VUJOVIĆ

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović smatra da treba smanjiti procenat izdvajanja za redovan rad političkih partija, ali ne i za finansiranje predizborne kampanje koji treba da ostane isti kao prije krize izazvane pandemijom.

“CeMI se, kao i druge nevladine organizacije koje se bave finansiranjem političkih partija u Crnoj Gori, zalagao za manji procenat budžetskih izdvajanja za redovan rad političkih partija. Sadašnje rješenje da se za njihov rad izdvaja 0.5 + 0.05 odsto tekućeg nacionalnog, a 1,1 do tri odsto lokalnog budžeta predstavlja preveliko izdvajanje. Na nacionalnom nivou partije će ove godine prihodovati oko osam miliona eura. Tome se dodaju prihodi sa lokalnog nivoa, za rad poslaničkih klubova, te privatne donacije… To je izuzetno puno novca”, kaže Vujović.

Međutim, kako dodaje, ne smijemo zanemariti činjenicu da se u naredna dva do tri mjeseca očekuje raspisivanje parlamentarnih izbora.

“Kada se tome doda da političke partije nijesu mogle da organizuju redovan rad svoje mreže, treba učiniti sve da se ne ugroze fer uslovi za održavanje izbora, odnosno za rad političkih partija u predizbornoj kampanji”, ocjenjuje Vujović u razgovoru za Dnevne novine.

Vujović ističe da je veoma važno da svi subjekti učine napor da se sa što manje negativnih posljedica sanira stanje nastalo pandemijom COVID-19 virusa, ali ne po cijenu urušavanja demokratije, te fer uslova za održavanje parlamentarnih izbora.

Takođe, kako naglašava, treba biti obazriv da se mjere štednje ravnomjerno rasporede na što više korisnika budžeta, a nikako samo na neke kako je ranije bilo prilike da se čuje kad su stizali prijedlozi da se ukinu sva sredstva za rad nevladinih organizacija.

“Potrebno je smanjiti procenat izdvajanja za redovan rad političkih partija, ali ne i za finansiranje predizborne kampanje koji treba da ostane isti kao prije pandemije. Moramo biti svjesni da državni organi ne treba da ura de ništa što može narušiti izborni proces”, kazao je on.

Međutim, dodaje, ne postoji razlog da Crna Gora i dalje bude zemlja sa najvećim procentualnim budžetskim izdvajanjima za redovan rad političkih partija u Evropi.

“Taj procenat treba smanjiti, ali da se ne ugrozi njihov nesmetan rad. Ne smijemo kao društvo zaboraviti da su partije, što god o njima mislili, ipak stubovi demokratije. Ne treba, ionako slabe stubove, dodatno činiti nestabilnijim. No, svakako, ne treba ni praviti od partija isključivo budžetske korisnike, koji svoj rad finansiraju isključivo iz budžeta. Potrebno je partije motivisati da povećaju prihode od svojih podržavalaca i članova”, zaključuje Vujović.

PRIJEDLOG DPS-A

Vladajuća koalicija podnijela je Skupštini Crne Gore prijedlog dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojom se omogućava produženje mandata lokalnom parlamentu u slučaju da on ističe „i za vrijeme vanredne situacije“, a ne samo vanrednog stanja.

Dopunom člana 37. Zakona o lokalnoj samoupravi omogućava se produženje mandata Skupštine u slučaju da on ističe i za vrijeme vanredne situacije, a najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su je izazvale. Na taj način će se, osim vanrednog stanja, obuhvatiti i vanredna situacija.

„Ovim će se omogućiti lokalnoj samoupravi da nastavi obavljanje poslova iz svoje nadležnosti zarad ostvarenja pretpostavljenog javnog interesa, sve do datuma održavanja izbora, odnosno konstituisanja novog saziva Skupštine, kada se za to budu stekli uslovi”, navodi se u prijedlogu dopune.

