DPS KOTOR

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Kotor oštro je osudio vandalske istupe neodgovornih pojedinaca koji su prije nekoliko dana oskrnavili prostorije Doma kulture na Trojci i time izazvali revolt mještana i šire javnosti.

Članovi kotorskog Odbora dali su punu podršku Vladi Crne Gore i njenim institucijama u zajedničkoj borbi protiv pandemije izazvane virusom Kovid-19. Na sjednici, održanoj sinoć, ocijenili su da je Crna Gora zvanično prva „corona free“ destinacija u Evropi zahvaljujući požrtvovanom radu svih državnih institucija, kao i odgovornosti svih građana Crne Gore koji su pokazali jedinstvo.

Navode da je data puna podrška nastavku realizacije Izbornog programa DPS koji su ponudili građanima Kotora na prethodnim lokalnim izborima.

“Nova lokalna uprava je u prethodnom periodu pokazala da ima sluha za potrebe svih građana Kotora. Kotor je uspio, u poslednjih deset mjeseci, da se oporavi od nedjela bivše vlasti, a ubijeđeni smo da će isto tako uspjeti da se oporavi i od posledica globalne pandemije. Uz set ekonomskih mjera Vlade Crne Gore i onih koje je preduzela lokalna samoprava vjerujemo u brzi ekonomski oporavak. Na kraju, iskazano je zadovoljstvo povodom samoorganizovanja  mladih sugrađana koji su na  civilizovan, odgovoran i primjeren način proslavili Dan nezavisnosti u Kotoru”, poše u saopštenju OO DPS Kotor.

Sjednici su prisustvovali koordinator u ime Predsjedništva, Branko Čavor i član izvršnog odbora DPS-a Crne Gore, Andrija Radman.

PREMIJER

Svi pokušaji ugrožavanja mira i stabilnosti, a posebno nezavisnosti Crne Gore su uzaludni, poručio je danas predsjednik Vlade Duško Marković u Skupštini, na Premijerskom satu. On je istakao da će svaki pokušaj destabilizacije biti sankcionisan u skladu sa Ustavom i zakonom.
“Crna Gora na globalnoj sceni više nije sama i sama sebi prepuštena”, kazao je premijer.

Marković je, odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Dragutina Papovića, kazao da put Crne Gore neće biti put konfrontacija, već borbe za budućnost građana.

“Svi pokušaji ugrožavanja mira, stabilnosti, a posebno nezavisnosti i građanskog društva Crne Gore – uzaludni. Uzaludniji nego nasrtaji (Namjerno kažem nasrtaji, a ne pokušaji, jer su pokušaji blaga riječ za sve sa čime smo se suočavali) 1997/98, i oni 1999/2000, i oni 2006. i oni 2016. A reći ću Vam i zašto. Zato što je u tim godinama, posebno prošlog vijeka, Crna Gora bila najmanje razvijena zemlja bivše Jugoslavije. Zemlja nedostatne saobraćajne i ukupne infrastrukture, administrativno neizgrađena, sa centrima upravljanja koji su uvijek bili van naše teritorije. Zemlja ekonomski zapostavljena, sa stalnim nastojanjima njene kulturne i državne marginalizacije. Ali sa voljom i odlučnošću da svoju sudbinu uzme u svoje ruke, i ispravi istorijsku nepravdu na način što će povratiti svoju nezavisnost. Još davne 1997. godine, odlučili smo da naš put neće biti put sukoba, konfrontacije i borbe za tuđe ideale. Već put razvoja i prosperiteta za dobro svih naših građana. To opredjeljenje se u deceniji koja je uslijedila dograđivalo do one tačke koja je presudila da sudbonosno DA svojoj državi odjekne toliko snažno i odlučno, da ga je pozdravio cijeli demokratski i civilizovani svijet. I nije to bio prkos nikome, niti pobjeda bilo koga. U današnjim vremenima, u savremenoj Crnoj Gori – ne može i ne smije biti pobjednika i pobijeđenih”,  kazao je predsjednik Vlade.

“Sa vidljivim i nevidljivim neprijateljima borimo se radom i napretkom”, dodao je Marković i naglasio da je sistem taj koji kanališe odluke.

Premijer je rekao da je naša zemlja, uz sva protivljenja postala članicom NATO-a i da to nije samo stvar političkog i vojnog savezništva, već suštinska zaštita naše teritorije i granica, koju garantuju najmoćnije država svijeta i potvrda izgrađenosti naših unutrašnjih kapaciteta i zrelosti institucija.

„Svaki pokušaj destrukcije i destabilizacije biće sankcionisan u skladu sa Ustavom i zakonom. Odlučno i efikasno. Jer Crna Gora nije ono što je bila prije deset ili dvadeset godina. Jer Crna Gora na globalnoj sceni nije više ni sama ni sebi prepuštena“, kazao je predsjednik Vlade .

Premijer je kazao da o Crnoj Gori na koju su se ustremili, govore naši rezultati.

“Govori turistički sektor kroz povećanje broja hotela visoke kategorije sa 31-og u 2006. godini na 141 hotelski objekat u 2016., tj. na 208 hotela najviše kategorije koliko imamo sada. Dakle, skoro sedam puta više. Govori, od dominantno uvoznog – današnji izvozno orijentisan sektor energetike u kome su, samo u ovom mandatu za oko 12% povećani proizvodni kapaciteti, kao i podmorski kabal prema Italiji – najveća energetska infrastruktura na Mediteranu, vrijedna preko milijardu eura. Govori saobraćajna infrastruktura u koju je uloženo preko 620 miliona eura, od čega trećina od tog novca u mandate ove Vlade. Ne računajući autoput, kao ne samo graditeljski, nego i vrijednosni i simbolički amblem i ponos sadašnje Crne Gore. Govori infrastuktura u svakoj opštini u koju je zajedno sa sredstvima za izgradnju saobraćajnica uloženo preko milijardu i dvjesta miliona eura državnog novca. I da ne nabrajam, jer se razvoj osjeća u svakom damaru. Jer ga građani vide, i jer ga podržavaju, na koju god stranu svijeta da se okrenemo. Sa svim što je usmjereno protiv Crne Gore borimo se napretkom i razvojem. Zbog toga sam govorio o ovim činjenicama. Gledajući u budućnost. Da našim građanima bude bolje“, kazao je premijer Duško Marković ponavljajući da će svi pokušaji da se nasilno uruši stabilnost, građanski sklad i dostignuti razvoj, biti osujećeni na način koji priliči sposobnim institucijama i demokratskim i uređenim sistemima čiji smo dio.

Premijer je istakao da je nesporno da se u Crnoj Gori neće kreirati odluke sa pogledom i strahom šta se o tome misli u susjednom dvorištu.

