KOPRIVICA PORUČIO

Potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica opštužio je DPS da, kako navodi, vješto planira zakonodavni inžinjering u izbornoj materiji.

Podsjeća da se Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje i Zakon o lokalnoj samoupravi, tiču se izbora.

“Izbori i samo izbori, na prvom mjestu DPS-a i Markovićeve Vlade i u vrijeme pandemije koronavirusa”, navodi Koprivica u izjavi za medije.

Tako je, kaže Koprivica, predlogom dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, koji je podnijelo sedam poslanika vladajuće koalicije, predviđeno i da se mandat lokalnih parlamenata produžava za 90 dana, u slučaju “vanredne situacije”, odnosno nakon njenog prestanka, čime se koriguje dosadašnje rješenje prema kojem se mandat produžava samo u slučaju proglašenog vanrednog stanja. 

”Međutim, predlagači ove dopune zakona nijesu u obrazloženju naveli da je neophodna 2/3 većina za njeno usvajanje. Naime, članom 91 Ustava Crne Gore, propisano je da Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se uređuje izborni sistem i imovinska prava stranaca”, navodi funkcioner Demokrata. 

Kaže da su norme o izborima za lokalne skupštine, par ekselans, izborna materija i tiču se uređenja izbornog sistema.

”Zbog toga za usvajanje ovih zakonskih normi koje uređuju bitan aspekt izbornog sistema neophodna 2/3 većina svih poslanika u Skupštini, a to poslanici vladajuće koalicije u šturom obrazloženju izostavljaju. Računaju da se niko neće dosjetiti, poučeni iskustvima recimo iz 2014. godine kad je poturena laž da su lične karte biometrijske, a nijesu. Očigledno je i sad na djelu, osim nepoznavanja izbornog sistema i ustavnih normi, i pokušaj da se ispod radara prekraja izborni sistem”, zaključio je Koprivica.

KONJEVIĆ

Moramo doći do dogovora ili najvišeg mogućeg stepena konsenzusa o svim pitanjima vezanim za izbore. Ako ne bude tako, svi rizikujemo, ocijenio je za Pobjedu Raško Konjević, zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije.

“Teško je u ovom trenutku procijeniti koliko će ovo stanje trajati. Imamo slučajeva i u neposrednom okruženju da su se izbori odgađali zbog ukupne situacije. I ovdje su izbori u Tivtu odgođeni zbog objektivnih okolnosti”, kaže Konjević.

Navodi da je sve oko pandemije je došlo neočekivano i dodatno zakomplikovalo i onako veoma složene političke prilike i činjenicu da smo izgubili gotovo pun jedan mandat u potpunom međusobnom nepovjerenju.

“Vremena je malo, imamo objektivnu okolnost čije trajanje ne možemo pouzdano predvidjeti, a pred nama je puno obaveza na izgradnji minimum fer uslova za izbore. Suština je da se mora doći do dogovora ili najvišeg mogućeg stepena konsenzusa o svim pitanjima vezanim za izbore. Ako ne bude tako, svi rizikujemo puno. Vjerujem da za takvo nešto nema razloga i nadam se da će prevladati zrelost i svijest o potrebi dogovoranja”, navodi Konjević.

SDP je nebrojeno puta, kako ističe Konjević, i u složenijim okolnostima, pokazao državničko ponašanje.

“Tako će, što se nas tiče, biti i ovoga puta. Vlast ima najveću odgovornost, ali svoj dio odgovornosti mora ponijeti i opozicija. Nadajmo se i da će nas ova zajednička muka i nevolja sve pomalo opametiti i odvesti na pravi put, a to je put stabilnosti, jačanja demokratije, socioekonomskog razvoja i evropske perspektive”, navodi Konjević.

On ističe i da mnogi evropski parlamenti, uključujući i neke parlamente zemalja regiona, tokom krize nesmetano su radili i usvajali važne odluke za građane i ekonomiju.

“Mnogi parlamenti su raspravljali o epidemiji, usvajali odluke jednoglasno, usvajali zakone kako bi se pomoglo ekonomiji. Hrvatski parlament je usvojio više od 20 zakona, slovenački raspravljao o korona lex specijalisu, zasijedao je i parlament Bosne i Hercegovine. Mogao je i naš parlament u proteklom periodu imati aktivniju ulogu”, zaključio je Konjević.

BORANČIĆ

Portparol Liberalne partije Amar Borančić učestvovao je danas na online konferenciji LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope, istakavši da Crna Gora u regionu ima najmanji broj oboljeljih i umrlih i odlično se nosi sa krizom koronavirusa.

Borančić je istakao značaj ekonomskih mjera kojim će država pokušati da amortizuje prvi udarac na privredu nakon krize i ublaži njene efekte kroz razne subvenije i olakšice.

“Za Crnu Goru ovo je posebno važno, jer i kao druge mediteranske države, u velikoj mjeri njena privreda zavisi od turizma. Period koji nas čeka nakon krize, biće veoma izazovan za sve. Očuvanje prvo ekonomskog poretka, samim tim i socijalnog mira biće imperativ. Ukoliko dođe do poremećaja na tim poljima, postoji opasnost da bude ugrožena i demokratija i liberalni poredak u svim državama, dok će jačanje ekstremne desnice i populizma, koji su izgubili svoj značaj u Evropi, plašim se, ponovo izaći u prvi plan”, zaključio je Borančić na online konferenciji liberala regiona i Evrope, dodajući da će baš zato odgovor liberala na ovu krizu biti od ključnog značaja.

