MARKOVIĆ – ALSHAMSI

Bilateralni odnosi Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata su na visokom nivou, a prijateljske i partnerske veze treba izdići na strateški nivo i dalje ojačati ekonomsku saradnju, saopšteno je na sastanku predsjednika Vlade Duška Markovića i novoimenovane ambasadorke UAE Nabile Abdelaziz Naser Saed Alshamsi.

Marković je kazao da je, nakon što je proglasila kraj epidemije koronavirusa, Crna Gora usredsređena na ekonomski oporavak i obezbjeđivanje rasta i razvoja.

Podsjetio je na uspješnu ekonomsku politiku prije pandemije, visoke stope rasta, smanjenje nezaposlenosti i snažnu investicionu aktivnost.

“Treći paket ekonomskih mjera, koji je u pripremi, biće fokusiran na likvidnost privrede i restrukturiranje ekonomije, ali i na jačanje digitalnih mogućnosti. Posebno usmjerenje biće na poljoprivredu i na obezbjeđivanje proizvodnje onih proizvoda koje smo do sada uvozili”, precizirao je Marković.

Alshamsi je ocijenila da Crna Gora ima posebno mjesto u spoljnoj politici UAE i ekonomiji, te da će učiniti sve da se otvori novo poglavlje u bilateralnim odnosima. Istakla je interesovanje UAE i njihove poslovne zajednice za ulaganje u Crnu Goru, a kao posebnu oblast izdvojila je bezbjednost hrane.

Komentarišući uspješnu borbu obije zemlje protiv koronavirusa, premijer Marković je zahvalio na medicinskoj pomoći koje su UAE uputile Crnoj Gori.

“UAE je pokazala odlučnost i institucionalnu snagu u borbi protiv koronavirusa, ali i solidarnost. Zahvalni smo na pomoći koju smo dobili. Crnogorski narod će to pamtiti i znati da uzvrati”, zaključio je Marković.

IZ GRAĐANSKE AKCIJE POZVALI

Predstavnici Grupe birača “Građanska akcija” pozvali su nezavisnog odbornika u Skupštini Opštine Budva Stevana Džakovića da vrati mandat, ili potpiše da se skrati mandat Skupštine i raspišu novi izbori, jer to, kako je saopšteno, duguje građanima Budve.

Predstavnik Građanske akcije Božidar Vujičić, pojasnio je da je Džaković mandat dobio od predsjednika partije, jer je bio visoko na izbornoj listi, a nije izabran neposredno, direktno od građana “za šta se godinama zajedno zalažemo”.

“Jasno je da su građani koji su glasali Demokratski front (DF) glasali protiv Demokratske partije socijalista (DPS). Stevane, nemoj glasove građana Budve, koje si dobio diskriminacijom od predsjednika, da nosiš na poklon DPS-u, čime mu pomažeš da, prevarom, dođe na vlast”, rekao je Vujičić.

Time bi, kako je rekao, Džaković, koji se godinama bori za jednako biračko pravo, na vlast doveo DPS, koji se još nije ogradio “od štete koju je Budvi nanijela organizovana kriminalna grupa i nijesu se javno izvinili za štetu koju su počinili građanima”.

Kako je istakao, Džaković dobro zna da je DPS posljednja partija koja će predložiti otvorene liste, jer upravo zatvorenim listama Milo Đukanović lično bira 32 poslanika u Skupštini Crne Gore, a onda takva neustavna Skupština bira Vladu i sve ostale institucije.

Pozvao je Džakovića da, kako je rekao, ne dozvoli da, zbog ličnog interesa, na vlast, protiv većinske volje građana Budve, dođe DPS.

“Tvoja odgovornost je veća od odgovornosti prosječnih građana, jer vrlo dobro znaš koje ćeš posljedice izazvati zbog ostvarivanja ličnog interesa. Pozivam prijatelje, odbornike iz DPS-a da odustanu od namjere da na vlast dođu glasovima građana, koji su glasali protiv njih. To je prevara i zloupotreba biračkog prava, kao temeljnog ljudskog prava, koje je Ustavom određeno. A ako prevarom dođete na vlast, jasno je kako ćete vršiti vlast”, poručio je Vujičić.

DPS BUDVA

Svako ko bude kršio zakon, snosiće posljedice poručuju predsjedniku Opštine Budva Marku Careviću iz OO DPS tog grada.

