PALMER

Doprinosi Crne Gore NATO-u osnažili su regionalnu i globalnu bezbjednost, saopštio je za Glas Amerike zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Metju Palmer povodom treće godišnjice pridruživanja Crne Gore Sjevernoatlantskoj alijansi.

“Sjedinjene Države i Crna Gora su odavno i prijatelji i partneri i 5. juna obilježavamo našu treću godišnjicu kao saveznici”, poručio je Palmer u pisanoj izjavi.

Naglasio je da Sjedinjene Države pozdravljaju crnogorske vojnike koji služe rame uz rame sa američkim snagama u Avganistanu, Iraku i Evropi.

“Takođe prepoznajemo doprinose Crne Gore NATO operacijama kao i njeno obećanje da će ispuniti ciljeve iz Velsa za odbrambenu potrošnju do 2024. godine. Uz to, cijenimo spremnost Crne Gore da se suprostavi prijetnjama iz 21. vijeka i njeno partnerstvo u borbi protiv sajber i hibridnih prijetnji”, saopštio je zvaničnik Stejt departmenta.

Palmer je zaključio da od “snažne i bliske saradnje” dvije zemlje koristi imaju Crna Gora, Sjedinjene Države i cjelokupni region Zapadnog Balkana.

Crna Gora je formalno je postala 29. članica NATO saveza 5. juna 2017 godine, predajom dokumenata ratifikacije na ceremoniji u Stejt departmentu.

SEKULOVIĆ

Politički analitičar Sergej Sekulović ocijenio je da se u Crnoj Gori produbljuje nepovjerenje, a kako se primiče izborni dan, nema ozbiljnih parametara da se ozbiljno radi na nekom političkom dogovoru koji bi doveo do političke stabilnosti. Dijalog između Vlade i Mitropolije odraziće se, smatra on, na karakter izborne kampanje…

Pitanje je, kako je rekao, da li će Crna Gora nakon izbora imati političku stabilnost ili produbljivanje političke nestabilnosti.

Sekulović je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) rekao da je jako važno šta će se desiti sa dijalogom između Vlade Crne Gore i Mitropolije crnogorsko-primorske, “jer će on imati brojne reperkusije na same političke događaje, između ostalog na karakter izborne kampanje, brojnost protesta”…

Komentarišući neuspjeh razgovora predsjednika parlamenta Ivana Brajovića s liderima političkih partija, na koje se nije pojavio niko iz opozicije, Sekulović je rekao kako smatra da sastanak nije dobro pripremljen.

“Ako se nešto tako krupno dešava, ako je taj sastanak bio uvod u ozbiljan dijalog, očigledno pred tako važne skupove pripremne radnje treba da budu ozbiljne”, rekao je Sekulović.

Vjeruje da bojkot izbora kao opcija za opoziciju nije nemoguć i isključen: “Ali držim da je to njihova posljednja opcija, dakle da sam bojkot nije nešto što oni žele”.

Ideja o bojkotu, kako je rekao, moraće da sačeka neke krupnije političke događaje.

On smatra da se Crna Gora nalazi u izbornoj kampanji, iako ona formalno nije proglašena. Stanje na političkoj sceni ocjenjuje kao dinamično i konfliktno, ali i ništa neuobičajeno.

Sekulović je ocijenio da je Crna Gora, u posljednjih pet, šest godina, krenula unazad, kad je riječ o demokratskom dijalogu, izgradnju povjerenja u demokratske institucije i snaženju političke kulture.

Crna Gora se, kako je pojasnio, nalazi u institucionalnoj krizi “jer ne možemo da biramo određene ljude na određena mjesta gdje je potrebna kvalifikovana većina”.

STOLTENBERG PORUČIO

Odnosi NATO i Crne Gore su uzajamno korisni i pomažu da se učvrsti naša kolektivna, zajednička bezbjednost, ocijenio je generalni sekretar Jens Stoltenberg povodom treće godine članstva.

“Želio bih dodati da su se ekonomske investicije pojedinačnih saveznica u vašoj zemlji više nego udvostručile otkako je Crna Gora postala najnovija članica Alijanse. Pa, sveukupno, članstvo u NATO pomaže da se ojača bezbjednost, regionalna stabilnost i ekonomski prosperitet”, kazao je Stoltenberg u intervjuu Vijestima.