“Crna Gora je primer regionalnom zajedništa i solidarnosti. Naše odluke mogu biti loše, ali su naše i ničije druge. Ne sjekiram se u odnosu na glasove koje dolaze, o njima će suditi građani. Možda je naša Vlada loša i nije uspješna, ali će o tome kazati građane na izborim”, rekao je Marković.

Papović je pitao premijera kakav je odgovor Vlade na sve češće pokušaje spoljnih i unutrašnjih političkih činilaca da ugroze mir, stabilnost, demokratiju i građansko društvo Crne Gore.

Donacije od preko 5.000 pojedinaca i kompanija

Marković je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta Milana Kneževića, kazao da je od preko 5.000 pojedinaca i kompanija na račun NKT-a uplaćeno ukupno 8.011.873,21 eura, dok su je ukupan odliv bio 1758173,33 eura. Trenutno stanje na računu je, kako je kazao, 6.253.699,88 eura, dok sa podračuna u dolarima nije bilo odliva.

Humanost je, kako je naglasio premijer, u ličnom činu. 

“Niko od njih nije uslovio taj doprinos ličnom promocijom ili pojedinačnom zahvalnošću, pa su imena nekih ostala bez medijske afirmacije. Ali nijesu ostala bez naše zahvalnosti i pamćenja. Humanost je u nama i ličnom činu, bez udaranja u talambase i samoreklamiranja”, rekao je on.

Marković je istakao da su građani Crne Gore odgovorili su trenutku i izazovu i na mnoge druge načine.

“Niko od njih nije uslovljavao taj doprinos ličnom promocijom ili pojedinačnom zahvalnošću, pa su imena nekih ostala bez medijske afirmacije. Ali nijesu ostala bez naše zahvalnosti i pamćenja. Dakle, veliki broj građana odlučio se za anonimnu podršku. Primjera radi, preko 50% donatora koji su pomoć uputili preko portala www.coronainfocg.me, nije željelo da svoje ime stavi u prvi plan. Jer im je u prvom planu Crna Gora i njeno dobro! Riječju: pomogli su svi, poslaniče Kneževiću, koliko su mogli ili koliko su smatrali da treba.”

Premijer je dodao da je njihovo bilo da, u ime građana, pomoć iskoriste namjenski.

“Pomoć će biti usmjerena zdravstvenom sektoru i dugoročnim potrebama jačanja medicinskih kapaciteta, prvenstveno radi izgradnje neophodnih klinika. Dakle – usmjerena građaninu i očuvanju njegovog zdravlja. I konačno, poslaniče Kneževiću, vjerujem da Vi kao osvjedočeni humanista prije svega, a i vrstan poznavalac jezika – znate smisao riječi donacija. To je nadasve lični čin. Stoga meni ne pada napamet da Vas pitam recimo koliko ste Vi novca donirali za borbu naše države protiv Koronavirusa. Koliko je donirala Vaša porodica ili rođaci? Ili bilo kojeg poslanika u ovoj sali, ili bilo koga drugog u Crnoj Gori i van nje – zaista mi ne pada na pamet da pitam da li je i koliko novca donirao. To bi zaista izlazilo iz okvira učtivosti i vaspitanja”, kazao je predsjednik Vlade.

Dodao je da svi donatori “imaju isto ime i prezime: humani ljudi, i ljudi velikog srca”.

“Humanost je u nama i ličnom činu, bez udaranja u talambase i samoreklamiranja. Tako to barem ja doživljavam”, kazao je Marković.

Poslanik Knežević pitao je premijera  sa koliko novca su Milo, Blažo i Aco Đukanović, kao i Ana Kolarević, pomogli građane i državu u doba korone.

“Postoji mogućnost pogrešnog zaključivanja”

Marković je, odgovarajući na pitanje poslanika SDP-a Ranka Krivokapića, poručio da Vlada pažljivo analizira sve što dolazi sa međunarodnih adresa.

“Kod izvještaja koji se dominantno oslanjaju na ocjene i interpretacije lokalnih analitičara, uvijek postoji mogućnost neprecizno utvrđenog ili uopšte neutvrđenog činjeničnog stanja, pa samim tim i pogrešnog zaključivanja. Takođe, u ovakvim izvještajima primjenjuju se numerički modeli koji za 1/10 poena neku zemlju spuste ili podignu na skali za cijelih nekoliko mjesta. Pa i pored svega toga, u Vladi ne potcjenjujemo nijednu ocjenu ili izvještaj, niti ignorišemo probleme na koje je ukazano. I baš kroz analizu tog izvještaja, a onda i Vaših stavova i obrazloženja, ubijeđen sam da jezik istine, objektivnosti i zakona mora ostati jedini relevantan. Kako na tlu naše države, tako i u komunikaciji s našim međunarodnim partnerima”, kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanje Poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije.

Nesporna činjenica jes, naveo je Marković, da je Vlada u potpunosti posvećena nastavku reformi i napretku na putu evropske integracije, te očuvanju stabilnosti i ekonomskog prosperiteta, o čemu, kako je kazao,  svjedoče ostvareni rezultati tokom cijelog mandata

Premijer je rekao da nije manir njegove Vlade da okreće leđa problemima i izazovima, već a u otvorenom razgovoru pokuša da pronađe najbolje rješenje, kao što je to radila i do sada.

“Upravo iz opredjeljenja da slušamo savjete i usvajamo smjernice, bivajući svjesni mogućih zloupotreba i konstantnog politikanstva, odlučili smo da budemo prva država koja će sve vrste izvještaja Evropske komisije učiniti javno dostupim. Nijesmo to radili zbog toga što nas je strah, nego zbog toga što smo procijenili da je to pametno. Naše društvo treba da bude svjesno sistemskih nedostatnosti, i da zajednički pristupa rješavanju aktuelnih problema”, rekao je Marković.

Istakao je da vladavina prava nije obaveza koju jednokratno treba ispuniti, ili forsirati kada to nalažu kratkoročni interesi.

“Ona je sistem vrijednosti koji se neprekidno demonstrira i neprekidno razvija, da bi se na njegovim temeljima razvijalo i cijelo društvo. A mi vladavinu prava i demokratski potencijal pokazujemo i u svim drugim pitanjima, bez obzira da li se radi o slobodi vjeroispovijesti, evropskoj agendi ili pripremi izbora. Polazeći od suštinskih ciljeva i interesa građana i države, pokrenuli smo i dijalog u okviru Inicijative Savez za Evropu, kako bismo doprinijeli društvenoj koheziji i jačanju demokratije.”

Krivokapić je, postavljajući pitanje premijeru, kazao da je korupcija ogroman problem države, te da Crna Gora nakon korona-free destinacije, treba da postane i korupcija-free država.

“Ne uspjevate da ekonomski stignete ni nekadašnju Titovu Crnu Goru”, istakao je Krivokapić.

On je Krivokapiću poručio da ne brine da je Crna Gora demokratski nazadovala.

“A još manje da strahujete da su reforme stale. Naš manir nije da okrećemo leđa”, istakao je Marković.

Naveo je da vladavina prava nije obaveza koju jednokratno treba ispuniti, ili forsirati kada to nalažu kratkoročni interesi.

“Ona je sistem vrijednosti koji se neprekidno demonstrira i razvija, da bi se na njegovim temeljima razvijalo i cijelo društvo”, kazao je Marković.

Krivokapić je pitao predsjednika Vlade o zamrznutom putu ka Evropskoj uniji i „potrošenom povjerenju kod evroatlantskih partnera koji primjećuju da crnogorska vlast više simulira nego što sprovodi reforme“.

“Šta planirate da preduzmete kako bi se zaustavili svima vidljivi i očigledni, međunarodno potvrđeni negativni trendovi u društvu koji zlonamjerno proizvode velike posledice po njegovu stabilnost, dalji napredak na putu ka EU, ukupan proces demokratrske konsolidacije i posledično prema svemu tome ekonomsko-socijalni status”, interesuje Krivokapića.

“U odlukama CG nema politike”

Komentarišući odluku Srbije da zabrani slijetanje aviona Montenegro Erlajnza na aerodrom “Nikola Tesla”, premijer Duško Marković saopštio je da je to odluka Srbije koju će Crna Gora poštovati. Podsjetio je da je odluka Crne Gore u vezi sa otvaranjem granica donijeta na osnovu epidemiološkog standarda koji utvrđuju crnogorske zdravstvene vlasti, navodeći da nema nikakve skrivene agende. Kazao je i da prate situaciju u Srbiji i da će srpski državljani biti dobrodošli, kada se zdravstena situacija u toj zemlji poboljšava.

Državu smo utemeljili na različitosti

Kao društvo se izdižemo iznad podjela i vještačkih konflikata, poručio je premijer Marković u Parlamentu. Svaki slučaj biće procesuiran u skladu sa zakonom, kako i priliči demokratskim sistemima. 

“Svaki put se iznova zapitamo kako je mogućen da i dan danas imamo izraženo neprihvatanje drugog i drugačijeg. Primjeri iz Berana i Kotora nasrtaji su na temelje države. Na cijeloj planeti, ne samo u Crnoj Gori – nastojanja da se na razlike gleda kao na nešto što nas obogaćuje, sjenku bacaju izgrednici”, rekao je Marković i dodao da mnogi posežu za širenjem dezinformacija i pokušavaju da naruše multinacionalni i multivjerski sklad u Crnoj Gori.

Državu smo utemeljili na suživotu i različitosti, istakao je premijer. 

“Pozivam i sa ovog mjesta nadležne organe da posvećeno, ako treba dan i noć, rade na otkrivanju i procesuiranju pojedinaca koji pokušavaju da ugroze multinacionalni i multivjerski sklad u Crnoj Gori”, kazao je Marković i istakao da to ne smijemo i nećemo dozvoliti.

Personifikacija demokratske i evropske Crne Gore, istakao je Marković, su naši rukovodioci i stručnjaci, naši službenici i naši radnici – svih vjera i nacija.

“Gledamo ih i slušamo jednako, ne bilježeći akcente i dijalekte. Tako i u dane oba Uskrsa, i u dane Bajrama. Personifikacija te Crne Gore je i Hajriz Hačko Brčvak, i više od pet hiljada drugih dobrotvora i humanista koji su pružili pomoć Crnoj Gori i njenom narodu. Među njima i Kinezi, Arapi, Srbi, Crnogorci, Bošnjaci, Mulsimani i Hrvati, i svi drugi. Nijesmo evidentirali da je na nekoj od donacija pisalo da je namijenjena jednima, ili da nije za druge”, kazao je Marković. 

Naglasio je da smo se “zlatnim slovima” upisali u red država koje uvijek pobjeđuju kad je najteže.

“Teška vremena rađaju heroje. Prethodna dva mjeseca iznjedrila su mnoge takve, ali sam siguran u jedno – svekolika Crna Gora je heroj i pobjednik ove krize! Na tu Crnu Goru, koliko se god upinjali, sjenku ne mogu baciti prestupnici koji su predmet Vašeg pitanja. Oni su ipak pojedinci i vjerujem izolovani slučajevi nekulture i izgredništva. Nijesu ni vrijedni komentara u ovom Domu, već ruke zakona koja ih je već sustigla, i još snažnije će”, zaključio je Marković. 

Poslanik HGI Adrijan Vuksanović tražio je od premijera komentar na učestale incidente tokom kojih se, kako tvrdi, ispoljava šovinizam prema pripadnicima nacionalnih manjina u Crnoj Gori.

Reforma javne uprave je dug proces

Marković  je na Premijerskom satu rekao je satu da reforma javne uprave nije samo pitanje racionalizacije, već da je riječ o prilagođavanju administracije za novo vrijeme i nove razvojne potrebe društva.

“Ni u jednoj državi, pa ni u Crnoj Gori, nije moguće ovaj proces sprovesti preko noći. Iz tih razloga javna uprava koja je uvijek bila unutrašnje pitanje država članica Evropske unije, postala je jedan od važnih segmenata u procesu proširenja EU”, kazao je premijer odgovarajući na pitanje Poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije i DEMOS-a o rezultatima reforme javne uprave.

On je ocijenio da nikada nije urađeno više u procesu reforme javne uprave nego u prethodnih nekoliko godina.

“Na rezultate ukazuje stanje u našim institucijama, ali i izvještaji Evropske komisije, u kojima se iz godine u godinu konstatuje napredak u ovoj oblasti. Vjerujem da ste imali prilike da to pročitate. I prema posljednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2019. godinu, postignuti su pozitivni rezultati u mnogim segmentima funkcionisanja javne uprave. Konstatovan je rast zadovoljstva građana i privrede pruženim uslugama na centralnom nivou i to sa 42% u 2017. godini na 66% u 2019. godini”, kazao je Marković.

Istakao je i da je evidentan visok stepen povjerenja građana u institucije, uz konstantan rast.

“Najotvorenija smo vlada u regionu i to od 2013. godine, pa je tako i smanjen broj žalbi zbog takozvanih slučajeva ‘ćutanja administracije’ za 50% u odnosu za planirane indikatore u 2020. godini. Broj izjavljenih žalbi na prvostepena rješenja organa je na nivou od svega 0,96%, dok je Upravni sud odbio 72% tužbi izjavljenih protiv drugostepenih rješenja. Povećali smo broj elektronskih usluga od 2016. godine za 210%. U 2016. smo imali 192 usluge dok je taj broj u 2020. godini iznosio 596. Ovi rezultati nijesu došli sami od sebe. U prethodnom periodu svi naši kapaciteti bili su usmjereni na ostvarivanje ciljeva iz Strategije reforme javne uprave do 2020. godine, a ključni cilj je uprava kao servis građana”, kazao je predsjednik Vlade.

