U SKUPŠTINI

Sve sjednice skupštinskih odbora koji su bili zakazani za ovu sedmicu odgođene su, saopšteno je iz parlamenta.

Među odgođenim sjednicama je i Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje koji je trebalo da održi konsultativno ministra zdravlja Kenana Hrapovića i čelnika zdravstvenih ustanova.

Članovi Odbora trebali su da raspravljaju o situaciji u Crnoj Gori povodom globalne pandemije, koju je proglasila Svjetska zdravstvena organizacija, uzrokovane pojavom koronavirusa.

DIK

Državna izborna komisija (DIK) nije nadležna da donese odluku o odgađanju lokalnih izbora u Tivtu, ali pažljivo prati sve preporuke nadležnih državnih organa u vezi sa zaštitom od pojave koronavirusa u Crnoj Gori, kazao je predsjednik DIK-a Aleksa Ivanović.

U Crnoj Gori su shodno mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti, zatvorene sve vaspitno-obrazovne ustanove, granični prelazi za sve strance osim za one sa stalnim ili privremenim boravkom, ugostiteljski objekti, tržni centri, dječje igraonice i kladionice.

Ivanović je rekao agenciji MINA da se DIK priprema redovno kako bi spremno dočekali 5. aprila za kada su zakazani lokalni izbori u Tivtu.

„Ne postoji eksplicitna odredba da DIK može u ovakvim situacijama da donese odluku o odgađanju izbora. Pažljivo pratimo sve preporuke i mjere koje donose nadlženi državni organi“, rekao je Ivanović.

Za učešće na izborima u Tivtu prijavile su se četiri partije i tri grupe građana.

EK O TIVTU

Napori da se poveća transparentnost rada Državne izborne komisije (DIK), profesionalnost i nepristrasnost treba da budu pojačani, u skladu sa preporukama OEBS-a/ODIHR-a, saopšteno je iz Evropske komisije.

Komentarišući izbor novog predsjednika DIK-a, koji su problematizovali predstavnici opozicionih stranaka, iz EK su naglasili da je izbor prvog čovjeka Državne izborne komisije formalni preduslov za zakonitost rada DIK-a u izbornom periodu.

“Pored predsjednika, generalni sekretar i članovi DIK-a iz parlamentarnih političkih partija i civilnog društva imaju ključnu ulogu u njegovom funkcionisanju. Napori da se poveća transparentnost rada DIK-a, profesionalnost i nepristrasnost treba da budu pojačani, u skladu sa preporukama OEBS-a/ODIHR-a”, saopšeno je iz pres službe Evropske komisije.

Na pitanje našeg dopsinika iz Brisela za komentar o odluci većeg dijela opozicije da bojkotuje lokalne izbore u Tivtu i kako će to uticati na dijalog, iz EK su ponovili da bojkot nije održivo rješenje:

“Kao što smo i ranije kazali, bojkot izbora ili rada Parlamenta nije održivo rješenje. Međupartijski dijalog ka konsenzusu o zajedničkom nacionalnom minimumu koji se odnosi na EU agendu zemlje ključ je za napredak Crne Gore na putu ka EU.”, saopštili su iz EK.

Odluku da ne izađu na tivatske izbore donijeli su Demokratski front, Demokrate, URA, Ujedinjena Crna Gora, Demos, Socijalistička narodna partija i Prava Crna Gora.

Ivan Mijanović, TVCG

DAVOR GJENERO

Raspad Jugoslavije trebao je, zapravo, rezultirati i disolucijom ovako definisane SPC, odnosno barem dovesti do razmišljanja o novom identitetu te crkve, prilagođenom novim društvenim okolnostima. Umjesto toga, SPC je odlučila da ostane ono što je i bila do tada, navodi u autorskom tekstu objavljenom u Pobjedi, Davor Gjenero, hrvatski analitičar.

Piše: Davor Gjenero

Iako je Crna Gora tek 2006. provela referendum i proglasila neovisnost, bitni datum za donošenje odluke o samostalnosti Crne Gore kao države bio je 12. marta prije 17 godina, kad je u Beogradu ubijen reformistički predsjednik Vlade Srbije Zoran Đinđić.

Tada je ključnim policy planerima u Crnoj Gori postalo jasno da zajednička država sa Srbijom može biti samo breme, a nikako dodana vrijednost Crnoj Gori.

Đinđić je Srbiji nudio relativno brzu europeizaciju, a atentat na njega bio je reakcija tamošnje „duboke države“ koja je tim atentatom zaustavila za nju neželjeni pravac društvenog razvoja i zacrtala scenarij baršunaste restauracije miloševićevskoga autoritarnoga nacionalnog režima, koja se danas uspostavila „u svom svojem sjaju“, doduše, ne predvođena Miloševićevim političkim sinom Ivicom Dačićem, nego Šešeljevim čedom Aleksandrom Vučićem.

Referendum-Dum

Zagrebački politolog morao je napustiti funkciju savjetnika predsjednika Republike, kad je, komentirajući škotski referendum o samostalnosti ustvrdio da je hrvatski referendum bio nelegitiman, a da je većina hrvatskih građana u vrijeme izbora 1990. željela održanje Jugoslavije. Istina je da većina građana i Slovenije i Hrvatske u svibnju 1990. nije na parlamentarne izbore izašla s prioritetom državnoga osamostaljenja.

Slovenija je na plebiscitu u decembru 1990. jasno definirala da želi preuređenje Jugoslavije kao složene države i da političkim klasama daje šest mjeseci za pregovore o takvom preuređenju, a ako dogovor ne bude postignut, Slovenija će početi procese osamostaljivanja.

Hrvatska je već u augustu 1990. bila pogođena takozvanom „balvan revolucijom“, u kojoj su, uz potporu Miloševićeva režima u Beogradu, počeli procesi izdvajanja dijela teritorija Hrvatske, u većoj mjeri nastanjenoga srpskim stanovništvom, uslijedili su lokalni oružani sukobi, nakon kojih je takozvana JNA uspostavljala tampon zone i štitila područja s kojih su hrvatski Srbi potisnuli središnje vlasti. Zbog toga je u hrvatskom političkom tijelu prevladalo uvjerenje da i Hrvatska nema alternative državnoj samostalnosti.

Slični su se procesi tijekom 1992. godine odvijali i u Bosni i Hercegovini, a tada je i Makedonija, koja je zajedno s BiH pokušavala osigurati neku vrstu jugoslavenskoga srednjega ili trećeg puta, odustala od toga i odabrala samostalnost.

Crnogorski uspjeh

Crna Gora čekala je kraj Miloševićeva režima, dočekala nadu 5. oktobra 2000, a potom gubitak iluzija 12. marta 2003.

Nakon toga Crna Gora je priča o uspjehu, jer je ostvarila dobar dio onoga čemu se nadala u vrijeme dok je administraciju u Beogradu vodio Đinđić. