ZEKOVIĆ

Šef Kluba odbornika SDP-a u SO Kolašin Bojan Zeković pozvao je da se organizuje Kolegijum predsjenika Skupštine, kako bi, poštujući preporuke zdrvstvenih institucija, razgovarali o aktivnostima lokalne uprave u dosadašnjem i predstojećem periodu.

On kaže da se vlast, čak i u vrijeme potpune paralize života građana usljed pandemije virusa korona, se bavi  novim zapošljavanjima.

“O štetnosti politike aktuelne vlasti koja je za godinu i po gotovo duplirala broj funkcionera i za trećinu uvećala tekuću potrošnju, kako bi uhljebila partijske aktiviste, već smo razgovarali na sjednicama Skupštine. Ono što me i od ove vlasti iznenađuje je da čak i u vrijeme potpune paralize života građana usljed pandemije virusa COVID 19 vi se bavite novim zapošljavanjima. U tom cilju predsjednik opštine je još ranije donio Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o organizaciji i načinu rada lokalne uprave opštine Kolašin (Službeni list Crne Gore – opštinski propisi, br. 008/20 od 24.02.2020) da bi prije nekoliko dana sekretar Sekretarijata za finansije, imovinu i ekonomski razvoj donio Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kako bi za razliku od dosadašnjih zapošljavanja novo pokušali uvesti u zakonske okvire”, objašnjava Zeković.

Kako dodaje, u situaciji kada privreda jedva preživljava ili im je zabranjen rad, lokalna uprava se, umjesto mjerama pomoći, bavi novim zapošljavanjima.

“Iz tog razloga Vas podsjećam na Predlog hitnih mjera Vlade, dio koji se odnosi na lokalne samouprave: “1. Preporučuje se jedinicama lokalne samouprave, ustanovama i agencijama čiji je osnivač lokalna samouprava, privrednim društvima u većinskom vlasništvu lokalne samouprave i nezavisnim regulatornim agencijama da, u skladu sa politikom i mjerama Vlade Crne Gore, vode odgovornu fiskalnu politiku u cilju usklađivanja svojih rashoda sa raspoloživim prihodima i procjenama efekata aktuelne situacije na parametre javnih finansija na lokalnom nivou”, navodi Zeković.

Istovremeno moli prvog čovjeka Opštine da mu dostavi informaciju da li su svi nadležni postupili po tački 2 iste Preporuke.

“Preporučuje se jedinicama lokalne samouprave, ustanovama i agencijama čiji je osnivač lokalna samouprava, privrednim društvima u većinskom vlasništvu lokalne samouprave i nezavisnim regulatornim agencijama da obustave isplatu varijabilnog dijela zarade, i stave van snage opšte i pojedinačne pravne akte kojima se utvrđuje naknada za rad u komisijama, upravnim odborima i drugim radnim tijelima, uz izuzetak radnih tijela gdje je rad profesionalizovan, na period od 90 dana;”

“Molim Vas da informacija sadrži podatke o svim subjekatima na koje se Preporuka odnosi, kao i da je, imajući razumijevanje trenutnu za situaciju, dostavite u što kraćem roku, dinamikom kojojm budete dobijali odgovore od organa, društava, ustanove. Umjesto da razmišljate kako da pomognete radnicima koje najveći hotel u gradu primorava da potpisuju nezakonite anekse ugovora o radu kako bi primali 55 eura, o mnogim drugima koji ostaju bez posla, kako da pomognete preduzetnicima i privrednicima da prežive ovu situaciju, jer bez pomoći ne mogu opstati i sačuvati zaposlene (a ne mogu svi raditi u lokalnoj ili državnoj upravi), izvršna vlast se bavi novim zapošljavanjima”, navodi Zeković.

Kako ističe, kašnjenje podrške privredi produbljuje krizu i unosi dodatnu neizvjesnot, a bar mali dio može pružiti i sa lokalnog nivoa, kako bi, kako navodi Zeković, pomogli preduzećima i preduzetnicima koji otežano posluju ili im je zabranjen rad, sa osnovnim ciljem zaštite zaposlenih koji su posebno ugroženi u kom pravcu smo pripremili paket mjera pomoći.

DAMJANOVIĆ

Prijedlog izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja jedan je u nizu zakona koje bi zajedno, Vlada i Skupština, trebalo da utvrde i usvoje u cilju hitnog definisanja ozbiljnih mjera za ublažavanje posljedica pandemije korona virusa, kaže Aleksandar Damjanović, nezavisni poslanik i šef Posebnog kluba poslanika.

On poručuje da su neophodne i izmjene odredbi zakona iz oblasti rada, socijalne i dječje zaštitie, finansijskog poslovanja, kao i prijedlog rebalansa.

Kako je istakao, prije desetak dana pozvao je Vladu da dostavi Skupštini prijedlog izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

“Mislim da je dobro što je Vlada tim činom praktično dala Skupštini priliku da se sastane i na plenarnoj sjednici obavi raspravu. Ovo je, nadam se, prvi u nizu zakona koje bi zajedno Vlada i Skupština trebalo da utvrde i usvoje u cilju hitnog definisanja ozbiljnih mjere za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa. Među ozbiljnim mjerama sagledavam otpis, a ne odgađanje poreskih dugova, odnosno subvencije, a ne novo kreditiranje, u svrhu isplate zarada za više od 20.000 zaposlenih, poslodavaca i preduzetnika iz gotovo pedesetak djelatnosti kojima je naredbom Ministarstva zdravlja zabranjeno poslovanje od 15. marta. Te mjere uključuju i izmjene odredbi zakona iz oblasti rada, socijalne i dječje zaštitie, finansijskig poslovanja, zaključno sa predlogom rebalansa koji Vlada mora utvrditi najkasnije do maja ove godine”, istakao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, opcija je i predlaganje lex specialisa.

