DEMOKRATE O BUDVI

Predsjednik Kluba odbornika Demokrata Budva Mijomir Pejović saopštio je juče da je sjednicu na kojoj bi se razmatrale inicijative za smjenu predsjednika opštine i Skupštine opštine Budva Marka Carevića i Krsta Radovića nemoguće održati zbog epidemiološke situacije u državi i mjera koje su, u skladu sa tim, donešene.

Pejović je podsjetio da su sredinom prošlog mjeseca Ministarstvo javne uprave i Direktorat za lokalnu samoupravu obavijestili Zajednicu opština da je usljed epidemiološke situacije u Crnoj Gori i zaštite javnog zdravlja građana, a u skladu sa mjerama Vlade Crne Gore, do daljnjeg zabranjeno održavanje sjednica Skupštine i svaki vid okupljanja.

“Iz navedenog razloga Klub odbornika Demokratske Crne Gore Budva poziva predsjednika Skupštine opštine Budva da iz razloga zaštite zdravlja i bezbjednosti odbornika, kao i predstavnika sredstava javnog informisanja i zaposlenih u Službi skupštine, odbaci podnijete inicijative, čija je očigledna namjera prkošenje mjerama Vlade Crne Gore i Ministarstva javne uprave, kao i ugrožavanje zdravlja odbornika”, saopštio je Pejović.

Predsjednik SO Budva Krsto Radović koji treba da zakaže sjednicu je kadar Demokrata.

Dodao je i da se podnešenim inicijativama krši Ustav Crne Gore koji propisuje da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima.

“Sviđao se nama Ustav ili ne, on je takav, neko ga je izglasao u Skupštini Crne Gore i kao takav se mora poštovati”, zaključio je Pejović u saopštenju.

KOPRIVICA

Da je recesija bila na pragu privrede, i prije pojave koronavirusa, govore egzaktni podaci o izvršenju budžeta i zaposlenosti u prva dva mjeseca ove godine, a to je upravo vrijeme prije pojave prvog slučaja i mjera zabrane, ističu Demokrate Crne Gore.

Kako naglašavaju u saopštenju, prihodi budžeta države u periodu januar-februar 2020. godine iznosili su 214,1 miliona eura, i u odnosu na isti period prošle godine manji su za 9,7 miliona eura ili 4,3 odsto, što ukazuje na pad privrednih aktivnosti, ukupnih dohodaka i uopšte ekonomske snage kao materijalne osnove za oporezivanje.

“Naročito zabrinjava to što je na kraju februara 2020, u Crnoj Gori je bilo zaposleno svega 189.933 osobe, i to je u odnosu na kraj istog mjeseca 2019. godine, manje zaposlenih za čak 5.420. Ovogodišnji februar, mjesec prije izbijanja koronavirusa u Crnoj Gori, bio je u posljednjih 14 mjeseci, mjesec sa ubjedljivo najmanjim obimom zaposlenosti, a to signalizira da je privreda već bila na strmoj nizbrdici, a Vlada ništa nije preduzimala povodom toga, te je time produbila ekonomsku krizu”, navodi se u saopštenju koje je potpisao poslanik i potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica.

U čak 15 od 20 opština, za koje se vodi evidencija, kako dodaje Koprivica, došlo je do pada zaposlenosti i to u ozbiljnim razmjerama. Tako je na kraju februara 2020. godine, u odnosu na kraj februara 2019, u Podgorici bilo manje 3.441 zaposlenih lica, u Nikšiću ih je manje za 766, u Kotoru 581, u Pljevljima 252, u Tivtu 164, u Danilovgradu 127, u Bijelom Polju 123 itd.

“O tome da je privreda krenula da tone, i prije epidemije, govori i činjenica da je u 12 od 19 sektora došlo do ozbiljnog pada zaposlenosti, a izuzetak od pada zaposlenosti su oni sektori koji su privredno neproduktivni, kao što je npr. sektor državne uprave i odbrane i sl. Do pada zaposlenosti, prije pojave koronavirusa, došlo je u sektoru trgovine na veliko i malo i to za 864 lica, u građevinarstvu za 636, u prerađivačkoj industriji za 561, u sektoru usluga smještaja i ishrane za 455, u sektoru saobraćaja i skladištenja za 298, u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 275, u sektoru finansijskih djelatnosti i poslova osiguranja za 237, a u sektoru administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti pad je čak za 2.339 radnih mjesta. Štete će biti višestruke, a plan Vlade ih ne može sanirati, jer se ne shvata makroekonomski značaj pada potrošnje i potražnje, započet još prije pojave zdravstvene krize”, ističe se u saopštenju.