EVROPSKI PARLAMENT

Odbor za vanjske poslove Evropskog parlmamenta usvojio je izvještaj o Zapadnom Balkanu, u kome se traži bolja kontrola pristupnog procesa, jači angažman EU na Zapadnom Balkanu, ali i nastavak finasiranja država kandidata za članstvo.

U dokumentu traži se jasna EU perspektiva država zapadnog Balkana, ne samo zbog tih država, već i zbog ostvarivanja političkih, ekonomskih i bezbjednosnih interesa EU.

“Evropska unija morala bi da osigura da metodologija proširenja ide u prilog reformama i punopravnom članstvu, kao krajnjem cilju zemalja kandidata,” navodi se u izvještaju.

U tom dokumentu se, između ostalog, navodi da EU treba da osigura da se reforme na zapadnom Balkanu sprovode radi jačanja kapaciteta države, osiguravanja primjene sudskih odluka, jačanja pravosuđa i napora u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

U nacrtu izvještaja navodi se i da se poslanici protive smanjenju pretpristupnih fondova, smatrajući da to može da uspori reforme u zemljama zapadnog Balkana.

“EU bi trebalo da da prioritet konkretnim projektima koji su u korist građana zapadnog Balkana i da osigura da se pretpristupno finansiranje dodjeljuje na transparentan, proporcionalan i nediskriminatorski način, na osnovu pokazatelja uspješnosti koji mjere napredak zemalja korisnica u sprovođenju reformi,” navodi se u izveštaju.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan Tonino Picula smatra da se usvojenim izvještajem šalje snažna podrška želji i naporima država Zapadnog Balkana da postanu dio EU kada dostignu sve kriterijume za članstvo.

“To je takođe jasan znak da podržavamo nastavak procesa proširenja u cjelini, kao jednog od najuspješnijih procesa koji se sprovode u EU, naglasio je Picula.

Izvještaj će biti proslijeđen Evropskom parlamentu radi razmatranja i glasanja na sledećoj plenarnoj sjednici zakazanoj za 13. maj.

Ivan Mijanović, dopisnik RTCG-a iz Brisela

FAJON

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa imaće neviđene posljedice na ekonomski i društveni život, ocijenila je poslanica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon, navodeći da zemlje Evrope moraju da rade na snažnoj i sveobuhvatnoj evropskoj strategiji koja će pomoći siromašnijim zemljama.

Govoreći o najavljenoj pomoći Evropske unije (EU) namijenjenoj Crnoj Gori, ona je rekla da teška vremena sa kojima se svi susreću pozivaju na solidarnost i da niko ne bi smio izostati.

“Sve zemlje zapadnog Balkana treba da budu uključene u naš zajednički evropski odgovor. Zato sam vrlo zadovoljna što je predložena uredba usvojena i sada se Fond solidarnosti može koristiti i za hitne slučajeve u javnom zdravstvu”, kazala je Fajon agenciji MINA.

Prema njenim riječima, Crna Gora će imati koristi od Fonda solidarnosti isto koliko i sve zemlje članice i ostale pregovaračke zemlje.

“Koristićemo sve raspoložive instrumente i podržavati se. Ova zdravstvena kriza imaće neviđene posljedice na naš ekonomski i društveni život. Kriza će biti veoma dugačka, zato moramo jedni od drugih da učimo i da radimo na snažnoj i sveobuhvatnoj evropskoj strategiji koja će pomoći posebno siromašnijim zemljama i građanima”, kazala je Fajon.

Ona je navela da je pristupanje Crne Gore EU na trenutnoj agendi za buduća proširenja Unije.

“Nova metodologija pristupanja predstavljena početkom godine podsticaj je za intenziviranje reformi. Uvjerena sam da je podsticaj i finansijska pomoć EU”, kazala je Fajon.

Prema njenim riječima, proširenje se očigledno vratilo na pravi put otvaranjem pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Crna Gora je postigla značajan napredak posljednjih godina, ali ostaje još posla da se uradi. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, socijalne i ekonomske reforme, poštovanje vladavine prava – svi ti napori su u službi poboljšanja života građana”, rekla je Fajon.

Ona je ukazala na to da život poslije pandemije koronavirusa neće biti isti.

“Ali ostajem optimista jer smo još jednom dokazali da je evropska solidarnost živa i da je naročito u kriznim vremenima naša saradnja i podrška presudna”, kazala je Fajon.

Prema njenim riječima, solidarnost je ono što svijetu trenutno hitno treba i isto važi i za Crnu Goru i zemlje zapadnog Balkana.

“Ono što mi je jasno jeste da bogatije zemlje u Evropi treba da pomažu siromašnijima”, kazala je Fajon.

Prema njenim riječima, zemlje će morati da se koriste svim raspoloživim finansijskim instrumentima, novim vlastitim resursima i hrabrim i inovativnim evropskim odgovorima za borbu protiv pandemije i uspostavljanje sigurnog života za građane u budućnosti.

“Za Crnu Goru je vrlo važno da ostane na evropskom putu, jer samo zajedno možemo uspjeti da prebrodimo ovu najveću krizu nakon Drugog svjetskog rata”, kazala je Fajon.

FAJON

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa imaće neviđene posljedice na ekonomski i društveni život, ocijenila je poslanica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon, navodeći da zemlje Evrope moraju da rade na snažnoj i sveobuhvatnoj evropskoj strategiji koja će pomoći siromašnijim zemljama. Prema njenim riječima, Crna Gora će imati koristi od Fonda solidarnosti isto koliko i sve zemlje članice i ostale pregovaračke zemlje.

Govoreći o najavljenoj pomoći Evropske unije (EU) namijenjenoj Crnoj Gori, ona je rekla da teška vremena sa kojima se svi susreću pozivaju na solidarnost i da niko ne bi smio izostati.