Marković je rekao da su u racionalizaciji donijeta nova zakonska rješenja u oblasti službeničkog sistema, lokalne samouprave, državne uprave, elektronske uprave, koja su izrađena u skladu sa najboljim evropskim praksama i da je prošle godine sproveden proces reorganizacije javne uprave i smanjenja broja organa.

“Uveli smo i rigoroznije procedure kod zapošljavanja visoko-rukovodnog kadra, prvi put uspostavili elektronsko testiranje prilikom zapošljavanja u javnoj upravi, a uspostavili smo i srednjoročno kadrovsko planiranje koje je uvezano sa srednjoročnim planiranjem Budžeta. Da smo veoma posvećeni ovom procesu, pokazuje naša odlučnost da realizujemo i do kraja sprovedemo i politiku optimizacije javne uprave, kao jedan od najsloženijih sistemskih procesa. Proces optimizacije u Crnoj Gori formalno je otpočeo 6. jula 2018. godine donošenjem Plan optimizacije javne uprave 2018-2020. Prvi brzi efekat bio je zaustavljanje trenda zapošljavanja.”

Prema polaznim vrijednostima, kazao je Marković, 31.12.2017. godine na centralnom nivou je bilo 39.312 zaposlenih, a na lokalnom nivou 12.174.

Od početka sprovođenja Plana optimizacije, ograničavanje zapošljavanja je produžavano više puta, i na snazi je do 31. decembra 2020. godine, što je, kako je naveo premijer, pune dvije i po godine u kontinuitetu.

“U tom stanju stvari, bilo je potrebno predvidjeti mogućnost zapošljavanja u kontrolisanoj proceduri za jasno definisane izuzetke i za ona radna mjesta neophodna za nesmetano funkcionisanje institucija, kao i vođenje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Mjere Plana optimizacije imale su povoljan uticaj na usporavanje trenda rasta zaposlenosti u javnoj upravi, što predstavlja pozitivan efekat ako se uporedi kakva bi dinamika rasta broja zaposlenih bila da nijesu uvedene mjere ograničavanja zapošljavanja. Pored toga, uspješno se sprovodi mjera sporazumnog prestanka radnog odnosa uz isplatu otpremnine, gdje smo predvidjeli zabranu povratka zaposlenog u javni sektor na period od pet godina, kao i obavezu ukidanja konkretnog radnog mjesta, a sve sa ciljem odgovornog upravljanja javnim finansijama. Na centralnom nivou zaključeno je 282 sporazuma o prestanku radnog odnose.”

Pozitivne efekte, naglasio je premijer, imamo i na nivou jedinica lokalne samouprave.

“Od početka primjene Plana pa do kraja 2019. godine, primjetan je trend smanjenja zapošljavanja na lokalnom nivou. Na osnovu raspoloživih podataka, veći je broj onih koji napuštaju radna mjesta, nego lica koja se zapošljavaju na određeno ili pak neodređeno vrijeme. Tako je u 2018. godini ostvaren neto efekat smanjenja za 475 zaposlenih, dok je u 2019. godini ostvaren neto efekat smanjenja za 253 zaposlena. Od početka primjene Vladine Odluke o sporazumnom prekidu radnog odnosa uz isplatu otpremnine, zaključno sa 08.05.2020. godine, u 17 jedinica lokalne samouprave je zaključeno 135 sporazuma”, naveo je Marković.

Govoreći o rukovodiocima u privrednim društvima koja su u većinskom vlasništvu države, predsjednik Vlade je kazao da smatra da zarada svakog pojedinca u privrednom društvu treba da zavisi od njegovog doprinosa u ostvarivanju ciljeva društva, i da se mora kretati u okviru ukupnog rezulatata tog preduzeća.

“I za službenike, a posebno kada je u pitanju rukovodeći kadar. Jedan od najzahtjevnijih izazova u upravljanju ljudskim resursima je utvrđivanje adekvatne zarade srazmjerne složenošću poslova koji se obavljaju i doprinosu rezultatima koji se ostvaruju. U pitanju je ne mali izazov ne samo za sistem javne uprave, već i za privatni sektor. Baš zato loši poslovni rezultati ne smiju i ne trebaju biti nagrađeni visokim primanjima, bez izuzetaka. Ovo će biti u posebnom fokusu mojih saradnika i mene lično. Od organa upravljanja u kojima sjede predstavnici Države tražim da, ukoliko postoje takve devijacije, vidjeli smo da i postoje, u najkraćem roku one budu ispravljene koje god preduzeće da je u pitanju. Znači, svako preduzeće sa državnim vlasništvom je kapital Crne Gore i njenih građana, i njime se mora upravljati odgovorno i domaćinski”, rekao je Marković.

Pavićević je pitatala premijera šta je Vlada konkretno uradila na planu sprovođenja reforme javne uprave koja podrazumijeva racionalizaciju zaposlenih u lokalnim samoupravama i državnoj upravi.

Tražila je i da joj se dostave primanja za svakog izvršnog direktora, člana i predsjednika borda direktora svih firme koje su u većinskom vlasništvu države i isti podaci za sve nezavisne regulatore.

Nastavak izgradnje ekološke infrastrukture

Marković je na Premijerskom satu ocijenio da je epidemija korona virusa otežala djelovanje organizovanim kriminalnim grupama, ali da su državni organi, i prije pojave globalne pandemije, i u toku nje, sprovodili svakodnevne i sveobuhvatne aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala i da je pandemija podigla nivo svijesti o potrebi zaštite životne sredine.

“Konkretno, aktivnosti policije u periodu od maja prošle godine do maja tekuće godine, rezultirale su podnošenjem 58 krivičnih prijava protiv 264 fizičkih i 70 pravnih lica zbog krivičnih djela izvršenih na organizovan način. Takođe, rasvijetljeno je 11 krivičnih djela, koja su posljedica sukoba organizovanih kriminalnih grupa, a spriječeno je izvršenje 9 teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata. Među prvim mjerama za suzbijanje Koronavirusa bile su i naredbe kojima su privremeno uvedena ograničenja u svim vrstama saobraćaja, pa tako i u drumskom saobraćaju. Ova ograničenja su dovela do značajnog smanjenja broja saobraćajnih nezgoda i broja stradalih lica, kao osnovnih mjerljivih pokazatelja stanja bezbjednostiu drumskom saobraćaju”, odgovorio je Marković pitanje Andrije Popovića.

Poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, kako je naglasio, ostaje veoma zahtjevan zadatak. Najavio je da će se i u narednom periodu nastaviti sa implementacijom takozvanog „Sigurnog sistemskog pristupa“.

“Vjerujem da je čitav svijet iz ove krizne situacije naučio mnoge lekcije, pa i lekciju koja se tiče očuvanja životne sredine. Ono što je sigurno jeste da će nakon ove pandemije ekološki principi imati značajniju ulogu u očuvanju globalnog zdravlja. A Crna Gora će na tim principima oblikovati i implementirati politiku životne sredine i klimatskih promjena. Kako se epidemiološka situacija u našoj državi poboljšava, čitav niz aktivnosti vezanih za izgradnju moderne ekološke infrastrukture, sanaciju zagađenja i očuvanje prirodnih resursa se nastavlja”, kazao je predsjednik Vlade.

Premijer je u Skupštini podsjetio na brojne primjere zaštite životne sredine u Crnoj Gori.

Najavio je da će tokom ove godine završiti remedijaciju tri „crne ekološke tačke“ – u Bijeloj na lokaciji Brodogradilišta, i u Pljevljima – na deponiji Maljevac i jalovištu Gradac.

“Rezultati na Maljevcu već su vidljivi, završni radovi su u toku, a u septembru će biti u potpunosti okončana rekultivacija takozvane kasete 2. Završetkom navedenih projekata, uključujući i sanaciju deponije čvrstog otpada i bazena crvenog mulja u kompleksu KAP-a u Podgorici, za koju se upravo radi tehnička dokumentacija, u Crnoj Gori biće u najvećem obimu riješen naslijeđeni višedecenijski problem industrijskog zagađenja. Intenzivno nastavljamo i sa izgradnjom kolektorskih sistema i postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda.”

Marković je saopštio da se danas na čitavoj teritoriji Crne Gore gradi kanalizaciona mreža i realizuju višemilionske investicije u oblasti otpadnih voda.

“Nastavljamo sa realizacijom Ugovora za projektovanje i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Andrijevici, Petnjici i Danilovgradu. Usvojen je i Sporazum o grantu iz Zapadno-balkanskog investicionog okvira u iznosu od 2.9 miliona eura za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u opštini Bijelo Polje, ukupne procijenjene vrijednosti 5,6 miliona eura. Posebno ističem da je 18. maja otpočela izgradnja novog sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Glavnom gradu, koji predstavlja investiciju od preko 50 miliona eura”, rekao je premijer i dodao da je u pitanju kapitalno važan projekat.

U vezi sa višedecenijskim zagađenjem vazduha u opštini Pljevlja, Marković je najavio da tokom 2020. počinje velika ekološka rekonstrukcija TE „Pljevlja“ koja, poslije četiri  decenije eksploatacije, predstavlja najznačajniji ekološki poduhvat i pretpostavku trajnog rješavanja kvaliteta vazduha u ovom gradu.

“Riječju, epidemija korona virusa nametnula je potrebu savladavanja novih vještina i znanja, i uspostavljanja novih vizija. U fokusu naših politika je građanin i njegova porodica, a sve to u ambijentu zdrave životne sredine i održivog razvoja, po mjeri razvijenog svijeta”, poručio je premijer. 

Popović je pitao Markovića kako Vlada planira da zadrži pozitivan trend stvoren u poslednje vrijeme na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, smanjenja saobraćajnih nesreća, ali i oporavka ekološkog stanja države.

“Nisam naredio hapšenje sveštenika”

Premijer Duško Marković kazao je da nije naredio hapšenje episkopa budimsko-nikšićkog Joanikija i osam sveštenika, te da je za to saznao sjutradan ujutru.

“Trebalo bi da znate da predsjednik Vlade ne izdaje naređenja ko će biti uhapšen i kojim automobilom, to je nadležnost tužilaštva. Tek sam sjutradan ujutru dobio informaciju da je tužilac odredio pritvor sveštenicima. Odkud vam informacija da sam ja naredio, to nije tačno. Razgovarao sam sa mitropolitom Amfilohijem, brinuo zbog toga šta će se desiti pod Ostrogom i ukazivao kakva opasnost može da bude u Nikšiću. Prije i nakon hapšenja sam bio u kontaktu sa mitropolitom. Nije tačno da sam naredio i znao da je Joanikije uhapšen, ne očekujem da mi vjerujete”, odgovorio je Marković na pitanje Gorana Danilovića, u ume Posebnog kluba poslanika.

Ocijenio je da su nezakonita okupljanja širom Crne Gore 12. maja mogla da imaju nesagledive posljedice po zdravlje.

U Crnoj Gori se ćutanjem i tišinom ništa ne rješava, već dijalog, poručio je Marković, nakon pitanja Danilovića.

“Bojkotujete, pa ste opet tu. Skreću mi pažnju saradnjici da ponešto pišete, jednako neubjedljivo. Pitam se gdje ste bili prethodnih mjeseci, kako to da čovjek takvog iskustva i znanja nije bio u prvim redovima da pomogne građanima u borbi protiv virusa… Na prvo popuštanje mjera, izašli ste na ulicu da podstičete davastaciju i narušavanje postignutog”, kazao je Marković. 

On je poručio Daniloviću da se nada da ne misli da će institucije praviti razlike u primjeni zakona u odnosu na bilo kojeg počinioca prestupa.

“Svjedočili smo da su naši policajci bili izloženi fizičkim napadaima i da su mir i bezbjednost u našim gradovima bili ugroženi. Tom prilikom veći broj pripadnika Uprave policije je zadobio povrede, to je bio brutalan napad na službena lica u vršenju službene dužnosti”, kazao je Marković.

On je rekao da su pripadnici Uprave policije primijenili zakonska sredstva da očuvaju red i mir koji su bili ugroženi od nasilnih grupa i pojedinaca.

U ime posebnog kluba poslanika, Danilović je pitao premijera na koji napad je mislio kad je 14. maja na vanrednoj konferenciji izjavio da je Crna Gora izložena brutalnom napadu koji može imati nesagledive posledice po zdravlje građana, te koji pojedinac, grupa ili organizaci ja je pokrenula te brutalne napade.

“Da li ste, s tim u vezi, Vi sredili da nakon svetovasilijevskog hoda ulicama Nikšića bude priveden vladika Joanikije, kao i osam sveštenika, uz naređenje da episko budimljansko-nikšićki po svaku cijenu bude „transportovan” policijskom „maricom” pitao je Danilović.

 Predsjednik Skupštine Ivan Brajović zakazao je nastavak poslaničkih pitanja za sjutra, u 11 sati.

Kompletan video materijal sa današnje sjednice možete pogledati u nastavku.

ANALIZA CDT-A

Uslovi za izbore nijesu bitno različiti u odnosu na 2016. godinu, budući da su najvažniji propisi, manje-više, ostali nepromijenjeni. Međutim, ključne institucije nijesu iste, već su neke od njih danas u znatno lošijem stanju, u v.d. statusu i spornim mandatima, ističu u Centru za demokratsku tranziciju.