Dopunom je propisano stupanje na snagu zakona danom objavljivanja u ,,Službenom listu Crne Gore“, zbog nastale epidemiološke situacije i neometanog funkcionisanja lokalne samouprave nakon isteka mandata Skupštine u vrijeme vanredne situacije, saglasno odredbi dana 146 stav 2 Ustava Crne Gore.

“U skladu sa članom 151 Poslovnika Skupštine Crne Gore smatramo da je ovaj zakon neophodno donijeti po skraćenom postupku, imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju u Crnoj Gori, jer bi nedonošenje ovog zakona moglo da prouzrokuje štetne posljedice”, obrazložili su predlagači – sedam poslanika vladajuće koalicija.

Aktuelnim Zakonom o lokalnoj samoupravi, u članu 37 čija dopuna je predložena, navodi se da mandat Skupštine traje četiri godine.

“Mandat Skupštini može prestati prije isteka vremena na koje je izabrana, raspuštanjem ili skraćenjem mandata. Ako mandat Skupštine ističe za vrijeme vanrednog stanja, mandat joj se produžava, najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje. U slučaju prestanka mandata Skupštine prije isteka vremena na koje je izabrana, predsjednik Crne Gore raspisuje izbore narednog dana od stupanja na snagu Odluke o raspuštanju, odnosno od stupanja na snagu Odluke o skraćenju mandata Skupstine”, navodi se u članu 37 aktuelnog Zakona.

Prijedlog dopune potpisali su Marta Šćepanović (DPS), Genci Nimanbegu (Forca), Andrija Popović (LP), Adrijan Vuksanović (HGI), Jovanka Laličić (DPS), Ervin Ibrahimović (BS) i Boris Mugoša (SD).

JOKOVIĆ

Predsjednik SNP-a Vladimir Joković smatra da je Mitropolija crnogorsko-primorska predmet napada brojnih funkcionera vlasti, iako se, kako kaže, pridržava svih mjera i preporuka NKT-a od početka vanredne situacije.

On se danas sastao sa ambasadorom Srbije u Crnoj Gori Vladimirom Božovićem, a na sastanku je poručeno da odnosi između Crne Gore i Srbije moraju biti na znatno višem nivou nego što su trenutno.

“Ekonomska saradnja je dobra, ali i tu postoji prostor za poboljšanje, a vlade dviju država treba u kontinuitetu da rade na tome”, naveo je Joković.

Božović je naglasio značaj susreta sa predstavnicima SNP CG, kao partije koja je igrala i igraće veliku ulogu u političkom životu Crne Gore.

Sagovornici su se takođe kritički osvrnuli na nedeljno zadržavanje mitropolita Amfilohija u Centru bezbjednosti Podgorica, ističući da on uživa ogroman ugled ne samo u Crnoj Gori i Srbiji, već u cijelom pravoslavnom svijetu, te da nisu preduzete sve mjere zaštite prema njemu. To je naročito važno, kako su istakli, zato što mitropolit Amfilohije ima preko 82 godine i spada u visoko rizičnu grupu potencijalno obeljelih od virusa.

Sagovornici su pozdravili poziv Mitropolije crnogorsko-primorske građanima da Vaskrs proslave u svojim domovima i da se na taj način ispoštuju mjere NKT-a.

SNP

Osim odlaganja plaćanja računa za struju za vrijeme trajanja krize, mora se naći način smanjenja naplate usluga za električnu energiju, minimum za 50 odsto, saopštili su iz Socijalističke narodne partije (SNP).

Iz te partije su ukazali visoke račune za struju, zbog kojih im se, kako navode, građani svakodnevno javljaju.

“SNP je na samom početku krize pozvala na solidarnost i činjenicu da svi skupa podijelimo teret novonastale situacije. U tom pravcu smo predložili da jeftina tarifa duže traje u toku dana, te da računi budu manji, imajući u vidu njeno korišćenje u ovim teškim danima”, navode iz partije.

Navode da su se i prije ovoga plaćali ubjedljivo najskuplju struju u regionu.

MANS

Crnoj Gori potreban je Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) koji će onemogućiti zloupotrebe i osigurati da građani u punom kapacitetu uživaju Ustavom garantovano pravo da znaju kako se troši njihov novac, saopšteno je iz MANS-a.

