DARMANOVIĆ

Odnosi Crne Gore i Srbije prolazili su kroz ciklične faze i prije i nakon obnove crnogorske nezavisnosti. Negativna konstanta u tim odnosima je to što se određeni politički krugovi, svjetovni ili duhovni, u Srbiji nikako ne mire sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna i suverena država, da je članica NATO i daleko odmakla u pregovorima za članstvo u EU, a pogotovo da se u unutrašnjoj i spoljnoj politici ponaša prevashodno u skladu sa sopstvenim nacionalnim interesima, poručio je crnogorski šef diplomatije Srđan Darmanović.

 

Konstantno miješanje Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, posebno nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, prema ocjeni Darmanovića, dovodi do toga “da naši odnosi nijesu onakvi kakvi bi trebalo da budu između, kako se stalno u Srbiji ističe, ‘bratskih naroda'”.

“Retorika koja se protiv Crne Gore koristi je dobro poznata i imala je, u ne tako davnoj prošlosti, teške posljedice po čitav region i po samu Srbiju. Ona svjedoči da je zvanični Beograd u odnosima sa Crnom Gorom suštinski prihvatio platformu nacionalističkih krugova kao svoju. Nije isključeno da je jedan od razloga ovakve retorike i kampanje i mobilizacija biračkog tijela u susret skorim izborima, ali se to ne može prihvatiti kao opravdanje”, rekao je Darmanović za beogradski list Danas.

Imajući sve u vidu, kako je rekao, “moram da se saglasim sa konstatacijom da su odnosi između dvije države na najnižoj tački od proglašenja nezavisnosti 2006. godine”.

CG za dobrosusjedske odnose sa Srbijom

“Što se nas tiče, u regionu se dobro zna da su dobrosusjedski odnosi jedan od prioriteta vanjske politike Crne Gore. Samim tim, Crna Gora je uvijek težila, i danas teži dobrosusjedskim odnosima sa Srbijom, kakve imamo i sa ostalim zemljama u okruženju. Ali, ne po cijenu prihvatanja paternalističkog odnosa koji direktno zadire u političke prilike u našoj zemlji”, kazao je on.

Govoreći o tome je li hapšenje vladike Joanikija i sveštenika i zadržavanje u pritvoru 72 sata bilo neophodno, Darmanović je rekao da je to bila odluka pravosudnih organa “po istom aršinu kao prema mnogim drugim građanima Crne Gore koji se tokom lockdown-a nijesu pridržavali epidemioloških mjera”.

“Mi smo, upravo pravovremenom i rigoroznom primjenom ovih mjera i zavidnom disciplinom građana, uspjeli da se izborimo sa pandemijom kovid-19 i postanemo prva ‘corona-free’ destinacija u Evropi. Prilikom uvođenja epidemioloških mjera, Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti nije pravilo razliku među građanima ni po jednoj osnovi, pa su se one odnosile i na sve naše vjerske zajednice. Država, međutim, nije djelovala samo represivno nego smo, kako se epidemiološka situacija mijenjala, razgovarali sa vjerskim poglavarima o načinu organizovanja religijskih događaja tokom pandemije. Tako je dogovor uspostavljen i sa SPC, ali je on, u konkretnom slučaju, na grub način prekršen i nadležni organi su reagovali, u potpunosti poštujući propisane zakonske procedure, što je, konačno, i sam vladika Joanikije potvrdio. Mi bismo voljeli da se ova situacija mogla izbjeći, ali u borbi za zaštitu javnog zdravlja država mora ostati dosljedna u primjeni neophodnih mjera. Sada se postepeno sa ovim mjerama popušta, ali ne naglo i odjednom”, kazao je Darmanović.

Ponavlja da je Vlada Crne Gore “čvrsto opredijeljena za dijalog sa MCP, jer smatramo da je to najbolje rješenje za izlaz iz sadašnje situacije u vezi sa primjenom Zakona o slobodi vjeroispovjesti”.

