SDP

Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD) spriječili su na skupštinskom Odboru za ekonomiju raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o Prijestonici, saopštili su predstavnici Socijaldemokratske partije (SDP) koji su ih i predložili.

Iz Opštinskog odbora (OO) SDP Cetinje su ih ponovo pozvali da glasaju, kako bi se predložene izmjene i dopune ipak našle na dnevnom redu predstojeće sjednice crnogorskog parlamenta.

“Poziv se posebno odnosi na poslanike sa Cetinja koji imaju priliku da pokažu da im je interes sugrađana važniji od partijskog interesa i glasačke discipline”, navodi se u saopštenju OO SDP-a.

Predloženim izmjenama Zakona o Prijestonici se daje mogućnost preusmjeravanja sredstava sa pozicije kapitalnih investicija na finansiranje podrške građanima i privredi u okolnostima izazvanim korona virusom.

“DPS i SD poslanici su odbijanjem rasprave o navedenim izmjenama pokazali po ko zna koji put da ih Cetinje ne zanima osim pred izbore i da ih ne interesuju stotine Cetinjana čiji su poslovi zatvoreni i koji zbog toga neće primiti platu, platiti račune, stanarinu i imati mogućnost da prežive”, rekli su iz SDP-a.

Iz SDP-a su poručili da poslanike vlasti ne zanimaju građani Cetinja – ugostitelji, zanatlije, taksisti, cvjećari, frizeri i brojni drugi čiji su poslovi pred gašenjem.

ŠKRELJA

Administrativni odbor Skupštine, dok traje pandemija koronavirusa, neće raspravljati o kažnjavanju poslanika koji neopravdano ne učestvuju u radu parlamenta, kazao je predsjednik Odbora Luiđ Škrelja.

Skupština je ranije usvojila izmjene skupštinskog Poslovnika kojim je predviđeno da će se poslanik koji neopravdano ne učestvuje u aktivnostima parlamenta, na redovnom zasijedanju, duže od 30 dana kazniti novčano 50 osto od njegove plate.

Škrelja je kazao Pobjedi da su zbog pandemije koronavirusa i cjelokupne situacije u državi odlučili da ne raspravljaju o kažnjavanju poslanika i smanjenju zarada.

“Smatram da to u ovom trenutku ne bi bilo u redu, da pored svega što se dešava, donosimo odluku o kažnjavanju zbog nedolaska na sjednice”, rekao je Škrelja.

On je najavio da će Odbor na narednoj sjednici raspravljati o postupku imenovanju predsjednika i šest članova Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade i predlogu za imenovanje savjetnice potpredsjednika Skupštine Crne Gore.

NIKOLIĆ PORUČIO

Poslanik i portaparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić kazao je u intervjuu za Pobjedu da je vladajuća stranka otvorena za sve prijedloge opozicije.

“Demokratska partija socijalista je apsolutno zainteresovana da čuje sve prijedloge koje bilo koji društveni subjekt ima. I čini mi se da takva okolnost nije nešto što nas karakteriše samo u ovom izazovnom trenutku po crnogorsku javnost, već smo takvu širinu pokazali i dokazali nebrojeno puta”, rekao je Nikolić.

Na pitanje u kojoj mjeri će biti prihvaćeni sada već brojni prijedlozi opozicije koji se tiču Vladinih socio-ekonomskih mjera u vremenu pandemije korona virusa, Nikolić kaže da to zavisi od više faktora.

“Da li će oni biti i prihvaćeni to zavisi prije svega od njihove ekonomske racionalnosti i finansijske utemeljenosti u realnim mogućnostima u datom trenutku”, naveo je Nikolić.

Kaže da bi usvajanje Rezolucije o političkom zajedništvu i eventualnom formiranju posebnog Odbora, u ovom trenutku bio iskorak.

“Kakav će biti odgovor ostalih političkih subjekata, ostaje da se vidi, nadamo se da ćemo svi zajedno prevazići pojedinačne interese i pokazati odgovornost. Za sada ne mogu preciznije odgovoriti budući da rješenje nije izvjesno, ali je svakako dobro što se o tome razgovara”, naveo je Nikolić.

Vjeruje da Crna Gora može biti ponosna reakcijom nadležnih državnih organa koja je bila pravovremena i efikasna.

“Posljedica toga je da je Crna Gora jedna od rijetkih država koja nema uvedeno vanredno stanje od zemalja regiona, da smo zadržali izvjestan nivo ekonomske aktivnosti, a da sa druge strane imamo najnižu stopu smrtnosti od pomenutog virusa od zemalja bivše Jugoslavije kao i da smo drugi po broju testiranja. Dakle, zdravstveni sistem je apsolutno opravdao povjerenje i pokazao opravdanim politiku Vlade da njegovo jačanje bude jedan od prioriteta u njenom radu. Vjerujem da smo kao država pokazali institucionalnu snagu i ozbiljnost da se nosimo i sa najtežim izazovima kakavje ovaj sa kojim smo trenutno suočeni”, ističe Nikolić.

