BEŠIĆ OCIJENIO

Litije u Crnoj Gori nastavljaju tamo gdje su stale prije izbijanja epidemije koronavirusa, a vlast u Podgorici koristi epidemiju i restrikcije kako bi ograničila skupove i smanjila broj ljudi, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka Miloš Bešić.

Bešić dodaje da je za Srpsku pravoslavnu crkvu spor oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti više pitanje imovine, dok je za Crnu Goru to identitetsko pitanje i da je njihova ideja da im treba Crnogorska pravoslavna crkva kako bi trajno učvrstili državnost, prenosi N1.

Činjenice da su litije nastavljene poslije tromjesečne pauze bez ikakvog novog povoda, za Bešića je znak da su vitalne i jake snage koje oponiraju vlasti i Zakonu o slobodi vjeroispovesti.

Bešić smatra da su litije autentično inicirane i vođene od strane SPC, odnosno Mitropolije crnogorsko-primorske, a da sa određenim političkim strankama koje ih podržavaju postoji “ontološka povezanost” jer su to stranke koje predstavljaju srpsku manjinu u Crnoj Gori.

Upitan zašto je Zakon o slobodi vjeroispovesti donijet 14 godina od kada je prvi put iniciran 2006. godine, Bešić podsjeća da je još tada, poslije referenduma o nezavisnosti Crne Gore, Ranko Krivokapić govorio da se na taj način treba zaokružiti sticanje crnogorske državnosti.

“Četrnaest godina kasnije, politički akteri su na istim pozicijama, društveni rascjep je isti, a crkveno pitanje je bilo samo okidač da se to stanje pokrene”, ocjenjuje Bešić.

On izbore koji će se održati za nekoliko mjeseci vidi kao prvi faktor donošenja zakona pred kraj 2019. godine.

“Sve izbore od 2006. pa nadalje vladajući DPS je vodio na istoj platformi – odbrana crnogorske nezavisnosti od onih koji hoće da je ukinu. Zadnjeg izbornog ciklusa 2016. je bilo prilično napeto i za par stotina glasova koalicionog partnera, koji je prešao cenzus, oni su obezbijedili apsolutnu većinu. S druge strane, evrointegracije su stale, velikih investicija više nema, morate s nečim da odigrate izbornu utakmicu. Vrlo je zgodno da to uradite s crkvenim pitanjem, jer to je SPC koja predstavlja ključnu strukturu srpskog naroda u Crnoj Gori, to je najbolja meta da se odigra ta utakmica”, objašnjava Bešić.

Bešić kaže da predlog vlasti, u vidu odlaganja primjene Zakona, može da predstavlja i samo kupovinu vremena, ali da stav Crkve, s druge strane, smanjuje zonu daljeg kompromisa i može da predstavlja zaoštravanje situcije.

“Taj zakon u nekoj drugoj zemlji, u kojoj podijele nisu ovakve, bio bi u redu. U različitim uslovima on ima različite efekte. Zamislite da ste Crnogorka i živite u Crnoj Gori, a vas predstavlja Srpska pravoslavna crkva. Pravoslavlje je uvijek nacionalno pravoslavlje. I u toj situaciji to znači da vaša crkva kreira vaše etničko biće na kome počiva etnički i državni identitet. I to je problem Crne Gore. Njihova ideja je da njima treba Crnogorska pravoslavna crkva da bi trajno učvrstili državnost u svakom mogućem smislu. Za ljude koji se crnogorski osjećaju u Crnoj Gori, njihova crkva se nalazi u drugoj državi “, objašnjava Bešić.

Dodaje da je za SPC organizuje litije više zbog očuvanja onoga što joj pripada, nego zbog slobode vjeroispovijesti. Kako kaže, veći dio imovine SPC nije sporan, ali jedan dio jeste.

Bešić ocjenjuje da bi kompromis bio kada bi se pitanje imovine uklonilo iz Zakona, čime bi se zadržao status kvo.