Svi koji budu željeli u Crnu Goru – dobrodošli su 

“Dijalog ekspertskih timova Vlade Crne Gore i MCP je uspostavljen prije epidemije i nastaviće se čim se za to steknu uslovi, pretpostavljam uskoro”, kazao je crnogorski šef diplomatije.

Komentarišući izjavu patrijarha Irineja da je plan Crne Gore da u njoj za deset godina više ne bude Srba, Darmanović kaže da “nažalost to nije prva, ni jedina izjava patrijarha Irineja takve sadržine”.

“On je to činio i prije usvajanja Zakona o slobodi vjeroisposvjesti i uvjerenja. Da je došla od strane nekog drugoga, ova izjava ne bi ni zavrjeđivala neki komentar. S obzirom da dolazi od strane srpskog patrijarha, i da smo, pri tome, svjedoci mnogo gorih izjava, koje na račun Crne Gore dolaze od strane visokog crkvenog velikodostojnika – gdje dešavanja u Crnoj Gori upoređuje sa periodom Otomanske vlasti, a odnos prema SPC karakteriše da je gori od onoga kojeg je imala za vrijeme NDH – mora se ukazati na zlokobni karakter ovakvih izjava. One su okrenute ka izazivanju podjela ili čak mržnje među građanima Crne Gore”, rekao je Darmanović.

Podsjeća da je Irinej nedavno izjavio da se „…u Crnoj Gori stvara nova, crnogorska nacija…“

“Prvi čovjek SPC, u dvadesetoj godini 21. vijeka, pored živih Crnogoraca, koji nijesu fantomi nego živi ljudi i čine relativnu većinu stanovnika jedne suverene zemlje, i dalje odbija da prihvati činjenicu da postoji crnogorska nacija!? Ali, za nas u Crnoj Gori, ovo nije iznenađenje”, kaže Darmanović.

SPC, kako je rekao, pripada onom dijelu srpske političke, kulturne i vjerske elite, čiji negatorski stav prema crnogorskoj naciji traje više od jednog vijeka i oličen je u tezi da je ona izmišljena i vještačka, da je „komunistički proizvod“.

“Crna Gora je građanska država i tvrdnje o ugroženosti srpskog naroda u našoj zemlji neće naići na plodno tle, niti će ugroziti njenu stabilnost, multietičnost i multikulturalnost, na koje smo veoma ponosni”, rekao je Darmanović.

Poručio je da su svi koji budu željeli da dođu u Crnu Goru “kao i uvijek, dobrodošli, s tim što su granice Crne Gore otvorene za sve zemlje koje imaju manje od 25 aktivnih slučajeva kovida-19 na sto hiljada stanovnika”.

“Vjerujem da će ova proporcija u narednih par nedjelja biti uspostavljena i u Srbiji i da će time biti završene političke interpretacije jedne par excellence zdravstvene mjere koja je logičan i odgovoran nastavak dosadašnje uspješne borbe sa epidemijom u Crnoj Gori”, zaključio je šef diplomatije.

HRVATSKI MEDIJI

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović boraviće u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori 22. i 23. juna, prenosi zagrebački Večernji list.

“Na poziv crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, Milanović je trebalo da posjeti Crnu Goru sredinom aprila, ali je, posjeta otkazana zbog epidemije korona virusa”, navodi Hina.

Ublažavanjem mjera zbog borbe protiv Kovida-19 i postenim otvaranjem granica intenziviraju se i pripreme za službena putovanja predsjednika Hrvatske.

Milanovića do početka jula čeka i samit Brdo – Brioni koji će ove godine biti održan u Sloveniji.

“Samit će biti zanimljiv, jer bi mogao biti prva prilika za stabilizaciju odnosa sa Srbijom s obzirom na to da će se na njemu dogoditi i prvi susret hrvatskog predsjednika Milanovića sa predjsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem”, prenose hrvatski mediji.

Samit Procesa Brdo – Brioni pokrenuli su 2013. tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović i slovenački Borut Pahor, a osnovna ideja bila je da se regionalnom saradnjom i rješavanjem otvorenih pitanja stabilizuju prilike na jugoistoku Evrope kako bi se stvorili preduslovi za proširenje EU na taj dio kontinenta.