“Sve zemlje zapadnog Balkana treba da budu uključene u naš zajednički evropski odgovor. Zato sam vrlo zadovoljna što je predložena uredba usvojena i sada se Fond solidarnosti može koristiti i za hitne slučajeve u javnom zdravstvu”, kazala je Fajon agenciji MINA.

Prema njenim riječima, Crna Gora će imati koristi od Fonda solidarnosti isto koliko i sve zemlje članice i ostale pregovaračke zemlje.

“Koristićemo sve raspoložive instrumente i podržavati se. Ova zdravstvena kriza imaće neviđene posljedice na naš ekonomski i društveni život. Kriza će biti veoma dugačka, zato moramo jedni od drugih da učimo i da radimo na snažnoj i sveobuhvatnoj evropskoj strategiji koja će pomoći posebno siromašnijim zemljama i građanima”, kazala je Fajon.

Ona je navela da je pristupanje Crne Gore EU na trenutnoj agendi za buduća proširenja Unije.

“Nova metodologija pristupanja predstavljena početkom godine podsticaj je za intenziviranje reformi. Uvjerena sam da je podsticaj i finansijska pomoć EU”, kazala je Fajon.

Prema njenim riječima, proširenje se očigledno vratilo na pravi put otvaranjem pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Crna Gora je postigla značajan napredak posljednjih godina, ali ostaje još posla da se uradi. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, socijalne i ekonomske reforme, poštovanje vladavine prava – svi ti napori su u službi poboljšanja života građana”, rekla je Fajon.

Ona je ukazala na to da život poslije pandemije koronavirusa neće biti isti.

“Ali ostajem optimista jer smo još jednom dokazali da je evropska solidarnost živa i da je naročito u kriznim vremenima naša saradnja i podrška presudna”, kazala je Fajon.

Prema njenim riječima, solidarnost je ono što svijetu trenutno hitno treba i isto važi i za Crnu Goru i zemlje zapadnog Balkana.

“Ono što mi je jasno jeste da bogatije zemlje u Evropi treba da pomažu siromašnijima”, kazala je Fajon.

Prema njenim riječima, zemlje će morati da se koriste svim raspoloživim finansijskim instrumentima, novim vlastitim resursima i hrabrim i inovativnim evropskim odgovorima za borbu protiv pandemije i uspostavljanje sigurnog života za građane u budućnosti.

“Za Crnu Goru je vrlo važno da ostane na evropskom putu, jer samo zajedno možemo uspjeti da prebrodimo ovu najveću krizu nakon Drugog svjetskog rata”, kazala je Fajon.

DEMOKRATE SLAVE 5 GODINA

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić povodom obilježavanja pet godina od osnivanja te partije, kazao je da Demokrate žele da vide Crnu Goru kako pobjeđuje, miri, kako spaja, Crnu Goru kao mjesto koje više nikada neće napuštati njeni građani.

“Prije pet godina, 19. aprila 2015. godine, na tadašnjem Trgu Republike, osnovana je Demokratska Crna Gora, tako da velika porodica demokrata, u ovim, specifičnim uslovima vanredne situacije, obilježava svoj jubilarni 5. Rođendan”, saopštio je Bečić.

On kaže usiče kakosu Demokrate, iako mlada partija, za kratko vrijeme izrasli u izuzetno jak i respektabilan, proevropski politički subjekat.

“Pokazali smo kako se stvara moćna partija, kako se uspješno i pošteno upravlja sistemom tamo gdje smo dobili prilku da vršimo vlast, pokazali smo kako postoje javni funkcioneri koji rade za platu i ništa mimo plate, pokazali smo kako se drži riječ u politici, kako se politika vodi srcem i čistim rukama”, kazao je Bečić.

On ističe da je daleko važnije od brojki da su politički subjekt koji, kako je kazao, ne zavisi od bilo kog formalnog ili neformalnog centra moći, politički subjekt koji ima zdrave temelje, čistu istoriju, “kratko rečeno, subjekt koji nema vlasnika, koji razmišlja i odlučuje svojom glavom”.

“Inicijatori smo i predvodnici smjene generacija na crnogorskoj političkoj pozornici, imamo najmlađe odbornike, poslanike, predsjednike opština i skupština, naše koleginice maksimalno uvažavamo i promovišeno, a naše starije kolege poštujemo, primjenjujući njihovo dragocjeno znanje, praveći, u konačnom, idealan spoj mladosti i iskustva i gradeći odnose istinski složne porodice, koja za ovih pet godina nije imala bilo kakvih raskola ili turbulencija”, navodis e u saopštenju.

Od prvog dana osnivanja, kaže Bečić, bore se za ideju “Pobjeda, a ne podjela”.

“Na svakom koraku se borimo za mir, slogu, zajedništvo, pomirenje, jer Crna Gora može biti vječna i prosperitetna samo ako su joj djeca složna. Pokazali smo na primjeru naše partije da je to moguće. Jedini smo politički subjekt koji vrši vlast, na lokalnom nivou, sa svim nacionalnim partijama, i prosrpskim, i procrnogorskim, i proalbanskim, pokazujući, i na taj način da smo garant mira, stabilnosti i zajedništva”, kazao je Bečić.

Ističe da su za pet godina, uradili mnogo, ali time se ne zadovoljavaju.

“Daleko od toga.  Naš posao je tek počeo, naše vrijeme tek dolazi. Jedna era se konačno završava, druga dolazi. Ova trodecenijska era će biti upisana zlatnim slovima za tajkune, kriminalce i profitere. Mi hoćemo da nova era bude upisana zlatnim slovima u životima običnih crnogorskih građana”, kazao je on.