S druge strane, SPC bi, prema njegovom mišljenju, pristala na neke druge tačke zakona, poput pitanja poreza.

INSPEKCIJA NALOŽILA

Inspektori Ministarstva javne uprave obavili su vanredni nadzor u službenim prostorijama Skupštine opštine Budva i Opštine na inicijativu vršioca dužnosti predsjednika Skupštine i Opštine Budva Snežane Kuč i Vladimira Bulatovića.

Njih dvoje su ranije tražili da im se obezbijede tehnički i drugi uslovi neophodni za vršenje poslova i radnih zadataka na osnovu odluka o vršenju funkcija koje je nova većina u budvanskom parlamentu izglasala 11 juna.

Upravni inspektori, kako se navodi u rješenju u koje je TVCG imala uvid, konstatovali su da novoizabranim čelnicima Opštine nije dozvoljeno korišćenje službenih prostorija i pečata i naložili da se Vladimiru Bulatoviću i Snežani Kuč omogući redovan rad u cilju nesmetanog funkcionisanja lokalne uprave.

Krsto Radović je, kako prenose mediji, spriječio Upravnu inspekciju da zavede promjenu na čelnim pozicijama u budvanskoj opštini, a u prostorijama se okupilo više pristalica Demokrata I Demokratskog fronta.

Radović: Nastavak pravne hajdučije

Ocjenjući današnje događaje u Budvi, Radović je poručio da je u pitanju nastavak pravne hajdučije.

Osvrnuo se na dolazak inspekcije u njegov kabinet:

“Sve smo im omogućili, a zbog osjetljivosti situacije trazio sam da se napravi fono snimak, kao i u principu svih zvaničnih sastanaka koji su tako osjetljivi. Oni su odbili. Tražili smo, gospodin Krapović i ja, koji je predsjednik Odbora za statut i propise, da napravimo zapisnik na licu mjesta. Oni to nisu htjeli”, istakao je Radović, prenosi RTV Budva.

Predsjednik SO Budva smatra da su službenici Uprave zloupotrijebili službeni položaj.

“Oni su danas zloupotrijebili svoj službeni položaj takođe prilikom inspekcijskog nadzora i rekli su da će taj zapisnik dostaviti u najkraćem roku od tri dana. Međutim, poslije radnog vremena oko 16:30 sati pokušali su da uđu u zgradu Opštine sa jednim odbornikom, a tu je bio i gospodin Bulatović. Moram reći da me je on jako razočarao i sve što se u Budvi desi biće njemu na dušu”.

Podnijeli krivične prijave

U izjavi za RTV Budva, predsjednik Opštine Budva, Marko Carević, kazao je da su podnijeli krivičnu prijavu protiv inspektora zbog zlupotrebe službenog položaja i da bez sudskog naloga niko ne može da uđe u Skupštinu Opštine.

Kako je Carević istakao, upravni nadzor mogu da vrše, ali ne mogu da “zloupotrebljavaju službeni položaj i da dovode navodno novog predsjednika i Skupštine i Opštine po njihovom nahođenju”.

ZAKLJUČENO NA SASTANKU

Crna Gora je najbolje pripremljena država Zapadnog Balkana za ulazak u Evropsku uniju i kao takva zaslužuje da bude njena prva naredna članica, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrije Nikolića i ambasadora država Višegradske grupe – V4 (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka).

Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić kazao je da zemlje Višegradske četvorke jako dobro razumiju sve deficite regiona, ali da u isto vrijeme i prepoznaju da Evropska unija nije potpuna bez država regiona Zapadnog Balkana.

Nikolić je istakao da se nakon uspješnog suočavanja sa epidemijom koronavirusa, Crna Gora suočava sa izazovom očuvanja svoje ekonomije, te naglasio da konkretna saradnja i promocija Crne Gore kao sigurne destinacije u državama V4 može značajno pomoći u očuvanju ekonomske stabilnosti.

