STOJILJKOVIĆ

Odnosi sa drugom nacijom sa stanovišta treniranja strogoće se uzimaju kao nešto za šta se proračuna da će dio biračkog tijela pozitivno reagovati. Nije to samo specifikum Srbije i Crne Gore, nego, kad kod dođu izbori, onda se karta nacionalnih odnosa upotrijebi da bi se zaradio još neki glas, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Zoran Stojiljković, komentarišući aktuelne odnose između Srbije i Crne Gore.

Politička elita, dodaje on, pliva na onome na čemu može da dobije neki mandat i onda gleda da to u izbornoj kampanji naduva. Ni Srbija, ni Crna Gora, smatra on, neće otići predaleko zato što, kako kaže, i Vučiću-i Đukanoviću gazde stanuju izvan Beograda i Podgorice.

Stojiljković, koji je bio višegodišnji predavač na Fakultetu političkih nauka u Pođgorici, kaže da ne razumije polarizaciju, pri kojoj izjasniti se kao Crnogorac znači ukinuti svaku vezu sa zajedničkim srpskim kulturnim krugom, koji je, kako kaže, njegoševski i koji nijesmo mi izmislili.

“Ako je u Crnoj Gori, pozicija da Crna Gora nije suverena dok god postoji srpski instrument, a on je označen preko SPC, onda to polako vodi do pozicije da Crna Gora i Crnogorci ne treba da imaju bilo kakve veze sa srpskim porijeklom i da je Srbija uvijek potencijalna opasnost”, navodi Stojiljković.

To je, dodaje on, nešto što temeljno kvari odnose, to je nešto čemu ne treba pribjegavati i to neće nikom dobro donijeti, čak i ako budemo potpuno operisani od nekih integracijskih procesa u regionu.

“Neće Crna Gora brže stići u Evropsku uniju ako se taj put oteža Srbiji. Da li neko misli da će kvarenje odnosa i saradnje imati benefite za Crnu Goru, sada, da budem baš bezobrazan, kada u turizmu možete da računate samo na nas”, kaže profesor Stojiljković.

Na pitanje ko kvari odnose između dvije zemlje, Stojiljković kaže da su to političke elite i oni kojima je to interes.

“Ljudi koji su zadojeni nekom vrstom nacionalizma, velikosrpskog ili velikocrnogorskog”, kaže srpski politikolog.

Upitan da li vjeruje u priču o ugroženosti Srba u Crnoj Gori, koju potencira dio crnogorske opozicije i vlasti u Srbiji, Stojiljković kaže da „egzistencijalno naravno ne“.

“Sastavni su dio Crnogoraca, oni se osjećaju građanima Crne Gore. Ne mogu prihvatiti da se neko izjašnjava kao Srbin, živi u Crnoj Gori i ne prihvata Crnu Goru koja je temelj većinskog opredjeljenja. Ali mislim da treba komotno da se osjećaju. Ipak, ta svijest o Crnoj Gori u dijelu njenog rukovodstva, da Crna Gora nije samostalna ukoliko postoji ta prijetnja srpskog korpusa i priča o zajedničkom porijeklu -to ne mogu da prihvatim”, kaže beogradski profesor.

Stojiljković navodi i da ne treba da postoje dvostruki aršini kada su u pitanju odnosi.

“Crna Gora ne prihvata da mi govorimo o tome da li Srba ima u adekvatnom broju u procesima, i u službama i strukturama vlasti u Crnoj Gori, ali su vrlo osjetljivi kada se počelo pričati o broju Crnogoraca na rukovodećim odnosima. Ne mogu postojati dvostruki aršini”, navodi on.

Druga je stvar, kaže Stojiljković, ono što je legitimno, i što je u interesu srpskih vlasti a to je da se skoro 30 odsto ljudi u Crnoj Gori izjašnjavaju kao nacionalna manjina.

