FAJON

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa imaće neviđene posljedice na ekonomski i društveni život, ocijenila je poslanica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon, navodeći da zemlje Evrope moraju da rade na snažnoj i sveobuhvatnoj evropskoj strategiji koja će pomoći siromašnijim zemljama. Prema njenim riječima, Crna Gora će imati koristi od Fonda solidarnosti isto koliko i sve zemlje članice i ostale pregovaračke zemlje.

Govoreći o najavljenoj pomoći Evropske unije (EU) namijenjenoj Crnoj Gori, ona je rekla da teška vremena sa kojima se svi susreću pozivaju na solidarnost i da niko ne bi smio izostati.

“Sve zemlje zapadnog Balkana treba da budu uključene u naš zajednički evropski odgovor. Zato sam vrlo zadovoljna što je predložena uredba usvojena i sada se Fond solidarnosti može koristiti i za hitne slučajeve u javnom zdravstvu”, kazala je Fajon agenciji MINA.

Prema njenim riječima, Crna Gora će imati koristi od Fonda solidarnosti isto koliko i sve zemlje članice i ostale pregovaračke zemlje.

“Koristićemo sve raspoložive instrumente i podržavati se. Ova zdravstvena kriza imaće neviđene posljedice na naš ekonomski i društveni život. Kriza će biti veoma dugačka, zato moramo jedni od drugih da učimo i da radimo na snažnoj i sveobuhvatnoj evropskoj strategiji koja će pomoći posebno siromašnijim zemljama i građanima”, kazala je Fajon.

Ona je navela da je pristupanje Crne Gore EU na trenutnoj agendi za buduća proširenja Unije.

“Nova metodologija pristupanja predstavljena početkom godine podsticaj je za intenziviranje reformi. Uvjerena sam da je podsticaj i finansijska pomoć EU”, kazala je Fajon.

Prema njenim riječima, proširenje se očigledno vratilo na pravi put otvaranjem pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Crna Gora je postigla značajan napredak posljednjih godina, ali ostaje još posla da se uradi. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, socijalne i ekonomske reforme, poštovanje vladavine prava – svi ti napori su u službi poboljšanja života građana”, rekla je Fajon.

Ona je ukazala na to da život poslije pandemije koronavirusa neće biti isti.

“Ali ostajem optimista jer smo još jednom dokazali da je evropska solidarnost živa i da je naročito u kriznim vremenima naša saradnja i podrška presudna”, kazala je Fajon.

Prema njenim riječima, solidarnost je ono što svijetu trenutno hitno treba i isto važi i za Crnu Goru i zemlje zapadnog Balkana.

“Ono što mi je jasno jeste da bogatije zemlje u Evropi treba da pomažu siromašnijima”, kazala je Fajon.

Prema njenim riječima, zemlje će morati da se koriste svim raspoloživim finansijskim instrumentima, novim vlastitim resursima i hrabrim i inovativnim evropskim odgovorima za borbu protiv pandemije i uspostavljanje sigurnog života za građane u budućnosti.

“Za Crnu Goru je vrlo važno da ostane na evropskom putu, jer samo zajedno možemo uspjeti da prebrodimo ovu najveću krizu nakon Drugog svjetskog rata”, kazala je Fajon.

DEMOKRATE SLAVE 5 GODINA

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić povodom obilježavanja pet godina od osnivanja te partije, kazao je da Demokrate žele da vide Crnu Goru kako pobjeđuje, miri, kako spaja, Crnu Goru kao mjesto koje više nikada neće napuštati njeni građani.

“Prije pet godina, 19. aprila 2015. godine, na tadašnjem Trgu Republike, osnovana je Demokratska Crna Gora, tako da velika porodica demokrata, u ovim, specifičnim uslovima vanredne situacije, obilježava svoj jubilarni 5. Rođendan”, saopštio je Bečić.

On kaže usiče kakosu Demokrate, iako mlada partija, za kratko vrijeme izrasli u izuzetno jak i respektabilan, proevropski politički subjekat.

“Pokazali smo kako se stvara moćna partija, kako se uspješno i pošteno upravlja sistemom tamo gdje smo dobili prilku da vršimo vlast, pokazali smo kako postoje javni funkcioneri koji rade za platu i ništa mimo plate, pokazali smo kako se drži riječ u politici, kako se politika vodi srcem i čistim rukama”, kazao je Bečić.

On ističe da je daleko važnije od brojki da su politički subjekt koji, kako je kazao, ne zavisi od bilo kog formalnog ili neformalnog centra moći, politički subjekt koji ima zdrave temelje, čistu istoriju, “kratko rečeno, subjekt koji nema vlasnika, koji razmišlja i odlučuje svojom glavom”.

“Inicijatori smo i predvodnici smjene generacija na crnogorskoj političkoj pozornici, imamo najmlađe odbornike, poslanike, predsjednike opština i skupština, naše koleginice maksimalno uvažavamo i promovišeno, a naše starije kolege poštujemo, primjenjujući njihovo dragocjeno znanje, praveći, u konačnom, idealan spoj mladosti i iskustva i gradeći odnose istinski složne porodice, koja za ovih pet godina nije imala bilo kakvih raskola ili turbulencija”, navodis e u saopštenju.

Od prvog dana osnivanja, kaže Bečić, bore se za ideju “Pobjeda, a ne podjela”.