“Izjavom o smjeni vlasti u Budvi i svojim očekivanjima, odlazeći gradonačelnik Carević, pokazuje ozbiljno odsustvo percepcije realnosti”, navodi se u saopštenju budvanskog DPS-a. 

Dodaju da se Cervić uzaludno hrabri da će kršenjem zakona obezbijediti sebi i svojoj političkoj družini nelegalan ostanak na vlasti.

“Da ga podsjetimo: ne odlučuje se o lokalnoj upravi u Budvi, siledžijskim metodama i nasiljem, već voljom građana. Odnosno, brojem odbornika koji će glasati za smjenu najgore vlasti koju je ikad Budva imala”, navodi se u saopštenju.

Dodaju da je njih većina, što, kako su kazali, odlazeći predsjednik Opštine sasvim sigurno zna.

“Po istom principu, neće Carević, Radović i njihova cirkuska mašinerija odlučivati da li je zakon prekršen ili ne, već je to zadatak i obaveza nadležnih državnih organa. Svako ko bude kršio zakon, snosiće posljedice, a ove medijske zablude Carevića su možda samo refleks umišljaja da mu status proističe iz korjena prezimena”, navodi se u saopštenju.

JOKIĆ SAOPŠTIO

Član predsjedništva Demokrata Vladimir Jokić smatra da je ministarka javne uprave Suzana Pribilović još jednom stavila svoje ministarstvo i Vladu Crne Gore u funkciju opštinskih odbora DPS-a.

Prema riječima Jokića, ona je nastavila da radi ono što je prošle godine radila u Kotoru.

“Kada je to potreba DPS-a, ministarka je hitra da reaguje i da sastavi neistinite akte i saopštenja kojima one koji štite ustav i zakone Crne Gore proglašava za prestupnike”, kazao je Jokić.

On dodaje da je ministarka odmah odgovorila na upit RTCG na pitanja koja, kako ocjenjuje, nijesu u njenoj nadležnosti, ali zato, kako dodaje, “kada DPS otvoreno i javno krši zakone u Kotoru, spremna je da ćuti godinu dana, kako bi opštinski odbor DPS-a u Kotoru ostvario svoje interese”.

“U avgustu mjesecu prošle godine Mnistarstvu javne uprave smo poslali zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora u opštini Kotor, nakon čega smo poslali i niz urgencija. Nikada, ni na jednu od njih, Ministarstvo nije odgovorilo, niti je zaustavilo kršenje zakona u Kotoru”, navodi se u saopštenju.

Jokić dodaje da Pribilović na ono što je njen posao ćuti jer je dobila nalog opštinskog odbora DPS Kotor da ćuti.

“Kao što je ovih dana dobila nalog OO DPS Budva da govori što joj se kaže, postajući tako jedan od najkorisnijih džuboks ministara Vlade Crne Gore. Ministarki Pribilović bi bilo mnogo pametnije, da umjesto što se bavi onim što joj nije posao u Budvi, počne da radi svoj posao i interveniše u Kotoru”, kazao je JOkić.

BRAJOVIĆ

Predsjednik parlamenta Ivan Brajović rekao je da je opozicija u Crnoj Gori svjesna da vladajuća koalicija bolje stoji prema svim anketama, te da ne postoji nijedno zakonodavstvo koje bi opozicionim partijama moglo obezbijediti izbornu pobjedu. Smatra da je crkveno pitanje trebalo rješavati odmah nakon referenduma, i poručuje da je vlast spremna za razgovore s opozicijom, ali bez ucjena.

Brajović je, gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG), rekao da u susret izborima nikada ne postoji idilična slika između vlasti i opozicije.

On je, povodom 14 godina od usvajanja Deklaracije o nezavisnosti Crne Gore, rekao i da 14 godina od referenduma, istorijski gledano, nije dugo vrijeme, navodeći da za sve što smo uradili od 2006-e “možemo biti mirni i čekati sud građana, vjerujući da nijesmo iznevjerili ni njih, ni same sebe”.

Odgovarajući na pitanje kako vidi Crnu Goru za pet ili deset godina, Brajović je rekao kako vjeruje da će ona biti po mjeri njenih građana.

“Mislim da će biti takva kakvu žele njeni građani, a pred građanima su dvije mogućnosti: da li da se vrate nazad ka nekoj klerikalnoj snishodljivoj zajedinici, koja će da leluja na vjetru i bude vođena interesima drugih država ili da nastavi putem građenja moderne i razvijene države, koja je sve poželjnija turistička destinacija”, rekao je Brajović.