“Mogućnost predlaganja lex-specialisa o kojem govorim već nekoliko nedelja je takođe opcija, imajući u vidu hitnost neophodnih mjera za spašavanje radnih mjesta i crnogorske ekonomije”, rekao je Damjanović.

Poručio je da se predloženim zakonom mora definisati i način kontrole trošenja sredstava tekuće rezerve, moguće, kako je kazao, formiranjem ad hok tijela posebno imajući u vidu dosadašnje netransparentno ali i nezakonito trošenje sredstava sa ove budžetake pozicije.

“O tome sam već javno govorio i drago mi je da su i neke političke partije podržale tu ideju, bez obzira na to što su je pokušale plasirati kao svoju. Kontrolni mehanizam je neophodan, ne samo za nadzor trošenja sredstava tekuće rezerve, već i sredstava sa računa koordinacionog tijela, ali i svih drugih sredstava koja će biti usmjerema za suzbijanje posljedica pandemije”, rekao je Damjanović.

Istakao je da “ako vlast želi saradnju i jedinstvo, odnosno zajednički odgovor i podršku, onda je na potezu”.

“Do danas, gotovo mjesec od početka pandemije, osim retorički, od vlasti, tj. od Vlade i Koordinacionog tijela, nije učinjen nijedan korak u kreiranju konsenzusa sa opozicijom vezano za zajedničko djelovanje na suzbijanju ekonomskih, socijalnih i svih drugih posljedica pandemije”, kazao je Damjanović.

GP URA

Povodom saznanja da je ponovo došlo do blokade žiro-računa Opštine Ulcinj, reagovao je predsjednik ulcinjske URE Omer Bajraktari.

“Juče smo iz medija saznali da je žiro-račun Opštine Ulcinj opet u blokadi i ovo je nažalost postala hronična pojava koja otežava normalno funksionisanje lokalne samouprave. Međutim, polazeći od aktuelne, vanredne epidemiološke situacije u Ulcinju i Crnoj Gori, kao i svih mjera koje su preduzete da bi se spriječilo širenje koronavirusa, a koje imaju enormne posljedice na privrednu aktivnost, pa samim tim i na funkcionisanje lokalnih uprava, pozivamo Vladu Crne Gore i Ministarstvo pravde kao organ koji nadzire rad javnih izvršitelja, da ulože svoj autoritet kako bi žiro-račun Opštine Ulcinj odmah bio odblokiran”, saopstio je Bajraktari.

U ulcinjskoj URI svjesni su da treba ispoštovati sve sudske odluke, ali dodaju da u ovom trenutku viši interes predstavlja zdravlje stanovništva i funksionisanje grada, a da će se taj dug svakako kasnije izmiriti.

“U ovim teškim danima za cijelu drzavu jako je važno imati likvidan budžet usljed nepredviđenih okolnosti, kao i pogoršane ekonomske situacije, pa u gradu tokom pandemije moraju funkcionisati službe. Zato smatram da je ovaj zahtjev više nego opravdan i da ce naići na razumijevanje kod nadležnih državnih organa”, zaključio je Bajraktari.

ZABRINUTI PROPAGANDOM KREMLJA

Poslanici Evropskog parlamenta (EP), njih 24, uputili su pismo liderima Evropske unije (EU) i šefovima država članica, u kojem se ocjenjuje da je reakcija EU na pandemiju koronavrusa bila brza i adekvtna, izražavajući zabrinutost zbog, kako navode “neosnovanih kritika na račun EU koje promoviše Kremlj”.

U otvorenom pismo navodi se, između ostalog, da EU pruža važnu pomoć zemljama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva u borbi protiv pandemije, i da se te zemlje suočavaju sa dvostrukim izazovima: nedostatkom adekvatnih resursa i sa ozbiljnom propagandom Kremlja kojom se promoviše da je „odgovor EU na krizu slab“.

“Zabrinuti smo zbog širenja netačnih i neosnovanih kritika na račun EU, koje Kremlj aktivno promoviše. Koristeći dalekosežnu propagandu i dezinformacije, Kremlj uporno i glasno zagovara da je EU nesposobna da riješi krizu. Slanje humanitarne pomoći sumnjivog kvaliteta, i isporuku ugroženim zemjama članicama, Kremlj koristi u svrhu sopstvene propagande”, navodi se u pismu koje potpisuje 24 evropskih poslanika, a među njima i Vladimir Bilčik, kopredsjedavajući POSP-a za Crnu Goru.

Predstavnici Evropskog parlamenta smatraju i da ne postoje objektivni argumenti na tvrdnje da je odgvor EU bio neadekvatan.