“Onda je interes Srbije za kvalitet života, za prava onih koji se opredjeljuju kao Srbi legitiman, s tim što on koristi sredstva koja ne treba da povrijede osjećaje onih koji se izjašnjavaju drugačije i da zalazi u nešto što je suverena državnost Crne Gore”, navodi Stojiljković, dodajući da Crna Gora neće zaokružiti svoj državni identitet dok god taj srpski korpus ne integriše u njega, a „taj srpski nacionalni korpus shvati da živi u građanskoj, multietničkoj Crnoj Gori“.

Na pitanje da li je Vučićev sastanak sa Irinejom i planovi o spašavanju srpskog naroda u Crnoj Gori dio predizborne retorike, Stojiljković kaže da Crna Gora nije visok prioritet srpske politike, ali ni obratno.

“Ja sam protiv koketiranja politike sa religijom i crkvenim velikodostojnicima i posebno sam protiv toga kada se radi o vremenu izbornih odluka”, navodi on.

Upitan da li je onda crkvi mjesto u politici, Stojiljković kaže da crkvi ne pripada mjesto u dnevnoj, operativnoj politici, stranačkim aktivnostima ili podršci „ovom ili onom političaru”.

“Ali crkva ima pravo da se bavi svjetskim, ovozemaljskim pitanjima kad se radi o ključnim interesima i vrijednostima. Obožavam papu, ima veoma naglašenu socijalnu crtu”, ocjenjuje Stojiljković, dodajući da se, nažalost, naši sveštenici nikad ne bave time što je gomila ljudi na ivici gladi, životno nesigurna.

“Ne bave se nejednakostima, bahaćenjem onih koji su se naglo obogatili i koji se drže vlasti, zato što su u dobrom dijelu i oni takvi”, zaključuje Stojiljković.

Na pitanje da li bi trenutni odnosi mogli dugoročno da utiču na njihovu stabilnost, Stojiljković kaže da mu ovo liči na familiju koja ne može da se obuzda, pa komšije zovu policiju.

“Ovo je počelo da biva problem sa stanovišta uključivanja regiona u evropske integracije, i to već ima na niskom profilu i reakcije evropskih zvaničnika”, ističe Stojiljković, dodajući da su i Srbija i Crna Gora, prema posljednjim istraživanjima, pali na nivo hibridnih režima.

“Takvi poretci se održavaju jer obećavaju da će u postratnim područjima očuvati nekakav mir i oni žive tako što malo izazivaju, malo rješavaju konflikte. Na sreću, ne pitaju se samo Đukanović i Vučić, ali je ovdje u Srbiji stvorena klima da nešto sa crnogorskom politikom prema Srbiji nije u redu. Po prvi put u značajnijem obimu možemo vidjeti neku vrstu averzije koja se primitivno izrazila kroz poruke političara da Crnogorac ne može biti funkcioner. Gubi se svijest o potrebi za kompromisom i dijalogom, a ovo postaju dio kulture u kome se kompromis smatra porazom”, zaključio je Stojiljković.

CAMAJ

Albanske partije se još nisu usaglasile oko zajedničkog nastupa na predstojećim parlamentarnim izborima, ali se na tome radi, kazao je Nikola Camaj, predsjednik Demokratskog saveza Albanaca (DSA). On je u izjavi za Dan kazao da se lično zalaže za najširu koaliciju albanskih stranaka i da čvrsto vjeruje da bi to bio najpolji potez.

“Još se nijesmo usaglasili o zajedničkom nastupu, ali se radi na tome. Zasigurno nije lako postići taj istorijski dogovor po modelu Tuzi! Posebno kada čujemo pojedine pretendente kako očekuju da se oni šire i jačaju uz podršku drugih stranaka. To nije mudro, a nije ni formula za dogovor. Jedino nas zajednički ciljevi mogu zbližiti, a nikako bilo kakva imena. Zato očekujem da ći svi politički predstavnici Albanaca prepoznati taj zajednički interes, koji je prepoznao Albanski forum, a to je da je važno da se posao odradi, a ne ko će ga odraditi”, kazao je Camaj.

