smo novo rukovodstvo koje želi da opština normalno funkcioniše i sva odgovornost je na onima koji to ne žele da prihvate”, saopštila je predsjednica Crnogorske Anđela Ivanović.

Podsjetila je i da je izbor novog predsjednika opštine potvrđen objavom u Službenom listu Crne Gore. Naglasila je i da će njegov prvi radni zadatak biti deblokada opštinskog računa hitnim dopisom predsjedniku Vlade i ministru finansija, sa namjerom razrješenja pitanja koja opterećuju sve zaposlene u opštini i sve građane Budve.

Dijalog u cilju smirivanja tenzija i prevazilaženja političke krize u Budvi između svih partija zastupljenih u lokalnom parlamentu dogovorili su u četvrtak razriješeni predsjednici Opštine i Skupštine opštine Marko Carević i Krsto Radović i novoizabrani vršioci dužnosti tih funkcija Vladimir Bulatović i Snežana Kuč, pošto ni nakon maratonskih pregovora koje su vodili nijesu uspjeli da se dogovore ko je vlast, a ko opozicija u tom gradu, s obzirom da i jedni i drugi tvrde da su legitimni predstavnici vlasti.

U skladu sa dogovorom postignutim na tom sastanku, da dok traje politički dijalog niko od njih ne dolazi u opštinske kancelarije, Carević i Radović sa jedne i Bulatović i Kuč sa druge strane u petak ujutru nijesu bili na svojim radnim mjestima.

Politička kriza i tenzije u Budvi uslijedile su prošlog mjeseca nakon što je nova većina u lokalnom parlamentu odlučila da pokrene inicijative za smjenu Carevića i Radovića.

Nakon što na dvije sjednice SO Budva, koje su 30. maja i 3. juna održane u šatoru postavljenom ispred zgrade Opštine, a koje je zakazao Radović, u zakonskom roku nije omogućeno izjašnjavanje o podnijetim inicijativama, nova većina odlučila je da za 11. jun zakaže zasebnu sjednicu SO.

Onemogućeni da, odlukom Radovića, za te namjene koriste salu Skupštine opštine 17 odbornika nove većine zasijedalo je u konferencijskoj sali obližnjeg hotelskog kompleksa “Slovenska plaža” i izglasalo nepovjerenje Careviću i Radoviću, a za vršioce dužnosti njihovih funkcija proglasilo Bulatovića i Kuč.

Razriješeno rukovodstvo, međutim, ne priznaje sjednicu organizovanu na taj način, tvrde da je riječ o političkoj korupciji i poručuju da su oni jedini legalni i legitimni predstavnici vlasti izabrani na izborima.

Bulatović i Kuč, sa druge strane, navode kako vlast pripada onom ko ima većinu.