“Treba imati u vida da je zdrvstveni sektor u isključivoj nadležnosti zemalja članica, i da je budžet EU vrlo ograničen (svega 1 odsto BDP-a EU), upoređujući sa budžetom SAD. Zbog toga EU može da ima ograničenu ulogu u pružanju pomoći tokom ovakve krize. No, i pored toga, EU je pružila brojna rješenja, uključujući nekoliko zajedničkih mjera javnih nabavki neophode medicinske opreme“, ocjenjuju poslanici.

Dok su brojne zemlje uvodile provremene karanitine i granične kontrole, kako bi spiječile širenje virusa Evropska komsija se, kako podsjećaju, zalagala za funkcionisanje Jedinstvenog tržišta otvaranjem “zelenih koridora“. Dogovor EU je bio efikasan i u repatrijaciji EU građana iz trećih zemalja.

“Ne smijemo izostaviti da je ECB najavila navjeći plan u istoriji, od 750 milijardi eura, kako bi finansijski pomogla članicama. Dodatnih 410 milijardi može postati dostupno članicama eurozone kroz Evropski stabilizacioni mehanizam“, navodi se, između ostalog, u pismu evropskim liderima i šefovima institucija EU.

Ivan Mijanović, dopisnik RTCG-a iz Brisela

CDT

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) podržava Predlog izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata, kazao je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, navodeći da je neophodan uslov da se u zakonu predvidi parlamentarna kontrola i da se sva buduća davanja učine transparentnim.

Vlada je u četvrtak utvrdila Predlog izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojim se omogućava isplata socijalnih davanja u izbornoj godini u slučaju ratnog i vanrednog stanja, kao i u slučaju epidemije ili pandemije zaraznih bolesti.

„Pandemija nas je zatekla u atmosferi nagomilanog nepovjerenja među političkim subjektima, pa je tu inicijativu neophodno dopuniti odredbama koje omogućavaju stvarnu i efikasnu kontrolu tih davanja“, rekao je Koprivica agenciji Mina.

Kako je naveo, predlog CDT-a je uvođenje zakonskih procedura, odnosno da se kroz rad nekog od postojećih ili kroz novo radno tijelo Skupštine omogući dnevni uvid parlamentaraca u trošenje budžeta koje se tiče tih davanja.

Koprivica je kazao da bi tom tijelu trebalo da se pridruže i predstavnici nevladinih organizacija (NVO) koji se bave tom tematikom, po modelu koji je funkcionisao u prethodnoj radnoj grupi koja se bavila izbornim zakonodavstvom.

U CDT-u, kako je rekao, smatraju da bi to rješenje, pored ostalog, doprinijelo i većoj homogenizaciji svih političkih snaga u borbi protiv pandemije koronavirusa.

„Ključni fokus ove borbe zaista mora biti spašavanje života ljudi, ali odgovorni donosioci odluka moraju gledati i u budućnost. A u toj budućnosti su parlamentarni izbori, ali i ekonomska neizvjesnost građana i privrede nakon pandemije“, kazao je Koprivica.

On smatra da svi važni donosioci političkih odluka te dvije činjenice moraju da imaju na umu prilikom donošenja tih i sličnih odluka.

„CDT u novonastalim okolnostima podržava predlog da se koriguje Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja uz neophodan uslov da se u zakonu predvidi parlamentarna kontrola i da se sva buduća davanja učine transparentnim“, rekao je Koprivica.

On je kazao da je jedan od najvažnijih zadataka društva u vremenu pandemije vođenje računa o ekonomski najugroženijim kategorijama i da zato razumiju i podržavaju korekciju zakona jer će na taj način biti stvorena zakonska osnova da pomoć dobiju oni kojima je najviše potrebna.

„Pozivamo Vladu da uvaži ove agrumente, prihvati naš predlog i demonstrira stvarnu volju da se borba protiv koronavirusa, ali i ukupan politički ambijent učini kvalitetnijim“, naveo je Koprivica.

NIŠAVIĆ

Predsjednik OO SNP Bijelo Polje i pulmolog Radosav Nišavić pozvao je Bjelopoljce da se pridržavaju svih preporuka koje savjetuje struka i da, uprkos lijepom vremenu koje mami, ostanu kod kuće.

“Osjećam ljudsku, moralnu i profesionalnu obavezu da vam se obratim, kao neko ko sa vama dijeli ove teške trenutke kroz koje prolazi i naš grad, a i naša Crna Gora,” kazao je on.

On dodaje da virus koji je napao čitav svijet nije nimalo naivan i da, kao nikada do sada, građani moraju odgovoriti izazovu koji nosi sa sobom.

“Pozivam vas da ovu situaciju shvatite najozbiljnije i u tom pravcu je jako važno da se pridržavate mjera koje vam preporučuje ljekarska struka,” naveo je on.

On podsjeća da virus ne bira ljude ni po godištu, ni vjeri, ni naciji, ali su svakako najugroženiji stariji ljudi, stariji od 65 godina, kao i hronični bolesnici.

“Posebno ističem hronične plućne bolesnike, bolesnike sa astmom, sa hroničnom obstruktivnom bolesti pluća. Upravo njih upozoravam da se posebno čuvaju i slušaju naše savjete”.

Međutim, ovaj nevidljivi neprijatelj, sa druge strane, napada i mlađu populaciju, kao i one bez ikakvih zdravstvenih tegoba.