„Zadovoljni smo što je pritisak domaće i međunarodne javnosti donio konkretan rezultat i što su u Ministarstvu javne uprave (MJU) ipak prepoznali važnost Zakona o SPI i odložili javnu raspravu nakon epidemije koronavirusa“, naveli su iz te NVO.

Iz MANS-a su kazali da je odlaganje javne rasprave tek prvi korak ka onome što bi trebalo da bude odgovoran odnos prema reformi državne uprave, kada je u pitanju njena transparentnost.

Iz te NVO naveli su da očekuju da MJU nastavi da unapređuje Zakon o SPI sa svim zainteresovanim stranama, kako bi na kraju tog procesa imali pravni propis koji štiti javni interes, a „ne služi kao paravan za zadovoljenje onih privatnih i političkih“.

„U godini kada nas osim saniranja posljedica epidemije očekuju i naredni parlamentarni izbori, Crnoj Gori je potreban Zakon o SPI koji je lišen prostora za bilo kakve zloupotrebe i koji će osigurati da građani u punom kapacitetu uživaju Ustavom garantovano pravo da znaju kako se troši njihov novac“, kaže se u saopštenju.

Iz MANS-a su rekli da se Crna Gora ove godine suočava sa možda najvećim izazovom u svojoj modernoj istoriji, pa je potrebno da svaki dio državnog aparata pokaže da prepoznaje i prihvata odgovornost za svoje odluke.

„Zbog toga smo i apelovali na MJU da shvati ozbiljnost situacije u kojoj se svi nalazimo i tražili da se javna rasprava o izmjenama tog Zakona odloži dok se ne steknu svi potrebni uslovi da su o tom važnom pitanju organizuje javna diskusija kakvu zaslužuje“, dodali su iz te NVO.

NAREDNIM MJERAMA

Socijalistička narodna partija uputila je zahtjev Vladi da prvim narednim mjerama dodijeli jednokratnu pomoć svim studentima. Predlažu da se studentima, do kraja akademske godine ne naplaćuju bilo kakva finansijska opterećenja, kao što se moraju osloboditi i plaćanja usluga prevoza u gradu, u kom studiraju.

”U vladinom paketu mjera zaboravljen je veliki broj ljudi. Među onima koji čekaju pomoć su i studenti. Mnogi od njih rade, kako bi finansirali svoje studiranje, a neki od njih čak pomažu i svoje roditelje. Pri svemu tome ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da ogroman broj njih svoj studentski život vodi plaćajući visoke podstanarske dažbine”, poručuju iz SNP-a.

Iz SNP-a kažu da su sigurni da u budžetu Crne Gore ima dovoljno novca za ove namjene.

”U to nas uvjerava i činjenica, koju smo više puta podvukli, da je Vlada mnogo puta oprostila dugove najvećim dužnicima bliskim vlasti, kao što je podržavala neuspješna preduzeća poput  Montenegroerlajnza, koji je samo prošle godine dobio pomoć od čak 155 miliona eura”, saopštili su iz SNP-a. 

Poručuju da se tako moraju naći sredstva i za budućnost naše države, koju predstavljaju studenti.

LIBERALNA PARTIJA

Prema istraživanju političkog javnog mnjenja koje je vršila beogradska agencija House of Win na reprezentativnom uzorku od 1100 ispitanika u periodu od 6. do 9. aprila vladajuću koaliciju u Crnoj Gori trenutno podržava preko 55 odsto ispitanika, saopšteno je iz Liberalne partije.

“Istraživanje je pokazalo da su sve partije vladajuće koalicije zabilježile rast podrške u crnogorskoj javnosti što je potvrda ispravne politike koju vodi vladajuća većina”, navodi se u saopštenju.

Liberalna partija će, kako su saopštili, nastaviti da opravdava povjerenje građana.