Pad zaposlenosti i pad plata, dovešće do pada kupovne moći i pada raspoloživog dohotka domaćinstava što dovodi do pada potražnje za proizvedenim dobrima.

“A ono za čim nema dovoljne potražnje na tržištu, proizvodiće se u manjoj mjeri i samim tim sa sve manjim brojem zaposlenih u proizvodnom procesu. Uz sve to, prijeti nam i uticaj pada privatne potražnje u turizmu koji čini 25% BDP-a naše zemlje, sa dodatnim negativnim ekonomskim efektima. Upravo zato bi mjere i univerzalna pomoć koju su Demokrate predložile (isplata minimalne zarade za domaćinstvo sa 1 ili 2 člana, i prosječne zarade za domaćinstva sa 3 ili više članova) bili u funkciji pomoći privredi kao cjelini”, navodi se u saopštenju.

Odbijanjem predloga ovih mjera i pomoći, kako ističu, i opredjeljivanjem mrvica za privredu i najuži krug građana, neodgovorna vlada ne samo što je ugrozila domaćinstva, nego je i gurnula privredu iz recesije u depresiju, i zaoštrila socijalne razlike.

“Marković pokušava da uspostavi jednopartizam najavom umanjenja prihoda iz budžeta opozicionim partijama. Cilj je produbiti neravnopravnost, dati još veću prednost DPS-u koji se svakako oslanja na crne fondove”, zaključuju Demokrate.

VUKOVIĆ

Značajan dio opozicije i danas ima problem sa tim što je Crna Gora nezavisna drzava i zato je teško govoriti o društvenoj koheziji, smatra visoki funkcioner DPS-a i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković. On je, za emisiju “Teleskopija” na TVCG, podsjetio da je DPS opoziciji više puta nudila šansu za dogovor.

“Demokratski front je i dalje najjača politička snaga na tom dijelu političkog spektra, i po istraživanjima, ako imate lidera tog pokreta koji se diči četničkom titulom, odnosnom titulom četničkog vojvode, i svakog 21. maja to će se desiti, kada mi budemo slavili nezavisnost, on će da govori o tome da je referendum pokraden i kad dođe bolje vrijeme, biće organizovan novi. U tim uslovima vrlo je teško govoriti o nekom koncenzusu”, rekao je Vuković. 

On, kako je kazao, nije siguran da DPS ima odgovornosti u tome.

“Pokušavam da sagledam stvari objektivno. Nije bilo jednom, već nekoliko puta da je predsjednik Đukanović i, u posljednjoj interaciji,  premijer slao pomirljive poruke prema i tom najradikalnijem krilu crnogorske opozicije, uz poruku ‘Hajde da podijelimo odgovornost za budućnost Crne Gore’, pa im je nuđeno da se uđe u Vladu, što i nije baš uobičajeno u svim demokratskim sistemima, ipak se vlast dobija gubljenjem na izborima”, naveo je Vuković.

Kako navodi, iz DF su uvijek odgovarali da neće da budu dio te priče, te da čekaju “bolje vrijeme”.

“U tim uslovima, mislim da ne možemo govoriti dominantno o odgovornosti vladajuće partije. Vrlo neuobičajeno za balkanski politički  kontekst, ta vrsta neke permisivnosti i fleksibilnosti u odnosu na one koji su, uostalom, samo prije četiri godine u Crnoj Gori pokušali da izvrše državni udar. Ne znam šta bi bila mjera, odnosno prag tolerancije, kojim bi crnogorska javnost bila zadovoljna u tom smislu “, poručio je Vuković.

DANAS U SKUPŠTINI

U Skupštini se danas raspravljalo o predlogu SNP-a da se tekućim budžetom za zdravstvo izdvaja 25 odsto. U vladajućoj koaliciji smatraju da takav predlog nije realan i održiv jer bi kako su ocijenili u tom slučaju trpjeli ostali ogranci javne uprave. U skupštinskoj sali danas su i opozicionari imali podijeljen stav, jer, kako se čulo, nijesu sigurni da bi u momentu ekonomske krize, država toliko novca trebalo da izdvoji samo za zdravstvo.