“Na svakom koraku se borimo za mir, slogu, zajedništvo, pomirenje, jer Crna Gora može biti vječna i prosperitetna samo ako su joj djeca složna. Pokazali smo na primjeru naše partije da je to moguće. Jedini smo politički subjekt koji vrši vlast, na lokalnom nivou, sa svim nacionalnim partijama, i prosrpskim, i procrnogorskim, i proalbanskim, pokazujući, i na taj način da smo garant mira, stabilnosti i zajedništva”, kazao je Bečić.

Ističe da su za pet godina, uradili mnogo, ali time se ne zadovoljavaju.

“Daleko od toga.  Naš posao je tek počeo, naše vrijeme tek dolazi. Jedna era se konačno završava, druga dolazi. Ova trodecenijska era će biti upisana zlatnim slovima za tajkune, kriminalce i profitere. Mi hoćemo da nova era bude upisana zlatnim slovima u životima običnih crnogorskih građana”, kazao je on.

Kazao je da žele da vrate mlade u Crnu Goru.

“Mi hoćemo da konačno vidimo Crnu Goru, našu majku i jedinu otadžbinu, kako pobjeđuje, kako miri, kako spaja, hoćemo Crnu Goru kao mjesto koje više nikada neće napuštati njene kćeri i sinovi. U to ime, uz konstataciju da su naši uspjesi, kao i usponi i padovi uvijek bili plod iskrenosti, uz obećanje da nećemo stati, da ćemo nastaviti još jače, još bolje, još odlučnije, čestitam svim demokratama 5. rođendan naše velike porodice, uz obećanje da ćemo ovaj jubilej proslaviti kako nam i dolikuje, odmah nakon prestanka vanrednih mjera”, zaključio je Bečić.

DAVOR ĐENERO

Izlaz iz krize nakon pandemije ono je što niti jedna država ne bi mogla sama: samo iz zajedničkog budžeta biće moguće finansirati taj novi “Maršalov plan za Evropu“… Brzo prilagođavanje evropskih monetarnih vlasti novim okolnostima već se vidi u daleko fleksibilnijem odnosu prema javnoj potrošnji i omogućavanju finansiranja protivkriznih politika zemalja članica.

Piše: hrvatski analitičar Davor Đenero

Još je početkom ožuljka, kad je kriza izazvana pandemijom kovida-19 tek počinjala, društvenim mrežama u Hrvatskoj kružila karikatura na kojoj dva stara cinika, lutka iz lože kazališta u kome se odvija Muppet show, komentiraju novonastalo stanje. Waldorf kaže: “Otkad su Hrvati preuzeli predsjedanje EU, sve je otišlo k vragu: migranti, korona virus, pad burze i cijene nafte, upitan je Euro, turistička sezona, pa čak i Eurosong!”, a Statler dodaje: “A tek su na polovini mandata!”.

NADANJA

Hrvatska Vlada polagala je velike nade u prvo hrvatsko predsjedanje Unijom. Svi su potiho strepili hoće li Hrvatska imati dovoljno kapaciteta da korektno usklađuje rad Europskog vijeća, Vijeća ministara, hoće li hrvatski veleposlanici diljem EU, ali i u svijetu, uspjeti koordinirati odnose europskih diplomatskih predstavništava i zemlje primateljice…

Postavljalo se i pitanje hoće li Hrvatska biti sposobna tijekom svog predsjedanja doprinijeti osnaženju procesa proširenja EU na takozvani “Zapadni Balkan”, a u zemlji se nagađalo hoće li premijeru Plenkoviću poći za rukom staviti u prvi plan europskih procesa neke vitalne interese Hrvatske. Prije svega, razmatralo se, hoće li mu uspjeti otvoriti prostor zemljama iz skupine “prijatelja kohezije” za ravnopravan razgovor o oblikovanju višegodišnjega financijskog okvira EU sa zemljama koje zagovaraju proračunsku štednju.

Bilo je jasno da je malo vjerojatno da bi proračunski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. mogao biti definiran još u vrijeme hrvatskog predsjedanja, nego se očekivalo da to bude za njemačkoga, a premijer predsjedateljice Europskog vijeća ionako više nema ulogu kakvu je nekad imao u usvajanju tog okvira, jer je glavni pregovarač, stalni Predsjednik Europskog vijeća Čarls Mišel, koji se kao sjajan pregovarač u nemogućim uvjetima afirmirao kao premijer Belgije.

Međutim, vjerovalo se da će u toku hrvatskog predsjedništva razgovori o višegodišnjem financijskom okviru biti intenzivni, da će se dogovoriti principi i da će uglavnom biti definirano buduće značenje kohezijskih fondova, onih koji osiguravaju brži razvoj manje razvijenih članica Unije.

BAJKA O TRŽIŠTU RADA

Premijer Plenković nadao se da će u toku predsjedanja moći otvoriti i ozbiljnu raspravu unutar EU o demografskoj politici i politici tržišta rada u Uniji. Prije pandemije, naime, privreda ekonomski najsnažnijih članica snažno je privlačila radnu snagu iz siromašnijih članica i iz europskog susjedstva, pa je taj prostor ostajao ispražnjen od stanovništva i suočavao se s demografskim slomom.