Ambasadori Češke Nj.E. Karel Urban, Mađarske Nj.E. Jožef Neđeši (József Négyesi), Poljske Nj.E. Artur Dmohovski (Artur Dmochowski) i Slovačke Nj.E. Boris Gandel, bili su saglasni u ocjeni da Višegradska grupa kao uticajan blok u Evropskoj uniji, čvrsto stoji iza ideje proširenja na Zapadni Balkan te da aktivno zagovara skorašnje učlanjenje Crne Gore u Uniju.

Ambasadori su takođe istakli da Crna Gora može da računa na političku, ekspertsku i tehničku podršku država članica Višegradske grupe.

Sagovornici su bili saglasni da postoji veliki interes Crne Gore da se u periodu nakon epidemije izazvane pojavom koronavirusa, sačuva ljetnja turistička sezona, čemu će pomoći i aktivnosti usmjerene ka održavanju visokog stepena interesovanja turista iz zemalja Višegradske grupe za Crnu Goru i njenu turističku ponudu.

Na sastanku je bilo riječi i o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori i predstojećim redovnim parlamentarnim izborima.

ĐUKANOVIĆ OCIJENIO

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori biće održani krajem avgusta ili početkom septembra, kazao je predsjednik države Milo Đukanović nakon konsultacija sa predsjednicima dijela parlamentarnih partija. Srpska pravoslavna crkva, kako je istakao, pokazala je da im nije najvažnija sadržina članova u Zakonu o slobodi vjeroispovjesti, već da je, navodi Đukanović, nihova želja da stvarajući pritisak dovedu do promjene na izborima. Poručio je i da litije ne mogu ugroziti temeljne vrijednosti crnogorskog društva.

Đukanović je novinarima u Vili Gorica rekao da se traži optimalan termin za održavanje izbora.

“Vjerujem da ćemo kroz komunikaciju doći do preciznog termina ovih dana”, kazao je Đukanović.

Kada je riječ o lokalnim izborima, rekao je da mu smjernice koje je dobio na konsultacijama sugerišu da budu parlamentarni i lokalni izbori istog dana.

“Imamo uslove da u jednom danu organizujemo sve izbore”, rekao je Đukanović.

SPC “skinula rukavice”

Đukanović je rekao da je vlast dala korektnu ponudu, a na SPC-u je bilo da izaberu ono što je njihov put.

“Potencirao sam da razdvojimo dva važna spekta. Jedan aspekt je aktuelni zakon, a drugi važniji aspekt je dugoročno definisanje odnosa države i crkve i položaja pravoslavne crkve, to je ishodište problema i tu smo pokušavali da razgovaramo o rješenju koje bi dugoročno harmonizovalo odnose”, naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, SPC se izjasnila da želi da nastavi sa uličnim pritiskom prema aktuelnoj vlasti.

“To je drugačiji pristup od našeg. SPC je pokazala da za nju nije najvažnija sadržina članova, već da je očigledno njihova želja da stvarajući pritisak na vlast dovode do njene promjene”, kazao je Đukanović.

On je rekao da je položaj crkve trebalo ostaviti van dnevne politike.

Kako je kazao, SPC se opredijelila da “skine rukavice” i da govori iz pozicije političkog subjekta.

“Na nama je da ih pobijedimo i to ćemo sa zadovoljstvom učiniti, ali oni će podnijeti odgovornost jer će teret njihovog poraza imati tragove na ono što je dalje pitanje crkve”, rekao je Đukanović.

On je poručio da se varaju svi koji misle da bi litije mogle ugroziti ono sto su temeljne vrijednosti društva.

“Suočavali smo se sa mnogo opasnijim rizicima. Veoma odgovorno ćemo voditi računa o onome sto su naše obaveze prema Crnoj Gori i njenom imidžu u svijetu”, kazao je Đukanović.

Kako je naveo, niko ne treba da se nudi za hapšenje, ali svako ko misli da može ostati van domašaja pravnog sistema Crne Gore „grdno se prevario“.

On je kazao da su osnovni prigovori iz crkvenih krugova da li neko ko nije vjernik može da se bavi crkvenim pitanjima.

