RADOVIĆ ZAKAZAO

Predsjednik Skupštine Opštine Budva, Krsto Radović, zakazao je za sjutra održavanje 35. sjednice po hitnom postupku za danas u 12 časova.

Na zasjedanju, odbornici i javnost biće upoznati na koji način je Ministarstvo finansija uz pomoć Privrednog suda blokiralo račun Opštine na 29,3 miliona eura.

NIKOLAIDIS ZA TVCG

Pisac i novinar Andrej Nikolaidis saopštio je u emisiji “Teleskopija” na TVCG da nije moguće neprekidno objavljivati negativne komentare i tekstove o jednoj državi, a da to ne djeluje toksično na narod, sa jedne ili druge strane.

“Prosto treba imati zlu namjeru, pa ignorisati činjenicu da se to dešava,” rekao je Nikolaidis. On podsjeća da niko iz Crne Gore ne tvrdi da Srbi ne postoje, ali da iz Srbije stižu sasvim drugačiji tonovi.

“Ja pišem eksplicitno i onako kako mislim. Koristim priličnu količinu ironije i sarkazma. Humor je ono što razara auru moći. Ukoliko se moći možete ismijavati, to pokazuje da ta moć i nije toliko moćna koliko se prikazuje”, naveo je on.

“Nikada nijesam kritički govorio o onom najboljem u njihovom narodu nego o najgorom, a posao lidera bi trebalo da bude da suzbije ono najgore”, smatra Nikolaidis.

SASTANAK KOD BRAJOVIĆA

Nedolazak lidera opozicije na konsultativni sastanak povodom unapređivanja izbornog ambijenta, demonstracija je neodgovornosti, kažu iz DPS-a. I dok je ponašanje opozicije, slično ocijenio i predsjednik Skupštine Ivan Brajović, iz Demosa ističu da ukoliko je vlast zaista zainteresovana za rješenja, oni bi, kažu, poziv uputili na ozbiljan način.

Dok su predsjednici vladajućih partija, na sastanku razgovarali s predsjednikom Skupštine o unapređenju izbornog ambijenta, iako pozvani, tom sastanku nijesu prisustvovali lideri opozicije. U DPS-u ističu da je to nastavak neodgovornosti.

“Imali smo puno tih demonstracija neodgovornosti od bojkota parlamenta čitave opozicije pa dijela opozicije do toga da su učestvovali u radu izbornog zakonodavstva Radne grupe za izborno zakonodavstvo al su na kraju  odustali, kada je trebalo usvajati te zakone, i na kraju i ovo znači da demonstriraju neodgovornost na taj način što se neće odazvati na razgovor i dijalog svih parlamentarnih partija”, kazao je poslanik DPS-a Predrag Sekulić .

U Demosu smatraju da poziv na sastanak s njihovim kolegama iz vlasti i predsjednikom Skupštine, nije upućen na prihvatljiv način.

 “Da je vlast zaista zainteresovana da dođe do rješenja, mi jesmo, Demos jeste zainteresovan da dođemo do rješenja u prihvatljivim uslovima za izbore, oni bi bi taj poziv uputili na ozbiljan način. Ne možete u jednoj rečenici, bez ikakvog sadržaja bez ikakave konkretizacije, bez ikakvih rokova, bez ikakve mape puta da pozivate nekoga na sastanak”, kazao je Neđeljko Rudović iz Demosa.

Rudović navodi da je očigledna želja da se na taj način odigra predstava za međunarodnu i domaću javnost.  S druge strane, Sekulić u ponašanju opozicije, vidi izgovor za neuspjeh na predstojećim izborima.

“Aako zaista žele da se dogovorimo oko prihvatljivih uslova onda to treba i  da pokažu i ne trabju da pokušavaju da izmisle proforme događaje da bi onda mogli da kažu evo mi smo za dogovr a oni neće”, dodao je Rudović.

“Ii vec sada znaju da će DPS i koalicioni partneri koji sada čine vlast u Crnoj Gori biti pobjednici tih narednih izbora ali s druge strane vjerujem da će učestvovati svi u izbornoj trci ali im ova priča uostalom služi kao alibi da bi sjutra mogli da kažu da ne priznaju izbore”, dodao je Sekulić.