On je, između ostalog, rekao da je više saveznica NATO pružilo podršku Crnoj Gori tokom borbe protiv koronavirusa, uključujući Estoniju, Holandiju, Tursku i SAD.

“NATO i saveznice takođe pomažu vlastima na lokacijama gdje su naše snage razmještene, uključujući Avganistan i Kosovo, a takođe radimo na isporučivanju pomoći i drugim partnerima kao što su BiH, Gruzija, Ukrajina i Moldavija”, kazao je on.

Na pitanje kako se naša država pokazala za tri godine članstva u NATO-u, Stoltenberg kaže da Crna Gora nastavlja da bude “pouzdan saradnik evroatlantskoj bezbjednosti, prvo kao partner, a sada kao punopravna članica Alijanse, sa mjestom za našim stolom i ravnopravnim glasom u oblikovanju naših odluka. To ističem svaki put kada se sastanem ili razgovaram sa crnogorskim zvaničnicima”.

“Zahvaljujem im se za stalne bezbjednosne napore Crne Gore. Crna Gora doprinosi izgradnji stabilnosti na Zapadnom Balkanu, učestvujući u našoj misiji KFOR, slanjem predstavnika da učestvuju na vježbi upravljanja posljedicama vanrednih situacija “Srbija 2018” u Srbiji i podržava dijalog između Beograda i Prištine, koji omogućava EU. Takođe nastavlja da podržava dalji razvoj avganistanskih snaga bezbjednosti, sa snagama koje učestvuju u našoj misiji obuke, savjetovanja i asistencije “Odlučna podrška” i sa fondovima; a učestvuje i u bataljonu u Letoniji kojim predvodi Kanada, kao dio našeg Isturenog pojačanog prisustva u istočnom dijelu naše Alijanse. Štaviše, pozdravljam što Crna Gora povećava troškove odbrane, sa jasnim planom da uloži dva odsto BDP-a u odbranu do 2024. i što je odlučila da doprinese našoj trening misiji u Iraku”, rekao je on.

Kao što NATO može računati na Crnu Goru, Crna Gora takođe može računati na NATO, ističe Stoltenberg.

“Naš Povjerenički fond u Crnoj Gori pomaže da se uništi više od 400 tona viška municije, a naša misija “Air policing” garantuje bezbjednost crnogorskog vazdušnog prostora uz pomoć aviona iz Italije i Grčke. Stoga, sveukupno, odnosi NATO i Crne Gore su uzajamno korisni i pomažu da se učvrsti naša kolektivna, zajednička bezbjednost”, rekao je on.

FUKUJAMA

Fransis Fukujama, čuveni američki politikolog, ocijenio je da je veoma dobro to što je Crna Gora članica NATO-a, jer je to, na neki način, blokiralo rusko miješanje. Fukujama u intervjuu Pobjedi kaže da bi Crna Gora, da nije postala članica Alijanse, bila mnogo otvorenija za ruski pritisak.

“Tako da, u tom smislu, mislim da je bio vrlo dobar potez”, rekao je Fukujama.

Komentarišući tenzije na Balkanu, naročito između Crne Gore i Srbije, smatra da današnja retorika može biti opasna.

“Nijesam siguran da želite da se vratite u devedesete. Mislim da su uspomene ljudi iz tog perioda i dalje svježe i pružaju određenu vrstu imuniteta da se ne vrate tom nasilju. Ali mislim da postoje neki vrlo zabrinjavajući trendovi koji se uglavnom tiču konsolidacije autoritarne vlasti. Na mjestima kao što je Srbija, za koja znate da će stvoriti velike tenzije. Mislim da Srbija igra igru u kojoj želi da ostane usklađena sa Zapadom obećavajući EU da želi da uđe u EU, ali takođe se udvaraju Rusiji i Kini i bojim se da teže ka više autoritarnim silama i daleko su od EU posljednjih godina”, rekao je Fukujama.

Govoreći o tome koliko je Crna Gora daleko od EU, on kaže da “u trenutnim okolnostima ni Srbija ni Crna Gora nijesu blizu EU”:

“A mislim da je Evropska unija postala mnogo skeptičnija u vezi sa tim većim brojem novih država članica. Mislim da ni Srbija ni Crna Gora trenutno nemaju vlade koje se kvalifikuju kao dovoljno demokratske ili kao one koje poštuju vladavinu zakona, što je uslov za EU. I sami Evropljani su podijeljeni u vezi sa tim pitanjem, s jedne strane žele podstaći demokratizaciju na Zapadnom Balkanu, ali s druge strane suočeni su sa pritiskom da se EU dalje ne širi”, kazao je Fukujama.