Kazao je da žele da vrate mlade u Crnu Goru.

“Mi hoćemo da konačno vidimo Crnu Goru, našu majku i jedinu otadžbinu, kako pobjeđuje, kako miri, kako spaja, hoćemo Crnu Goru kao mjesto koje više nikada neće napuštati njene kćeri i sinovi. U to ime, uz konstataciju da su naši uspjesi, kao i usponi i padovi uvijek bili plod iskrenosti, uz obećanje da nećemo stati, da ćemo nastaviti još jače, još bolje, još odlučnije, čestitam svim demokratama 5. rođendan naše velike porodice, uz obećanje da ćemo ovaj jubilej proslaviti kako nam i dolikuje, odmah nakon prestanka vanrednih mjera”, zaključio je Bečić.

DAVOR ĐENERO

Izlaz iz krize nakon pandemije ono je što niti jedna država ne bi mogla sama: samo iz zajedničkog budžeta biće moguće finansirati taj novi “Maršalov plan za Evropu“… Brzo prilagođavanje evropskih monetarnih vlasti novim okolnostima već se vidi u daleko fleksibilnijem odnosu prema javnoj potrošnji i omogućavanju finansiranja protivkriznih politika zemalja članica.

Piše: hrvatski analitičar Davor Đenero

Još je početkom ožuljka, kad je kriza izazvana pandemijom kovida-19 tek počinjala, društvenim mrežama u Hrvatskoj kružila karikatura na kojoj dva stara cinika, lutka iz lože kazališta u kome se odvija Muppet show, komentiraju novonastalo stanje. Waldorf kaže: “Otkad su Hrvati preuzeli predsjedanje EU, sve je otišlo k vragu: migranti, korona virus, pad burze i cijene nafte, upitan je Euro, turistička sezona, pa čak i Eurosong!”, a Statler dodaje: “A tek su na polovini mandata!”.

NADANJA

Hrvatska Vlada polagala je velike nade u prvo hrvatsko predsjedanje Unijom. Svi su potiho strepili hoće li Hrvatska imati dovoljno kapaciteta da korektno usklađuje rad Europskog vijeća, Vijeća ministara, hoće li hrvatski veleposlanici diljem EU, ali i u svijetu, uspjeti koordinirati odnose europskih diplomatskih predstavništava i zemlje primateljice…

Postavljalo se i pitanje hoće li Hrvatska biti sposobna tijekom svog predsjedanja doprinijeti osnaženju procesa proširenja EU na takozvani “Zapadni Balkan”, a u zemlji se nagađalo hoće li premijeru Plenkoviću poći za rukom staviti u prvi plan europskih procesa neke vitalne interese Hrvatske. Prije svega, razmatralo se, hoće li mu uspjeti otvoriti prostor zemljama iz skupine “prijatelja kohezije” za ravnopravan razgovor o oblikovanju višegodišnjega financijskog okvira EU sa zemljama koje zagovaraju proračunsku štednju.

Bilo je jasno da je malo vjerojatno da bi proračunski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. mogao biti definiran još u vrijeme hrvatskog predsjedanja, nego se očekivalo da to bude za njemačkoga, a premijer predsjedateljice Europskog vijeća ionako više nema ulogu kakvu je nekad imao u usvajanju tog okvira, jer je glavni pregovarač, stalni Predsjednik Europskog vijeća Čarls Mišel, koji se kao sjajan pregovarač u nemogućim uvjetima afirmirao kao premijer Belgije.

Međutim, vjerovalo se da će u toku hrvatskog predsjedništva razgovori o višegodišnjem financijskom okviru biti intenzivni, da će se dogovoriti principi i da će uglavnom biti definirano buduće značenje kohezijskih fondova, onih koji osiguravaju brži razvoj manje razvijenih članica Unije.

BAJKA O TRŽIŠTU RADA

Premijer Plenković nadao se da će u toku predsjedanja moći otvoriti i ozbiljnu raspravu unutar EU o demografskoj politici i politici tržišta rada u Uniji. Prije pandemije, naime, privreda ekonomski najsnažnijih članica snažno je privlačila radnu snagu iz siromašnijih članica i iz europskog susjedstva, pa je taj prostor ostajao ispražnjen od stanovništva i suočavao se s demografskim slomom.

Naglo ispuhavanje nekih od najvažnijih europskih privreda već je izazvao pomutnju. Pokazalo se, na primjer, da je oko 400 tisuća građana Srbije ilegalno, bez dozvola i prijave, radilo u razvijenim europskim državama, a ti neprijavljeni radnici odmah s izbijanjem krize našli su se bez posla, na ulici, bez stanova i socijalne sigurnosti, i morali su se odmah vratiti u domovinu, koja ih baš i nje primila raširenih ruku.

Druge države u regiji nisu imale tako snažan udar povratka, ali, po svemu sudeći, recesijska situacija koja će dočekati sve europske privrede izazvat će i drugi val povratka, sada onih koji su u Zapadnoj Europi imali reguliran boravak. Dakle, problem koji se činio sudbonosnim za manje razvijene države istoka i jugoistoka Europe, mogao bi biti riješen “nevidljivom rukom”.

Međutim, pitanje kakva će biti Europska unija u narednim godinama važnije je i otvorenije nego ikad. Ono se, međutim, neće rješavati raspravom o kohezijskim fondovima, a kohezijska politika, iako je utemeljena na jednom od stupova EU, načelu ravnomjernoga i održivog razvoja, više neće biti glavni iskaz solidarnosti među članicama Europske Unije.

EU I KRIZA

U prvim trenucima krize činilo se da Unija ne djeluje, a da su suverene nacionalne države superiorne Uniji. Riječ je o posve apsurdnoj pretpostavci (o superiornosti zatvorene države) budući da pandemija ne poznaje granice. Jedno od načela upravljanja unutar EU je načelo supsidijarnosti, naime, načelo da probleme valja rješavati na najnižoj razini na kojoj ih je moguće efikasno riješiti.

Zato se na razini Unije kreiraju tek neke restriktivno odabrane javne politike, a zdravstvena politika do sada nije bila jedna od njih. Zato je Unija reagirala presporo, nije imala pripremljene fondove niti zalihe medicinske opreme i zaštitnih sredstava.

U takvim okolnostima reakcija je bila zakašnjela, ali ti fondovi sada nastaju, a predsjednica Europske komisije, barem prema onome što je napisala u svom autorskom tekstu objavljenom u svim državama članicama Unije, vrlo dobro razumije ovaj deficit Unije i zna kako ga otkloniti. Unija je možda izgubila propagandnu utrku s Rusijom, koja je Italiji poslala uglavnom beskorisnu i neupotrebljivu “pomoć” tokom vrhunca pandemijske krize, a sad jednaku propagandnu akciju vodi i u Srbiji, ali solidarnost je profunkcionirala.

Italija, koja je bila u najgoroj krizi nije više sama, a solidarnost su pokazale i najbogatije i najsiromašnije članice Unije, i njene osnivačice i posljednje pristupnice.

Predsjednica Europske komisije Ursula van der Linden u svom programskom tekstu kaže ključnu rečenicu za razumijevanje smisla Europske unije: “…prava se Europa vratila u igru: Europa koja surađuje u ostvarenju onoga što nitko od nas ne bi mogao ostvariti sam”.

SOLIDARNOST

A izlaz iz krize nakon pandemije ono je što niti jedna država ne bi mogla sama. Samo iz zajedničkog budžeta bit će moguće financirati taj novi “Maršalov plan za Europu”. Snažno političko otrežnjenje, koje se događa u državama članicama, otrežnjenje koje je na margine, kamo i spadaju, potisnula populističke i radikalske pokrete, za koje se donedavno činilo da postaju sve snažnijima.

Brza prilagodba europskih monetarnih vlasti novim okolnostima već se vidi u daleko fleksibilnijem odnosu prema javnoj potrošnji i omogućavanju financiranja protukriznih politika zemalja članica. Otvorene su i prve financijske tranše za države u procesu proširenja. Javna potrošnja u Uniji nakon krize će se bitno reformirati, a vjerojatno je izrazito dobro to što racionalna Njemačka, s Angelom Merkel koja je snažnija nego ikad, preuzima od Hrvatske predsjedanje Europskim vijećem.

Autoritet njemačke kancelarke mogao bi pomoći da se uspostavi konsenzus o višegodišnjem financijskom okviru, koji neće biti niti pobjeda zagovornika štednje, a niti “prijatelja kohezije”. Umjesto investicija u infrastrukturu, koje prevladavaju među onim što se financira iz kohezijskih fondova, slijedi, po svemu sudeći, investiranje u restrukturiranje privrede, “resetiranje” onih privreda koje su bile temeljito pogrešno koncipirane, ali i odustajanje od nekih elemenata globalizacije.

Prije svega, seljenja sve proizvodnje u Aziju, zbog čega se u krizi u zemljama članicama često mnoge jednostavne stvari nisu mogle proizvesti.

Javna se uprava u ovoj krizi našla pod neočekivanim udarom, pokazalo se koji su njeni dijelovi suvišni, pokazala se potreba za temeljitom digitalizacijom, čime se otvara prostor za smanjenje broja ljudi zaposlenih u javnoj upravi.

U svim zemljama članicama pokazalo se koje su privredne grane otporne, koje su u krizi poslovale bolje nego ikad, a koje su ugrožene. Određeno ispuhivanje najjačih gospodarstava, posebno onih koja su privlačila velik broj radnika iz siromašnih članica Unije i iz europskog susjedstva, može i za te države biti korisno, a načelo održivoga i ravnomjernog razvoja mora se odraziti na politiku jačanja slabijih privreda unutar Unije.

BRISEL IPAK POSMATRA

Činjenica da je u jeku krize Sjeverna Makedonija postala članicom NATO, ključne euroatlantske organizacije, a da je donesena i dugo odgađana odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o članstvu u Uniji, može biti puka podudarnost, ali može govoriti i o svijesti o potrebi jačanja europskih bokova. U ovoj situaciji proširenje neće biti prioritet, ali neće biti ni na margini europskog interesa, a novi principi će se morati uspostaviti, između ostaloga, i zbog unutarnjih odnosa u Uniji.

Odnos prema “iliberalnim demokracijama” problem je koji se zaoštrio tijekom krize, posebno zbog politike ograničavanja temeljnih ljudskih prava i potiskivanja institucija kontrole u nekim državama članicama.

U takvim uvjetima, autoritarni režim Aleksandra Vučića, koji protuustavno uvodi izvanredno stanje, raspušta parlament i onemogućuje kontrolu, progoni novinare, dakle, gazi temeljna zajednička načela Unije – načelo vladavine prava i načelo zaštite ljudskih prava i sloboda – neće moći imati šansu za napredak u institucionalnom dijalogu.