Naglo ispuhavanje nekih od najvažnijih europskih privreda već je izazvao pomutnju. Pokazalo se, na primjer, da je oko 400 tisuća građana Srbije ilegalno, bez dozvola i prijave, radilo u razvijenim europskim državama, a ti neprijavljeni radnici odmah s izbijanjem krize našli su se bez posla, na ulici, bez stanova i socijalne sigurnosti, i morali su se odmah vratiti u domovinu, koja ih baš i nje primila raširenih ruku.

Druge države u regiji nisu imale tako snažan udar povratka, ali, po svemu sudeći, recesijska situacija koja će dočekati sve europske privrede izazvat će i drugi val povratka, sada onih koji su u Zapadnoj Europi imali reguliran boravak. Dakle, problem koji se činio sudbonosnim za manje razvijene države istoka i jugoistoka Europe, mogao bi biti riješen “nevidljivom rukom”.

Međutim, pitanje kakva će biti Europska unija u narednim godinama važnije je i otvorenije nego ikad. Ono se, međutim, neće rješavati raspravom o kohezijskim fondovima, a kohezijska politika, iako je utemeljena na jednom od stupova EU, načelu ravnomjernoga i održivog razvoja, više neće biti glavni iskaz solidarnosti među članicama Europske Unije.

EU I KRIZA

U prvim trenucima krize činilo se da Unija ne djeluje, a da su suverene nacionalne države superiorne Uniji. Riječ je o posve apsurdnoj pretpostavci (o superiornosti zatvorene države) budući da pandemija ne poznaje granice. Jedno od načela upravljanja unutar EU je načelo supsidijarnosti, naime, načelo da probleme valja rješavati na najnižoj razini na kojoj ih je moguće efikasno riješiti.

Zato se na razini Unije kreiraju tek neke restriktivno odabrane javne politike, a zdravstvena politika do sada nije bila jedna od njih. Zato je Unija reagirala presporo, nije imala pripremljene fondove niti zalihe medicinske opreme i zaštitnih sredstava.

U takvim okolnostima reakcija je bila zakašnjela, ali ti fondovi sada nastaju, a predsjednica Europske komisije, barem prema onome što je napisala u svom autorskom tekstu objavljenom u svim državama članicama Unije, vrlo dobro razumije ovaj deficit Unije i zna kako ga otkloniti. Unija je možda izgubila propagandnu utrku s Rusijom, koja je Italiji poslala uglavnom beskorisnu i neupotrebljivu “pomoć” tokom vrhunca pandemijske krize, a sad jednaku propagandnu akciju vodi i u Srbiji, ali solidarnost je profunkcionirala.

Italija, koja je bila u najgoroj krizi nije više sama, a solidarnost su pokazale i najbogatije i najsiromašnije članice Unije, i njene osnivačice i posljednje pristupnice.

Predsjednica Europske komisije Ursula van der Linden u svom programskom tekstu kaže ključnu rečenicu za razumijevanje smisla Europske unije: “…prava se Europa vratila u igru: Europa koja surađuje u ostvarenju onoga što nitko od nas ne bi mogao ostvariti sam”.

SOLIDARNOST

A izlaz iz krize nakon pandemije ono je što niti jedna država ne bi mogla sama. Samo iz zajedničkog budžeta bit će moguće financirati taj novi “Maršalov plan za Europu”. Snažno političko otrežnjenje, koje se događa u državama članicama, otrežnjenje koje je na margine, kamo i spadaju, potisnula populističke i radikalske pokrete, za koje se donedavno činilo da postaju sve snažnijima.

Brza prilagodba europskih monetarnih vlasti novim okolnostima već se vidi u daleko fleksibilnijem odnosu prema javnoj potrošnji i omogućavanju financiranja protukriznih politika zemalja članica. Otvorene su i prve financijske tranše za države u procesu proširenja. Javna potrošnja u Uniji nakon krize će se bitno reformirati, a vjerojatno je izrazito dobro to što racionalna Njemačka, s Angelom Merkel koja je snažnija nego ikad, preuzima od Hrvatske predsjedanje Europskim vijećem.

Autoritet njemačke kancelarke mogao bi pomoći da se uspostavi konsenzus o višegodišnjem financijskom okviru, koji neće biti niti pobjeda zagovornika štednje, a niti “prijatelja kohezije”. Umjesto investicija u infrastrukturu, koje prevladavaju među onim što se financira iz kohezijskih fondova, slijedi, po svemu sudeći, investiranje u restrukturiranje privrede, “resetiranje” onih privreda koje su bile temeljito pogrešno koncipirane, ali i odustajanje od nekih elemenata globalizacije.

Prije svega, seljenja sve proizvodnje u Aziju, zbog čega se u krizi u zemljama članicama često mnoge jednostavne stvari nisu mogle proizvesti.

Javna se uprava u ovoj krizi našla pod neočekivanim udarom, pokazalo se koji su njeni dijelovi suvišni, pokazala se potreba za temeljitom digitalizacijom, čime se otvara prostor za smanjenje broja ljudi zaposlenih u javnoj upravi.

U svim zemljama članicama pokazalo se koje su privredne grane otporne, koje su u krizi poslovale bolje nego ikad, a koje su ugrožene. Određeno ispuhivanje najjačih gospodarstava, posebno onih koja su privlačila velik broj radnika iz siromašnih članica Unije i iz europskog susjedstva, može i za te države biti korisno, a načelo održivoga i ravnomjernog razvoja mora se odraziti na politiku jačanja slabijih privreda unutar Unije.