IZ CRNOGORSKE ISTIČU

Budvanski parlament je nedvosmisleno pokazao cjelokupnoj crnogorskoj javnosti kako Demokratski front (DF) i Demokrate zarad opstanka na vlast poimaju demokratiju i “poštuju” zakone ove zemlje, saopštio je predsjednik OO Crnogorske u Kotoru Dejan Ivović.

“Jasno smo vidjeli tih dana da za njih cilj opravdava svako sredstvo, a sredstva su bila brojna, od primitivizma do golog nasilja i na kraju otvorenog kršenja zakona. Kod takvog stanja stvari ne možemo da se ne zapitamo, kako bi izledalo kada bi ove političke snage upravljale našom državom? Činjenica da nijesu omogućili glasanje i izjašnjavanje o predloženim tačkama dnevnog reda odbornicima SO Budva, predstavlja svojevrstan vid nasilnog pokušaja opstanka na vlast po svaku cijenu i zloupotrebu ovlašćenja svih onih koji su u tome učestvovali”, saopštio je Ivović.

On je ocijenio da je sada više nego očigledno da je glavni pokrovitelj ovim strankama, “ne samo duhovni, nego i ovozemaljski, SPC jer se zajednički ponižavajuće odnose prema ovoj državi i njenim zakonima”.

“DF i Demokrate uz blagoslov SPC tumače i primjenjuju zakone na način koji isključivo njima odgovara i otuda svakodnevno vidimo drastična kršenja zakona sa osnovnim ciljem da se ova zemlja temeljno destabilizuje”, istakao je Ivović.

On je naveo da se Crnogorska, kao opoziciona građanska stranka, otvoreno suprotstavlja, kako je kazao, takvim nasilnim nasrtajima na temelje državne nezavisnosti, vladavine prava i zakonitosti.

“Ovu našu prelijepu zemlju možemo i moramo graditi isključivo kao građansku, multikonfesionalnu državu, zasnovanu na vladavini prava. Mi jesmo za promjene, ali ne bilo kakve, već samo za one koje mogu donijeti dobro i napredak našoj Crnoj Gori. Na kraju, pozivamo nadležne državne organeda stanu na put ovakvom pravnom i svakom drugom nasilju u ime sigurnosti države i svih nas koji u njoj živimo, bez obzira na vjeru i naciju, jer mi rezervne domovine nemamo”, navodi se u saopštenju Ivovića.

SPRSKA ALTERNATIVA PORUČUJE

Najmlađa politička partija u Crnoj Gori Srpska Alternativa biće jedina srpska lista na nastupajućim parlamentarnim izborima, ukoliko nastupi samostalno, istakli su iz ove stranke.

“Nova srpska demokratija i Demokratska srpska stranka, koje su dio DF-a, uz nas su aktivne partije srpskog naroda, ali glas dat njima je istovremeno i glas za Medojevićev Pokret za promjene koji je podržao Ustav i čiji veliki dio članstva govori crnogorskim jezikom i podržava kakonski nepriznatu CPC. Upozoravamo sunarodnike da ne nasijedaju na prevaru pojedinih građanskih partija, koje se u javnosti predstavljaju kao srpske, kojima je samo cilj da se još jednom domognu glasova Srba, u čemu prednjače Ujedinjena i Prava Crna Gora”, naglašava se u saopštenju Srpske Alternative.

Kako se dodaje, ne žele da se stide svog porijekla, već da sa jasnim srpskim predznakom u imenu, izađu pred birače i na osnovu njihovog povjerenja najbolje što budu mogli se bore za interese srpskog naroda.

“Dosta su Srbe predvodili politički profiteri, kojima ništa osim poslaničke plate nije sveto i koji bi srpske interese prodali za šaku dolara. Glavni interes srpskog naroda treba da bude ulazak u vlast i institucije sistema preko svojih legitimnih predstavnika, kako bi se na taj način kao narod u većoj mjeri uticali na stvaranje pretpostavki za bolji život svih građana naše domovine Crne Gore”, navodi se u saopštenju koje je potpisao Svetislav Perišić, predsjednik Srpske Alternative.