Pitanje sjedenja na dvije ili tri stolice, s ulizivanjem Kini i Rusiji, sada postaje tek groteskni cirkus, a ne više privid politike ostvarivanja maksimalnih dobiti. U novim okolnostima činjenica da Crna Gora vodi vanjsku politiku posve usklađenu s EU mora postati argument za ubrzanje pristupnog procesa, dok god ta država poštuje temeljna europska načela i dok harmonizira svoje zakonodavstvo i unutarnji poredak sa zajedničkom baštinom Europskih zajednica.

Jednako je i sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Novi pristupni okvir bit će tegoban i zahtjevan, ali po svemu sudeći od članica EU shvaćen kao ambiciozniji nego što je bio nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske 2007.

Hrvatsko presjedanje Vijećem EU neće ostaviti onakav trag kakvom su se u Zagrebu nadali, neće čak biti niti pravi test kapaciteta hrvatske diplomacije i javne uprave, jer se tijekom hrvatskog predsjedanja nisu odvijali uobičajeni politički procesi i procesi oblikovanja javnih politika unutar EU, ali paradoksalno, unatoč nepovoljnim okolnostima, na kraju tog predsjedanja, mimo hrvatskih zasluga, Europska će unija, čini se, ostati zrelija, reaktivnija asocijacija, spremnija na dijalog sa susjedima i na ozbiljno promišljanje o proširenju.

IRINEJ U POSLANICI

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej ponovo je, ovaj put u vaskršnjoj poslanici, kritikovao vlasti u Crnoj Gori i usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti za koji je ustvrdio da je “bezakoni zakon kojim se ukida istina i pravda u Crnoj Gori”.

U podužem tekstu poslanice, srpski patrijarh je više prostora posvetio dešavanjima u Crnoj Gori nego vjernicima SPC na Kosovu.

“Braćo i sestre, sjetimo se naše braće i naših sestara u Crnoj Gori koji trpe veliko bezakonje i nepravdu. Bezakoni “zakoni” ukinuše istinu i pravdu u Crnoj Gori. Nekada ponosna i dična Crna Gora, poznata po čojstvu i junaštvu, danas pokušava da našoj Crkvi otme ono što je vijekovima bilo njeno, ono što je čitav srpski narod sa svojim vladikama, sveštenstvom i monaštvom gradio i stvarao. Svetinje Crne Gore, mnoge od njih starije od same Crne Gore, jesu svetinje naroda i u njima se poje i pojaće se kroz vijekove sveta Liturgija, molitvama svetog Vasilija Ostroškog, svetog Petra Cetinjskog, svetih novomučenika postradalih od nebratske ruke domaćih bogoboraca i molitvama svih svetih ugodnika Božjih”, kazao je Irinej.

I dok je kritikovao vlasti u Crnoj Gori, patrijarh SPC je poručio vjernicima u Srbiji da podrže napore srpske države na suzbijanju koronavirusa.

“Našavši se u ovakvim nevoljama, moramo učiniti sve da sebi i drugima pomognemo, da razumIJemo i podržimo napore i programe nadležnih zdravstvenih, sanitarnih i državnih institucija koje ulažu napore kako bi nas zaštitile od zaraze. Možda nam to trenutno teško pada, ali sve što je na opštu korist moramo prihvatiti i podržati, a sebe i svoje ponašanje tome podrediti”, istakao je on.

TOKOM PANDEMIJE

Crna Gora je od svih zemalja regiona u vremenu pandemije koronavirusa pokazala najmanji stepen brige prema narodu i odobrila najsiromašniji paket pomoći, smatraju u Demokratama Crne Gore.

“Prvi put sa moratorijumima na kredite, drugi put sa obećanom pomoći penzionerima i nezaposlenima od kojih je samo mali broj dobio, treći put sa najavljenom izdašnom kreditnom linijom IRF-a, od koje nije bilo ništa, četvrti put ostavljajući hiljade građana u inostranstvu da se sami snalaze i o svom trošku vrate svojim kućama. Crna Gora je takođe jedina zemlja u Evropi, a možda i u svijetu koja u vrijeme pandemije diskriminiše građane i privredu po raznim osnovama. Tako režimske građevinske firme mogu bez ikakvih sankcija da krše zabrane, a sa druge strane se hapsi sveštenstvo dok vrši vjersku službu ili optužuje za širenje zaraze”, ističe se u saopštenju koje je potpisala poslanica Zdenka Popović.

Kako se dodaje, Vlada Crne Gore je jedina vlada u Evropi koja centralizuje i politizuje humanitarnu aktivnost, suzbijajući svaki drugi pokušaj pomoći, što je pokazala na primjeru hapšenja funkcionera Demokrata na Žabljaku.

Iz ekonomskog ugla, kako ističu, Crna Gora je na začelju, daleko ispod svih zemalja regiona po direktnoj novčanoj pomoći građanima.

“Vlada Crne Gore daje 154 eura ili 70 odsto minimalca za zaposlene u aprilu i po 50 eura za one prijavljene na evidenciju nezaposlenih u martu koji već ne primaju neki vid pomoći. Dakle i ova pomoć od 50 eura je svedena na samo 22 odsto nezaposlenih. Pomoć penzionerima od 50 eura je svedena na 11.500 penzionera od oko 130.000”, ističe se u saopštenju.

U regionu situacija je drugačija, pa će tako, napominju Demokrate, Srbija svakom zaposlenom sljedeća tri mjeseca obezbijediti po 250 eura i svakom punoljetnom građaninu po 100 eura. Mjere koje je opredijelila Vlada Srbije vrijedne su 5,1 milijardu eura. 