BRISEL IPAK POSMATRA

Činjenica da je u jeku krize Sjeverna Makedonija postala članicom NATO, ključne euroatlantske organizacije, a da je donesena i dugo odgađana odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o članstvu u Uniji, može biti puka podudarnost, ali može govoriti i o svijesti o potrebi jačanja europskih bokova. U ovoj situaciji proširenje neće biti prioritet, ali neće biti ni na margini europskog interesa, a novi principi će se morati uspostaviti, između ostaloga, i zbog unutarnjih odnosa u Uniji.

Odnos prema “iliberalnim demokracijama” problem je koji se zaoštrio tijekom krize, posebno zbog politike ograničavanja temeljnih ljudskih prava i potiskivanja institucija kontrole u nekim državama članicama.

U takvim uvjetima, autoritarni režim Aleksandra Vučića, koji protuustavno uvodi izvanredno stanje, raspušta parlament i onemogućuje kontrolu, progoni novinare, dakle, gazi temeljna zajednička načela Unije – načelo vladavine prava i načelo zaštite ljudskih prava i sloboda – neće moći imati šansu za napredak u institucionalnom dijalogu.

Pitanje sjedenja na dvije ili tri stolice, s ulizivanjem Kini i Rusiji, sada postaje tek groteskni cirkus, a ne više privid politike ostvarivanja maksimalnih dobiti. U novim okolnostima činjenica da Crna Gora vodi vanjsku politiku posve usklađenu s EU mora postati argument za ubrzanje pristupnog procesa, dok god ta država poštuje temeljna europska načela i dok harmonizira svoje zakonodavstvo i unutarnji poredak sa zajedničkom baštinom Europskih zajednica.

Jednako je i sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Novi pristupni okvir bit će tegoban i zahtjevan, ali po svemu sudeći od članica EU shvaćen kao ambiciozniji nego što je bio nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske 2007.

Hrvatsko presjedanje Vijećem EU neće ostaviti onakav trag kakvom su se u Zagrebu nadali, neće čak biti niti pravi test kapaciteta hrvatske diplomacije i javne uprave, jer se tijekom hrvatskog predsjedanja nisu odvijali uobičajeni politički procesi i procesi oblikovanja javnih politika unutar EU, ali paradoksalno, unatoč nepovoljnim okolnostima, na kraju tog predsjedanja, mimo hrvatskih zasluga, Europska će unija, čini se, ostati zrelija, reaktivnija asocijacija, spremnija na dijalog sa susjedima i na ozbiljno promišljanje o proširenju.

IRINEJ U POSLANICI

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej ponovo je, ovaj put u vaskršnjoj poslanici, kritikovao vlasti u Crnoj Gori i usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti za koji je ustvrdio da je “bezakoni zakon kojim se ukida istina i pravda u Crnoj Gori”.

U podužem tekstu poslanice, srpski patrijarh je više prostora posvetio dešavanjima u Crnoj Gori nego vjernicima SPC na Kosovu.

“Braćo i sestre, sjetimo se naše braće i naših sestara u Crnoj Gori koji trpe veliko bezakonje i nepravdu. Bezakoni “zakoni” ukinuše istinu i pravdu u Crnoj Gori. Nekada ponosna i dična Crna Gora, poznata po čojstvu i junaštvu, danas pokušava da našoj Crkvi otme ono što je vijekovima bilo njeno, ono što je čitav srpski narod sa svojim vladikama, sveštenstvom i monaštvom gradio i stvarao. Svetinje Crne Gore, mnoge od njih starije od same Crne Gore, jesu svetinje naroda i u njima se poje i pojaće se kroz vijekove sveta Liturgija, molitvama svetog Vasilija Ostroškog, svetog Petra Cetinjskog, svetih novomučenika postradalih od nebratske ruke domaćih bogoboraca i molitvama svih svetih ugodnika Božjih”, kazao je Irinej.

I dok je kritikovao vlasti u Crnoj Gori, patrijarh SPC je poručio vjernicima u Srbiji da podrže napore srpske države na suzbijanju koronavirusa.

“Našavši se u ovakvim nevoljama, moramo učiniti sve da sebi i drugima pomognemo, da razumIJemo i podržimo napore i programe nadležnih zdravstvenih, sanitarnih i državnih institucija koje ulažu napore kako bi nas zaštitile od zaraze. Možda nam to trenutno teško pada, ali sve što je na opštu korist moramo prihvatiti i podržati, a sebe i svoje ponašanje tome podrediti”, istakao je on.

TOKOM PANDEMIJE

Crna Gora je od svih zemalja regiona u vremenu pandemije koronavirusa pokazala najmanji stepen brige prema narodu i odobrila najsiromašniji paket pomoći, smatraju u Demokratama Crne Gore.

“Prvi put sa moratorijumima na kredite, drugi put sa obećanom pomoći penzionerima i nezaposlenima od kojih je samo mali broj dobio, treći put sa najavljenom izdašnom kreditnom linijom IRF-a, od koje nije bilo ništa, četvrti put ostavljajući hiljade građana u inostranstvu da se sami snalaze i o svom trošku vrate svojim kućama. Crna Gora je takođe jedina zemlja u Evropi, a možda i u svijetu koja u vrijeme pandemije diskriminiše građane i privredu po raznim osnovama. Tako režimske građevinske firme mogu bez ikakvih sankcija da krše zabrane, a sa druge strane se hapsi sveštenstvo dok vrši vjersku službu ili optužuje za širenje zaraze”, ističe se u saopštenju koje je potpisala poslanica Zdenka Popović.