Nakon što lideri opozicije nijesu došli na sastanak povodom unapređenja izbornog ambijenta, šef parlamenta, Ivan Brajović, poručio je da su vrata za razgovor o transparentnosti izbornog procesa i ambijenta s opozicijom i dalje otvorena, ali da neće dozvoliti uslovljavanje.

Marko Terzić, TVCG

EK PREDLOŽILA

Evropska komisija predložila je da se iz predstojećeg sedmogodišnjeg EU budžeta za Instrument pomoći za zemlje u procesu pritupanja EU izdvoji 14,5 milijardi eura. Komesar za proširenje Oliver Varhelji kazao je da u narednom periodu očekuje značajnije investicije za zemlje evropskog susjedstva i za Zapadni Balkan.

U odnosu na prethodni paket predpristupne pomoći, Evropska komsija predložila je za naredni sedmogodišnji period tri milijarde više. Pored IPA instrimenta, Zemljama regiona će na raspolaganju biti i 96 milijardi iz Evropskog fonda za održivi razvoj kao i 10 i po milijardi eura grancija za saniranje ekonomskih posljedica pandemije iz novog Evropskog instrumenta za oporavak.

“Kada je riječ o predpristupnoj pomoći predložli smo da se za to izdvoji 14,5 miljardi eura u okviru sljedećeg budžeta, a sva ova sredstva će nam omogućiti da na jesen predstavimo značajan ekonomsko-razvojni plan za Zapadni Balkan zasnovan na trasportnoj i energetskoj povezanosti, zelenoj i digitalnoj agendi i da ove zemlje što brže i što više približimo našim ekonomijama”, kazao je Varhelji.

Evropska komisija je dodatno predložila da se iz trenutnog budžeta EU do kraja godine za zemlje Zapadnog Balkana, istočnog i južnog susjedstva obezbijedi još miljarda eura.

”Ovo je pomoć koja će biti mobilisana, uz saglasnost Evropskog Savjeta i Parlamenta, i biće na raspolaganju još tokom ove godine. Naš prioritet je da radimo sa partnerskim zemljama, ali i međunarodnim finasijskim institucijama, kako bi doprinijeli stabilnosti lokalnih finasijskih sektora i radili na spašavanju ali i stvaranju uslova za privredni rast i nova radna mjesta nakon korona krize”, kazao je evropski komesar za proširenje.

Varhelji podsjeća i da Komsija na značajan način uključuje Zapadni Balkan u evropske procese, kako bi se izbjeglo širenje ekonomskog jaza.

Ivan Mijanović, TVCG

CG-UAE

Postoji dodatni prostor za unapređenje saradnje između Crne Gore i Ujedinjenih arapskih emirata (UAE), naročito u oblastima ekonomije i investicija, saglasni su ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović i ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata u našoj zemlji Nabilu Alšhamsi koja je posebno ukazala na važnost saradnje u oblasti poljoprivrede i bezbjednosti hrane.

Darmanović je danas primio Alšhamsi u nastupnu posjetu i tom prilikom poželio joj dobrodošlicu i uspješan mandat, izrazivši zadovoljstvo izuzetno dobrim odnosima između Crne Gore i UAE.

Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore Darmanović je pozdravio dosadašnju saradnju dvije države, istakavši visok stepen razumijevanja kada su u pitanju međunarodna i regionalna pitanja.

“Osvrnuvši se na aktuelnu situaciju u svijetu izazvanu pandemijom virusa KOvid-19, zahvalio je na značajnoj pomoći koju su UAE poslali Crnoj Gori. Izrazio je nadu da će Crna Gora, kao prva država u Evropi bez virusa korona privući, veliki broj turista iz Ujedinjenih Arapskih Emirata”, navodi se u saopštenju.