On je podsjetio da je ove godine on na čelu Albanskog foruma, koji je i inicirao pregovore o zajedničkom nastupu na izborima na jesen.

Kako smatra, ovogodišnji izbori, nakon svih dešavanja u Crnoj Gori uzrokovanih pojavom epidemije virusa korona, biće pravi izazov za sve učesnike izbornog procesa.

“Ovi izbori predstavljaju izazov za nas. Ali ne samo izazov, već i priliku da dokažemo da smo politički zrelo društvo i da se rukovodimo interesima zajednice, a ne pojedinaca, interesima Albanaca, a ne političkih partija”, naveo je Camaj.

On sumnja da će doći do izmjena izbornog zakonodavstva.

“Ako bi do izmjena i došlo, jedino zagarantovani mandati i smanjenje praga predstavljaju naš interes, a otvorene liste bi bile korak dalje u demokratiji, i za mene prihvatljive. Ne vjerujem u bilo kakve izmjene u ovom kratkom roku”, rekao je Camaj.

Lider Demokratskog saveza Albanaca ističe da su otvorene liste za njega više nego prihvatljive, ali je svjestan da ta opcija za mnoge nije prihvatljiva.

“Otvorene liste su više opcija za razmišljanje u budućnosti nego što bi to sada bilo moguće. Mislim da velike stranke nijesu spremne za to jer sumnjaju u autoritet lica na listi. Otvorene liste znače mogućnost za građane da direktno biraju svoje predstavnike a i da se zna unutar stranke koliko ko teži, a to nije dobro za one koji se kriju iza partije i iza zastave”, istakao je Camaj.

PREMIJERSKI U SRIJEDU

Crnogorski premijer Duško Marković odgovaraće na pitanja predstavnika poslaničkih klubova u Parlamentu na posebnoj sjednici zakazanoj za srijedu, 27. maj.

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević pitaće premijera Duška Markovića na premijerskom satu sa koliko novca su Milo, Blažo i Aco Đukanović, kao i Ana Kolarević, pomogli građane i državu u doba korone.

U ime posebnog kluba poslanika, Goran Danilović je pitao premijera na koji napad je mislio kad je 14. maja na vanrednoj konferenciji izjavio da je Crna Gora izložena brutalnom napadu koji može imati nesagledive posledice po zdravlje građana, te koji pojedinac, grupa ili organizaci ja je pokrenula te brutalne napade.

“Da li ste, s tim u vezi, Vi sredili da nakon svetovasilijevskog hoda ulicama Nikšića bude priveden vladika Joanikije, kao i osam sveštenika, uz naređenje da episko budimljansko-nikšićki po svaku cijenu bude „transportovan” policijskom „maricom” pitao je Danilović.

Poslanica Danijela Pavićević je u ime kluba SNP-Demos pitala šta je Vlada konkretno uradila na planu sprovođenja reforme javne uprave koja podrazumijeva racionalizaciju zaposlenih u lokalnim samoupravama i državnoj upravi. Tražila je i da joj se dostave primanja za svakog izvršnog direktora, člana i predsjednika borda direktora svih firme koje su u većinskom vlasništvu države i isti podaci za sve nezavisne regulatore.

Poslanik SDP-a Ranko Krivokapić pitao je predsjednika Vlade o zamrznutom putu ka Evropskoj uniji i „potrošenom povjerenju kod evroatlantskih partnera koji prim jećuju da crnogorska vlast više simulira nego što sprovodi reforme“.

“Šta planirate da preduzmete kako bi se zaustavili svima vidljivi i očigledni, međunarodno potvrđeni negativni trendovi u društvu koji zlonamjerno proizvode velike posledice po njegovu stabilnost, dalji napredak na putu ka EU, ukupan proces demokratrske konsolidacije i posledično prema svemu tome ekonomsko-socijalni status”, interesuje Krivokapića.

Poslanik HGI Adrijan Vuksanović tražio je od premijera komentar na učestale incidente tokom kojih se, kako tvrdi, ispoljava šovinizam prema pripadnicima nacionalnih manjina u Crnoj Gori.