Kako se dodaje, Vlada Crne Gore je jedina vlada u Evropi koja centralizuje i politizuje humanitarnu aktivnost, suzbijajući svaki drugi pokušaj pomoći, što je pokazala na primjeru hapšenja funkcionera Demokrata na Žabljaku.

Iz ekonomskog ugla, kako ističu, Crna Gora je na začelju, daleko ispod svih zemalja regiona po direktnoj novčanoj pomoći građanima.

“Vlada Crne Gore daje 154 eura ili 70 odsto minimalca za zaposlene u aprilu i po 50 eura za one prijavljene na evidenciju nezaposlenih u martu koji već ne primaju neki vid pomoći. Dakle i ova pomoć od 50 eura je svedena na samo 22 odsto nezaposlenih. Pomoć penzionerima od 50 eura je svedena na 11.500 penzionera od oko 130.000”, ističe se u saopštenju.

U regionu situacija je drugačija, pa će tako, napominju Demokrate, Srbija svakom zaposlenom sljedeća tri mjeseca obezbijediti po 250 eura i svakom punoljetnom građaninu po 100 eura. Mjere koje je opredijelila Vlada Srbije vrijedne su 5,1 milijardu eura. 

Hrvatska je opredijelila po 525 eura svim zaposlenima čiji poslodavac ne posluje redovno zbog mjera. Takvih je u ovoj zemlji oko 400.000. Zatim one kompanije koje su imale pad prihoda od 20 do 50 odsto biće oslobođene od poreza na dobit, dohodak i doprinose za iduća tri mjeseca. One koje imaju pad prihoda veći od 50 odsto biće u potpunosti oslobođeni plaćanja svih poreskih obaveza.

“Albanija će prema dostupnim informacijama svim zaposlenima koji su pogođeni krizom obezbijediti po 220 eura, uz dodatne povoljnosti odlaganja plaćanja zakupa tri mjeseca malim preduzećima, studentima i ugroženim porodicama. Takođe, prema dostupnim podacima Sjeverna Makedonija će svim prijavljenim zaposlenima koji su pogođeni krizom isplatiti 235 eura, a svim onim koji su ostali bez posla 50 odsto prosječne zarade. Vlada Sjeverne Makedonije odlučila je da se radnih obaveza oslobodi po jedan roditelj djece do deset godina, dok ne prorade vrtići i obdaništa, a država na sebe preuzima obavezu plaćanja zarada tih roditelja i u privatnom i u javnom sektoru. Bosna i Hercegovina, za sve osobe koje su ostale bez posla naknadu od 200 – 400 eura. Iz ovih podataka se jasno vidi da je Vlada Crne Gore pružila samo simboličnu, nepotpunu, nedovoljnu i diskriminatorsku pomoć”, poručuju Demokrate.

Kako dodaju, crnogorska vlast nije korigovala ni najskuplju cijenu struje, što su učinile zemlje regiona sa mnogo boljim standardom. Hrvatska za 15%, Slovenija za 30%, iako EPCG kontinuirano ostvaruje ogroman profit i ima prostora za ozbiljno smanjenje.

“Još jednom ukazujemo da je neophodna hitna finansijska pomoć od jedne prosječne neto zarade svim domaćinstvima koja imaju tri i više članova, odnosno u iznosu od jedne minimalne zarade svim domaćinstvima koja imaju jedan ili dva člana, jer će ta sredstva na kraju građani svakako upumpati u sistem, tako da će ova mjera imati multiplikativni efekat. Neophodna je garancija zaposlenima u javnom sektoru, izuzev javnih funkcionera, kao i penzionerima, da im ni u kom slučaju neće biti smanjena primanja i da će ona biti redovna. Obzirom na to da se EPCG nalazi u većinski državnom vlasništvu, a da su računi za struju jedna od najznačajnih stavki u mjesečnim troškovima domaćinstva, a kako su građani prinuđeni da borave u domovima i stvaraju mnogo veću potrošnju nego obično, solidarno bi bilo da EPCG za 60 odsto umanji cijenu struje u mjesecima trajanja ove krize, kao i da posebno pogođeni korisnici imaju mogućnost otplate na odloženo, nakon završetka epidemije. Tako bi novac građani usmjeravali na osnovne životne namirnice, a ne na gomilanje ekstra profita EPCG”, poručuju u Demoktarama.

Na žalost, zaključuju Demokrate, iz svega je jasno da je DPS vlasti isključivi interes profit, politički i finansijski, a ne očuvanje stabilnosti ekonomije i standarda građana.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE

Mjere će trajati dok god bude trajala epidemiološka situacija i ne bi se trebalo baviti procjenom rokova, pa ni sa aspekta predstojećih izbora. Provjera povjerenja od građana biće sprovedena u razumnom i zakonskom roku. Izazovi su pred nama, a mi smo spremni da opravdamo povjerenje u državne institucije – kazao je u intervju za praznični trobroj Pobjede Ivan Brajović, predsjednik Skupštine Crne Gore.