Ambasadorka Alšhamsi je, kako se dodaje, zahvalila Darmanoviću na gostoprimstvu, saglasivši se da dvije države imaju intenzivnu saradnju na svim poljima. Pozdravila je i uspjeh Crne Gore u suzbijanju virusa Kovid-19 i pohvalila rad crnogorskih institucija tim povodom.

“Sagovornici su ocijenili da postoji dodatni prostor za unapređenje saradnje između Crne Gore i UAE, naročito u oblastima ekonomije i investicija, a razmijenjena su mišljenja i o formiranju poslovnog savjeta između dvije države. Imajući u vidu izazove sa kojima se svijet suočio tokom pandemije, ambasadorka Alšhamsi je posebno ukazala na važnost saradnje u oblasti poljoprivrede i bezbjednosti hrane”, navodi se u saopštenju MVP-a.

BJELOPOLJSKA PARTIJA

Kao lokalpatriote veoma aktivno i predano borićemo se da opština Bijelo Polje bez obzira na političku ili bilo kakvu pripadnost, na narednim parlamentarnim izborima iznjedri što veći broj poslanika. Naš grad, kao treći grad u državi po broju stanovnika, to izaslužuje, navodi se u saopštenju predsjednika Bjelopoljske partije Mersudina Međedovića.

Trenutno imaju, kaže Međedovič, svega dva poslanika i to Suada Numanovića iz DPS-a i DženanaKolića iz Demokratske CG. 

“Ali to je isuviše malo. Tražićemo od partija da imamo što veći broj predstavnika u državnom parlamentu. To ćemo učiniti na način što ćemo javno i konstantno vršiti pritisak na političke partije i iste ako je potrebno kritikovati sa ciljem da naši Bjelopoljci budu što bolje pozicionirani na poslaničkim listama,” navodi se u saopštenju.

MANDIĆ POKRETU “ODUPRI SE”

Jedan od čelnika Demokratskog fronta, Andrija Mandić, pooručio je pokretu “Odupri se” da više nijesu partneri DF-a i da im se ne javljaju.

Pokret “Odupri se” pozvao je sve potpisnike Sporazuma za budućnost, odnosno sve opozicione parlamentarne partije, na sastanak, a iz DF-a su dobili jasnu poruku.

“Ovi što nas sačekuju ovih dana ispred Skupštine iz raznih pokreta koji ne postoje da im kažemo da je vododjelnica za nas kao opoziciju, a posebno za nas iz DF-a onaj odnos prema zakonu 26. decembra naveče u ovom parlmentu, kada smo hapšeni, progonjeni, voženi maricama. Svi oni koji su glasali tada, mislim i na SDP, a koji su sa nama prethodno nešto potpisivali navodno u borbi protiv režima, to nam više nisu partneri”, rekao je Mandić i dodao da ne zna koga pokret “Odupri se” predstavlja.

OO DPS TIVAT

Potrebno je da se ulože dodatni napori kako bi se turistička sezona odvijala u željenom pravcu, saopštio je Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Tivat.

Kako navode, sinoć je održana sjednica Opštinskog odbora u proširenom sastavu, kojoj su prisustvovali koordinatori ispred Predsjedništva i Izvršnog odbora Predrag Nenezić i Goran Jevrić.

Na sjednici kojom je predsjedavala predsjednica OO DPS Tivat Jovanka Laličić, bilo je riječi o proteklom periodu obilježenom epidemijom novog koronavirusa, o mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela, Vlade Crne Gore i organa lokalne samouprave Tivta.

“NKT, Vlada Crne Gore i svi državni organi dali su svoj puni doprinos u očuvanju zdravlja ljudi i doprinijeli da se uspješno izborimo sa epidemijom”, rekla je Laličić.

Posebno je istakla da su u novonastaloj situaciji punu odgovornost, mobilnost i sposobnost pokazali i Opštinski tim za zaštitu i spašavanje na čelu sa Predsjednikom opštine, svi organi i službe na lokalnom nivou, članovi Crvenog krsta, volonteri koji su svjesni rizika po lično zdravlje pružali pomoć najugroženijim građanima naše opštine, kojima je ta pomoć bila potrebna.