“Zato je jako bitno i u ovom trenutku, najvažnija zaštitna mjera da što manje izlazite iz kuće i držite neophodnu socijalnu distancu. Naravno, higijena ruku je prateći element svega navedenog. Znam da vas proljeće i lijepo vrijeme mame na ulice, ali morate biti svjesni da ovaj ispit polaže naša odgovornost i disciplina, kao i naš razum i pružena ruka solidarnosti. Po tome je naš grad i do sada bio čuven i na glasu. Bijelo Polje je uvijek znalo da prepozna ozbiljnost situacije. Zato vas još jednom pozivam da to uradimo i sada, kad se odlučuje o zdravlju i našim životima. U ovome smo zajedno. I na kraju, još jednom vas najiskrenije, od sveg srca molim i pozivam: OSTANIMO KOD KUĆE, jer samo tako spašavamo ljudske živote,” zaključio je Nišavić.

URA

Građanski pokret URA uputio je svim crnogorskim lokalnim samoupravama i Zajednici opština novi predlog daljih aktivnosti, u sklopu mjera podrške privredi i građanima kako bi se ublažile posljedice pandemije izazvane koronavirusom.

Set mjera koje URA predlaže podrazumijeva odlaganje naplate poreza na nepokretnost za 90 dana i omogućavanje plaćanja u tri rate, na zahtjev obveznika, kao i ukidanje naplate lokalnih komunalnih taksi na period od 90 dana, za sve zakupce javnih površina, odnosno ljetnjih i zatvorenih bašti, vitrina, pokretnih tezgi, kao i reklamnih panoa i bliborda, koji zbog epidemiološke situacije ne obavljaju privrednu djelatnost.

URA je predložila ukidanje rente zakupcima poslovnih prostora u vlasništvu lokalne samouprave ili preduzeća čiji je osnivač Skupština opštine na period od 90 dana, za sva preduzeća i građane koji zbog epidemiološke situacije ne obavljaju privrednu djelatnost, umanjenje računa za vodu u iznosu od 50 odsto za sva domaćinstva, na period od 90 dana, kao i za izvršene usluge odvoza komunalnog otpada na period od 90 dana za sve građane, kao i za preduzeća koja zbog epidemiološke situacije ne obavljaju djelatnost.

“Predlaže se oslobađanje naplate pijačnih naknada i tezgi na period od 90 dana, za sve građane i preduzeća koja zbog trenutne epidemiološke situacije nijesu u mogućnosti da obavljaju svoju privrednu djelatnost, kao i preusmjeravanje sredstava planiranih za službena putovanja u prvoj polovini godine i sredstava budžetske rezerve, za sanaciju složene socio-ekonomske situacije”, navodi se u saopštenju.

URA je predložila odlaganje naplate naknade za održavanje grobalja na period od 90 dana, kao i umanjenje cijene pogrebnih usluga 50 odsto tokom trajanja epidemiološke situacije, kao i usluge održavanja stambenih zgrada trećim licima, od nadležne agencije ili preduzeća čiji je osnivač Skupština opštine, na period od 90 dana.

“Predlaže se i ukidanje naplate taksi za licencu taksi udruženjima ili preduzetnicima koji obavljaju usluge taksi prevoza na period od 90 dana, odlaganje plaćanja prireza porezu na dohodak fizičkih lica za sve kompanije i pojedince na period od 90 dana, kao i prinudne naplate za sve građane i kompanije, na period od 90 dana”, dodaje se u saopštenju.

URA je predložila ukidanje naplate parkinga do stabilizacije epidemiološke situacije, kao i naknada za privremene objekte koji zbog epidemiološke situacije ne obavljaju privrednu djelatnost, na period od 90 dana.

“Mjere pomoći privredi odnosile bi se na sva preduzeća i pojedince koji zbog mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) nijesu u mogućnosti da obavljaju svoju privrednu djelatnost”, naveli su iz URA-e.

Oni su kazali da je u ovim trenucima posebno važno iskazati solidarnost sa pogođenim građanima i privredom, kako bi se ublažile brojne negativne posljedice koje pandemija koronavirusa ostavlja po socio-ekonomski život Crne Gore.

URA je, takođe, pozdravila napore pojedinih lokalnih samouprava, poput Berana i par crnogorskih opština, koje su već preduzele konkretne aktivnosti.

DRLJEVIĆ

Crna Gora će aplicirati za sredstva iz Fonda solidarnosti EU, kako bi što efikasnije prebrodila posledice epidemije. To je za Pobjedu kazao glavni pregovarač sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević.

Evropska unija je prošle nedelje usvojila izmijenjeni tekst Uredbe o Fondu solidarnosti, čime se opseg njegovih sredstava, koji su ranije bili dostupni samo za prirodne katastrofe u zemljama članicama, proširuje na vanredne situacije vezane za javno zdravlje. Ove fondove, predviđeno je novom uredbom, moći će da koriste i zemlje kandidati, među njima i Crna Gora.

“Sva podrška za saniranje posljedica epidemije COVID 19 je dobrodošla. Crna Gora će, u komunikaciji sa Generalnim direktoratom za susjedsku politiku i proširenje i nadležnim Generalnim direktoratom za regionalnu politiku Evropske komisije, aplicirati za sredstva iz Fonda solidarnosti EU, kako bismo što efikasnije prebrodili posljedice epidemije”, rekao je Drljević Pobjedi.