Zakazali ste plenarnu sjednicu za 22. april, zašto ne ranije?

BRAJOVIĆ: Aktuelna dešavanja treba posmatrati u širem društvenom i političkom kontekstu, posebno sada u situaciji zdravstvene krize nesagledivih razmjera i opasnosti sa kojom se svijet suočava. Zdravstvena ugroženost i nove nepredvidljive okolnosti uz mnogo nepoznanica nameću drugačija ponašanja i za institucije i pojedince, a kvalitet rada i rezultati zavise od svih učesnika. Upravo u takvim okolnostima funkcioniše Skupština Crne Gore i upravo su poslanici pokazali odgovornost prema opštim interesima građana i države.

Od početka epidemije, Kolegijum predsjednika Skupštine je u gotovo stalnom zasjedanju. U ovom tijelu su svi šefovi poslaničkih klubova zastupljenih u parlamentu, pa njegov sastav reprezentuje izabrane poslanike. Pored internih sastanaka, Kolegijum je više puta za ovih mjesec i po zasjedao u proširenom sastavu sa brojnim pozvanim učesnicima. Najčešće su to bili predstavnici Vlade, ali i privrede, finasijskih institucija, sindikata i drugih. Izvještavani smo o statusu, planovima, aktivnostima, setu mjera, a poslanici su predstavili svoje viđenje tih prijedloga i dali sugestije kako bi se došlo do najboljih rješenja u ovoj istinski izazovnoj situaciji. Apsolutni prioritet je, naravno, očuvanje zdravlja nacije sa što manjim brojem zaraženih, a potom očuvanje socijalno-ekonomske stabilnosti i planiranje potrebnih mjera u periodu koji slijedi. Skupština je i tako djelovala u okviru svojih nadležnosti.

Opredijelili smo se za model funkcionisanja koji podrazumijeva očuvanje stabilnosti i ustavne odgovornosti parlamenta, koji je moguć u okolnostima ograničavajućih preporuka zdravstvenih institucija.

Nakon prostora koji smo ostavili da se i izvršna vlast prilagodi novim okolnostima, imajući razumijevanja da se ni sjednice Vlade ne održavaju na dosadašnji način, te da i ministarstva funkcionišu smanjenim kapacitetima, na Kolegijumu smo usaglasili termin i način rada plenarne sjednice za srijedu 22, kao i sjednice posvećene premijerskom satu za 29. april. Biće prilike da se i u toj formi razmijene mišljenja o svemu. Tražili smo od Vlade Informaciju o do sada urađenom po pitanju saniranja nastale situacije, kao i planovima za kratki i duži rok. Dali smo korisne sugestije i vjerujem da će prijedlozi poslanika pažljivo biti razmotreni.

Kako funkcioniše Skupština u ovoj situaciji?

BRAJOVIĆ: Mi smo postupili po preporukama stručnjaka i zaštititili smo zaposlene u Skupštini i njihove porodice, kao i poslanike i njihove porodice, što smatramo odgovornim činom i doprinosom mjerama koje kao što vidimo, daju rezultate.

Što to konkretno znači?

BRAJOVIĆ: Smanjili smo broj prisutnih u zgradi Skupštine, a osim obaveznih dežurstava svih sektora, poslovanje smo preselili i na internet platforme. U međuvremenu su napravljene tehničke pripreme koje omogućavaju online rad skupštinskih tijela, što je ovih dana djelimično i realizovano. Iako se Skupština od proglašenja epidemije još nije sastajala u uobičajenom formatu, skoro svi poslanički klubovi pokazali su saglasnost i dali značajan doprinos da se rad Kolegijuma odvija na ovakav društveno odgovoran način. Pri tome moram reći da su parlamentarizam i demokratija mnogo više od statističkog posmatranja i brojanja održanih sjednica.

Vašim prethodnim pitanjem pretpostavljam da aludirate na one učesnike političkog života, bilo da su pojedinci, političke partije ili dio civilnog sektora, koji svoju inferiornost žele da nadomjeste prisustvom u javnom životu isključivo kroz dovođenje u pitanje dosadašnjih mjera nadležnih organa na zaštiti zdravlja građana.

Kako planirate da organizujete plenarnu sjednicu? Da li ćete primijeniti iskustva mnogih drugih parlamenata, koji su ogranizovali rad sa manjim borjem poslanika u planarnoj sali zbog pandemije?

BRAJOVIĆ: Kao što sam rekao, djelovaćemo odgovorno poštujući preporuke nadležnih u skladu sa društvenom ulogom i ustavnim ovlašćenjima. Iskustva parlamenata su različita. Od početka epidemije pratimo dešavanja u drugim parlamentima, kako u regionu tako i u EU. Komuniciram i sa predsjednicima parlamenata iz regiona, imali smo i zajedničku inicijativu prema Evropskom parlamentu i Evropskoj komisiji u vezi sa mjerama koje olakšavaju borbu protiv COVID 19. Jedan od prijedloga koji su kasnije uputila i ministarstva vanjskih poslova regiona, urodio je plodom.

Svaki od parlamenata funkcioniše na svoj način, neki su u potpunosti zaustavili rad, a drugi su se prilagodili lokalnim prilikama. Crna Gora se i u ovom segmentu organizovala u skladu sa procjenom situacije u državi i preporukama nadležnih tijela, bez pukog preslikavanja tuđih rješenja. Rezultati su nam za sada za pohvalu i ugled.