“Nema težeg izazova za Crnu Goru nego da prevaziđe svoju podijeljenost. Ako ste na vlasti, preporučljivo je da budete odgovorni. Problem je nastajao, učvršćivao se i narastao tokom vjekova i trebaće malo duže vremena da problem prevaziđemo”, kazao je Đukanović.

On je rekao da je Crna Gora pokazala da je multietnička demokrtija na Balkanu moguća.

“Unutar pravoslavnog stanovništva imamo najdublju moguću podjelu. Je li odgovorno ignorisati? Odgovornost kao predsjednika države mi nalaže da se time bavim”, kazao je Đukanović.

Opozicija priprema alibi za poraz

Govoreći o nedolasku opozicije na konsultacije, predsjednik je rekao da ga to ne iznenađuje.

“Malo je iznenađujuće ignorisanje ne samo crnogorskih nacionalnih interesa nego i demokratskih standarda. Riječ je o namjeri opozicije da, izbjegavanjem komunikacije sa vlašću, blagovreno krene u formiranje alibija za očekivani izborni ishod”, rekao je Đukanović.

Komentarišući navode opozicije da nema uslova za izbore, Đukanović je rekao da dio političke scene nije do sada priznao rezultate bilo kojih izbora osim onih na kojima je pobijedio.

“Riječ je da opozicija ovakvim odnosom prema vladajućoj koaliciji i institucijama, pokušava da blagovremeno pripremi alibi za poraz na izborima”, kazao je Đukanović, dodajući da opozicija pribavlja alibi kroz iskonstrisanu tvrdnju da nema izbornih uslova.

Današnjim konsultacijama nijesu prisustvovali predsjednici opozicionih parlamentarnih stranaka.

BRAJOVIĆ

Parlamentarni izbori mogli bi da budu održani krajem avgusta ili početkom septembra, jer se očekuje drugi talas epidemije koronavirusa, saopštio je danas lider Socijaldemokrata Ivan Brajović.

On je kazao da je na konsultacijama sa predsjednikom države Milom Đukanovićem, razgovaralo dominantno o terminu održavanja izbora i da je najviše pažnje fokusirano na termnine krajem avgusta i početak septembra.

“Kao jedno od rješenja pretpostavilo se i zašto su ti termini dobri, jer se već nagovještava da bi moglo doći do drugog talasa epidemije koronavirusa, a posljednji rok za održavanje je 18. oktobar”, kazao je Brajović novinarima nakon sastanka sa Đukanovićem.

On je poručio da su Socijaldemokrate spremne za izbore.

“Što se tiče Socijaldemokrata moram da saopštim da kad god se odredi termin za parlamentarne izbore i lokalne pojedinim sredinama, mi smo u potpuno spremni za njih i očekujemo odličan rezultatat”, kazao je Brajović.

BRAJOVIĆ

Parlamentarni izbori mogli bi da budu održani krajem avgusta ili početkom septembra, jer se očekuje drugi talas epidemije koronavirusa, saopštio je danas lider Socijaldemokrata Ivan Brajović.

On je kazao da je na konsultacijama sa predsjednikom države Milom Đukanovićem, razgovaralo dominantno o terminu održavanja izbora i da je najviše pažnje fokusirano na termnine krajem avgusta i početak septembra.

“Kao jedno od rješenja pretpostavilo se i zašto su ti termini dobri, jer se već nagovještava da bi moglo doći do drugog talasa epidemije koronavirusa, a posljednji rok za održavanje je 18. oktobar”, kazao je Brajović novinarima nakon sastanka sa Đukanovićem.

On je poručio da su Socijaldemokrate spremne za izbore.

“Što se tiče Socijaldemokrata moram da saopštim da kad god se odredi termin za parlamentarne izbore i lokalne pojedinim sredinama, mi smo u potpuno spremni za njih i očekujemo odličan rezultatat”, kazao je Brajović.