Govoreći o političkoj situaciji u Crnoj Gori u susret parlamentarnim izborima, Brajović je rekao da formalno postoji želja svih za razgovorom i pronalaskom rješenja.

“Neko pokazuje odgovornost, a neko neodgovornost u svemu tome”, rekao je Brajović, podsjećajući da je u ponedjeljak organizovao sastanak sa liderima političkih partija, kojem su prisustvovali samo predstavnici vladajućih stranaka: “Tada sam rekao da je to odgovorno ponašanje”.

Napominje da je vlast otvorena za razgovore, ali bez ucjenjivanja.

“Opozicija je svjesna da i dosadašnjim rezultatima u razvoju države, odgovornim ponašanjem u vrijeme epidemije, anketno vladajuća koalicija bolje stoji. Mislim da im je jasno da nema tog zakonodavstva koje im može garantovati izbornu pobjedu. Zato oni pribjegavaju priči i bave se uslovljavanjima da se usvoji neka brzopleta rezolucija, da se ponište zakoni koji nemaju veze sa izbornim zakonima. A nude se premijeru u razgovoru sa njim, iako je premijer iz partije koja je njihov najljući politički protivnik”, rekao je Brajović.

On smatra i da u crnogorskoj opoziciji “nema dovoljno odgovornosti da se dogovorimo”.

“A brzo se možemo dogovriti o izmjenama izbornog zakonodavstva”, uvjeren je Brajović, koji je rekao da Crna Gora ima dobro zakonodavstvo, koje je pozitivno ocijenjeno, a po kojem su održani posljednji izbori.

Kad je riječ o parlamentarnim izborima, Brajović kaže da je zadnji rok 18. oktobar, ali da termin izlaska na birališta još nije određen.

“I pored toga što imamo sve pretpostavke za sprovođenje izbora, spremni smo uvijek da se dogovorimo da poboljšamo izborno zakonodavstvo i poboljšamo izborni ambijent”, rekao je Brajović.

Predsjednik crnogorskog parlamenta komentarisao je i problem nastao nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti: “Kad imate problem bilo koje vrste, onda je razgovor jedino rješenje, i to bez ucjena. Ako smo pristojno društvo, onda i razgovor bez kletvi. U takvom ambijentu treba da razgovaramo o svemu. Smatram da se može razgovarati samo o modalitetima primjene tog zakona”.

Podsjetio je i da je zakon donešen poslije 42 godine, ali i da je trebalo smoći snage i odgovornosti i sva ta pitanja ranije razmatrati.

“Bolje je problem rješavati prije nego kasnije. Da li će svi biti zadovoljni, očigledno neće, ali sve ovo je trebalo riješiti poslije referenduma”, kazao je Brajović.

On smatra i da je veliki problem što u Crnoj Gori ima poslanika koji kažu da bi državu radije vidjeli u zajednici s nekim drugim.

“Trebalo bi da zajedno svi uradimo mnogo više. I pojedinci, i institucije, da bi državu za koju smo izgradili dobre temelje, izgradili dobre identitetske stubove”, istakao je on.

Što se tiče rokova o crnogorskom članstvu u Evropskoj unije, Brajović kaže da bi mi trebalo da radimo ono što je do nas, “a ono o čemu odlučuju drugi da nam ne oduzima vrijeme razmišljanja o tome”.

Svi zajendo, vjeruje Brajović, “moramo biti ponosni na to kako smo se ponašali u vrijeme epidemije koronavirusa”.

“Tek nas čeka suočavanje s posljedicama ekonomske krize usljed posljedica koronavirusa”, rekao je Brajović.

RAONIĆ

Predsjednik Građanske alijanse (GA) Boris Raonić ocijenio je da ne može doći do dogovora, ako vlast i opozicija ne sjednu za isti sto.

“Može se imati razumijevanja prema nezadovoljstvu opozicije, njihovom nezadovoljtsvu stanjem u društvu, ali ne vidim na koji način se može doći do dogovora o datumu i izbornim uslovima, ako se ne sjedne za sto i o tome dogovori. Čak i u ratu generali suprotstavljenih vojska imaju komunikaciju, a ovdje je svaki kontakt predstavljen kao izdajništvo i saradnja sa političkom policijom”, kazao je Raonić komentarišući nedolazak opozicije na sastanak sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem.