S obzirom na to da će pandemija potrajati i privremene mjere Vlade najmanje do kraja maja, šta će biti sa parlamentarnim izborima?

BRAJOVIĆ: Mjere će trajati dok god to bude nalagala epidemiološka situacija i ne treba se baviti procjenom njihovih rokova, pa ni sa aspekta predstojećih izbora. Siguran sam da nam je svima prioritet očuvanje zdravlja građana, njihovih radnih mjesta u najvećoj mogućoj mjeri i ekonomske stabilnosti i razvojne perspektive države. U vezi sa tim, u narednim mjesecima pa i dalje, ima zaista mnogo posla. Provjera povjerenja od građana biće sprovedena u razumnom i zakonskom roku. Izazovi su pred nama, a mi smo spremni da opravdamo povjerenje u državne institucije.

Vjerujete li da je moguće realizovati inicijativu političkog direktora DPS i potpredsjednika parlamenta Branimira Gvozdenovića da se usvoji rezolucija o političkom jedinstvu u vrijeme pandemije, s obziom na to da se dio opozicije izjasnio da je ta incijativa zakasnila?

BRAJOVIĆ: Česte sjednice Kolegijuma predsjednika rezultirale su intenzivnijom komunikacijom poslaničkih klubova i predstavljanjem različitih ideja u prevazilaženju svih aspekata ove situacije. Svaki prijedlog usmjeren na društvenu koheziju, posebno u vrijeme epidemije, treba da bude uzet u razmatranje. Pomenuta rezolucija je samo jedna od inicijativa, a očekujem da konstruktivnih bude što više. Od početka mandata pokazao sam spremnost za razgovor o svim prijedlozima koji su u domenu realnog, a mogu doprinijeti razvoju parlamentarne demokratije.

Vjerujem da je pred nama period kada moramo da sagledamo posljedice i saniramo ne samo zdravstvene probleme, već i one ekonomske i socijalne. Zbog svih izazova ne smijemo da dozvolimo da se naruši vladavina prava i upravo tu vidim ključnu ulogu parlamenta koji u situaciji ograničavanja građanskih prava i sloboda zarad očuvanja zdravlja, mora da održi povjerenje građana u demokratiju i institucije. Većina mojih kolega poslanika je već pokazala zavidnu ljudsku solidarnost i razumijevanje i to je neupitno. Očekujem da taj doprinos damo svi i u profesionalnoj ravni, odolijevajući izazovima pretjeranog medijskog eksponiranja.

DEMOKRATE

Sjednice Skupštine Crne Gore i skupštinskih odbora, ne mogu se održavati elektronskim putem, poručuju iz Demokratske Crne Gore.

“U Poslovniku apsolutno nigdje, ni u jednom članu ili stavu, nema uporišta za održavanje elektronskih sjednica, ni u jednom obliku. Virtuelna skupština, skajp kvorum i elektronski legitimitet, nepoznanice su za važeći Poslovnik. Prema tome, sve odluke koje bi na taj način bile donijete, kako na Odborima, tako i na samoj Skupštini, biće i pravno nevažeće i politički ništavne”, poručuju Demokrate. 

Kažu da član 222 Poslovnika propisuje da se organizacija i rad Skupštine u slučaju vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili rata, uređuje posebnom odlukom, a u Crnoj Gori ta stanja nijesu proglašena, te za sjednice Skupštine i skupštinskih odbora, isključivo važe opšta pravila Poslovnika.

”Ovo je i takođe razlog više da se prisustvom takvim i sličnim sjednicama, bilo da je riječ o plenumu, ili o odborima, ne treba davati legitimitet. Naročito ovoj vlasti koja ruši osnovna pravna načela i planira pljačku budžetskog novca, ne treba davati legitimitet, pogotovo ne skajp kvorumom”, poručuju Demokrate.

SDP

Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD) spriječili su na skupštinskom Odboru za ekonomiju raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o Prijestonici, saopštili su predstavnici Socijaldemokratske partije (SDP) koji su ih i predložili.

Iz Opštinskog odbora (OO) SDP Cetinje su ih ponovo pozvali da glasaju, kako bi se predložene izmjene i dopune ipak našle na dnevnom redu predstojeće sjednice crnogorskog parlamenta.

“Poziv se posebno odnosi na poslanike sa Cetinja koji imaju priliku da pokažu da im je interes sugrađana važniji od partijskog interesa i glasačke discipline”, navodi se u saopštenju OO SDP-a.

Predloženim izmjenama Zakona o Prijestonici se daje mogućnost preusmjeravanja sredstava sa pozicije kapitalnih investicija na finansiranje podrške građanima i privredi u okolnostima izazvanim korona virusom.

“DPS i SD poslanici su odbijanjem rasprave o navedenim izmjenama pokazali po ko zna koji put da ih Cetinje ne zanima osim pred izbore i da ih ne interesuju stotine Cetinjana čiji su poslovi zatvoreni i koji zbog toga neće primiti platu, platiti račune, stanarinu i imati mogućnost da prežive”, rekli su iz SDP-a.

Iz SDP-a su poručili da poslanike vlasti ne zanimaju građani Cetinja – ugostitelji, zanatlije, taksisti, cvjećari, frizeri i brojni drugi čiji su poslovi pred gašenjem.