Politički ambijent za izbore je, naglašavaju u CDT-u, znatno nepovoljniji nego u veoma tenzičnoj 2016. godini, kada smo, ipak, imali neki politički dogovor i prelaznu vladu.

“Direktan uticaj Zakona o slobodi vjeroispovijesti na izbornu reformu, afera Koverat i drugi skoriji događaji su dodatno povećali ionako veliko nepovjerenje između političkih činilaca i radikalizovali političku scenu i javni diskurs. Opisani ambijent dovodi do nezaustavljivog pada povjerenja građana u izbore i pogoduje ekstremnim stavovima i scenarijima, a izrazito je nepovoljan za jedan mirni i demokratski izborni proces. Problemi izbornog procesa dalje ostaju izborna administracija sačinjena od partijskih predstavnika koji tamo zastupaju partijske, a ne javni interes, prostor za zloupotrebu fiktivnih prebivališta, neefikasna regulacija medijskog izvještavanja, kao i brojni problemi vezani za nezakonito finansiranje partija i nekontrolisanu zloupotrebu javnih resursa”, navodi se u saopštenju CDT-a.

Afere nastavljaju da se gomilaju, a svaki selektivni postupak institucija i pokušaji da se zaštite nosioci društvene moći, ističu, rezultira učvršćivanjem uvjerenja da je sistem fundamentalno nepravedan.

“Malo je onih koji se na našoj političkoj sceni iskreno zalažu za temeljitu izbornu reformu koja bi garantovala bolje izbore, jer većina partija, reformu vidi kao sredstvo za kalkulisanje povoljnijih ishoda za svoje opcije. Ukoliko svi politički akteri što prije ne uđu u otvoreni dijalog s ciljem pronalaženja rješenja, posljedice mogu biti veoma nepovoljne za državu i društvo u cjelini”, navodi se u saopštenju.

Eksperti koji su učestvovali u istraživanju CDT-a, su oblast izbori ocijenili prosječnom ocjenom 2,52 na skali od jedan do pet.

“Ovaj rezultat ukazuje na to da u ovom mandatu političari nijesu riješili jedan od najznačajnijih problema društva. Prosječna ocjena u istraživanju za 2018. godinu je iznosila 2,64.

Najvažniji razlog za ove ocjene je udaljavanje političkih aktera od pronalaženja kompromisnih rješenja.

LJAJIĆ O ODLUCI CRNE GORE

Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić izjavio je danas da će svi u regionu trpjeti štetu ukoliko se poslije odluke Crne Gore da od 1. juna ne otvori granice za državljanje Srbije, uđe u spiralu mjera i kontramjera.

Ljajić je za Radio televiziju Srbije rekao da ne vidi ekonomsku logiku u toj odluci Podgorice i dodao da je i epidemiološka situacija u regionu takva da omogućava olakšan prelaz granica.

“Crna Gora ima interes da ima najbolje moguće odnose sa Srbijom, ako ništa drugo zbog velikog broja naših turista koji ljetuju tamo a Srbija izvozi i više od 750 miliona evra robe u Crnu Goru, posebno u ljetnjim mjesecima”, kazao je ministar.

Komentarišući izjavu ambasadora Crne Gore u Beogradu da odluka nije konačna, Ljajić je rekao da se nada da će od 1. juna i državljani Srbije moći da putuju u Crnu Goru “kao što je i Srbija otvorila granice za sve putnike”.

“Svi bi trebalo da spuste loptu i da uđu u proces dogovaranja i rješavanja otvorenih pitanja. Treba da se vratimo na teren ekonomije i interesa a interes Srbije je da ima najbolje moguće odnose sa svima u regionu”, dodao je Ljajić.

DPS HERCEG NOVI

Nakon posljednjeg obraćanja predsjednika opštine Stevana Katića, u kojem je kritikovao odluku Vlade o neotvaranju granica sa Srbijom i BiH, jasno je, smatraju u DPS Herceg Novi, da je prihvatio da postane bilobord po kojem će se lijepiti poruke pojedinih političkih krugova iz drugih država.

“Dok su se odgovorni bavili pitanjem zdravlja građana, Katića i Demokrata nije bilo niđe. Zato nijesu ni mogli da primijete da Crna Gora ima stručne ljude koji su uspjeli da kroz niz sistemskih mjera, prvi u Evropi, riješe krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. Time su obezbjeđene pretpostavke za brz oporavak nama vitalno važnog turizma. Umjesto da ih ovakav rezultat raduje, čim je opasnost prošla, Katić i Demokrate su izašle iz svojih skloništa i napali one koji su nas odgovornim pristupom, znanjem i požrtvovanošću sačuvali od stradanja”, ističu u DPS-u.

Kako naglašavaju, pojava drugog talasa virusa poništila bi sve postignute rezultate.

“Ako želimo da imamo uspješnu sezonu moramo uraditi sve da sačuvamo stabilnu zdravstvenu situaciju. Zato je važno ispoštovati savjete struke. Dan, dva ili pet na početku juna, ništa neće promijeniti u odnosu na sljedeća tri mjeseca. Izvrtanjem djelova saopštenja Vlade Crne Gore, Katić i Demokrate pokušavaju da se dodvore građanima egistencijalno vezanim za turizam, ali, Novljani nijesu toliko naivni. U saopštenju Vlade Crne Gore jasno se kaže da će se granice postepeno otvarati ‘u skladu sa preporukom struke’. To znači da su neke države već ispunile kriterijume struke, i da se Vlada nada da će se zdravstvena situacija popraviti i u nama najbližem i najznačajnijem okruženju, te da će građani tih država biti u prilici da doputuju u Crnu Goru bez ikakvih ograničenja”, navodi se u saopštenju DPS-a.

Iz opštinskog odbora DPS-a su poručili da svako treba da radi posao za koji je zadužen, a da bi Katiću bilo bolje da se iz partijske vrati u opštinsku fotelju i zakaže sjednicu Skupštine, kako bi legitimni predstavnici građana, u skladu sa zakonom, mogli da rade svoj posao i donose odluke koje su potrebne za normalno funkcionisanje grada.

VUKSANOVIĆ

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović kazao je u izjavi za Dan da je njihova partija svakako spremna za izbornu utakmicu na jesen, ali da još uvijek nisu odlučili kako će nastupiti na predstojećim parlamentarnim izborima.

Vuksanović je kazao i da se ne slaže sa pojedinim najavama opozicionih stranaka da izbore treba odložiti jer za tim, kako je istakao, nema potrebe. Naglašava da uslovi za izbore postoje.