Istakao je da “to nije dobar pristup, ni strategija”.

“Jer su se, očigledno, opozicione partije fokusirale na najradikalnije birače, dok se zanemaruju poruke prema onima koji su nezadovoljni stanjem u društvu, ali ne vide svuda mafiju i kriminal”, rekao je Raonić.

Podsjetio je da je do izbora svega nekoliko mjeseci.

“Bojkot nije opcija, niti je igdje uspio, a kako se aktuelno rukovodstvo EU delegacije pokazalo kao loš medijator, ostaje samo nada da će opozicione partije shvatiti da je upravo u njihovom, odnosno interesu građana koje predstavljaju, a većina je u društvu nezadovoljna stanjem, da dođe do dijaloga i time dogovora o uslovima za izbornu utakmicu”, kazao je Raonić.

Prema njegovim riječima, realno je da dođe do sastanka na koji čelnik pokreta “Odupri se” Džemal Perović poziva potpisnike Sporazuma za budućnost.

“Sastanak sa Džemalom Perovićem ne bi trebalo bilo kome da bude problem i realno je da se desi, ali taj sastanak mora biti samo priprema za sastanak sa vlastima u vezi dogovora za izborne uslove”, kazao je Raonić.

Opozicija je u ponedjeljak bojkotovala sastanak kod Brajovića, koji je pozvao predsjednike svih parlamentarnih partija, kako bi se otvorenim dijalogom došlo do konstruktivnih rješenja u cilju poboljšanja izbornog ambijenta u susret parlamentarnim izborima na jesen.

Brajović je, nakon sastanka, kazao da je imao iskrenu ideju da se „na sastanku najodgovornijih dogovori početak novog kruga razgovora poslanika i eksperata o poboljšanju izbornih uslova“. Poručio je da je opozicija nedolaskom na sastanak pokazala neodgovornost.

PEROVIĆ OPOZICIJI

Zajednički sastanak svih potpisnika Sporazuma za budućnost mogao bi se održati u petak, kazao je Džemal Perović, jedan od osnivača pokreta Odupri se 97.000 i inicijator ponovnog okupljanja.

Perović je za Dan kazao da su se juče do 14 časova, do kad je i bio preciziran rok, pozivu na sastanak odazvali gotovo svi potpisnici, sem Demokratskog fronta (DF), Ujedinjene Crne Gore i Socijaldemokratske partije (SDP).

Nakon što je juče u Skupštini jedan od lidera DF-a Andrija Mandić poručio pokretu Odupri se da im više nijesu partneri i da im se ne javljaju, Perović je kazao da su do poslednjeg trenutka svi dobrodošli.

“Svi sem DF-a, Ujedinjene i SDP-a se su već potvrdili da pristaju na sastanak. I pored svega što su iz DF-a poručili u Skupštini, naglašavam da su svi potpisnici Sporazuma za budućnost dobrodošli do poslednjeg trenutka, odnosno do momenta kad zvaničan sastanak bude ne samo dogovoren već i započet”, kazao je Perović.

Mandić je u Skupštini poručio predstavnicima pokreta Odupri se da nijesu bili uz njih kad su ih hapsili u parlamentu i da ih više ne smatraju partnerima.

“Samo da poručim ovima što nas ovih dana čekaju ispred Skupštine iz nekih raznih pokreta koji ne postoje, da im kažemo da je vododjelnica za nas kao opoziciju, a posebno za nas iz DF-a, onaj odnos prema zakonu usvojenom 26. decembra naveče u ovom parlmentu, kada smo hapšeni, progonjeni, voženi maricama. Svi oni koji su glasali tada, mislim i na SDP, a koji su sa nama prethodno nešto potpisivali navodno u borbi protiv režima, više nam nisu partneri”,rekao je Mandić.

KAKO JE GOVORIO…

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević pozvao je juče Episkopski savjet, kako je rekao, njegove Srpske pravoslavne crkve (SPC), da donese odluku da izopšti iz pravoslavne crkve sve članove organizovanog kriminala, pišu Dnevne novine.

“Kao što mislim da Episkopski savjet treba da donese odluku i pošalje poruku da niko ko podržava organizovani kriminal i ko podržava otimačinu crkve ne smije da glasa za Demokratsku partiju socijalista (DPS) kao političko krilo mafije”, rekao je Medojević, na jučerašnjem skupštinskom zasijedanju.