RAONIĆ VJERUJE

Opozicioni glasači su umorni od izbornih poraza i međusobnih svađa, pa je energija lica iz Budve i Berana jedan od najvećih aduta u izbornim utakmicama, smatra predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić.

On je istakao da je saradnja opozicionih partija preduslov da imaju ikakvu šansu za uspjeh na izborima.

“Jedan od uslova uspjeha u izbornim utakmicama je i kreiranje atmosfere izbornog uspjeha, a za crnogorsku opoziciju ovo može biti dobra polazna osnova. Iz Budve jedino kao nauk treba da ponesu to da nekulturna atmosfera ne donosi uspjeh, već jedino mudra strategija i stručni ljudi. Zato veoma brzo moraju napraviti dobar izborni inženjering, kako odluke o nastupu na izborima ne bi donosili u veoma kratkom roku, kao na prošlim izborima”, kazao je Raonić.

REAKCIJA DEMOKRATA

Demokratska Crna Gora pozvala je kotorski DPS da svaki dokaz koji ima protiv Vladimira Jokića, Marije Bernard ili bilo kog drugog, preda tužilaštvu i sudovima. Ocjenjuju da se neće utvrditi nikakava povreda zakona uprkos, kako navode, lažima i falsifikatima.

“Ovoga puta su odabrali potpuno pogrešan put jer u Kotoru, niti bilo gdje drugdje gdje Demokrate vrše vlast, nije bilo afera niti zloputreba, osim onih koje je radio i sada još uvijek radi DPS”, navodi se u reagovanju Demokrata na saopštenje DPS Kotor.

Oni su u saopštenju naveli imena osoba za koje sumnjaju da su preko rodbinskih i kumovskih veza zaposleni na funkcijama u kotorskoj opštini.

KAŠĆELAN NA SJEDNICI

Skupština Prijestonice Cetinje usvojila je danas Izvještaj o radu gradonačelnika, organa i službi Prijestonice za 2019. godinu. Usvojen je i završni račun Budžeta Prijestonice za 2019. godinu, kao i set mjera za podršku građanima i privredi koja je bila pogođena pandemijom korona virusa. Odbornici su glasali i da se Prijestonica Cetinje i opština Bitolj pobratime, te da se obezbijede besplatni udžbenici za prvih pet razreda osnovnog obrazovanja.

Gradonačelnik Aleksandar Kašćelan kazao je, obraćajući se odbornicima, da je 2019. godina u gotovo svim segmentima rada Prijestonice bila uspješna, te da su zabilježeni dobri rezultati.

„Posebno se ponosimo nastavkom finansijske konsolidacije, ostvarenim uštedama, odličnom realizacijom budžeta i Programa razvoja Prijestonice, ali i kupovinom gornjeg kompleksa Obod“, naveo je on, dodajući da je već drugu godinu zaredom nastavljeno sa smanjenjem duga.

Programom razvoja, kako je ocijenio Kašćelan, postavljena je ambiciozna agenda infrastrukturnih projekata čija je realizacija u prethodnoj godini iznosila 97%, dok je ostvarenje budžeta bez rebalansa bilo 98%.

„Prema preliminarnom izvještaju Sekretarijata za finansije dug Prijestonice Cetinje na kraju fiskalne godine smanjen je za 969.354 eura i iznosi 22,679 miliona eura. Obaveze po osnovu pozajmica i kredita iz ranijeg perioda smanjene su na 9,6 miliona eura, a očekivanja su da bi do kraja godine mogle pasti ispod devet miliona eura“, naveo je Kašćelan.

On je kazao da je ostvaren izuzetan uspjeh u realizaciji Programa razvoja Prijestonice za 2019. godinu. Realizovani su radovi vrijedni 6,4 miliona eura ili 97.67% planiranih.

POSJETA GRLIĆ RADMANA

Hrvatska snažno podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu, naglasio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman prvog dana njegove prve zvanične posjete našoj zemlji. On se danas sastao sa predstavnicima hrvatske zajednice u Kotoru i Tivtu.