SIMOVIĆ OPONENTIMA VLASTI

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović ocijenio je neozbiljnim i neutemeljenim ocjene političkih protivnika da od početka epidemije korona virusa sprovode predizbornu kampanju Demokratske partije socijalista (DPS). On je istakao da je i u toku epidemije a i sada u pitanju samo odgovoran odnos prema građanima.

“Rekao bih da je to u suštini višemjesečna kampanja brige i odgovornosti za zdravlje svih građana u Crnoj Gori. To je bila kampanja koja je trajala više mjeseci, uz danonoćno zalaganje brojnih uključenih institucija, subjekata u cijelom tom odgovornom poslu”, rekao je Simović novinarima u Nikšiću.

On je najavio da će i nastaviti sa brigom i odgovornošću za zdravlje svih građana uz suočavanje sa značajnom neizvjesnošću oko nastavka pandemije.

Simović je istakao da su za vlast u Crnoj Gori najvažnije pozitivne ocjene građana, a kao veoma važne naveo je i ocjene koje dobijaju ovih dana od mnogih evropskih država.

“Najbolja potvrda našeg uspjeha, koji smo postigli zahvaljujući razumijevanju i partnerstvu sa građanima, je otvaranje granica za crnogorske državljane”, rekao je Simović i naveo primjer Bugarske i Slovenije koje su otvorile granice za Crnu Goru.

“Pokazali smo spremnost, mogućnost, znanje da se nosimo sa neobično snažnom krizom, koja je pogodila cijeli svijet, i mnogo razvijenije države. Da smo se vodili pojedinačnim, politikanskim ocjenama, naša energija ne bi bila usmjerena, na dostizanje ovakvih rezultata”, ustvrdio je Simović.

On je ukazao da Vlada kroz dodatna zalaganja mora dati odgovor i na socio-ekonomski oporavak Crne Gore.

“Dali smo uspješan prvi odgovor na pandemiju i, kroz drugi i treći paket mjera, odgovorili i na zadatak očuvanja socio – ekonomske supstance u državi. Kroz treći paket planiramo da vratimo veće stope ekonomskog rasta”, rekao je Simović.

Govoreći o urađenom na području Nikšića tokom četiri godine, Simović je predočio da je kroz partnerstvo Vlade, lokalne samouprave i domaćina, asfaltirano 63 kilometra puteva na seoskom području.

“Urađeno je 212 kilometara nove vodovodne mreže, a 530 domaćinstava je dobilo uredno vodosnabdijevanje. To je naša misija, rad i nema nikakve kampanje, već odgovornost prema građanima”, ustvrdio je Simović.

Upitan koliko je novih radnih mjesta otvoreno tokom posljednja dva mandata vlasti u Nikšiću, Simović je kazao da je početkom 2017. godine stopa nezaposlenosti bila oko 22,7 odsto na nivou Crne Gore, a da je prije pandemije, bila spuštena na oko 14,5 odsto.

“Sada, nažalost, imamo oko 6,2 hiljade novih nezaposlenih koji se prijavljuju na Zavod za zapošljavanje, ali vjerujem da će se kroz nove razvojne projekte, i u Nikšiću i u Crnoj Gori, vratiti realna održiva stopa zaposlenosti, kao što smo to uspjeli ranije da uradimo” rekao je Simović.

DEMOKRATE CG

Demokratska Crna Gora poziv potpredsjednika Vlade i ministra pravde Zorana Pažina da svi predsjednici sudova koji su se zadržali na pozicijama više od dva mandata, preispitaju riješenost da obavljaju funkciju predsjednika suda i u trećem mandatu, smatra neiskrenim i licemjernim.

Ministar pravde, kako ističu Demokrate, konstatuje da demokratski kapacitet koji bi time predsjednici sudova iskazali ne bi doveo u pitanje njihovu egzistenciju, jer je postojećim zakonskim rješenjem propisano da, po isteku mandata, predsjednik suda ostaje da radi, kao sudija, u sudu u kojem je izabran, čime je svima njima zagarantovana profesionalna i socijalna sigurnost, a pritom zanemaruje radnike kojima su firme ugašene, a ostali su bez ikakvih socijalnih prava i adekvatnih nadoknada.