Drljević ističe i da činjenica da su ova sredstva dostupna i državama kandidatima za članstvo još jednom potvrđuje podršku EU Zapadnom Balkanu.

Prema donešenoj Uredbi, država koja je pogođena pandemijom može do 24. juna da podnese prijavu za sredstva koja će se trošiti na medicinsku opremu, zaštitnu opremu, njegu i posebnu pomoć ranjivim grupama. Važiće princip po kojem će za svaku zemlju biti izdvajana sredstva bez obzira na to ko se prvi prijavio.

Da bi se država kvalifikovala, potrebno je da predviđeni troškovi za suzbijanje krize budu veći od 1,5 milijardi eura ili 0,6 odsto bruto nacionalnog dohotka te države. Sredstva iz Fonda solidarnosti pokriće 2,5 odsto iznosa ispod navedenog praga, i 6 odsto iznosa iznad njega.

Svaka država može da se po jednom prijavi za sumu novca o kojoj će odluku donositi Evropski parlament i Savjet EU.

Ove mjere stupiće na snagu 1. aprila, a novac iz Fonda solidarnosti biće na taj način dostupan i Crnoj Gori.

To je nedavno nagovijestio i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji koji je u pismu upućenom premijeru Dušku Markoviću, kazao da bi sredstva iz Fonda solidarnosti EU mogla narednih dana biti mobilisana, kako bi se Crnoj Gori pomoglo da se izbori sa uticajem krize izazvane koronavirusom,.

U dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, Varhelji navodi da su poslednjih dana, evropske službe bile u bliskom kontaktu, tražeći načine na koje EU može da podrži Crnu Goru u ublažavanju krize COVID-19.

“Sa predloženim izmijenjenim zakonodavnim okvirom Fonda solidarnosti EU očekuje se u narednih nekoliko dana – da bi neka sredstva takođe mogla da budu mobilisana kako bi se pomoglo Crnoj Gori da se izbori sa uticajem trenutne krize u javnom zdravstvu”, navodi Varhelji u pismu upućenom premijeru.

Ne kasnije od šest meseci nakon osamnaestomjesečnog perioda u toku kojeg sredstva moraju da se upotrijebe, država primalac sredstava će morati da prikaže kako je potrošila dobijena sredstva u posebnom izvještaju.

VUJOVIĆ

Ako bi se održao dosadašnji trend, Vlada ima realnu šansu da iz svega izađe kao više nego sposobna da upravlja zemljom u velikoj krizi. Upravo ovaj uspjeh im može značajno povećati šanse da ostvare dobar izborni rezultat, kaže Zlatko Vujović.

Epidemija korona virusa u Crnoj Gori predstavlja ogroman izazov za vlast, ali i veliku priliku da pokaže građanima da je sposobna da vodi zemlju u kritičnoj situaciji, ocijenio je, u intervjuu Pobjedi, Zlatko Vujović predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring.

“Ono što je razlika u odnosu na druge izazove jeste da ovu igru vlast igra sama. Nema opozicije, koja je nekako, isključena po samoj definiciji njene uloge u ovakvim situacijama. Stoga iz ovoga vlast može da izađe ili jako osnažena, ili da usljed neuspješnog upravljanja krizom prepusti svojim oponentima ulogu favorita na narednim parlamentarnim izborima”, ocijenio je Vujović.

Kako će se aktivnosti vezane za borbu protiv korona virusa odraziti na rejting političkih stranaka?

VUJOVIĆ: DPS je bila prilično uzdrmana brojnošću i učestalošću održavanja protestnih litija SPC-a. Teško da je iko krajem februara ove godine mogao vjerovati da će se njihov efekat istopiti tako brzo. Prosrpska i proruska opozicija su gotovo dobijenu partiju izgubili usljed djejstva neke više sile (vis maior), čiji razorni efekat niko nije mogao u potpunosti predvidjeti. Kako su iznenađujuće bile snažne, tako je efekat litija tako brzo nestao. Kako se DPS loše snalazila suočena sa vjerskim protestima, tako se i SPC veoma loše snašla suočena da mora da poštuje stroge propise protiv širenja epidemije.

DPS je, neočekivano, dobila ogromnu priliku, da se ,,vadi“ za prethodne promašaje. Uspostavljena kontrola nad širenjem epidemije joj ide u prilog. Na sreću DPS-a, ali i prije svega crnogorskih građana na čelu Instituta za zdravlje nalazi se izuzetno sposoban tim, čiji je direktor ne samo dovoljno stručan i sposoban menadžer, već je dovoljno dugo bio na toj poziciji da je mogao da izgradi snažnu instituciju koja je noseća u vođenju borbe protiv epidemije. Institut, predvođen dr Bobanom Mugošom pokazao se kao više nego sposoban i uspješan da vodi ovaj proces. No, i sam dr Mugoša je mogao doći na tu poziciju, i pored nesporne stručnosti, samo ako je aktivan u DPS-u. Na sreću crnogorskih građana ovaj kadar DPS-a je više nego spreman da odgovori ovoj krizi. Šteta što DPS nije postavljao kadrove sličnog kvaliteta na čelo nekih drugih institucija.