VUKADINOVIĆ

Zbog dešavanja u Budvi, najveći gubitnici su građani i njihovi interesi, kaže za Televiziju Crne Gore (TVCG) politički analitičar Srđan Vukadinović. Ističe da bi zbog određenih dešavanja sa prethodnih sjednica, morali reagovati i nadležni organi.

Nakon epiloga posljednjih dešavanja u Budvi, postavlja se pitanje, ko u tom gradu, diktira tempo političke utakmice, većina ili manjina.

“Sigurno da sada imamo jedan jedinstven slučaj u Budvi da manjina dominira nad većinom bez obzira što je to jedan glas i jedan odbornik, tako da po svoj prilici postaje to jedan budvanski izum koji prati nasilje, koji prate vulgarnosti koje prate banalnosti i onda, kada se sve to sklopi, onda sigurno možemo govoriti o sumraku demokratije u odredjenoj zajednici”, navodi Vukadinović.

A to je stanje, koje navodi vukadinović, najmanje odgovara građanima Budve.

“I oni su tu najveći gubitnici jer u pitnaju je lokalna smaouprava, u pitanju su neki njihovi liokalni interesi, ni jedan se lokalni interes sada neće moći završiti dok manjina ne ustupi mjesto većini”, ocjenjuje on.

A dok se konačno o inicijativama za razrješenja ne počnu izjasnjavati odbornici, možda bi se određenim dešavanjima iz Budve, mogli baviti nadležni organi.

“Državni organi moraju da intervenišu da ne procjenjuju bilo ko laici je li nešto zakonito je li kršen Ustav il ne, ali ministarstvo lokalne samouprave sa Vladom Crne Gore i nadležne isntitucije prije svega tuzlaštvo moraju da reagujui da preduzmu određene radnje”, kazao je Vukadinovič.

Vukadinović zaključuje da, iako kratkoročna situacija u kojoj se nalazi Budva, građanima pruža priliku da na malim primjerima, vide širu sliku.

KARPENTER

Crna Gora je cijenjena članica NATO, koja i dalje ima dobre šanse za pridruživanje Evropskoj Uniji, ocijenio je Majkl Karpenter, bivši zvaničnik Pentagona i sadašnji direktor “Pen Bajden” centra. On je za Nova M kazao da se moraju udvostručiti napori u promociji slobode medija, većoj vladavini prava i borbi protiv korupcije i kriminala. Ocijenio je i da će Rusija nastaviti sa pokušajima destabilizacije naše zemlje kroz propagandu i dezinformacije, ali i da očekuje nastavak dijaloga crkve i države oko spornog Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

“Crna Gora je cijenjena članica Alijanse i njeno iskustvo, uključujući ono sa ruskim uticajem i operacijama, obezbjeđuje saveznicima značajne informacije. Čuvanje zajedničkih vrijednosti je ključno za dugotrajnost i održivost Alijanse, i na ovom rezultatu Crna Gora mora udvostručiti napore da promoviše slobodu medija, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i podrži vladavinu prava”, kazao je Karpenter.

Ističe da Moskva nije odustala od oštre retorike upućene Crnoj Gori. 

“Kremlj je bijesan jer Crna Gora više nije dio teritorije koju su oni smatrali svojom sferom djelovanja, zbog čega nastavlja sa pritiscima na rukovodstvo zemlje. Nažalost, ja očekujem da Moskva nastavi sa pokušajima destabiliziacije Crne Gore kroz prljav novac, dezinformacije i operacije. To je oblast gdje NATO treba da razvije neki mehanizam za odbijanje hibridnih prijetnji i nadam se da će sljedeća američka administracija razviti set mjera za odgovor na nevojne agresije, što su osjetile mnoge NATO članice, uključujući i Crnu Goru”, kazao je Karpenter. 

Pohvalio je Crnu Goru zbog uspješnog upravljanja pandemijom korona virusa. 

“Crna Gora se suočava sa velikim izazovima jer je i dalje mnogo žarišta Kovida- 19 u Evropi, uključujući Rusiju koja je tradicionalni izvor prihoda od turizma.”

O ulasku Crne Gore u EU, Karpenter kaže:

“Crna Gora i dalje ima dobre šanse za ulazak u EU. Ja lično mislim da je vladavina prava mnogo važniji faktor nego korona kriza koji utiče na dalje evropske integracije”, zakljujuče.