“Najveća zahvalnost pripada građanima Crne Gore, koji su poštovanjem mjera doprinijeli činjenici da je Crna Gora danas prva država u Evropi koja nema slučajeva novog koronavirusa. Tivćani i Tivćanke su pokazali solidarnost, ali i veliku odgovornost i disciplinu”, dodala je Laličić.

“Kada je u pitanju saniranje ekonomskih, odnosno socijalnih posljedica epidemije, data je puna podrška Vladinim, ali i mjerama koje je Skupština opštine nedavno usvojila, uz obavezu da se pažljivo prati ekonomska situacija u gradu i adekvatno tome preduzimaju dalje aktivnosti. Potrebno je da se ulože dodatni napori kako bi se turistička sezona odvijala u željenom pravcu”, navode u saopštenju.

Na sjednici je, kako navode, bilo riječi o velikom broju aktivnosti koje je Opštinski odbor u Tivtu realizovao u proteklom periodu, a koje će biti intenzivirane u predstojećim sedmicama.

“Zahvaljući dobro vođenoj politici u proteklom periodu, brojnim realizovanim projektima, ocijenjeno je da će Demokratska partija socijalista u Tivtu sigurno ostvariti ubjedljivu pobjedu na predstojećim izborima i time nastaviti put evropskog razvoja Crne Gore”, zaključili su u saopštenju.

PAŽIN

Novi članovi Sudskog savjeta i vrhovni državni tužilac ne mogu biti izabrani bez aktivnog učešća opozicije, kazao je ministar pravde Zoran Pažin, navodeći da je za rješavanje određenih pitanja potrebna sinergija političke volje predstavnika vlasti i opozicije. On je to kazao odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Branka Radulovića zašto tokom svog mandata nije preduzeo gotovo ništa po pitanju borbe protiv visoke korupcije.

„Mi možemo da tumačimo stanje u Tužilaštvu na ovaj ili onaj način, ali suštinška potreba građana je da se tamo stanje mijenja, a da bi se mijenjalo potrebna je ili politička volja, ili sinergija političkih volja“, rekao je Pažin na pitanje Radulovića.

Pažin je naveo da Vlada nema nadležnost da nadzire rad Tužilaštva, već da Tužilački savjet podnosi izvještaj o radu parlamentu.

Prema njegovim riječima, za sistemsko rješavanje nekih stvari potrebna je sinergija politčkih volja, ne samo predstavnika vlasti, nego i opozicije.

„Da vas ne podsjećam koliko vremena čekamo odgovor na to pitanje koje se tiče izbora vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika“, dodao je Pažin.

Kako je kazao, svim međunarodnim pravnim partnerima je jasno da izbora novih članova Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca nema bez aktivnog učešća opozicije u jednoj takvoj djelatnosti.

On je istakao da u značajnoj mjeri odgovornost za buduće rješenje leži i na predstavnicima opozicije, imajući u vidu kvalifikovane većine, koje su, kako je naveo, jednom vrstom pravnog avanturizma unijete u ustavno – pravna rješenja, zbog čega se nalazimo u toj vrsti blokade.

Iz te blokade, kako je poručio, izlazi se dijalogom.

Pažin je podsjetio da je više puta rekao da je spreman na taj dijalog, uključujuči i personalna kadrovska rješenja koja bi bila prihvatljiva najvećem broju građana.

„Dajte da pokažemo taj vid odgovornosti prema građanima i da izlazimo iz ove situacije koja ne donosi nikom ništa dobro“, naveo je Pažin.

Odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Predraga Bulatovića kakav uticaj na odnos Evropske komisije prema Crnoj Gori ima VD stanje u Tužilaštvu, Sudskom savjetu, Ustavnom sudu, Pažin je naveo da je saglasan da nedorečenost kadrovskih rješenja u pravosuđu ima refleksiju na evropske integracije Crne Gore, odnosno na ispunjavanje obaveza iz poglavlja 23 i 24.