Vlada je pokazala da je u ovoj krizi povlačila mjere, ranije, hrabrije, pametnije nego neke druge zemlje u našem okruženju. No, bilo je i bespotrebnog oklijevanja kao kad je riječ o zabrani sprovođenja vjerskih procesija koje nose rizik širenja epidemije. To nam je donijelo značajan broj zaraženih. Ako bi se održao dosadašnji trend Vlada ima sada realnu šansu da iz svega izađe kao više nego sposobna da upravlja zemljom u velikoj krizi. Upravo ovaj uspjeh im može može značajno povećati šanse da ostvare dobar izborni rezultat. Međutim, neuspješno upravljanje krizom, u sve dosadašnje ,,grijehe“ vlasti vladajuću koaliciju može koštati gubitka vlasti na narednim parlamentarnim izborima.

Da li je oglašavanje političkih partija, recimo njihovo kritikovanje uvedenih mjera i slično, zapravo način da “ostanu u igri“ u ovoj situaciji kada je politika potpuno u drugom planu?

VUJOVIĆ: Moramo shvatiti sve aktere, uključujući i opoziciju, da se suočavaju kao i cijelo društvo sa nezapamćenim mjerama ograničavanja ljudskih prava i sloboda. Naravno da svi reaguju sa nervozom. Ne postoji niko u Crnoj Gori ko posjeduje iskustvo da bi znao koja bi bila prava mjera ovih ograničenja. Ovakva ograničenja svakako nose sa sobom rizike, negativne posljedice po stanje ljudskih prava i sloboda. Neminovno je da nećemo izbjeći negativne posljedice po razvoj demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori, kao što neće ni druge zemlje u kojima je demokratija značajno snažnije ,,usidrena“ od Crne Gore. Nadajmo se da ipak ovo stanje neće dugo trajati, jer bi negativne posljedice po stanje sloboda i ljudskih prava u Crnoj Gori bile nesagledive.

Ono što hrabri je da dosad nijesu zabilježeni potezi vlasti da zloupotrebljava ovlašćenja ako izuzmemo objavljivanje liste sa imenima osoba kojima je određena mjera izolacije odnosno samoizolacije. To je bila velika greška. Kada je riječ o ,,curenju“ spiska sa imenima osoba zaraženih koronom, onda u Vladi i Vrhovnom državnom tužilaštvu ovo treba da shvate kao test njihove sposobnosti da osiguraju vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava u ovako teškoj situaciji. Moraju se zaštiti prava pacijenata, a oni koji su krivci moraju biti kažnjeni. U protivnom državni organi će pokazati da nijesu dorasli ovoj situaciji.

Ustav predviđa da se može uvesti zabrana kretanja radi suzbijanja širenja zarazne bolesti. Kako onda doživljavate navode DF da je protivustavno ograničeno kretanje?

VUJOVIĆ: Mislim da je svakome u Crnoj Gori, ko je dobronamjeran, jasno da je ograničenje kretanja nužno. Razlike postoje više oko toga koje je rješenje više primjereno aktuelnoj situaciji. Da li je potrebno uvođenje vanrednog stanja ili ne? Mislim da se treba suzdržavati formalnog uvođenja vanrednog stanja i ako je moguće drugim mjerama obezbijediti sprovođenje mjera sprečavanja širenja korona virusa.

Dio opozicije smatra da nema političkih uslova za održavanje parlamentarnih izbora. Šta Vi o tome mislite?

VUJOVIĆ: Činjenica je da Crna Gora, a ni svijet, nije bio skorije u sličnoj situaciji. Posebno su moderne demokratije zatečene ograničavanjem ljudskih prava i sloboda usljed preventivnih mjera protiv pandemije. I Crna Gora se suočava sa ovim problemom. Izbori u Tivtu su odgođeni, a postavlja se pitanje da li će biti moguće da parlamentarni izbori budu održani u propisanom roku. Za Crnu Goru bi bilo dobro da uspije da održi izbore u ustavnom roku, a da se pri tome obezbijede uslovi za vođenje fer kampanje i organizovanje slobodnog glasanja.

Moguća su dva scenarija. Prvi je da se iskoristi eventualna pauza, ili smanjenje intenziteta epidemije tokom ljetnjih mjeseci za održavanje izbora. Postoji mogućnost da se epidemija okonča, ili se dramatično smanji njen intenzitet, u junu, a ako je suditi najavama ponovo rasplamsa na jesen. Moguće je da se stvore uslovi za održavanje izbora na samom početku septembra odnosno na samom kraju avgusta. Naravno, ograničavajući faktor bi u tom slučaju bili godišnji odmori, potencijalna turistička sezona.

Druga opcija jeste odgađanje izbora za godinu, kako predlaže dio opozicije. Svakako da bi ovo moglo da bude odgovarajuće rješenje, posebno ako bi bilo praćeno reformisanjem izbornog okvira, pod uslovom da se stvore ustavni uslovi za ovakav scenario. Međutim, ništa nam ne garantuje da će situacija biti normalna za godinu, odnosno da će epidemija biti okončana.Takođe, zemlja bi bila vođenja od vlasti koja nema legitimitet za takvo nešto. Iako je ovakav scenario moguć, nije poželjan ukoliko postoji realnost da bude izbjegnut.