U ime kluba poslanika SD i LP, Andrija Popović je pitao kako Vlada planira da zadrži pozitivan trend stvoren u poslednje vrijeme na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, smanjenja saobraćajnih nesreća, ali i oporavka ekološkog stanja države.

Poslanik DPS-a Dragutin Papović pitao je premijera kakav je odgovor Vlade na sve češće pokušaje spoljnih i unutrašnjih političkih činilaca da ugroze mir, stabilnost, demokratiju i građansko društvo Crne Gore.

NIKOLIĆ

Nažalost, gotovo vijek nakon tog herojskog čina, Trinaestojulskog ustanka, sljedbenici kvinsliške ideologije skrnave pod okriljem mraka obilježja najvećih vrijednosti Crne Gore, portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

Kako navodi, DPS najoštrije osuđuje antidržavni čin uništavanja mermerne ploče na spomeniku na Ravnom lazu posvećenog organizatorima Trinaestojulskog ustanka, prvog u porobljenoj Evropi.

“Nažalost, gotovo vijek nakon tog herojskog čina sljedbenici kvinsliške ideologije skrnave pod okriljem mraka obilježja najvećih vrijednosti Crne Gore”, rekao je Nikolić.

Nikolić ističe da sa gnušanjem osuđuju i vandalski atak na crnogorsku zastavu u Bijelom Polju, i sve učestalije pokušaje omalovažavanja crnogorskih simbola, kao i istorijskog partizanskog crnogorskog podviga u Drugom svjetskom ratu.

“Trinaestojulski ustanak predstavlja istorijsku vertikalu naše državnosti bez kojeg ne bi bilo ni 21. maja, niti današnje Crne Gore”, kazao je Nikolić i dodao:

“Želimo da odamo priznanje policiji za izuzetno efikasnu akciju nakon bezumnog skrnavljenja zastave Crne Gore u Bijelom Polju, u očekivanju da će isto tako reagovati i drugi državni organi, i u ovom i drugim slučajevima atakovanja na državno dostojanstvo.”

VIDEOKONFERENCIJA

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović razgovaraće sjutra u 13 sati, putem videokonferencije, sa čelnicima Parlamentarne skupštine OEBS-a.

Kako je saopšteno iz Skupštine, Brajović će razgovarati sa predsjednikom Džordžom Ceretelijem, generalnim sekretarom Robertom Montelom i specijalnim izvjestiocem za Jugoistočnu Evropu Markom Pritčardom kao i šefovima delegacija parlamenata zemalja regiona u toj organizaciji.

“Na konsultativnoj video konferenciji će biti riječi o aktivnostima iz nadležnosti ove međunarodne organizacije u svjetlu svjetske zdravstvene krize, kao i optimalnim modalitetima saradnje u predstojećem periodu”, saopšteno je iz Brajovićevog kabineta.

ČAĐENOVIĆ

Demokratska Crna Gora oštro osuđuje jučerašnje primitivno skrnavljenje državnih simbola u Bijelom Polju. Pozvali su građane da ne nasjedaju na “političke senzacije DPS-a” koje se sprovode samo u svrhu rasprivanja podjela.

“Državni simboli Crne Gore ne smiju biti predmet dnevnopolitičkih obračuna, niti se smiju poistovjećivati sa šefom režima i njegovom partijom. Niti je Đukanović Crna Gora, niti je državna zastava simbol DPS-a”, kazao je poslanik demokrata Vladimir Čađenović.

Poštovanje simbola,kako je dodao, nije samo obaveza, već stvar kulture. 

“Stoga pozivamo sve naše građane da ne nasjedaju na političke senzacije DPS-a koje se sprovode samo u svrhu rasprivanja podjela i prikrivanja ekonomskog i pravnog sunovrata Crne Gore”, naveo je on.

Ističe da su mir i sloga najveća potreba crnogorskog društva.

“Oni moraju postati naša snaga i tačka spajanja koja ruši svađalačku politiku. Mir i sloga su pretpostavke ekonomskog i moralnog oporavka Crne Gore i sigurne budućnosti svih naših građana”, dodaje Čađenović.