ŠKRELJA

Administrativni odbor Skupštine, dok traje pandemija koronavirusa, neće raspravljati o kažnjavanju poslanika koji neopravdano ne učestvuju u radu parlamenta, kazao je predsjednik Odbora Luiđ Škrelja.

Skupština je ranije usvojila izmjene skupštinskog Poslovnika kojim je predviđeno da će se poslanik koji neopravdano ne učestvuje u aktivnostima parlamenta, na redovnom zasijedanju, duže od 30 dana kazniti novčano 50 osto od njegove plate.

Škrelja je kazao Pobjedi da su zbog pandemije koronavirusa i cjelokupne situacije u državi odlučili da ne raspravljaju o kažnjavanju poslanika i smanjenju zarada.

“Smatram da to u ovom trenutku ne bi bilo u redu, da pored svega što se dešava, donosimo odluku o kažnjavanju zbog nedolaska na sjednice”, rekao je Škrelja.

On je najavio da će Odbor na narednoj sjednici raspravljati o postupku imenovanju predsjednika i šest članova Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade i predlogu za imenovanje savjetnice potpredsjednika Skupštine Crne Gore.

NIKOLIĆ PORUČIO

Poslanik i portaparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić kazao je u intervjuu za Pobjedu da je vladajuća stranka otvorena za sve prijedloge opozicije.

“Demokratska partija socijalista je apsolutno zainteresovana da čuje sve prijedloge koje bilo koji društveni subjekt ima. I čini mi se da takva okolnost nije nešto što nas karakteriše samo u ovom izazovnom trenutku po crnogorsku javnost, već smo takvu širinu pokazali i dokazali nebrojeno puta”, rekao je Nikolić.

Na pitanje u kojoj mjeri će biti prihvaćeni sada već brojni prijedlozi opozicije koji se tiču Vladinih socio-ekonomskih mjera u vremenu pandemije korona virusa, Nikolić kaže da to zavisi od više faktora.

“Da li će oni biti i prihvaćeni to zavisi prije svega od njihove ekonomske racionalnosti i finansijske utemeljenosti u realnim mogućnostima u datom trenutku”, naveo je Nikolić.

Kaže da bi usvajanje Rezolucije o političkom zajedništvu i eventualnom formiranju posebnog Odbora, u ovom trenutku bio iskorak.

“Kakav će biti odgovor ostalih političkih subjekata, ostaje da se vidi, nadamo se da ćemo svi zajedno prevazići pojedinačne interese i pokazati odgovornost. Za sada ne mogu preciznije odgovoriti budući da rješenje nije izvjesno, ali je svakako dobro što se o tome razgovara”, naveo je Nikolić.

Vjeruje da Crna Gora može biti ponosna reakcijom nadležnih državnih organa koja je bila pravovremena i efikasna.

“Posljedica toga je da je Crna Gora jedna od rijetkih država koja nema uvedeno vanredno stanje od zemalja regiona, da smo zadržali izvjestan nivo ekonomske aktivnosti, a da sa druge strane imamo najnižu stopu smrtnosti od pomenutog virusa od zemalja bivše Jugoslavije kao i da smo drugi po broju testiranja. Dakle, zdravstveni sistem je apsolutno opravdao povjerenje i pokazao opravdanim politiku Vlade da njegovo jačanje bude jedan od prioriteta u njenom radu. Vjerujem da smo kao država pokazali institucionalnu snagu i ozbiljnost da se nosimo i sa najtežim izazovima kakavje ovaj sa kojim smo trenutno suočeni”, ističe Nikolić.

Jedno istraživanje je, podsjeća, pokazalo da mjere Vlade podržava oko 95 odsto građana Crne Gore što je izuzetan rezultat.

“Ipak, možemo registrovati i da pojedine opozicione političke partije, a pogotovo njihovi lideri, nijesu dorasli ovoj situaciji, te da iz dana u dan čujemo njihove politikanske nastupe koji su usmjereni isključivo na pokušaj podizanja sopstvenog rejtinga i nanošenja štete Demokratskoj partiji socijalista. Kažem, registrovali smo to veoma jasno, ali smo ipak potpuno jasnog stava da ovo nije vrijeme za politička prepucavanja i ubiranje sitnih političkih poena, te smo stoga i prećutali sijaset uvreda, neistina i drugih besmislica koje su lansirane na naš račun prethodnih dana”, zaključio je Nikolić.

Možemo biti, kaže Nikolić, zadovoljni reakcijom naših spoljnopolitičkih partnera – EU i NATO-a, pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da se i gotovo sve ove države same takođe suočavaju sa virusom kovid-19 i to u mnogo dramatičnijim razmjerama nego što je slučaj u Crnoj Gori.

“Ipak, spremnost da se i u takvim okolnostima pomogne drugome, pokazatelj je da u EU i danas stanuju one osnovne vrijednosti zajedništva i solidarnosti na kojima je Unija nastala nakon Drugog svjetskog rata. Vjerujem da su i posljednje okolnosti i reakcija Crne Gore pokazale svima, pa i Evropskoj uniji, da institucionalno napredujemo iz dana u dan te da bi proces pregovora trebao da dobije svoju realnu dinamiku. Ukoliko to bude slučaj, vjerujem da se za već par godina možemo naći među članicama ove prestižne organizacije”, zaključio je Nikolić.