Je li realno očekivati da vlast i opozicija uspostave dijalog o ovom pitanju?

VUJOVIĆ: Da bi se izbjegla sjenka da vlast želi da zloupotrijebi sadašnju situaciju u izbornu svrhu, potrebno je što prije početi dijalog između vlasti i opozicije oko termina i uslova za održavanje izbora. Bilo bi dobro da termin izbora bude plod kompromisa, a ako isto nije moguće onda je minimum fer odnosa da vlast, koja može raspisati izbore bez dogovora sa opozicijom, bude transparetna oko određivanja termina, te da građanima i partijama bude jasno koji je termin održavanja izbora moguć ako uslovi budu takvi da je moguće da se oni održe.

Veoma je važno da raspisivanje izbora ne bude na prepad, već da se obezbijedi zakonom najduži period od raspisivanja do održavanja izbora (100 dana) da bi, političke partije imale dovoljno vremena da se pripreme za izbore, posebno u svijetlu stanja da je rad partijske infrastrukture potpuno blokiran zbog mjera sprečavanje širenja korona virusa.

Izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata predvidjeti izuzetke

Šta mislite o prijedlogu Vlade da se izmjeni Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kako bi se moglo finansijski pomoći građanima u ovoj situaciji?

VUJOVIĆ: Mislim da je neminovno da ovaj zakon pretrpi izmjene. To je ne samo neminovno, nego je i nužno da se građanima u potrebi pomogne. Niko se tome ne protivi. Međutim, promjene zakona ne bi trebalo da predstavljaju isključenje ovih ograničenja iz zakona, već prije svega novine treba da idu u pravcu uvođenja izuzetaka kada se ova prilično rigidna ograničenja ne primjenjuju, kao recimo u slučaju epidemija. Međutim, ona treba da ostanu u regularnim uslovima. Ono što ne bi trebalo da se desi jeste da se ova situacija iskoristi u smjeru urušavanja odredbi koje su uvedene da bi spriječile zloupotrebe državnih.

ZELIOLI

Važan primjer solidarnosti i jedinstva je svakako ono što Evropska unija pokazuje prema zemljama Zapadnog Balkana da bi se izbori sa vanrednom situacijom KOVID-19. Samo za Crnu Goru, Evropska unija je obezbijedila 12,4 miliona eura pomoći, od koje je veći dio namijenjen i već spreman za podršku zdravstvenom sistemu, rekao je u intervjuu za „Dan“ italijanski ambasador u Crnoj Gori Luka Zelioli.

Kakva je situacija sada u Italiji u vezi sa širenjem virusa korona i da li je najgore prošlo?

Zelioli: Nažalost, situacija je i dalje veoma ozbiljna i o tome svjedoči, prije svega poražavajući i ogroman broj žrtava. Italija je uostalom, bila prva evropska zemlja i jedna od prvih demokratija na svijetu koja je doživjela širenje veoma zaraznog korona virusa. Naglašavam to, jer je izazov zauspostavljanje demokratije u isto vrijeme i izazov za pronalaženje prave ravnoteže između potrebe za garantovanjem sigurnosti građana, primjenom strogih i bolnih mjera, i zaštite individualnih sloboda i naših temeljnih vrijednosti. Vjerujem da je italijanski odgovor, uzimajući u obzir sve ove elemente, bio primjeran. Uprkos ovoj dramatičnoj situaciji, počinjemo da primjećujemo usporavanje širenja infekcije. Vjerujemo da je to prvi znak izgleda da su stroge mjere koje je primjenjivala italijanska vlada počele da daju očekivane efekte. Međutim, ovaj virus ostaje opasan neprijatelj, jer se još malo zna o njemu razboritost je neophodna, pa je vlada u međuvremenu produžila stroge restriktivne mjere do 13. aprila.

Kako ste doživjeli pojavu ove pandemije i da li vam je napravila teškoće u svakodnevnom poslu?

Zelioli: Pandemija se razvila na gotovo nevjerovatan način. Iznad svega, najupečatljivija je bila brzina širenja virusa, visoka zaraznost i opasnost. U razmaku od nekoliko nedjelja, od pojave prvog pacijenta prešli smo na stotine, zatim na hiljade i na kraju na preko 100.000 koliko ih je trenutno zaraženo. Bilo je uznemirujuće uočiti ujedno blokadu svih aktivnosti i nagli prekid međunarodnih veza. Pravi šok budući da smo naviknuti na veoma brza putovanja (let iz Podgorice za Rim traje nešto više od sat vremena), odjednom nam je mali Jadran postao nepremostiv okean.

Za nas Italijane koji smo ostali u Crnoj Gori bilo je iznad svega teško vidjeti kako se situacija u Italiji ubrzo pogoršala, a da ne možemo mnogo učiniti, osim brinuti o zdravlju članova porodice u otadžbini. U međuvremenu se mijenjao i svakodnevni rad. Ambasada je sve aktivnosti morala da fokusira, prije svega na pružanje pomoći sunarodnicima, posebno turistima i preduzetnicima koji su se zatekli ovdje do danas. Većina onih koji su imali neodložne obaveze uspjeli su da se vrate u Italiju. S tim u vezi, želim da zahvalim crnogorskoj vladi što je, prije nekoliko sedmica, ponudila italijanskim građanima mogućnost da koriste poseban let za Rim koji je obezbijeđen za repatrijaciju crnogorskih državljana. Takođe smo u kontaktu i sa mnogim italijanskim državljanima koji, zbog radnih ili porodičnih obaveza, borave u ovoj zemlji. Kao i druge ustanove, ambasada je morala dausvoji metode rada na daljinu, odnosno od kuće, d a bi zaštitila svoje zaposlene. Možda radimo malo sporije, ali i dalje ostajemo u potpunosti operativni.