“Liberali će kao dio vladajuće većine nastaviti da proaktivno djeluju i sprovode svoje programske ciljeve u najboljem interesu svakog čovjeka u Crnoj Gori, što građani jasno prepoznaju i vrednuju”, zaključili su iz LP.

MIKIĆ

Demokratska partija socijalista (DPS), predlogom o osnivanju posebnog skupštinskog odbora koji bi se bavio pitanjem epidemije korona virusa, pokazuje da se plaši preuzimanja odgovornosti, smatraju u Građanskom pokretu (GP) URA.

Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović najavio je formiranje posebnog skupštinskog odbora koji bi se bavio pitanjem epidemije korona virusa i posljedicama po društvo i ekonomiju Crne Gore.

Izvršni direktora GP URA Zoran Mikić kazao je da je najava Gvozdenovića, “vrhunac licemjerne politike DPS-a” jer, kako je rekao, u posljednjih deset dana pozivaju na jedinstvo i ostavljanje razlika po strani i istovremeno odbijaju sve stručne savjete, dobre prijedloge i inicijative od onih koji politički misle različito od njih.

„Očigledno je da se DPS plaši da preuzme odgovornost i žele da nađu način da podijele odgovornost sa drugima“, rekao je Mikić agenciji Mina.

On je kazao da je višegodišnja loša i neodgovorna socio-ekonomska politka DPS-a, sada došla na naplatu, čije posljedice osjećaju najviše građani posebno ugrožene kategorije stanovništva.

Mikić je naveo da je URA spremna da bude podrška građanima u svakoj situaciji ali „šta god Gvozdenović predloži to je unaprijed već sumnjivo“.

„Ovo je specifičan društveni momenat koji iziskuje veliku odgovornost svih i kada svi treba da zanemarimo političke i druge razlike koje postoje među nama i usmjerimo energiju na kreiranje mjera i rješenja koja će olakšati život građana“, poručio je Mikić.

Prema njegovim riječima, URA se od osnivanja trudi da djeluje konstruktivno, i da kreira mjere i prijedloge u korist svih građana

„Do sada smo predložili više konkretnih rješenja i prijedloga od kojih su nekih i usvojeni od strane Vlade“, naveo je Mikić.

On je rekao da je licemjerno pozivati na razgovore i formiranje posebnog odbora, jer u Nacionalnom koordinacionom tijelu (NKT) nijesu uključeni svi relevantni stručni pojedinci.

„Tu ne mislimo na političare već na istaknute ljekare, predstavnike sindikata i dokazane stručnjake koji su sada u penziji ali imaju veliko iskustvo u borbim sa epidemijama u prošlosti“, dodao je Mikić.

Paradoksalno je, kako je naveo, pričati o skupštinskom odboru, bez postojanja spiska ljudi koji sjede u NKT-u i koji faktički upravljaju državom.

Odgovarujući na pitanje da li bi URA razmotrila odluku o bojkutu Skupštine, ukoliko bi došlo do formiranja skupštinskog odbora koji bi se bavio pitanjem epidemije koriona virusa, Mikić je podsjetio da je URA jedina partija koja je principijelno ostala do kraja u bojkotu državnog parlamenta u skladu sa opozicionom dogovorom iz oktobra 2016. godine.

„Zbog težine aktuelne situacije spremni smo za one aktivnosti koje su usmjerene za dobro građana i tim aktivnostima ćemo dati doprinos u formi i modelu koji je najefikasniji, ali u simuliranju demokratije i demokratskih procesa nećemo učestvovati“,poručio je Mikić.

SDP

Poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) predali su u skupštinsku proceduru četiri predloga zakona, čijim bi usvajanjem i primjenom, kako tvrde, bile ublažene posljedice aktuelne krize za značajan broj građana i preduzeća.

Poslanici SDP-a su, na konferenciji za novinare, kazali da su u skupštinsku proceduru predali Predlog zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza korisnika kredita, kao leks specijalis.

Oni su predali i predloge dopuna zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, porezu na dohodak građana i o Prijestonici.