DPS

Medijska artiljerija Srbije uperena ka Crnoj Gori, kao i učestale neprimjerene izjave njenih zvaničnika, jasno ukazuju da su i danas, 2020. godine, baš kao i mnogo puta do sada, bez obzira ko je na vlasti u Srbiji, spekulacije o ugroženom položaju srpskog naroda u bivšim jugoslovenskim republikama, nažalost neizostavne predizborne teme, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista.

Kako se navodi u saopštenju, kampanja u Srbiji, praćena histeričnom medijskom hajkom protiv Crne Gore i njenih institucija, aktivirala je i “onaj najprizemniji  sloj  medijsko – političkog bašibozluka” i u Srbiji i kod nas.

“Spremnošću da glumataju zabrinute za položaj srpskog naroda u Crnoj  Gori i SPC, razni Dačići, Vulini  i njima slični i u vlasti i u opoziciji, ovih dana traže put kako da se preporuče. Jednako oni koji ne bojkotuju, kao i oni koji bojkotuju izbore”, navodi se u saopštenju.

Osvrnuli su se I na Demokratski front.

“Živopisne scenografske elemente ove predizborne predstave, upotpunjuju lideri DF.  Međusobno se takmičeći u vještini ko će jače i dalje klevetati svoju državu, a istrajnije se boriti za interese tuđih. Ko će sebe predstaviti većom žrtvom, priželjkujući adekvatno priznanje, pohvalu iz Beograda, pare i  ustoličenje na tronu “predstavnika Srba iz Crne Gore”.  Položaju, oko koga se stvara već primjetna gužva”, kažu iz DPS-a.  

Istriču da je nevjerovatna lakoća kojom se već duže vrijeme, “maloumno  bagateliše” strašna  tragedija srpskog naroda i potcjenjuju njegove velike žrtve, poređenjem položaja Srba u Crnoj Gori i NDH, ili “pod Osmanlijama”, kako to ponavlja srpski patrijarh.

“Dok se predsjednik Srbije pribojava “nove oluje”, a bivši “predsednik sveta” politički bezubi vuk  “novog Jasenovca”, u  zemlji koja mu je prva dala podršku za tu funkciju. Svi samo traže kopču da se hvataju u nacionalističko kolo, dok ih položaj vjerskih zajednica u našoj državi interesuje koliko lanjski snijeg”, dodaju iz DPS-a. .

Iz te partije konstatuju da položaj  SPC u Crnoj Gori sve više postaje tema za političko potkusurivanje i nadgornjavanje uticaja na političkoj sceni , ali i u ovoj vjerskoj zajednici.

“Vjerujemo da predstavnici SPC u Crnoj Gori znaju zašto im je preko Patrijarha poslata poruka  iz Beograda, da “kumuju ovom stanju”. Šta god im srpski zvaničnici poručivali, nema rješenja položaja SPC u Crnoj Gori,  van granica ove države”, poručuju iz DPS-a.   

SPC se, kako su kazali, ponaša kao da se ništa nije desilo, četrnaest godina od obnavljanja nezavisnosti države Crne Gore i njenog punog suvereniteta.

“A srpske političke, kulturne i vjerske elite nikako da se naviknu da je i Srbija država, pa po inerciji, tuđe brige brinu. Nadajući se da će tako lakše zataškati unutrašnje probleme i afere, i skrenuti pažnju s kosovskog pitanja. Maštajući da bi im Crna Gora mogla za to biti prava kompezacija. Uzalud vam trud, nećete nikad više pokoriti Crnu Goru, niti od Crnogoraca napraviti neprijatelje Srba”, zaključili su iz DPS-a.

UJEDINJENA CRNA GORA

Čupati zastave i lomiti “koplja” na kojima su se nalazile u Bijelom Polju je vandalizam, saopšteno je iz Ujedinjene Crne Gore. Kazali su da građani imaju pravo na neprihvatanje, ali na vandalizam ne. Ipak zamjeraju premijeru Dušku Markoviću, jer je zahvalio crnogorskoj mladosti što je na dostojanstven način proslavila Dan nezavisnosti uprkos masovnoj tuči u Nikšiću.

“Ni jednoj zastavi koja je donošena na litije u Podgorici nije pred desetinama hiljada ljudi falilo ni “pero” i to je bio znak zrelosti i otmenosti građana”, poručeno je iz ujedinjene.

Podsjećaju I na izjavu premijera nakon tuče u Nikšiću.  

“Nakon što je cijela Crna Gora u noći 21. maja vidjela vandalizam u Nikšiću i uličnu tuču među “bližnjima” u kojoj su korištene sve “vještine vandalizma”, pa i poneko koplje od državnih zastava, premijer je zahvalio “crnogorskoj mladosti” što je na dostojanstven način proslavila Dan nezavisnosti”, kažu iz Ujedinjene .

Podsjećaju da je Marković pozdravio agilnost policije u pronalaženju i privođenju odgovornih za vandalizam u Bijelom Polju.

“Premijer se ne oglašava kada svako malo bude uhapšeno po nekoliko naših “pomoraca” širom svijeta zbog transporta i preorodaje droge ali se zato specijaliizovao za predizbornu tematiku – naših i njihovih zastava, naše i njihove mladosti. Tako je Marković dohvatio zvjezdano nebo cinizma kada za Svetog Vasilija u Nikšiću vidi “brutalni napad na Crnu Goru” iako su se hiljade ljudi u prazničnom miru razišli svojim kućama, a sedmicu potom se zahvaljuje “mladosti” na dostojanstvenom i veličanstvenom obilježavanju Dana nezavisnosti”, navodis e u saopštenju .

“Predsjednik Vlade se tako svrstao u one političare malog, lokalnog formata koji pravda svoje vandale i kuraži ih, a progoni one druge koji nisu njegovi”, dodali su iz Ujedninjene Crne Gore.  

BOJOVIĆ

Predstavnici režima u Crnoj Gori ponovo manipulišu navodnom ugroženošću države, jer nemaju nikakve ekonomske rezultate kojima mogu da se pohvale, poručio je funkcioner Demokratskog fronta Vladislav Bojović.

On kaže da država Srbija, posebno predsjednik Aleksandar Vučić i vlada Srbije, posljednjih godina u kontinuitetu i u sve većoj mjeri pomažu srpske kulturne i naučne organizacije i institucije u Crnoj Gori.

“Da nije bilo recimo ove najnovije i najveće pomoći Srbije u iznosu od preko 1,6 miliona eura za srpska udruženja i institucije u Crnoj Gori one bi zasigurno bile ugašene. Vjerujem da će rad ovih organizacija i institucija posebno dobiti na značaju u vrijeme popisa koji je od suštinskog značaja za položaj srpskog naroda i očuvanje tradicionalnih vrijednosti na kojima Crna Gora počivala kroz vjekove”, naveo je Bojović.

Kaže da je vlast u Crnoj Gori, čak i u ovo vrijeme korone, pojačala represiju, diskriminaciju i progon Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda.

“Od posebnog je značaja puno jedinstvo Srpske pravoslavne crkve i aktivna uloga patrijarha Irineja. Jer ova borba u Crnoj Gori nije stvar samo eparhija u Crnoj Gori već je stvar svih eparhija Srpske pravoslavne crkve i čitavog desetomilionskog srpskog naroda. To što planira da formira vlast u Crnoj Gori ne bi bila crkva, već ispostava partije na vlasti ili nešto nalik sekti”, naveo je Bojović.

Posljednja izjava vladike Joanikija o nastavku litija jeste, kako kaže funkcioner DF-a, izraz želje i spremnosti vjerujućeg naroda da odbrane svetinje i pravoslavlje u Crnoj Gori.

“Upravo je vladika Joanikije na trojčindanskom saboru prošle godine pročitao zakletvu da ćemo životima braniti naše svetinje i on sa svima nama ostaje vjeran toj zakletvi”, navodi Bojović.