“O modalitetu izlaska na predstojeće izbore odlučiće Središnji odbor Hrvatske građanske inicijative, po Statutu najveće stranačko tijelo između dva Sabora. U svakom slučaju, HGI je spreman za izbornu utakmicu. Za nas kampanja traje cjelokupan četvorogodišnji mandat, ne samo nekoliko mjeseci pred same izbore. Politički život odlikuje u velikoj mjeri transparentnost i permanentni sud javnosti. Naše djelovanje ne samo na političkom i socijalnom polju, već i na polju kulture razlog je našeg optimizma. Ulazimo mirni u izborni proces koji je pred nama”, kazao je Vuksanović.

Poručio je i da nema potrebe za odlaganjem izbora kako bi se dodatno pričalo o izbornoj reformi.

“Izbori su pred nama i nema razloga za njihovim odlaganjem. Uvijek smo za dijalog, ali ne možemo se oteti dojmu da postoje politički subjekti koja ga simuliraju, a zapravo ga u pravom smislu izbjegavaju. Postojeći zakonski modalitet je dobar i ne vidim argumentaciju za prolongiranje izbora. Naprotiv, to bi nas dovelo u nezahvalnu situaciju pred mogućim novim pandemijskim ciklusom. Ako do njega dođe, moramo ponovno dokazati spremnost i mudrost kako bismo sačuvali zdravlje naših građana, koje je prioritet nad svim drugim prioritetima”, zaključio je Vuksanović.

PREMIJERSKI SAT

Crnogorski premijer Duško Marković odgovaraće danas na pitanja predstavnika poslaničkih klubova u Parlamentu. Premijerski sat zakazan je za 12 sati, prenos možete pratiti na TVCG i na Portalu.

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević pitaće premijera Duška Markovića na premijerskom satu sa koliko novca su Milo, Blažo i Aco Đukanović, kao i Ana Kolarević, pomogli građane i državu u doba korone.

U ime posebnog kluba poslanika, Goran Danilović je pitao premijera na koji napad je mislio kad je 14. maja na vanrednoj konferenciji izjavio da je Crna Gora izložena brutalnom napadu koji može imati nesagledive posledice po zdravlje građana, te koji pojedinac, grupa ili organizaci ja je pokrenula te brutalne napade.

“Da li ste, s tim u vezi, Vi sredili da nakon svetovasilijevskog hoda ulicama Nikšića bude priveden vladika Joanikije, kao i osam sveštenika, uz naređenje da episko budimljansko-nikšićki po svaku cijenu bude „transportovan” policijskom „maricom” pitao je Danilović.

Poslanica Danijela Pavićević je u ime kluba SNP-Demos pitala šta je Vlada konkretno uradila na planu sprovođenja reforme javne uprave koja podrazumijeva racionalizaciju zaposlenih u lokalnim samoupravama i državnoj upravi. Tražila je i da joj se dostave primanja za svakog izvršnog direktora, člana i predsjednika borda direktora svih firme koje su u većinskom vlasništvu države i isti podaci za sve nezavisne regulatore.

Poslanik SDP-a Ranko Krivokapić pitao je predsjednika Vlade o zamrznutom putu ka Evropskoj uniji i „potrošenom povjerenju kod evroatlantskih partnera koji prim jećuju da crnogorska vlast više simulira nego što sprovodi reforme“.

“Šta planirate da preduzmete kako bi se zaustavili svima vidljivi i očigledni, međunarodno potvrđeni negativni trendovi u društvu koji zlonamjerno proizvode velike posledice po njegovu stabilnost, dalji napredak na putu ka EU, ukupan proces demokratrske konsolidacije i posledično prema svemu tome ekonomsko-socijalni status”, interesuje Krivokapića.

Poslanik HGI Adrijan Vuksanović tražio je od premijera komentar na učestale incidente tokom kojih se, kako tvrdi, ispoljava šovinizam prema pripadnicima nacionalnih manjina u Crnoj Gori.

U ime kluba poslanika SD i LP, Andrija Popović je pitao kako Vlada planira da zadrži pozitivan trend stvoren u poslednje vrijeme na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, smanjenja saobraćajnih nesreća, ali i oporavka ekološkog stanja države.

Poslanik DPS-a Dragutin Papović pitao je premijera kakav je odgovor Vlade na sve češće pokušaje spoljnih i unutrašnjih političkih činilaca da ugroze mir, stabilnost, demokratiju i građansko društvo Crne Gore.

LEKIĆ

Srpski zvaničnici i mediji i danas oštro o jučerašnjoj informaciji da Srbija trenutno ne zadovoljava epidemiološke uslove da se otvore granice izmedju Crne Gore i te zemlje. Novinar Slaviša Lekić, smatra da su takve izjave vid predizborne kampanje koja se vodi u toj zemlji. Podsjeća da je sličnih napada bilo i ranije te da su izjave visokih zvaničnika te države u stvari stav srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, a situaciju doživljava kao paranoju koja nema veze sa realnošću.

“Najmanje 25 oboljelih po 100 000 stanovnika. I otprilike prve zemlje sa kojima ćemo po ovom kriterijumu otvoriti granice se Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka Poljska Češka Mađarska Albanija Grčka i moguće neke druge zemlje iz regiona do trenutka dok se naredba donese i stupi na snagu”, saopštio je juče premijer.

Nije dugo srpskim zvaničnicima trebalo da se oglase nakon izjave Predsjednika Vlade Duška Makrovića.

Tumače je kao “STOP” za građane Srbije. Ministar spoljnih poslova te zemlje Ivica Dačić smatra da Srbija namjerno nije na listi država čiji građani mogu slobodno da uđu u Crnu Goru.

Premijerka Ana Brnabić odmah se oglasila i izjavila da neće biti recipročnih mjera.

Ovakvi istupi ne iznenađuju kolumnistu Slavišu Lekića. Smatra da su izjave u stvari stav Predsjednika Srbije Aleksandara Vučića.

“Izjava premijera Markovića u Srbiji se participra onako kako je shvata Aleksandar Vučić, a ne kako je izrečena i šta joj je bila namena. I sve što kažu premijerka i ucijenjeni minstar spoljnih poslova poruka je Vučića, jer svi oni koji se u Srbiji oglašavaju njegovi su borci. Sad vidimo da to nije samo slučaj s našim političarima iz Srbije evo se oglasio i Bosanac Milorad Dodik što je znak da je Srbija pred izborima”, naveo je Lekić.

Najavu crnogorske Vlade i tamošnji mediji predstavili su kao napad na Srbiju, a Crnu Goru optužili da je fašistička i rasistička.