Jedno istraživanje je, podsjeća, pokazalo da mjere Vlade podržava oko 95 odsto građana Crne Gore što je izuzetan rezultat.

“Ipak, možemo registrovati i da pojedine opozicione političke partije, a pogotovo njihovi lideri, nijesu dorasli ovoj situaciji, te da iz dana u dan čujemo njihove politikanske nastupe koji su usmjereni isključivo na pokušaj podizanja sopstvenog rejtinga i nanošenja štete Demokratskoj partiji socijalista. Kažem, registrovali smo to veoma jasno, ali smo ipak potpuno jasnog stava da ovo nije vrijeme za politička prepucavanja i ubiranje sitnih političkih poena, te smo stoga i prećutali sijaset uvreda, neistina i drugih besmislica koje su lansirane na naš račun prethodnih dana”, zaključio je Nikolić.

Možemo biti, kaže Nikolić, zadovoljni reakcijom naših spoljnopolitičkih partnera – EU i NATO-a, pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da se i gotovo sve ove države same takođe suočavaju sa virusom kovid-19 i to u mnogo dramatičnijim razmjerama nego što je slučaj u Crnoj Gori.

“Ipak, spremnost da se i u takvim okolnostima pomogne drugome, pokazatelj je da u EU i danas stanuju one osnovne vrijednosti zajedništva i solidarnosti na kojima je Unija nastala nakon Drugog svjetskog rata. Vjerujem da su i posljednje okolnosti i reakcija Crne Gore pokazale svima, pa i Evropskoj uniji, da institucionalno napredujemo iz dana u dan te da bi proces pregovora trebao da dobije svoju realnu dinamiku. Ukoliko to bude slučaj, vjerujem da se za već par godina možemo naći među članicama ove prestižne organizacije”, zaključio je Nikolić.

VUJOVIĆ

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović smatra da treba smanjiti procenat izdvajanja za redovan rad političkih partija, ali ne i za finansiranje predizborne kampanje koji treba da ostane isti kao prije krize izazvane pandemijom.

“CeMI se, kao i druge nevladine organizacije koje se bave finansiranjem političkih partija u Crnoj Gori, zalagao za manji procenat budžetskih izdvajanja za redovan rad političkih partija. Sadašnje rješenje da se za njihov rad izdvaja 0.5 + 0.05 odsto tekućeg nacionalnog, a 1,1 do tri odsto lokalnog budžeta predstavlja preveliko izdvajanje. Na nacionalnom nivou partije će ove godine prihodovati oko osam miliona eura. Tome se dodaju prihodi sa lokalnog nivoa, za rad poslaničkih klubova, te privatne donacije… To je izuzetno puno novca”, kaže Vujović.

Međutim, kako dodaje, ne smijemo zanemariti činjenicu da se u naredna dva do tri mjeseca očekuje raspisivanje parlamentarnih izbora.

“Kada se tome doda da političke partije nijesu mogle da organizuju redovan rad svoje mreže, treba učiniti sve da se ne ugroze fer uslovi za održavanje izbora, odnosno za rad političkih partija u predizbornoj kampanji”, ocjenjuje Vujović u razgovoru za Dnevne novine.

Vujović ističe da je veoma važno da svi subjekti učine napor da se sa što manje negativnih posljedica sanira stanje nastalo pandemijom COVID-19 virusa, ali ne po cijenu urušavanja demokratije, te fer uslova za održavanje parlamentarnih izbora.

Takođe, kako naglašava, treba biti obazriv da se mjere štednje ravnomjerno rasporede na što više korisnika budžeta, a nikako samo na neke kako je ranije bilo prilike da se čuje kad su stizali prijedlozi da se ukinu sva sredstva za rad nevladinih organizacija.

“Potrebno je smanjiti procenat izdvajanja za redovan rad političkih partija, ali ne i za finansiranje predizborne kampanje koji treba da ostane isti kao prije pandemije. Moramo biti svjesni da državni organi ne treba da ura de ništa što može narušiti izborni proces”, kazao je on.

Međutim, dodaje, ne postoji razlog da Crna Gora i dalje bude zemlja sa najvećim procentualnim budžetskim izdvajanjima za redovan rad političkih partija u Evropi.

“Taj procenat treba smanjiti, ali da se ne ugrozi njihov nesmetan rad. Ne smijemo kao društvo zaboraviti da su partije, što god o njima mislili, ipak stubovi demokratije. Ne treba, ionako slabe stubove, dodatno činiti nestabilnijim. No, svakako, ne treba ni praviti od partija isključivo budžetske korisnike, koji svoj rad finansiraju isključivo iz budžeta. Potrebno je partije motivisati da povećaju prihode od svojih podržavalaca i članova”, zaključuje Vujović.