PO ODLUCI VLADE

Poslanici Skupštine Crne Gore za majske neto zarade primili su ukupno 67.092 eura, što je duplo manje nego prethodnog mjeseca.

Svim poslanicima “prepolovljene” su zarade, jer je, Vladinom odlukom, obračunska vrijednost koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru umanjena za 50 odsto, i to za grupe A i B, kojima, između ostalog, pripadaju i poslanici. Zarade će im biti umanjene za 50 odsto i za jun.

Vladina Odluka o obračunskoj vrijednosti koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru za fiskalnu 2020. godinu donijeta je 24. aprila, a primjenjuje se od 1. maja.

“Vrijednost koeficijenta za obračun osnovne zarade zaposlenih u javnom sektoru za fiskalnu 2020. godinu, u bruto iznosu je 90 eura. Izuzetno od ovog člana, za zaposlene čiji su koeficijenti utvrđeni u grupi poslova A i B u čl. 22, 23 i 24 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, vrijednost koeficijenta za obračun osnovne zarade za maj i jun 2020. godine, u bruto iznosu je 45 eura”, predviđeno je Odlukom.

Najveća zarada, u skladu sa tim, za maj bila je 1.015 eura, koju su primili predsjednik Skupštine, Ivan Brajović, ali i Marija Ćatović iz DPS-a.

Poslanički klub Demokrata, koji bojkotuje parlament, ovoga mjeseca primio je 5.675 eura. Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić primio je 747, a generalni sekretar Boris Bogdanović 764 eura. Dritan Abazović (Ura), koji je takođe u bojkotu Skupštine, primio je za maj 758 eura.

Cifri od hiljadu eura primakli su se po majskoj zaradi poslanici DPS-a Branko Čavor (980 eura), Miodrag Vuković (960 eura), Jovanka Laličić (947 eura), kao i poslanici DF-a Predrag Bulatović (940 eura), Marina Jočić (926 eura), te Miodrag Lekić iz Demosa (926 eura).

Potpredsjednici parlamenta, Branimir Gvozdenović i Genci Nimanbegu, primili su za maj zarade od 932, odnosno 818 eura. Lideri DF-a, Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević, primili su 852, odnosno 769, odnosno 858 eura. Počasni predsjednik SDP-a, Ranko Krivokapić, primio je majsku zaradu od 899 eura, dok predsjednica te partije, Draginja Vuksanović, prima razliku u zaradi od 221 euro.

Nedžad Drešević i Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke stranke za maj su primili 838, odnosno 811 eura. Majska zarada Andrije Popovića (LP) iznosila je 865, a Borisa Mugoše (SD) 784 eura. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović primio je 825 eura, dok je zarada Gorana Danilovića (UCG) bila 811 eura. Plate poslanika SNP-a Danijele Pavićević i Srđana Milića za maj iznosile su 845, odnosno 858 eura. Adrijan Vuksanović (HGI) primio je 747 eura.

Bivši poslanik Demokrata Mijomir Pejović, po osnovu prava na nadoknadu po prestanku funkcije, primio je 733 eura.

Majska zarada generalnog sekretara, Aleksandra Jovićevića, iznosila je 846 eura, a njegovih zamjenika, Mersudina Gredića i Marije Mirjačić – 676, odnosno 671 euro.

Prvi put se desilo da pomoćnici generalnog sekretara prime veću platu od njegovih zamjenika, pa i njega, jer ne pripadaju grupi A i B, kojima je Vladinom odlukom smanjena zarada. Pomoćnici, po Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, pripadaju Grupi poslova C. Tako su Jelena Radonjić i Nataša Komnenić primile nepromijenjenu zaradu kao prošlog mjeseca – 1.090, odnosno 1.083 eura.

Brajovićevih osam savjetnika ukupno je primilo za maj 5.328 eura. Njihove plate za maj „kretale“ su se između 620 i 710 eura.