Hrvatska je opredijelila po 525 eura svim zaposlenima čiji poslodavac ne posluje redovno zbog mjera. Takvih je u ovoj zemlji oko 400.000. Zatim one kompanije koje su imale pad prihoda od 20 do 50 odsto biće oslobođene od poreza na dobit, dohodak i doprinose za iduća tri mjeseca. One koje imaju pad prihoda veći od 50 odsto biće u potpunosti oslobođeni plaćanja svih poreskih obaveza.

“Albanija će prema dostupnim informacijama svim zaposlenima koji su pogođeni krizom obezbijediti po 220 eura, uz dodatne povoljnosti odlaganja plaćanja zakupa tri mjeseca malim preduzećima, studentima i ugroženim porodicama. Takođe, prema dostupnim podacima Sjeverna Makedonija će svim prijavljenim zaposlenima koji su pogođeni krizom isplatiti 235 eura, a svim onim koji su ostali bez posla 50 odsto prosječne zarade. Vlada Sjeverne Makedonije odlučila je da se radnih obaveza oslobodi po jedan roditelj djece do deset godina, dok ne prorade vrtići i obdaništa, a država na sebe preuzima obavezu plaćanja zarada tih roditelja i u privatnom i u javnom sektoru. Bosna i Hercegovina, za sve osobe koje su ostale bez posla naknadu od 200 – 400 eura. Iz ovih podataka se jasno vidi da je Vlada Crne Gore pružila samo simboličnu, nepotpunu, nedovoljnu i diskriminatorsku pomoć”, poručuju Demokrate.

Kako dodaju, crnogorska vlast nije korigovala ni najskuplju cijenu struje, što su učinile zemlje regiona sa mnogo boljim standardom. Hrvatska za 15%, Slovenija za 30%, iako EPCG kontinuirano ostvaruje ogroman profit i ima prostora za ozbiljno smanjenje.

“Još jednom ukazujemo da je neophodna hitna finansijska pomoć od jedne prosječne neto zarade svim domaćinstvima koja imaju tri i više članova, odnosno u iznosu od jedne minimalne zarade svim domaćinstvima koja imaju jedan ili dva člana, jer će ta sredstva na kraju građani svakako upumpati u sistem, tako da će ova mjera imati multiplikativni efekat. Neophodna je garancija zaposlenima u javnom sektoru, izuzev javnih funkcionera, kao i penzionerima, da im ni u kom slučaju neće biti smanjena primanja i da će ona biti redovna. Obzirom na to da se EPCG nalazi u većinski državnom vlasništvu, a da su računi za struju jedna od najznačajnih stavki u mjesečnim troškovima domaćinstva, a kako su građani prinuđeni da borave u domovima i stvaraju mnogo veću potrošnju nego obično, solidarno bi bilo da EPCG za 60 odsto umanji cijenu struje u mjesecima trajanja ove krize, kao i da posebno pogođeni korisnici imaju mogućnost otplate na odloženo, nakon završetka epidemije. Tako bi novac građani usmjeravali na osnovne životne namirnice, a ne na gomilanje ekstra profita EPCG”, poručuju u Demoktarama.

Na žalost, zaključuju Demokrate, iz svega je jasno da je DPS vlasti isključivi interes profit, politički i finansijski, a ne očuvanje stabilnosti ekonomije i standarda građana.

  • Šćekić: BS mora da prekine bilo kakvu saradnju sa DPS-om, koalicija u Bijelom Polju treba da bude raskinuta
    on 09/06/2025 at 19:29

    Ministar sporta i mladih, Dragoslav Šćekić kazao je u emisiji "Referat" na Gradskoj TV da Bošnjačka stranka mora da prekine bilo kakvu saradnju sa DPS-om i da je već trebalo da raskine koaliciju sa tom partijom u Bijelom Polju. Šćekić je najavio i da će se kandidovati za predsjednika Socijalističke narodne partije.

  • Saradnjom do bolje javne uprave u Crnoj Gori i Jermeniji
    on 09/06/2025 at 17:26

    Crna Gora i Jermenija imaju potencijal za realizaciju zajedničkih projekata posebno u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije, ocijenjeno je na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja i nerezidentnog ambasadora Jermenije Ašota Hovakimiana.

  • DPS: Sinoćnje ranjavanje posljedica djelovanja Tužilaštva u slučaju Danila Mandića
    on 09/06/2025 at 14:20

    Demokratska partija socijalista smatra da je sinoćnje dešavanje u Podgorici, u kojem je ranjeno šest lica, direktna posljedica oduke Višeg državnog tužilaštva, koje je sličan incident – u kojem je učestvovao pripadnik obezbjeđenja Andrije Mandića, okarakterisalo kao izazivanje opšte opasnosti umjesto prvobitne kvalifikacije teško ubistvo u pokušaju.

  • Zašto apel za diplomatske inicijative nije prihvaćen?
    on 09/06/2025 at 13:31

    O jednoj epizodi prije 3 godine. Neposredna tema je rat u Ukrajini. Sve se dešava u crnogorskoj Skupštini. Međutim tema smo dobrim dijelom mi, kako funkcionišemo, koliko smo dorasli ozbiljnim pitanjima. Video snimak je vjerovatno dovoljan za određeni utisak i sud o svemu. Ipak, objavljujem opširniji osvrt, za one koje eventualno bude zanimala ova tema.

  • Utvrđen predlog za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Šćepanoviću
    on 09/06/2025 at 13:19

    Ustavni odbor utvrdio je danas predlog da Skupština konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Crne Gore Budimiru Šćepanoviću, zbog sticanja uslova za odlazak u starosnu penziju.  