PRIJEDLOG DPS-A

Vladajuća koalicija podnijela je Skupštini Crne Gore prijedlog dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojom se omogućava produženje mandata lokalnom parlamentu u slučaju da on ističe „i za vrijeme vanredne situacije“, a ne samo vanrednog stanja.

Dopunom člana 37. Zakona o lokalnoj samoupravi omogućava se produženje mandata Skupštine u slučaju da on ističe i za vrijeme vanredne situacije, a najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su je izazvale. Na taj način će se, osim vanrednog stanja, obuhvatiti i vanredna situacija.

„Ovim će se omogućiti lokalnoj samoupravi da nastavi obavljanje poslova iz svoje nadležnosti zarad ostvarenja pretpostavljenog javnog interesa, sve do datuma održavanja izbora, odnosno konstituisanja novog saziva Skupštine, kada se za to budu stekli uslovi”, navodi se u prijedlogu dopune.

Dopunom je propisano stupanje na snagu zakona danom objavljivanja u ,,Službenom listu Crne Gore“, zbog nastale epidemiološke situacije i neometanog funkcionisanja lokalne samouprave nakon isteka mandata Skupštine u vrijeme vanredne situacije, saglasno odredbi dana 146 stav 2 Ustava Crne Gore.

“U skladu sa članom 151 Poslovnika Skupštine Crne Gore smatramo da je ovaj zakon neophodno donijeti po skraćenom postupku, imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju u Crnoj Gori, jer bi nedonošenje ovog zakona moglo da prouzrokuje štetne posljedice”, obrazložili su predlagači – sedam poslanika vladajuće koalicija.

Aktuelnim Zakonom o lokalnoj samoupravi, u članu 37 čija dopuna je predložena, navodi se da mandat Skupštine traje četiri godine.

“Mandat Skupštini može prestati prije isteka vremena na koje je izabrana, raspuštanjem ili skraćenjem mandata. Ako mandat Skupštine ističe za vrijeme vanrednog stanja, mandat joj se produžava, najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje. U slučaju prestanka mandata Skupštine prije isteka vremena na koje je izabrana, predsjednik Crne Gore raspisuje izbore narednog dana od stupanja na snagu Odluke o raspuštanju, odnosno od stupanja na snagu Odluke o skraćenju mandata Skupstine”, navodi se u članu 37 aktuelnog Zakona.

Prijedlog dopune potpisali su Marta Šćepanović (DPS), Genci Nimanbegu (Forca), Andrija Popović (LP), Adrijan Vuksanović (HGI), Jovanka Laličić (DPS), Ervin Ibrahimović (BS) i Boris Mugoša (SD).

JOKOVIĆ

Predsjednik SNP-a Vladimir Joković smatra da je Mitropolija crnogorsko-primorska predmet napada brojnih funkcionera vlasti, iako se, kako kaže, pridržava svih mjera i preporuka NKT-a od početka vanredne situacije.

On se danas sastao sa ambasadorom Srbije u Crnoj Gori Vladimirom Božovićem, a na sastanku je poručeno da odnosi između Crne Gore i Srbije moraju biti na znatno višem nivou nego što su trenutno.

“Ekonomska saradnja je dobra, ali i tu postoji prostor za poboljšanje, a vlade dviju država treba u kontinuitetu da rade na tome”, naveo je Joković.

Božović je naglasio značaj susreta sa predstavnicima SNP CG, kao partije koja je igrala i igraće veliku ulogu u političkom životu Crne Gore.

Sagovornici su se takođe kritički osvrnuli na nedeljno zadržavanje mitropolita Amfilohija u Centru bezbjednosti Podgorica, ističući da on uživa ogroman ugled ne samo u Crnoj Gori i Srbiji, već u cijelom pravoslavnom svijetu, te da nisu preduzete sve mjere zaštite prema njemu. To je naročito važno, kako su istakli, zato što mitropolit Amfilohije ima preko 82 godine i spada u visoko rizičnu grupu potencijalno obeljelih od virusa.

Sagovornici su pozdravili poziv Mitropolije crnogorsko-primorske građanima da Vaskrs proslave u svojim domovima i da se na taj način ispoštuju mjere NKT-a.

SNP

Osim odlaganja plaćanja računa za struju za vrijeme trajanja krize, mora se naći način smanjenja naplate usluga za električnu energiju, minimum za 50 odsto, saopštili su iz Socijalističke narodne partije (SNP).

Iz te partije su ukazali visoke račune za struju, zbog kojih im se, kako navode, građani svakodnevno javljaju.