“Naknadna pamet ministra Pažina, kao i svih u narodu bi se reklo da je najgora i Demokrate se pitaju da li je trebao izvještaj Evropske komisije za priznanje potpredsjednika Vlade da je napravljena prepreka na evropskom putu Crne Gore 2019. godine. Ovakva izjava nam liči na uklanjanje odrona, kojeg su prethodno oni postavili sa puta prema određenom gradu ili selu i predstavljanje u medijima građanima da za njih nema više prepreka do željene sredine. Umjesto da ministar pravde prizna grešku u kojoj je i sam učestvovao prilikom jednoglasnog izbora predsjednice Vrhovnog suda po treći put na tu funkciju, i konstatuje da nam je to prepreka na putu ka porodici razvijenih država i naroda, on iznosi neobavezujuće konstatacije od kojih neće Crna Gora imati koristi”, navodi se u saopštenju Demokrata koje je potpisao Radenko Lacmanović.

Demokratska Crna Gora pozvala je Pažina da otvoreno prizna grešku koja je napravljena prošle godine i od predsjednice Vrhovnog suda zatraži da se povuče sa pozicije na koju je protivustavno izabrana.

“Ne samo objektivna, već i subjektivna odgovornost gospodina Pažina u postupku izbora prve dame Vrhovnog suda, nalaže mu ako je evropskim principima odan, da podnese ostavku na mjesto ministra pravde u Vladi Crne Gore. Umjesto što poziva na savjest predsjednike sudova koji se na tim mjestima nalaze više od dva mandata, potpredsjednik Vlade mora da se konačno izjasni da li je to u skladu sa zakonom ili ne, jer to od njega traži ne samo stručna i laička javnost, već očigledno i Evropska komisija. Do tada ovakve i slične stavove Pažina, doživljavamo kao jeftin i neuspio politički trik, koji za cilj ima da se stekne utisak kako Vlada ne samo da poštuje, već je i saglasna sa stavovima Evropske komisije o stanju u Crnoj Gori. To naprosto nije tačno jer Vlada i njen potpredsjednik Pažin, ne samo da ništa ne preduzimaju da se stanje na polju vladavine prava popravi već daju snažan doprinos da ostanemo taoci sistema u kojem vladaju pojedinci, a ne institucije”, zaključuje se u saopštenju Demokrata.

SDP: Pažin glasao za predsjednike sudova koje danas javno poziva da se povuku

Socijaldemokratska partija pozdravila je poziv ministra Zorana Pažina predsjednici Vrhovnog suda i osnovnih sudova koji su na tim pozicijama više od dva mandata da se povuku, ali podsjećaju da bi bilo korisnije da je uvažio istovjetan stav SDP-a prije godinu dana, kada je on kao član Sudskog savjeta glasao za predsjednike sudova koje danas javno poziva da se povuku.

“Dobro je što je ministar Pažin prihvatio stav Evropske komisije da u demokratskom društvu nije prihvatljiva koncentracije moći, koja se očituje u više puta ponavljanim izborima čelnika sudova.

“Umjesto poziva i obrazloženja koje smo čuli juče, prije godinu smo imali objašnjenja o ‘svršenim i nesvršenim činjenicama’ i tvrdnju da ‘ovo nije treći mandat predsjednice Vrhovnog suda’. Posao ministra pravde kao političkog lica u Sudskom savjetu jeste i da prije drugih ukaže na devijacije u jednoj grani vlasti, sa prenesenim demokratskim legitimitetom, u kojoj pojedinci umisle da mogu da se ‘samoizabiraju’ u nedogled”, ističu u SDP-u.

Sudska grana vlasti, kako ističu, mora biti nezavisna od političkog uticaja, ali ne i od demokratske kontrole.