UMJESTO ORAVA

Oana Kristina Popa, trenutna ambasadorka Rumunije u Srbiji, biće nova šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, saopšteno je u Ministarstvu spoljnih poslova Rumunije, prenosi rumunski mediji.

Ona će na toj poziciji zamijeniti trenutnog šefa delegacije Aiva Orava, koji je na toj poziciji od 2016. godine.

“Ovo imenovanje predstavlja potvrdu doprinosa i stručnosti Rumunije na evropskom nivou u vezi sa zapadnim Balkanom i potvrdu profesionalizma ambasadorke Oane Pope”, rekao je ministar Bogdan Aurescu, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo naglašava da će nastaviti sa promocijama rumunskih diplomata u okviru Evropske službe za spoljne poslove, kako bi se obezbijedilo značajno prisustvo rumunskih kandidata u evropskoj diplomatiji.

Nju je, kako navode, na to mjesto imenovao visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku Josep Borelj.

Oana Popa je bila ambasador Rumunije u Srbiji od 2016. godine, a u periodu 2005-2009. bila je ambasadorka Rumunije u Hrvatskoj.

OLENIK ZA TVCG

Pojedini mediji iz Srbije nastavljaju da se intenzivno bave Crnom Gorom i to širenjem brojnih dezinformacija, kaže za TVCG jedan od lidera Ujedinjene demokratske Srbije, Aleksandar Olenik. No, kako dodaje, na Balkanu uvijek ima razloga za medijske manipulacije, a pogotovo kada su u pitanju politički interesi. Ističe da će se tek onda kada nacionalistička politika ne bude kako kaže Olenik, dominantna u Srbiji, promijeniti i način na koji zvanični Beograd vidi Crnu Goru.

DŽAKOVIĆ

Stevan Džaković, nezavisni odbornik u SO Budva, obratio se danas čelnicima DF i Demokratske CG Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću, kao i ostalim predsjednicima parlamantarnih partija koji podržavaju otvorene liste, istakavši da imaju rok od 48 sati da sa svim poslanicima potpišu Predlog izmjene izbornog zakona.

 

“Na ovaj način se zadnji put obraćam predsjednicima DF i Demokratske CG Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću kao i ostalim predsjednicima parlamentarnih stranaka u CG koji podržavaju otvorene izborne liste i neposredne izbore kao što naš Ustav propisuje. Imate 48 sati, do preksjutra veče do kraja dana, da sa svim vašim poslanicima potpišete Predlog izmjene izbornog Zakona koji je u Skupštinu CG prije dvije godine predao poslanik Aleksandar Damjanović, i na taj način kako vi kažete, spasite Budvu”, poručio je Džaković.

ČAĐENOVIĆ

Zemlje regiona izražavaju veoma ozbiljnu rezervu prema crnogorskoj vlasti i zdravstvenom sistemu naše zemlje, ocijenio je poslanik Demokrata u Skupštini Crne Gore Vladimir Čađenović, nakon što je Slovenija, poslije Hrvatske, donijela odluku da i dalje drži zatvorene granice prema građanima Crne Gore.

“Potpuno je jasno da je na ovakvu odluku uticala urušena međunarodna pozicija Crne Gore i dramatičan pad rejtinga u gotovo svim oblastima. Takođe, veoma je vidljivo i jasno izraženo da zemlje regiona koje su članice EU ne žele da rizikuju sa vlašću koja je okarakterisana kao hibridni režim proistekao iz autokratije i to sa najuticajnijih međunarodnih adresa”, saopštio je Čađenović.

On je ocijenio da odluke Vlade Crne Gore niti imaju autoritet ni kredibilitet, niti se očigledno uzimaju za ozbiljno od strane vlada zemalja regiona i međunarodne zajednice.