“SNP je na samom početku krize pozvala na solidarnost i činjenicu da svi skupa podijelimo teret novonastale situacije. U tom pravcu smo predložili da jeftina tarifa duže traje u toku dana, te da računi budu manji, imajući u vidu njeno korišćenje u ovim teškim danima”, navode iz partije.

Navode da su se i prije ovoga plaćali ubjedljivo najskuplju struju u regionu.

MANS

Crnoj Gori potreban je Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) koji će onemogućiti zloupotrebe i osigurati da građani u punom kapacitetu uživaju Ustavom garantovano pravo da znaju kako se troši njihov novac, saopšteno je iz MANS-a.

„Zadovoljni smo što je pritisak domaće i međunarodne javnosti donio konkretan rezultat i što su u Ministarstvu javne uprave (MJU) ipak prepoznali važnost Zakona o SPI i odložili javnu raspravu nakon epidemije koronavirusa“, naveli su iz te NVO.

Iz MANS-a su kazali da je odlaganje javne rasprave tek prvi korak ka onome što bi trebalo da bude odgovoran odnos prema reformi državne uprave, kada je u pitanju njena transparentnost.

Iz te NVO naveli su da očekuju da MJU nastavi da unapređuje Zakon o SPI sa svim zainteresovanim stranama, kako bi na kraju tog procesa imali pravni propis koji štiti javni interes, a „ne služi kao paravan za zadovoljenje onih privatnih i političkih“.

„U godini kada nas osim saniranja posljedica epidemije očekuju i naredni parlamentarni izbori, Crnoj Gori je potreban Zakon o SPI koji je lišen prostora za bilo kakve zloupotrebe i koji će osigurati da građani u punom kapacitetu uživaju Ustavom garantovano pravo da znaju kako se troši njihov novac“, kaže se u saopštenju.

Iz MANS-a su rekli da se Crna Gora ove godine suočava sa možda najvećim izazovom u svojoj modernoj istoriji, pa je potrebno da svaki dio državnog aparata pokaže da prepoznaje i prihvata odgovornost za svoje odluke.

„Zbog toga smo i apelovali na MJU da shvati ozbiljnost situacije u kojoj se svi nalazimo i tražili da se javna rasprava o izmjenama tog Zakona odloži dok se ne steknu svi potrebni uslovi da su o tom važnom pitanju organizuje javna diskusija kakvu zaslužuje“, dodali su iz te NVO.

NAREDNIM MJERAMA

Socijalistička narodna partija uputila je zahtjev Vladi da prvim narednim mjerama dodijeli jednokratnu pomoć svim studentima. Predlažu da se studentima, do kraja akademske godine ne naplaćuju bilo kakva finansijska opterećenja, kao što se moraju osloboditi i plaćanja usluga prevoza u gradu, u kom studiraju.

”U vladinom paketu mjera zaboravljen je veliki broj ljudi. Među onima koji čekaju pomoć su i studenti. Mnogi od njih rade, kako bi finansirali svoje studiranje, a neki od njih čak pomažu i svoje roditelje. Pri svemu tome ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da ogroman broj njih svoj studentski život vodi plaćajući visoke podstanarske dažbine”, poručuju iz SNP-a.

Iz SNP-a kažu da su sigurni da u budžetu Crne Gore ima dovoljno novca za ove namjene.

”U to nas uvjerava i činjenica, koju smo više puta podvukli, da je Vlada mnogo puta oprostila dugove najvećim dužnicima bliskim vlasti, kao što je podržavala neuspješna preduzeća poput  Montenegroerlajnza, koji je samo prošle godine dobio pomoć od čak 155 miliona eura”, saopštili su iz SNP-a. 

Poručuju da se tako moraju naći sredstva i za budućnost naše države, koju predstavljaju studenti.

LIBERALNA PARTIJA

Prema istraživanju političkog javnog mnjenja koje je vršila beogradska agencija House of Win na reprezentativnom uzorku od 1100 ispitanika u periodu od 6. do 9. aprila vladajuću koaliciju u Crnoj Gori trenutno podržava preko 55 odsto ispitanika, saopšteno je iz Liberalne partije.

“Istraživanje je pokazalo da su sve partije vladajuće koalicije zabilježile rast podrške u crnogorskoj javnosti što je potvrda ispravne politike koju vodi vladajuća većina”, navodi se u saopštenju.

Liberalna partija će, kako su saopštili, nastaviti da opravdava povjerenje građana.

“Liberali će kao dio vladajuće većine nastaviti da proaktivno djeluju i sprovode svoje programske ciljeve u najboljem interesu svakog čovjeka u Crnoj Gori, što građani jasno prepoznaju i vrednuju”, zaključili su iz LP.