“Često smo imali suprotnu situaciju, jasan politički uticaj i odbijanje odgovornosti za sopstveni rad, upravo kao posljedicu ‘koncentracije moći, koja se očituje u više puta ponavljanim izborima čelnika sudova’ i pojedince koji su umislili da su im sudovi predati na upravljanje i postali ekskluzivni atar njihovog uticaja, gotovo privatna svojina”, navodi se u saopštenju SDP-a koje je potpisao Bojan Zeković potpredsjednik Socijaldemokratske partije.

KOD ĐUKANOVIĆA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović počeo je konsultacije sa čelnicima parlamentarnih partija u vezi sa datumom parlamentarnih izbora. Kako su ranije najavili, predstavnici opozicionih partija, neće prisustvovati sastanku.

Đukanović je razgovarao sa predsjednikom Socijaldemokrata Ivanom Brajovićem a u toku su konsultacije sa predsjednikom Bošnjačke stranke Rafetom Husovićem.

“Bošnjačka stranka spremna je za izbore i još jednu fer kampanju”, poručio je lider Rafet Husović.

On je rekao da se u toj stranci nadaju da će novi saziv parlamenta manji koristiti vokabular kakav se slušao posljednje četiri godine i da je uglavnom dosta toga saopštavano neosnovano i neargumentovano.

“Bilo je mnogo napada ličnih, vjerskih i nacionalnih, u državnom parlamentu i očekujemo da novi saziv bude zaista na evropskom putu i da ova loša retorika ostane iza nas”, kazao je Husović, nakon konsultacija sa predsjednikom države Milom Đukanovićem.

“Crna Gora ima solidno izborno zakonodavstvo, i garantuje poštene i fer izbore”, ocijenio je predsjednik Liberalne partije Andrija Popović, navodeći da vjeruje da će izbori proteći u najboljem mogućem redu.

Popović je kazao da je predsjedniku Milu Đukanoviću sugerisao da nije toliko važno da li će izbori biti mjesec prije ili kasnije, ali da je razočaran, činjenicom da se opozicioni predstavnici nijesu pojavili na konsultacijama.

Popović je ocijenio da je ovo bila posljednja šansa da se unaprijedi izborno zakonodavstvo.

“Naročito preporuke OEBS-a koje se odnose na 40 odsto zastupljenosti žena kao i profesionalizacija individualnog kandidovanja odnosno otvorenih izbornih lista”, kazao je Popović nakon razgovora sa Đukanovićem.

On smatra da je to moglo da bude dogovoreno u poljednjem trenutku, ali da nije bilo demokratskog kapaciteta.

“Treba vidjeti šta će se događati i sa lokalnim izborima u Kotoru, Budvi, Andrijevici i Gusinju nije do kraja definisano ali vjerujem da će ovi lokalni biti istovremeno sa parlamentarni”, kazao je Popović.

Podsjećamo, Đukanović je, ovih dana, uputio poziv predstavnicima parlamentarnih partija i koalicija.

Konsultacijama su najavili da će prisustvovati predsjednici Socijaldemokrata Ivan Brajović, Bošnjačke stranke Rafet Husović, Liberalne partije Andrija Popović i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

Na konsultacije kod Đukanovića bili su i predstavnici albanskih partije Hazif Cungu, Nik Đeljošaj i Mehmet Zenka.

Iz opozicinih Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Građanskog pokreta URA, Socijaldemokratske partije, Socijalističke narodne partije, Demosa, poručili su da neće prisustvovati konsultacijama.

Ovogodišnji parlamentarni izbori biće jedanaesti od uvošenja višestranačja i peti u nezavisnoj Crnoj Gori.

Izbori za odbornike i poslanike održavaju se najkasnije 15 dana prije isteka izbornog perioda odbornika, odnosno poslanika kojima teče mandat.

Od dana raspisivanja izbora do održavanja izbora odbornika, odnosno poslanika ne može proteći manje od 60 ni više od 100 dana.

Poslednji parlamentarni izbori održani su 16. oktobra 2016. godine.