 Crna Gora, kako ističe Bojović, treba da iskoristi pozitivne trendove Srbije i da se u mnogo čemu ugleda na Srbiju.

“Crnoj Gori je neophodno saobraćajno povezivanje posebno sjevernog regiona kako bi se pokrenula uništena privreda i iskoristili prirodni resursi, ali je to jedino moguće ako se Crna Gora snažno osloni na Srbiju i u pogledu rekonstrukcije pruge i u pogledu povezivanja autoputeva”, zaključio je Bojović.

LEKIĆ I RUDOVIĆ

Skupština Crne Gore treba da pozove parlamentarne partije na hitan dogovor o uslovima i datumu održavanja parlamentarnih izbora, predviđeno je predlogom rezolucije koji su podnijeli poslanici Demosa Miodrag Lekić i Neđeljko Rudović.

Predlogom rezolucije o društvenom konsenzusu za prevazilaženje političke, institucionalne i ekonomske krize, kao uslovu za održavanje demokratskih izbora, predviđeno je da Skupština pozove relevantne društvene činioce i Evropsku uniju da doprinesu uspostavljanju demokratskog sistema i stvaranju ambijenta za iskazivanje slobodne volje na izborima.

U Predlogu rezolucije, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, navodi se da bi Skupština trebalo da pozove tužioce i sudije u Crnoj Gori da postupaju isključivo po zakonu i profesionalnoj savjesti i da odbiju uticaje iz političkih i drugih centara moći.

Dodaje se da Skupština, shodno domaćim i međunarodnim zahtevima, treba da pozove Javni servis da izvještava u skladu sa Kodeksom novinara i principima profesionalizma, što treba obezbijediti i neophodnim kadrovskim promjenama u Javnom servisu.

Skupština, kako se navodi, treba da osudi sva javna antidemokratska podsticanja na vještačke podjele i mržnju u Crnoj Gori.

“Skupština Crne Gore poziva sve političke partije i društvene činioce da djeluju u pravcu tolerancije, smirivanja tenzija, kohezije crnogorskog društva i postizanja dogovora o modelu za prevazilaženje političke, institucionalne i ekonomske krize”, piše u Predlogu rezolucije.

Cilj rezolucije je zajednički doprinos prevazilaženju aktuelnog, kako se navodi, veoma teškog stanja u zemlji, na koje upozoravaju i relevantne međunarodne adrese.

“Namjera je zaustaviti iracionalna, sve riskantnija scenarija u kojima se namjerno podstiču podjele, posebno u oblasti crkvenih i nacionalnih pitanja s ciljem stavljanja u drugi plan životne i suštinske probleme u crnogorskom društvu”, stoji u Predlogu rezolucije.

Navodi se da je očigledno da, pored drugih kriznih elemenata, kao što su nekompletiranost i neregularnost bitnih državnih institucija, teška ekonomska situacija prezadužene zemlje, trajanje endemske korupcije bez političkog i pravnog epiloga, postoji potpuni zastoj evropskih integracija.

Zbog toga je, kako se ističe u Predlogu rezolucije, jasno da u postojećim uslovima ne postoje objektivni uslovi za održavanje regularnih izbora.

“Što prije na demokratski način reaguju svi politički i društveni činioci u zemlji, u odgovarajućoj saradnji sa partnerskim međunarodnim subjektima, u prvom redu Evropskom unijom, uspijecemo da odgovorimo izazovnom i kriznom trenutaku u Crnoj Gori”, piše u Predlogu rezolucije.

Kako se navodi, jedino tako, uz primjenu demokratskih standarda, može se otvoriti perspektiva normalizovanju stanja u Crnoj Gori.

“Ono počinje održavanjem regularnih izbora. Uvjereni smo da je usvajanje ove Rezolucije, zajedničkim naporom svih političkih subjekta, u vitalnim interesu crnogorske države i njenih građana”, poručili su predlagači rezolucije.