„Ali zaista je klasična zamjena teza da se odgovornost za to plasira Vladi, koja niti bira vrhovnog državnog tužioca, niti Državno tužilaštvo podnosi izvještaj o svom radu Vladi“, kazao je Pažin.

Vlada, kako je objasnio, nije adresa koja treba da bude odgovorna za to, jer usljed podjele vlasti, ona nema nadležnost za ta pitanja.

Pažin se osvrnuo na to da princip podjele vlasti treba da bude praćen jednim drugim, takođe veoma značajnim ustavno – pravnim institutom, a to je uzajamna kontrola i ravnoteža.

„Mi to nijesmo postigli, jer smo od Tužilaštva napravili četvrtu granu vlasti, što je deplasirana pozicija i što nije rješenje iz uporedne pravne prakse posebno razvijenih demokratskih država“, dodao je Pažin.

Govoreći o izboru glavnog specijalnog tužioca, Pažin je naveo da bi bilo jako neprofesionalno kada bi prejudicirao pravni stav o kome tek treba da odlučuje Tužilački savjet.

„Da li vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca može da predloži odgovarajuće rješenje Tužilačkom savjetu, sami ste rekli da formalno pravno može, a da li politički treba, opet vi možete da odgovorite na to pitanje“, kazao je Pažin obraćajući se Bulatoviću.

Pažin je ponovio da nije saglasan sa onima koji tvrde da je neustavan mandat predjsednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

„Ustavni amandmani koji kažu da niko ne može biti biran više od dva puta za predsjednika Vrhovnog suda moraju biti tumačeni sa svim drugim odredbama tih istih Ustavnih amandmana, a ti Ustavni amandmani uvode nadležnost Sudskog savjeta prvi put za izbor predsjednika Vrhovnog suda“, objasnio je Pažin.

On je kazao da pravna teorija relevantnih autora pravi razliku da li se radi o svršenim, ili nesvršenim činjenicama.

„Taj model izbora predsjednika Vrhovnog suda na predlog tri predsjednika je svršena činjenica, njega više nema u pravnom poretku. Postoji samo model izbora od strane Sudskog savjeta. Stoga je ovo drugi mandat Medenice, a ne treći“, rekao je Pažin.

On je dodao da nema dilemu da nadležno tužilaštvo treba blagovremeno da odgovori na svaku krivičnu prijavu, bilo da ona dolazi od građana, ili nekog drugog subjekta.

„Rekao sam, u pravu ste kada izražavate nezadovoljstvo što se po vašim krivičnim prijavama ne postupa, ili su one u fazi izviđaja“, naveo je Pažin obraćajući se Raduloviću.

On je dodao da to stanje neizvjesnosti nikome ne može donijeti ništa dobro.

Poslanik DF-a Strahinja Bulajić pitao je Pažina koliko se odmaklo u formiranju Informaciono-dokumentacionog centra, koji bi trebalo da dokumentuje ratne zločine počinjene dvadesetih godina u Crnoj Gori.

Pažin je odgovorio da ne razumije zašto se njemu postavlja takvo pitanje.

“Znam da je u fokusu interesovanja parlamenta još devedesetih godina bilo formiranje Informacionog dokumentacionog centra. Sjećam se da je potpredsjednik skupštine Rifat Rastoder snažno inisitirao na tom pitanju”, rekao je Pažin.

Pažin je kazao da on nije učestvovao u formiranju tog centra.

“Čuo sam, prateći ono što se događa na međunarodnoj sceni, da postoji jedna vrsta interesovanja i van granica Crne Gore u potrebi da se na pravičan, nejdnostran način tretira ono što se događalo devedesetih godina na području bivše Jugoslavije”, naveo je on.

Kako je rekao, treba biti objektivan i nepristrasan da svi aršini važe prema svim zločinima isto i da treba insistirati na zaštiti ljudskog dostojanstva.

“Ali zaista ne vidim kako ste prepoznali moju nadležnost kao potpredsjednika Vlade ili ministra pravde da vam da odgovorim na to pitanje jer je to u nadležnosti Skupštine”, naveo je Pažin.