Vjerujete li da su jedinstvo i solidarnost dovoljno pokazani u ovom teškom vremenu?

Zelioli: Rekao bih da italijanski narod dokazuje da je otporan narod i da je na nivou zadatka, ogromna većina je poštovala i poštuje restriktivne mjere. To je znak nacionalnog jedinstva i solidarnosti. Na početku krize bilo mi je pomalo žao kada bih čuo komentare državljana trećih zemalja, jednom prilikom i ovdje u Crnoj Gori, o navodnom nepristojnom ili neorganizovanom ponašanju Italijana. Bilo je dovoljno to da se zaraza proširi da bi primijetili i drugdje ista neracionalna ponašanja pojedinaca.

Tješi me kada vidim da na kraju prevladava solidarnost – podrazumijeva se da je svačija budućnost dovedena u pitanje. Pored hitne zdravstvene situacije, u svim pogođenim zemljama se pojavljuje ozbiljna ekonomska opasnost. U odnosu na ovu zadnju temu, kod nekoga možda još ne postoji potpuna percepcija razmjere problema koji treba riješiti i da je potrebno ojačati i koristiti sva dostupna multilateralna sredstva.

To je, kako je objasnio naš premijer u novinama i intervjuima koji su se poslednjih dana pojavili u medijima nekih evropskih zemalja, „epohalna kriza, istovremeno zdravstvena, ekonomska i socijalna, koja stoga zahtijeva snažnu, neposrednu, rigoroznu i efikasnu reakciju, koju je potrebno koordinisati na evropskom nivou.

Važan primjer solidarnosti i jedinstva je svakako ono što Evropska unija pokazuje prema zemljama Zapadnog Balkana da bi se izborili sa vanrednom situacijom KOVID-19. Samo za Crnu Goru, Evropska unija je obezbijedila 12,4 miliona eura pomoći, od kojih je veći dio, namijenjen i već spremna za podršku zdravstvenom sistemu. Takođe je u veoma kratkom roku Evropskaunija obezbijedila i dodatnih 50 miliona eura podrške Crnoj Gori za podsticaj društveno-ekonomskog oporavka zemlje.

Ali Evropska unija sarađuje i sa drugim međunarodnim institucijama upravo je potpisala sporazum sa UNDP-om (Programom Ujedinjenih nacija za razvoj) i VladomCrne Gore o tri miliona druge neposredne pomoći u borbi protiv pandemije radi u koordinaciji sa međunarodnim finansijskim institucijama kako bi dala zajedničke odgovore za podršku realnoj ekonomiji u regionu Balkana, a u kontaktu je i sa regionalnim organizacijama radi podsticanja komercijalnog prometa na zapadnom Balkanu.

Kada govorimo o pomoći Evropske unije to je važno istaći govorimo o doprinosima svih njenih država članica, odnosno o jasnom i očiglednom izrazu solidarnosti.

Nedavno sam pozvao na strpljenje crnogorske prijatelje koji su se žalili na usporavanje procesa proširenja. Dakle, Evropa je, osim što potvrđuje i to na odlučan način da je prisutna u teškim trenucima u doba krize, pokazala je i da je održala svoja obećanja nedavnom odlukom o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Kako vidite odgovor crnogorskih institucija na pojavu korona virusa, da li su preduzete sve neophodne mjere?

Zelioli: Smatram da crnogorske institucije reaguju najbolje što mogu na pojavu opasne pandemije. Međunarodna pomoć, posebno evropska pomoć, takođe počinje da pristiže. Stvaranje Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti čini mi se pozitivnim u ovakvim slučajevima neophodno je da sve institucije djeluju zajedno. Neke privremene mjere koje su usvojene za suočavanje sa vanrednim situacijama usvojene su po ugledu na mnoge mjere koje je preduzela Italija. Tragično italijansko iskustvo može barem biti korisno drugima, posebno onim zemljama u kojima se KOVID-19 pojavio kasnije. Čak je i strategija komunikacije javnosti o bolesti, prema mom mišljenju, transparentna i takođe ima za cilj da se s pravom bori protiv pojave „lažnih vijesti”.

U slučajevima poput ovih (to smo vidjeli i u Italiji), kada se radi o visoko zaraznoj i gotovo nepoznatoj bolesti, od suštinske je važnosti oslanjati se na naučne dokaze i iskustva međunarodnih institucija kao što je Svjetska zdravstvena organizacija (GO).

Za kraj želim da izrazim zahvalnost crnogorskim institucijama i građanima koji su ambasadu bukvalno obasipali porukama solidarnosti i saučešća zbog tragedije koja je potresla moju zemlju. Skrhan zbog žalosti u Italiji, teškog srca izražavam saosjećanje i bliskost sa porodicama žrtava iz svih zemalja pogođenih ovom pandemijom.