“To što je Vlada proglasila kraj epidemije koronavirusa u Crnoj Gori, za zemlje EU ne znači ništa čim se ne odlučuju da takvu odluku prihvate i otvore svoje granice. Međunarodna javnost je itekako upoznata sa ozbiljnim zloupotrebama cjelokupnog zdravstvenog sistema u političke svrhe za sve vrijeme trajanja pandemije od strane DPS-a. Nije poznat primjer u savremenim državama da se kompletno zdravstvo u periodu globalnih izazova, stavlja u funkciju interesa jedne politike i jedne partije”, naveo je Čađenović.

Upravo iz tih razloga, kako je dodao, sve odluke i javno saopštene informacije iz ovakvih institucija se uzimaju sa rezervom, naročito od strane zemalja članica EU.

“Ovo je još jedan u nizu dokaza koji potvrđuju da je Milo Đukanović ozbiljan problem, da je teret i državi i građanima. Dakle, aktuelni režim je ne samo rampa razvoju i demokratizaciji našeg društva, već je i prepreka napretku na putu punopravnog članstva u društvo zemalja EU”, zaključio je Čađenović.

STOLTENBERG

NATO mora da postane više politički i globalni savez, kazao je generalni sekretar Jens Stoltenberg. Predstavljajući svoj plan za NATO 2030, Stoltemberg je naglasio potrebu postavljanja normi u sajber prostoru, u novim tehnologijama i kontroli globalnog naoružanja, uz zalaganje za svijet zasnovan na demokratiji i slobodi, a ne na nasilništvu.

Epidemija koronavirusa promijenila je ljudske živote na način koji je malo ko mogao da zamisli, i pojačala trendove i tenzije koje već postoje kada je u pitanju bezbjednost, ocijenio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Tokom video razgovora sa Atlantskim savjetom i Njemačkim maršal fondom u SAD, Stoltenberg je predstavio plan “NATO 2030” kako bi se sagledalo mjesto Alijanse za deset godina i njena uloga u očuvanju bezbjednosti u sve neizjvjesnijem svijetu.

“Rusija nesmetano nastavlja svoje vojne aktivnosti, ISIL i druge terorističke grupe su osnažene. Državni i nedržavni akteri promovišu dezinformacije i propagandu. Uspon Kine mijenja globalni balans moći, podstičući trku u ekonomskoj tehnološkoj nadmoći, umnožavajući prijetnje otvorenim društvima i ličnim slobodama”, kaže Stoltenberg.

NATO 2030 je, naglašava prvi čovjek Alijanse, način za prilagođavanje novoj normalnosti.

“Za to je potrebno održati jaku vojsku, imati jaču političku ujedinjenost i širi globalni pristup. Kada pogledamo u 2030, moramo nastaviti da ulažemo u naše oružane snge i moderne vojne kapacitete. Oni su nas činili bezbjednim posljednjih 70 godidna, kao i dan danas”, porucuje generalni sekratr NATO alijanse.

Političko jačanje NATO-a znači korišćenje Alijanse kao foruma za diskusije, i za djelovanje u slučaju potrebe po pitanjima koja utiču na zajedničku bezbjednost, ističe Stoltenberg, uz ocjenu da NATO treba da postane više globalni savez, kako bi se “uz saradnju sa istomisljenicima obranile zajedničke vrijednosti u svijetu u kojem je pojačano globalno takmicenje”.

U decembru 2019. NATO lideri pozvali su generalnog sekrara alijanse da ojača političku dimenziju tog saveza, nakon čega je Stoltenberg izabora grupu od deset eksperata.

“Tokom narednih mjeseci NATO će sarađivati sa sveznicama, ekspertima iz provatnog i javnog sektora i mladim liderima kako bi se pružila nova razmišljanja o tome kako obezbijediti da NATo ostane spreman da se suoči sa izazovima sjutrašnjice”, poručuju iz Alijanse.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

  • Alabar zaključio ugovor za zakup jedne plaže u Ulcinju
    on 05/06/2025 at 19:19

    Kompanija Eagle Hills, Mohameda Alabara, zaključila je ugovor za zakup jedne plaže na ulcinjskoj rivijeri, saopšteno je "Danu" iz Morskog dobra.