Bulajić je rekao da mu je najlogičnije bilo da ministar pravde zna oko istraživanja za ratne zločine na prostorima bivše Jugoslavije.

“Ja razumijem da to izbjegavate, jer to opterećuje neke aktivne oficire Vojske Crne Gore. Vi kao ministar pravde bi trebali da znate sve vezano sa zločinima, sa istragama pretragama”, rekao je Bulajić.

Donijeto 139 pravosnažnih osuđujućih presuda

Crnogorski sudovi su od 16. marta do 26. maja razmatrali 519 predmeta, zbog kršenja mjera za sprječavanje opasne zarazne bolesti, rekao je ministar pravde Zoran Pažin i saopštio da je donijeto 139 osuđujućih pravosnažnih presuda.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović pitao je u parlamentu Pažina koliko je osoba procesuirano tokom trajanja epidemije, za koja krivična djela, koliko je do sada bilo pravosnažno osuđujućih presuda.

Pažin je kazao da je od 519 predmeta, bilo 139 osuđujućih pravosnažnih i 228 prvostepenih presuda.

On je rekao da je na kaznu kućnog zatvora donijeto 185 presuda, a da je za 83 presude izrečena novčana kazna.

Pažin je rekao da je do 13. maja ukupno uplaćeno 117.400 EUR u budžet po osnovu novčanih kazni.

Kako je kazao, pravni položaj Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) je izazvao visok stepen pažnje.

„Kada govorimo o pavnoj snazi naredbi podsjećam da nardbe donosi Ministarstvo zdravlja na osnovu perporuka NKT-a“, naveo je Pažin.

On je rekao da svako ima pravo da pokrene inicijativu sa ocjenom ustavnosti zakonitosti bilo koje naredbe Ministarstva zdravlja.

„Da li ja kao ministar pravde smatram da je nešto ustavno pravno valdino ili nije ne dozvoljava mi niti funkcija ni lični integitet da presuđujem o tome“, kazao je Pažin.

On je rekao da očekuje da će svaka odluka biti donijeta u skladu sa Ustavom i važećim pravnim okvirirom poštujući međunarodne pravne standarde.

14,5 MILIJARDI

Evropska komisija predložila je da se iz predstojećeg sedemogodišnjeg EU budžeta (2021-2027) za Instrument predpristupne pomoći EU (IPA) izdvoji 14,5 milijardi eura.

Pored IPA fondova, zemljama regiona će na raspolaganju biti i Evropski fond za održivi razvoj od 96, 4 milijarde eura, kao i 10, 5 milijardi eura garancija za saniranje ekonomskih posledica COVID19 što su sredstva iz novog Evropskog instrumenta za oporavak.

”Kada je riječ o predpristupnoj pomoći predložli smo da se za to izdvoji 14, 5 miljardi eura u okviru sljedećeg budžeta, a sva ova sredstva će nam omogućiti da na jesen predstavimo značajan ekonomsko razvojni plan za Zapadni Balkan zasnovan  na trasportnoj i energetskoj povezanosti, zelenoj i digitalnoj agendi i da ove zemlje što brže i što više približimo našim ekonomijama”, objašava evropski komesar za prosirenje Oliver Varheji.

On ističe i da su zemlje u procesu proširenja u različitoj poziciji u odnosu na zemlje članice, ali da Evropska komisija uključuje Zapadni Balkan u evropske procese planiranja budžeta i ekonomskog oporavaka.

”To se radi upravo da bi izbjegli širenje ekonomskog jaza, a sam ekonomsko investicioni paket koji ćemo predstaviti na jesen namijenjen je što bržem smanjivanju razlika u ekonomijama Zapadnog Balkna i EU27”, poručuje Varhelji.

Evropska komisija je predložila i da se iz aktuelnog budžeta EU do kraja godine za zemlje Zapadnog Balkana, istočnog i južnog susjedstva obezbijedi još jedna miljarda eura. Ta pomoć bi, uz saglasnost Evropkog Savjeta i Parlamenta, trebalo da bude dostupna tokom ove godine.

Ivan Mijanović, dopisnik RTCG-a iz Brisela