KOD ĐUKANOVIĆA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović završio je konsultacije sa čelnicima parlamentarnih partija u vezi sa datumom parlamentarnih izbora. Predstavnici opozicionih partija nijesu prisustvovali sastanku.

Đukanović je razgovarao sa predsjednikom Socijaldemokrata Ivanom Brajovićem, predsjednikom Bošnjačke stranke Rafetom Husovićem, predsjednikom Liberalne partije Andrijom Popovićem, predsjednikom Hrvatske građanske inicijative Adrijanom Vuksanovićem, kao i predstavnicima albanskih partija Hazifom Cungom, Nikom Đeljošajem i Mehmetom Zenkom.

“Bošnjačka stranka spremna je za izbore i još jednu fer kampanju”, poručio je lider Rafet Husović.

On je rekao da se u toj stranci nadaju da će novi saziv parlamenta manji koristiti vokabular kakav se slušao posljednje četiri godine i da je uglavnom dosta toga saopštavano neosnovano i neargumentovano.

“Bilo je mnogo napada ličnih, vjerskih i nacionalnih, u državnom parlamentu i očekujemo da novi saziv bude zaista na evropskom putu i da ova loša retorika ostane iza nas”, kazao je Husović, nakon konsultacija sa predsjednikom države Milom Đukanovićem.

“Crna Gora ima solidno izborno zakonodavstvo, i garantuje poštene i fer izbore”, ocijenio je predsjednik Liberalne partije Andrija Popović, navodeći da vjeruje da će izbori proteći u najboljem mogućem redu.

Popović je kazao da je predsjedniku Milu Đukanoviću sugerisao da nije toliko važno da li će izbori biti mjesec prije ili kasnije, ali da je razočaran, činjenicom da se opozicioni predstavnici nijesu pojavili na konsultacijama.

Popović je ocijenio da je ovo bila posljednja šansa da se unaprijedi izborno zakonodavstvo.

“Naročito preporuke OEBS-a koje se odnose na 40 odsto zastupljenosti žena kao i profesionalizacija individualnog kandidovanja odnosno otvorenih izbornih lista”, kazao je Popović nakon razgovora sa Đukanovićem.

On smatra da je to moglo da bude dogovoreno u poljednjem trenutku, ali da nije bilo demokratskog kapaciteta.

“Treba vidjeti šta će se događati i sa lokalnim izborima u Kotoru, Budvi, Andrijevici i Gusinju nije do kraja definisano ali vjerujem da će ovi lokalni biti istovremeno sa parlamentarni”, kazao je Popović.

Crna Gora će nakon parlamentrarnih izbora nastaviti snažno evropski put i jačanje stabilnosti i državnosti, poručio je predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović.

On je nakon razgovora sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem rekao da su imali konstruktivan razgovor u duhu dobrih koalicionih odnosa

Vuksanović je kazao da je HGI prihvatila poziv Đukanovića za konsultacijama, i dodao da poštuju institucije sistema, a samim tim i instituciju predsjednika.

“Vjerujemo da ćemo nakon ove utakmice nastaviti snažno evropski put i jačanje stabilnosti i državnosti Crne Gore”, poručio je Vukasanović.

Podsjećamo, Đukanović je, ovih dana, uputio poziv predstavnicima parlamentarnih partija i koalicija.

Iz opozicionih Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Građanskog pokreta URA, Socijaldemokratske partije, Socijalističke narodne partije, Demosa, poručili su da neće prisustvovati konsultacijama.

Ovogodišnji parlamentarni izbori biće jedanaesti od uvošenja višestranačja i peti u nezavisnoj Crnoj Gori.

Izbori za odbornike i poslanike održavaju se najkasnije 15 dana prije isteka izbornog perioda odbornika, odnosno poslanika kojima teče mandat.

Od dana raspisivanja izbora do održavanja izbora odbornika, odnosno poslanika ne može proteći manje od 60 ni više od 100 dana.

Poslednji parlamentarni izbori održani su 16. oktobra 2016. godine.