  • Đeljošaj: Jedna ostavka ruši dodjelu koncesije za Aerodrome
    on 05/06/2025 at 18:34

    Potpredsjednik Vlade i predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj kazao je TVCG da ukoliko bi jedan član Tenderske komisije podnio ostavku, cijeli postupak bi morao biti poništen i ne bi mogao da se izabere ponuđač na aktuelnom tenderu. Đeljošaj kaže da ima usmenu najavu jednog člana Tenderske komisije da će podnijeti ostavku i da se nada da nijedan pojedinac neće srušiti proces koji traje sedam godina.

  • Ostavke u tenderskoj komisiji za Aerodrome
    on 05/06/2025 at 15:38

    Dio članova Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, savjetnica predsjednika Vlade i predstavnici MF, podnijeli su danas ostavke na članstvo u ovom tijelu, saopšteno je Portalu RTCG nezvanično. Kako nam je pojašnjeno, ostavke su podnijeli jer sumnjaju u instruiranost pojedinih članova i neravnpravnost ponuđaca, te zbog toga ne žele da daju daju legitimitet procesu.

  • Izvučeni dobitnici drugog kola nagradne igre "Kupujmo naše"
    on 05/06/2025 at 14:57

    U drugom kolu nagradne igre "Kupujmo naše" dodijeljeno Je ukupno 55 nagrada, a dobitnici su iz raznih crnogorskih opština. Izvlačenje je organizovano danas u Privrednoj komori.

  • Vlada: Ukupan dug na kraju 2024. sa depozitima iznosio 55,36% BDP-a
    on 05/06/2025 at 13:49

    Ukupan državni dug na 31. decembar 2024. godine, uključujući depozite, iznosio je 4.129,44 miliona eura ili 55,36% BDP-a, saopšteno je iz Vlade. Vlada je, na današnjoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Prijedlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2024. godinu.

  • Srbija zainteresovana za aerodrome u Crnoj Gori: Koliko bi to bilo isplativo?
    on 05/06/2025 at 08:52

    Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali iskazao je interesovanje Srbije za koncesiju dva međunarodna putnička aerodroma u Podgorici i Tivtu. Postavlja se pitanje koji bi bili ekonomski benefiti, zašto se Srbija nije prijavila na raspisani tender, kao i da li je dobar primjer baviti se tuđim, dok je Beogradski aerodrom pod koncesijom druge zemlje.

  • Vuković: Tržište se snažno oporavlja zahvaljujući borbi protiv nelegalne trgovine
    on 04/06/2025 at 14:44

    Ministar finansija Novica Vuković poručio je da resorno ministarstvo i Vlada u cjelini, ostaju posvećeni snažnoj borbi protiv sive ekonomije, kao i povećanju transparentnosti i stvaranju fer uslova poslovanja, čime će se, kako navode, dodatno ojačati budžetski prihodi i otvoriti prostor za održiv ekonomski rast.

  • Spajić: Ratifikacijom sporazuma u Skupštini otvorena vrata novoj eri partnerstva i prilika
    on 03/06/2025 at 19:32

    Konačnom ratifikacijom sporazuma u Skupštini Crne Gore, otvorena su vrata novoj eri partnerstva i prilika, poručio je premijer Milojko Spajić na društvenoj mreži Iks (X).

  • Vuković: Očekujem zeleno svjetlo svih EU zemalja za zatvaranje poglavlja 5 krajem juna
    on 03/06/2025 at 15:45

    Ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 5 – javne nabavke potvrda je predanog i konzistentnog rada Ministarstva finansija na reformisanju i modernizaciji ovog značajnog segmenta javne politike, saopštio je ministar finansija Novica Vuković za Portal RTCG.

  • Spajić: Dionica prema BiH prevazilazi lokalni karakter, ulazimo u ciklus izgradnje autoputeva
    on 03/06/2025 at 15:05

    Premijer Milojko Spajić poručio je da je veliki investicioni zamajac ispred nas, te najavio da ćemo osim regionalnih magistralnih puteva, vrlo brzo imati i autoputeve.