“Zanimljivo je da taj fašizam pominju mediji ili antimediji kojima je fašizam jako blizak – tu prednjače, srpski Telegraf, Alo, i Informer koji je jedno vreme nažalost izlazio i u Crnoj Gori. I ako se iole udubite u ono što pišu jasno je da su to nebuloze. Ako već Crnogorsci brane Srbima da dođu u CG i neće im dozvoliti da pređu ganicu kako onda, pobogu, spremaju pokolj u Budvi, HN, ili Tivtu. Znači paranoja koja nema smisla sa realnošću”, KAŽE lEKIĆ.

Kampanja protiv ljetovanja i zimovanja u Crnoj Gori ponavlja se iz godine u godinu, podsjeća Lekić.

“Crnogorski premijer je juče popodne imao nastup, a već danas u medijima imate istraživanje koje kaže da će samo 4% građana Srbije boraviti ove godine na ljetovanju u Crnoj Gori što je van pameti”, kaže Lekić.

Crna Gora prva korona fri destinacija u Evropi. Zato napade na nju, zaključuje Lekić, iskuljučivo treba shvatiti kao paljenje mase uoči izbora u Srbiji.

SJUTRA PREMIJERSKI

Crnogorski premijer Duško Marković odgovaraće na pitanja predstavnika poslaničkih klubova u Parlamentu na posebnoj sjednici zakazanoj za srijedu, 27. maj. Premijerski sat zakazan je za 12 sati.

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević pitaće premijera Duška Markovića na premijerskom satu sa koliko novca su Milo, Blažo i Aco Đukanović, kao i Ana Kolarević, pomogli građane i državu u doba korone.

U ime posebnog kluba poslanika, Goran Danilović je pitao premijera na koji napad je mislio kad je 14. maja na vanrednoj konferenciji izjavio da je Crna Gora izložena brutalnom napadu koji može imati nesagledive posledice po zdravlje građana, te koji pojedinac, grupa ili organizaci ja je pokrenula te brutalne napade.

“Da li ste, s tim u vezi, Vi sredili da nakon svetovasilijevskog hoda ulicama Nikšića bude priveden vladika Joanikije, kao i osam sveštenika, uz naređenje da episko budimljansko-nikšićki po svaku cijenu bude „transportovan” policijskom „maricom” pitao je Danilović.

Poslanica Danijela Pavićević je u ime kluba SNP-Demos pitala šta je Vlada konkretno uradila na planu sprovođenja reforme javne uprave koja podrazumijeva racionalizaciju zaposlenih u lokalnim samoupravama i državnoj upravi. Tražila je i da joj se dostave primanja za svakog izvršnog direktora, člana i predsjednika borda direktora svih firme koje su u većinskom vlasništvu države i isti podaci za sve nezavisne regulatore.

Poslanik SDP-a Ranko Krivokapić pitao je predsjednika Vlade o zamrznutom putu ka Evropskoj uniji i „potrošenom povjerenju kod evroatlantskih partnera koji prim jećuju da crnogorska vlast više simulira nego što sprovodi reforme“.

“Šta planirate da preduzmete kako bi se zaustavili svima vidljivi i očigledni, međunarodno potvrđeni negativni trendovi u društvu koji zlonamjerno proizvode velike posledice po njegovu stabilnost, dalji napredak na putu ka EU, ukupan proces demokratrske konsolidacije i posledično prema svemu tome ekonomsko-socijalni status”, interesuje Krivokapića.

Poslanik HGI Adrijan Vuksanović tražio je od premijera komentar na učestale incidente tokom kojih se, kako tvrdi, ispoljava šovinizam prema pripadnicima nacionalnih manjina u Crnoj Gori.

U ime kluba poslanika SD i LP, Andrija Popović je pitao kako Vlada planira da zadrži pozitivan trend stvoren u poslednje vrijeme na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, smanjenja saobraćajnih nesreća, ali i oporavka ekološkog stanja države.

Poslanik DPS-a Dragutin Papović pitao je premijera kakav je odgovor Vlade na sve češće pokušaje spoljnih i unutrašnjih političkih činilaca da ugroze mir, stabilnost, demokratiju i građansko društvo Crne Gore.

ĐUKANOVIĆ I KURTI

Pored zdravlja ljudi i očuvanja ekonomije, u ovom trenutku važno je da se očuva i demokratski kurs kao osnova razvoja svakog društva koje ima evropske ciljeve, posebno izgradnja institucija, vladavina prava, ljudska prava i medijske slobode, saopšteno je nakon telefonskog razgovora predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i premijera na dužnosti Republike Kosovo Aljbina Kurtija.

On je zahvalio premijeru Kurtiju na inicijativi za razgovor, u kontekstu prijateljskih dobrosusjedskih odnosa dvije države i nastavka intenzivnih političkih kontakata, i upoznao  ga o uspješnom završetku  prve faze borbe Crne Gore  sa korona virusom, iskazujući uvjerenje da će i Kosovo u skladu sa dosadašnjim postupanjima u primjeni mjera uskoro imati još povoljniju epidemiološku situaciju.

Najvažnija preokupacija državne politike sada je ekonomski oporavak i pokretanje privrede, kazao je Đukanović, i naglasio spremnost za tijesnu saradnju sa Kosovom sa ciljem da se u što većoj mjeri smanje očekivani ekonomski gubici u tekućoj godini.

Kurti je, uz zahvalnost na prilici za razgovor sa Đukanovićem, ukazao na značaj komunikacije u važnom trenutku za obje zemlje, naročito dinamiziranja ekonomije nakon krize uzrokovane pandemijom.

Obostrano je ocijenjeno da je u ovom trenutku važno da se pored zdravlja ljudi i očuvanja ekonomije, očuva i demokratski kurs  kao osnova razvoja svakog društva koje ima evropske ciljeve, posebno izgradnja institucija, vladavina prava, ljudska prava i medijske slobode.

Đukanović je istakao da Crna Gora pažljivo prati sve što se dešava na Kosovu i regionu u cjelini, i u tom smislu izrazio nadu da će se ubrzo stvoriti uslovi za nastavak i intenziviranje dijaloga Beograda i Prištine. Želimo dobro svojim narodima i državama, ali to dobro ne može doći ako ne mislimo dobro i susjedima, naglasio je on. Na toj liniji pozdravio je odluku Vlade Kosova o ukidanju taksi kao ohrabrujući korak ka obnovi povjerenja i iskazao nadu u skoro nalaženje kvalitetnog i dugoročno održivog rješenja koje će biti prilog regionalnoj stabilnosti i prosperitetu ka zajedničkom cilju – integraciji u EU.

Kurti je potvrdio posvećenost principijelnom i dobro pripremljenom nastavku dijaloga Beograda i Prištine, ističući da problemi postoje, ali da se radom i saradnjom u budućnosti može ići naprijed.

Zajednički je ocijenjeno da je dijalog zasnovan na vrijednostima multietničničke demokratije ključan i da bi njegov uspjeh bio prelomna tačka za povratak povjerenja i stabilnost regiona.