List podsjeća da lider Pokreta za promjene nije uvijek tako govorio o Srpskoj pravoslavnoj crkvi, naročito ne o mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, a posebno ih nije doživljavao kao svoje.

Prije osnivanja PzP-a, dok je bio direktor NVO Centar za tranziciju, Medojević smatrao da mitropolit Amfilohije, svojim javnim nastupima radi na povratku crnogorske nezavisnosti.

“Mitropolitov nastup na Badnji dan na Cetinju, mnogo je više obradovao pristalice crnogorske nezavisnosti. Svakim njegovim javnim nastupom za nekoliko procenata poraste broj onih koji su za nezavisnu državu”, napisao je tada Medojević u autorskom tekstu za novosadski “Dnevnik”, podsjećaju Dnevne novine.

On je ocijenio da u Crnoj Gori ne postoji niko ko “tako zdušno i efikasno radi na povratku crnogorske državnosti” kao mitropolit Amfilohije.

USVOJENA DEKLARACIJA

Na današnji dan 2006. godine zvanično je proglašena nezavisnost Crne Gore.

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su Odluku o nezavisnosti, čime je i formalno verifikovana volja građana, iskazana 21. maja, da Crna Gora obnovi državnu samostalnost.

Odlukom koju je potpisao predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, Crna Gora je definisana kao nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom u njenim postojećim granicama.

Na svečanoj sjednici parlamenta, u prisustvu predsjednika države Filipa Vujanovića, premijera Mila Đukanovića i članova Vlade, dotadašnjeg predsjednika Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića, najviših predstavnika sudske vlasti, kao i predsjednika Republičke referendumske komisije Františeka Lipke koji je podnio izvještaj o rezultatima referendumskog glasanja, te izaslanika Evropskog parlamenta Jelka Kacina, poslanici su usvojili i Deklaraciju nezavisne Republike Crne Gore. Za Odluku o proglašenju nezavisnosti i Deklaraciju glasala su 42 poslanika DPS-a, SDP-a, Liberalne partije, Građanske partije, Demokratske unije Albanaca i Demokratskog saveza u Crnoj Gori.

Činu proglašenja nezavisnosti nijesu prisustvovali predstavnici SNP-a, Srpske narodne stranke, Narodne stranke i Demokratske srpske stranke, kao ni poslanici Liberalnog saveza koji je već bio „zamrznuo“ političko djelovanje. Svečanost proglašenja nezavisnosti Crne Gore završena je intoniranjem državne himne i podizanjem crnogorske zastave na jarbol ispred zgrade Skupštine, u prisustvu više stotina građana.

Iz rubrike Kalendar, autor: Č. Đurđić

USVOJENA DEKLARACIJA

Na današnji dan 2006. godine zvanično je proglašena nezavisnost Crne Gore.

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su Odluku o nezavisnosti, čime je i formalno verifikovana volja građana, iskazana 21. maja, da Crna Gora obnovi državnu samostalnost.

Odlukom koju je potpisao predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, Crna Gora je definisana kao nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom u njenim postojećim granicama.

Na svečanoj sjednici parlamenta, u prisustvu predsjednika države Filipa Vujanovića, premijera Mila Đukanovića i članova Vlade, dotadašnjeg predsjednika Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića, najviših predstavnika sudske vlasti, kao i predsjednika Republičke referendumske komisije Františeka Lipke koji je podnio izvještaj o rezultatima referendumskog glasanja, te izaslanika Evropskog parlamenta Jelka Kacina, poslanici su usvojili i Deklaraciju nezavisne Republike Crne Gore. Za Odluku o proglašenju nezavisnosti i Deklaraciju glasala su 42 poslanika DPS-a, SDP-a, Liberalne partije, Građanske partije, Demokratske unije Albanaca i Demokratskog saveza u Crnoj Gori.

Činu proglašenja nezavisnosti nijesu prisustvovali predstavnici SNP-a, Srpske narodne stranke, Narodne stranke i Demokratske srpske stranke, kao ni poslanici Liberalnog saveza koji je već bio „zamrznuo“ političko djelovanje. Svečanost proglašenja nezavisnosti Crne Gore završena je intoniranjem državne himne i podizanjem crnogorske zastave na jarbol ispred zgrade Skupštine, u prisustvu više stotina građana.

Iz rubrike Kalendar, autor: Č. Đurđić