DPS KOLAŠIN

Destruktivni model ponašanja i kritikovanja svega i svakoga od strane kolašinskih Demokrata, koji je bio njihova glavna karakteristika u vremenu dok su vršili vlast, nastavljen je i u njihovom opozicionom djelovanju, saopštili su iz DPS Kolašin.

“I u uslovima pandemije Kovida-19, kada lokalna uprava sa njenim organima i službama pokazuje zavidan nivo odgovornosti u svemu što preduzima, od svakodnevno uloženih napora u pružanju pomoći svim kategorijama stanovništva, do predloženih mjera podrške i pomoći građanima, privredi i poljoprivrednicima a koje će se naći na Dnevnom redu naredne SO Kolašin, kolašinske Demokrate izlazeći iz dvomjesečnog naftalina ne daju ni jedan predlog ili sugestiju za saniranje posljedica izazvanh CoVID 19”, piše u saopštenju.

DPS Kolašin ocjenjuje da Demokrate žele da skrenu pažnju na sebe neargumentovanim stavovima u vezi sa aktivnostima na formiranju lokalnog radio emitera.

“Očigledno ne poznajući proceduru za izbor članova Savjeta lokalnog radio emitera, Demokrate iznose u svom stilu neozbiljne, paušalne tvrdnje koje se tiču samog izbora članova Savjeta. Ovom prilikom želimo da ih upoznamo sa tim da su svi članovi Savjeta predloženi na osnovu Javnog poziva ovlašćenim predlagačima za dostavljanje predloga za članove Savjeta lokalnog javnog emitera ,,Radija i televizije Kolašin” i da su svi predloženi u skladu sa zakonskom procedurom od strane ovlašćenih predlagača. A razlog nezainteresovanosti Demokrata u cijelom postupku predlaganja kandidata, koja se ogleda i u odsustvu njihovog člana sa sjednice Odbora za izbor i imenovanja kada se na dnevnom redu našlo utvrđivanje Liste blagovremenih i potpunih predloga kandidata za članove Savjeta, je samo još jedan dokaz njihovog, kako smo gore naveli, destruktivnog djelovanja i izbjegavanja učestvovanja u pozitivnim procesima u našem gradu, što formiranje lokalnog radija svakako jeste”, navode iz kolešinskig DPS-a.

Iz DPS-a ističu da listu predloženih kandidata čine diplomirani novinari, uvaženi profesori, kulturni radnici…

“Dakle, visoko  obrazovane, u svojim profesijama ostvarene osobe, koje garantuju profesionalan i odgovoran odnos prema svim obavezama koje im predstoje”, zaključuje se.

URA TVRDI

Izvršni direktor pokreta URA Zoran Mikić saopštio je da Vlada Crne Gore i Privredni sud krše osnovna ljudska prava bivših radnika AD “Radoje Dakić”.

Mićkić smatra da je bivšim radnicima prekršeno pravo na imovinu, pravično suđenje, djelotvoran pravni lijek i zabranu diskriminacije normirane Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Oko 1800 radnika nekadašnjeg podgoričkog giganta već 15 godina pokušava da se izbori za isplatu 77 zaostalih zarada, za šta postoje pravosnažne presude domaćih sudva i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, navodi Mikić.

Mikić smatra da se Vlada godinama ponaša neodgovorno i diskriminatorski prema bivšim radnicima “Radoja Dakića” jer već 15 godina nije u stanju da obezbijedi novac koji im se duguje.

“Ustavni sud treba što prije da donese presude za preostalih 1300 bivših radnika koji su podnijeli više ustavnih žalbi zbog toga što nijesu imali suđenje u razumnom roku. Na taj način bi se svi radnici stavili u isti položaj posebno ako imamo u vidu da je Vlada krajem januara ove godine isplatila po 2000 eura nemateriijalne štete za 455 radnika za koje je Ustavni sud prošle godine donio rješenja. Svi radnici moraju imati ista prava, a sudovi i Vlada su dužni da to obezbijede”, navodi Mikić.

On podsjeća da je prošle godine bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Nebojša Vučinić apelovao na Vladu da je za državu mnogo bolje da se problem što prije riješi nego da o tome odlučuje Strazbur.

“Svako suđenje u Strazburu samo je dodatni trošak za sve građane Crne Gore, a odgovornost za to ima samo vlast jer nije sprovela i izvšila pravosnažne sudske presude”, navodi direktor URE.

Po saznanjima URE do sada je od prodaje imovine prihodovano preko 14 miliona eira, ali taj novac još nije podijeljen radnicima zbog žalbi advokata.

“Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i stečajni upravnik Mladen Marković treba da omoguće da se novac koji se nalazi na računu Privrednog suda u što skorijem roku podijeli bivšim radnicima jer već predugo čekaju na novac koji su prije 20 godina pošteno zaradili” – zaključuje Mikić.

GARČEVIĆ

Perspektiva evropskih integracija nakon završetka epidemije koronavirusa biće neizvjesnija nego ranije, ocjenio je profesor na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević.

On je, na online konferenciji “Dan nakon COVID 19”, koju je organizovala Građanska alijansa u saradnji sa BTD-om i Ambasadom Norveške, kazao da se nada da zemlje koje pregovaraju sa Evropskom unijom (EU) neće izgubiti zapadni smjer.

„Perspektiva evropskih integracija je bila dosta neizvjesna i prije, a poslije ovoga biće još neizvjesnija“, smatra Garčević.

Kako je naveo, problemi regiona nijesu se razriješili sa ovom krizom, već su se zapravo multiplicirali.

„EU će biti više okrenuta sebi. Kriza je pokazala da Unija kao sistem naročito dobro funkcioniše kada stvari idu dobro, ali kada stvari počinju da se komplikuju onda se pokazuju sve njene slabosti i onda se države okreću same sebi, pokušavajući da razriješe te probleme samostalno“, ocijenio je Garčević.

To se, kako je kazao, desilo i na početku krize izazvane koronavirusom.

„Kada je Italija bila u velikim problemima izostala je pravovremena pomoć, koja nije mogla da spriječi širenje virusa, ali je mogla da smanji proporciju krize“, dodao je Garčević.

Prema njegovim riječima, EU će ekonomski investirati u rehabilitaciju svoje privrede.

„Činjenica da se samit u Zagrebu održava poslije dvije godine i jedino kada su predsjedavajuće zemlje iz regiona dovoljno govori o entuzijazmu u EU za dalje širenje“, rekao je Garčević.

Taj entuzijazam se, smatra on, neće pojačati, već će oslabiti.

Sve zavisi, kako je istakao, i od samih država kandidata za članstvo u EU.

„Neki regionalni sistemi tražiće regionalne odgovore da bi prebrodili posljedice krize. To će se desiti i na nivou EU u neko skorije vrijeme, kako bi olakšali protok robe, kapitala, ljudi“, kazao je Garčević.

EU je, kako je podsjetio, pripremila finansijski paket pomoći.

„Imam utisak da je to simbolična poruka da EU nije zaboravila zapadni Balkan i tako ga treba razumjeti“, rekao je Garčević.

EU će, smatra on, biti okrenuta sebi, i dalje će pomagati, ali države prije svega moraju „same sebi da pomognu“.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, govoreći o evropskom putu Crne Gore, kazao je da mnogo više očekuje od njemačkog predsjedavanja, u drugoj polovini godine.

„Nijesmo odradili ni u formalnom dijelu ono što je bilo potrebno. Ogroman problem i u formalnom smislu, ali i u onom manje formalnom gdje će pandemija koronavirusa definitivno pokazati nove prepreke i izazove na evropskom putu“, naveo je Damjanović.

Kako je istakao, najviše zavisi od opredijeljenosti države.

On je rekao da je podrška EU svakako dobrodošla, ali da se prvenstveno odnosi na zdravstveni aspekt i saniranje direktnih posljedica pandemije.

„Taj paket pomoći je simbolički bitan, jer govori o opredijeljenosti Brisela da nas tretira kao buduće članice EU“, kazao je Damjanović.

On je rekao da će u suočavanju sa krizom izazvanom epidemijom koronavirusa biti neophodni ozbiljni kanali međunarodne finansijske podrške i mnogo napora i truda Crne Gore da dođe do tih sredstava kako bi nadomjestila nedovoljnu domaću tražnju.

Svako sačuvano radno mjesto, kako je istakao, dvostruka je ušteda, jer je ponovno otvaranje nekog radnog mjesta mnogo veći trošak.

Damjanović je kazao da bi na nivou zapadnog Balkana trebalo definisati zajedničke modele kako bi bio olakšan protok ljudi, odnosno potrebno je pronaći zajedniči regionalni odgovor.

U cilju prevazilažena krize potrebni su solidarnost i ravnomjeran raspored tereta, jer ne podnose svi krizu isto.

„Globalna solidarnost je potrebna, ali i Crna Gora na dijelu treba da pokaže unutrašnju solidarnost“, naglasio je Damjanović.