  • Mandić: Veting u pravosuđu sprovesti do kraja godine
    on 09/06/2025 at 12:22

    Veting sudija i tužilaca treba da bude sproveden do kraja godine, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, navodeći da bez toga Crna Gora ne može dostići visoke standarde koje su dostigle države Evropske unije (EU).

  • Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Rusije
    on 09/06/2025 at 10:42

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanog, izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Rusije, Aleksandra Petroviča Lukašika.

  • DPS Tivat: Ko upravlja – taj i odgovara
    on 09/06/2025 at 10:10

    Parking na Seljanovu nije rezultat tuđe politike, već propust aktuelne administracije. Građani to vide i jasno čuju u vašim sve kontradiktornijim izjavama. Vi ste vlast u Tivtu. Vi ste ti koji nijesu reagovali na vrijeme ni za parking, ni za Belane, poručili su Opštinskog odbora DPS Tivat.

  • Održan sastanak lidera većine povodom koncesije za aerodrome
    on 08/06/2025 at 16:47

    Završen je sastanak predstavnika parlamentarne većine povodom drastične razlike u bodovanju kojim su tenderska komisija za koncesije na crnogorske aerodrome i njen konsultant iz Svjetske banke ocijenili tehnički dio dvije prijavljene ponude.

  • Karis: Vide se mnogi pozitivni koraci na putu ka EU
    on 08/06/2025 at 12:43

    Jačanje pravosudnog sistema i obezbjeđivanje da se vladavina prava poštuje, zahtijevaju vrijeme i upornost, ali su neophodni za jaku demokratiju i buduće članstvo u Evropskoj uniji (EU), poručio je predsjednik Estonije Alar Karis.

  • Kredita mora biti i za žensko preduzetništvo
    on 10/06/2025 at 05:57

    U Crnoj Gori je od 2022. godine do 2024. godine zabilježen porast aktivnih preduzeća. Statistički registrovanih je trenutno blizu 59.000, od kojih mikroposlovni subjekti čine 96 procenata. Za ekonomskog analitičara Predraga Zečevića, podatak o privrednoj strukturi, dominaciji sektora trgovine i mikro i malih preduzeća sa učešćem od 96 procenata, jeste problematičan. Smatra da je takav model dugoročno limitiran.

  • Energetski razvoj mora stići do svakog grada i sela
    on 09/06/2025 at 16:35

    Energetski sistem je osjetljiv i ulaganja nijesu stvar luksuza, već potrebe, kazao je ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović, dodajući da niko ne smije biti isključen iz tog procesa.

  • "Značajni rezultati CBCG na planu očuvanja i unapređenja finansijske stabilnosti"
    on 09/06/2025 at 15:37

    Centralna banka Crne Gore ostvarila je značajne rezultate na planu očuvanja i unapređenja finansijske stabilnosti, konstatovao je Savjet CBCG koji je usvojio Godišnji izvještaj o raduza 2024. godinu. Istaknuto je da je prethodna godina bila obilježena intenzivnim institucionalnim i regulatornim reformama i snažnim iskoracima ka usklađivanju sa standardima Evropskog sistema centralnih banaka.  

  • Proizvodi od zlata iz EU će moći na crnogorsko tržište i bez potpune usklađenosti
    on 09/06/2025 at 15:07

    Proizvodi od zlata iz Evropske unije (EU) će, po pristupanju Crne Gore EU, moći na crnogorsko tržište i bez potpune usklađenosti sa crnogorskim pravilima, saopšteno je na radionici Princip uzajamnog priznavanja u EU.

  • Tolić: Radimo kao da koncesije neće biti, Aerodrom Tivat siguran za sve operacije
    on 09/06/2025 at 13:42

    Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić poručio je da zaposleni rade kao da koncesije nikada neće biti i da ove godine očekujemo rekordnih tri miliona putnika. Istovremeno, Aerodromi su, kaže on, spremni i da prihvate ozbiljnu argumentaciju koja bi ponudila brzi razvoj infrastrukture.

  • Milatović proglasio zakon o potvrđivanju sporazuma sa UAE u oblasti turizma i razvoja nekretnina
    on 09/06/2025 at 13:15

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je ukaz o proglašenju Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su poslanici ponovo izglasali na sjednici Skupštine održanoj 3. juna.

  • Ulaganje CAAP-a 63 miliona teže
    on 09/06/2025 at 09:56

    Luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) planira da uloži 319 miliona eura u rekonstrukciju aerodroma u Podgorici i Tivtu, što je 63 miliona više od konkurentske južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC), pišu Vijesti.

  • PU: Ostvarila petomjesečnu naplata budžetskih prihoda od 707,5 miliona eura
    on 09/06/2025 at 08:17

    Poreska uprava je ostvarila petomjesečnu naplatu bruto poreskih prihoda u iznosu 707,5 miliona eura, sto je za 4,7 miliona eura više u odnosu na isti period prethodne godine, saopšteno je iz ove institucije.

  • Vlada jednoglasno za novi rok Tenderskoj komisiji
    on 09/06/2025 at 05:29

    Vlada Crne Gore odlučila je da rok dat Tenderskoj komisiji za koncesije na crnogorske aerodrome da završi posao i preda izvještaj Ministarstvu saobraćaja o bodovanju ponuda, bude produžen za 30 dana, odnosno do 9. jula. Ta odluka donijeta je jednoglasno na sinoćnoj sjednici. 

  • Vlada: Rok za ocjenu ponuda za aerodrome biće produžen za 30 dana
    on 08/06/2025 at 20:03

    Vlada je jednoglasno prihvatila predlog Tenderske komisije da se rok za evaluaciju tehničkih ponuda produži za 30 dana, napisao je premijer Milojko Spajić na mreži X.