“Poslanici SDP su saopštili da očekuju da će predsjednik Skupštine, Ivan Brajović, na prvoj sjednici parlamenta, koja se očekuje krajem aprila, uvrstiti te zakone u dnevni red”, navodi se u saopštenju SDP-a.

Zamjenik predsjednika SDP-a, Raško Konjević, je predstavljajući Predlog zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza korisnika kredita, ponovio stav te partije da je nedopustivo u postojećoj situaciji omogućiti bankama da krizu iskoriste za zaradu na teret građana i privrede u uslovima epidemije.

On je naveo da su banke, u prošloj godini, imale profit od građana i privrede oko 50 miliona EUR.

“Stoga bi bilo fer i minimum korektnog odnosa i razumijevanja trenutne krize, da se ne obračunavaju kamate za period od tri mjeseca i time pokažu elementarna solidarnost i podijeli teret krize sa državom, preduzećima i svim građanima Crne Gore”, smatra Konjević.

SDP zbog toga traži usvajanje predloženog zakona kojim bi se onemogućilo obračunavanje kamata za period odlaganja kredita za građane i privredu.

“To tim prije jer je javnost dovedena u zabludu izjavama guvernera Centralne banke, Radoja Žugića, koji je obećao da ovih kamata neće biti. Veliki broj naših građana i preduzeća je zaključio aranžmane sa bankama i opravdano je očekivanje da njihove rate neće biti uvećane nakon perioda moratorijuma”, naveo je Konjević.

On je dodao da tim zakonom SDP želi da ispravi nepravdu prema građanima, omogućavajući im da kroz odlaganje kredita nemaju nikakvih dodatnih troškova koji bi im otežali ionako tešku situaciju zbog okolnosti trajuće krize.

Potpredsjednik SDP-a, Bojan Zeković, rekao je da predložene dopune zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i o porezu na dohodak fizičkih lica omogućavaju otpis svih doprinosa i poreza za sva preduzeća čiji je rad bio zabranjen tokom krize.

On je kazao da predložene dopune daju mogućnost Vladi da otpiše dio poreza i doprinosa kompanijama čiji je rad bio otežan ili ugrožen tokom trajanja krize.

Zeković smatra da nije fer da se naplaćuju obaveze zaposlenima i privrednicima u periodu kada oni ne mogu da ostvaruju prihode odlukama nadležnih organa.

“Tim rasterećenjem poslodavaca se u stvari olakšava položaj zaposlenih u tim preduzećima, s obzirom na to da će više sredstava biti na raspolaganju za pokrivanje zarada zaposlenih”, objasnio je Zeković.

On je naveo da mjere, koje je povodom tog pitanja nedavno usvojila Vlada, nijesu dovoljne i da SDP kroz predlaganje zakona želi da tu materiju reguliše na mnogo pravedniji i pošteniji način.

Predsjednik Opštinskog odbora (OO) SDP Cetinje, Boris Kaluđerović, predstavio je dopune Zakona o Prijestonici, čija je suština davanje mogućnosti da se sredstva iz kapitalnog budžeta preusmjere na urgentnu pomoć građanima i privredi Cetinja.

“Ovo su nepredviđene situacije, a veliki broj građana Cetinja, kao uostalom i svih krajeva Crne Gore, je u ekonomskim problemima. Stoga smatramo opravdanim da se sredstva iz Zakona iskoriste za spašavanje privrede i egzistencijane potrebe građana Cetinja”, zaključio je Kaluđerović.

SKUPŠTINA

Kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore sjutra bi trebalo da nastavi raspravu o aktivnostima parlamenta i drugih institucija o socijalnoj i ekonomskoj održivosti u okolnostima pandemije koronavirusa.

Saopšteno je da su sjednicu u utorak pozvani ministar rada i socijalnog staranja, direktor Uprave za inspekcijske poslove i generalni sekretari Saveza Sindikata Crne Gore i Unije slobodnih sinikata.

Planirano je da sljedeća sjednica Skupštine bude održana do kraja aprila.

Saopšteno je da su stvoreni su tehnički preduslovi da radna tijela zasijedaju i putem video konferencijskog sistema.