Stručnjak za psihologiju komunikacije Radoje Cerović kazao je da je svaka kriza vrlo ozbiljan test.

Krize, kako je naveo, u ekonomskom i socijalnom smislu najviše ugrožavaju ssiteme koji su nefleksibilni i zastarjeli.

Cerović je ocijenio da su određeni elementi crnogorske javne uprave vrlo dinamično reagovali na izazove.

KRIVOKAPIĆ SMATRA

Počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić izrazio je nadu da kriza oko korona virusa može dovesti do stvaranja novog entuzijazma za proširenje EU i jačanja ritma te politike kao i samog ugleda Unije u zemljama Zapadnog Balkana.

Kako je saopštio SDP, Krivokapić je, u svojstvu člana Predsjedništva Partije evropskih socijalista, učestvovao danas na onlajn sjednici najvišeg političkog tijela te druge po snazi političke asocijacije na nivou Evropske unije.

Teme Predsjedništva su bile vezane za izazove sa kojima se države suočavaju u borbi protiv korona virusa, odgovora EU i država, kao i razmatranje ključnih poliitćkih izazova u 2020 sa posebnim naglaskom na izbore koje se održavaju tokom ove godine.

Saopšteno je da je Krivokapić naveo da region može da bude zadovoljan obimom finansijske pomoći koju EU obezbjeđuje za države u procesu pristupanja a koja se odnosi na suočavanje sa, prije svega, ekonomsko socijalnim posljedicama pandemije.

“Međutim ono što je posebno važno, i rekao bih ključno, da EU značajno osnaži svoju politiku uticaja na države tj. njihove vlasti u smislu suštinske demokratske transformacije. Svima je jasno da svjedočimo simuliranju a ne sprovođenju reformi, da nema okupljanja progresivnih snaga niti inkluzivnog pristupa koji je posebno neophodan u uslovima ovakvih kriza, već imamo primjetnu tendenciju da se kriza iskoristi za učvšćivanje vlasti”, rekao je Krivokapić.

“Politika EU uslovljavanja i jačeg političkog upravljanja procesom proširenja, kao ključne novine nove metodologije na Zapadni Balkan, su dobra osnova za snažnije prisustvo EU i efektivniji uticaj na demokratske procese u državama regiona koji, svima je jasno, godinama stagniraju ili nazaduju”, naveo je Krivokapić.

Krivokapić je naveo da ima ohrabrujućih signala da može doći do promjene ritma u procesu pregovaranja, na način da će taj proces biti više politički a manje birokratski usmjeravan, uz precizne mehanizme afirmisanja pravih i sankcionisanja simuliranih reformi.

“Na taj način bi se suzio prostor za izgovore i opravdanja ovdašnjih vlasti zbog toga što nema rezultata i napretka na evropskom putu. Od stepena te vrste političko-demokratskog uticaja na zemlje regiona zavisiće i ugled Evropske unije u našim državama”, zaključio je Krivokapić.

Sastanku je prisustvovao i izvjestilac Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan Tonino Picula koji je naveo da je pandemija za samo tri nedjelje ugrozio temeljne vrijednosti EU – unutrašnje tržište, monetranu uniju i Šengen režim.

NAPREDAK KA EU

Crna Gora, kako bi napredovala na putu integracija, ne smije da izgubi iz vida brojne reforme, a posebno njihovo sprovođenje, poručio je zvaničnik EU na pitanje TVCG koji je razlog što naša zemlja dugo nije otvorila niti zatvorila nijedno pregvaračko poglavlje i da li je moguće očekivati da Brisel uskoro otvori i posljednje pregovaračko poglavlje u pregovorima sa Crnom Gorom. Briselski zvaničnik naglašava i da su u EU posebno pažljivi kada je riječ o slobodi izražavanja, naročito medija u Crnoj Gori.

Zvaničnik EU ističe da je Evropska Unija više puta ponovila posvećenost evropskoj budućnosti za zemlje regiona i to se odnosi posebno i na Crnu Goru.

“Kako bi napredovala na Evropskom putu, Crna Gora kao jedna od najnaprednijih zemlja u tom procesu ne treba da izgubi iz vida da su od suštinske važnosti brojne reforme, naročito njihovo sprovođenje, pa i u ovom teškom periodu udara pandemije. Među tim reformama ima pitanja koja su veoma važna i prema kojima smo posebno pažljivi, a to je sloboda izražavanja posebno medija”, ističe briselski zvaničnik.

Proširenje EU neće biti centralna tema sjutrašnjeg videosamita lidera EU i Zapadnog Balkana, ali „crnogorski lider može inicirati i to pitanje, kao i razgovore o drugim temama“, ocjenjuje zvaničnik EU.

Ivan Mijanović, TVCG

SNP

Predsjednik Socijalističke napodne partije (SNP) Vladimir Joković pozvao je opzicione partije da uoči predstojećih paramentarnih izbora razgovaraju u vezi sa učestvovanjem ili eventualnog njihovog bojkota.

On je kazao da u Crnoj Gori ne postoji usaglašeno izborno zakonodavstvo, pozivajući sve opozicione parlamentarne partije da se sastanu i naprave savez za spas Crne Gore.

“Znajući kakva je situacija u opoziciji pozivam sve opozicione partije da se izdignemo iznad svih dosadašnjih nesuglasica, svađa, rivalstva i da odgovorimo ovom trenutku, da pokažemo da opozicija može, hoce i želi da napravi Crnu Goru boljom nego što je vodi aktuelna vlast”, rekao je Joković na konferenciji za novinare.

Joković je kazao da se nada da će sve opozicione političke partije odazvati pozivu, jer smatra da svi u opoziciji žele bolje za Crnu Gori.

“Potrebno je razgovarati, je su sve institucije koje odlučuju o regularnosti izbora u v.d. stanju, vladajuće strukture mijenjaju zakone po svojoj mjeri, kao što su sad ukinuli odredbu u Zakonu da u u godini izbora nema davanja socijalne pomoći”, rekao je Joković.

On je apelovao na vlast da što prije nastavi razgovore sa episkopskim savjetom Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) o izmjeni Zakona o slobodi vjeroispovjesti, kao i potpisivanjem temeljnog ugovora.

Joković je zatražio od Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti da dozvoli obavljanje vjerskih obreda u crkvama.

“Nedopustivo je da može u nekim marketima u autobusima, građevinama ili radnjama da boravi 50 ili 100 ljudi, a da u crkvu ne mogu da idu oni koji treba da vrše obrede”, rekao je Joković.

On je kazao da je nedopustivo da sveštenik za krivično djelo dobije kaznu 4,5 hiljade euraa a starleta za isto krivično djelo bude kažnjena sa 500 euraa.

“To samo govori kakvo je sudstvo u Crnoj Gori i kako su svi građani ravnopravni prema sudu”, rekao je Joković. 

Socijalistička narodna partija (SNP) predstavila je i set ekonomskih mjera koje bi trebalo da doprinesu poboljšanju stanja u ekonomiji i finansijama, poslovanju malih i srednjih preduzeća i smanjenju broja nezaposlenih.

Predsjednik SNP-a, Vladimir Joković, kazao je na konferenciji za novinare da očekuje da će Vlada, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) i lokalne samouprave razmotriti te mjere.

„Ekonomija Crne Gore je i prije koronavirusa bila u veoma teškom stanju, a prezaduženost javnih finansija je ogromna. Ovo što je izazvala pandemija koronavirusa će dodatno oštetiti crnogorsku eklonomiju“, smatra Joković.

On je podsjetio da je i tokom trajanja epidemije SNP predlagao niz mjera koje je NKT, u određenom dijelu, usvojio.

Joković je kazao da je ta partija, u novim mjerama, definisala da se penzionerima čija su primanja manja od 222 eura isplati po 50 eura pomoći, umjesto samo onima čija je penzija niža od 120 eura, kako je predvidjela Vlada.

„Predložili smo i povećanje plata zaposlenima u prosvjeti i zdravstvu do nivoa održivosti budžeta javnih finansija“, rekao je Joković.

Jedna od mjera SNP-a je i ograničavanje svih naknada za rad u upravnim odborima, komisijama i radanim tijelima Vlade i lokalne samouprave na nivo minimalne cijene rada u Crnoj Gori.

“Predviđeno je i ograničavanje zarada u svim javnim i preduzećima u većinskom vlasništvu države i lokalne samouprave, tako da niko ne može imati veću platu od predsjednika države, Vlade, Skupštine ili opštine“, objasnio je Joković.

SNP je predložio i da se ukine plaćanje turističke i takse na pristupne puteve svim preduzećima kojima je bio zabranjen rad u ovom periodu.

„Jedna od mjera je i osobađanje poreza na nepokretnost svim poljoprivrednim gazdinstvima na seoskom području“, zaključio je Joković.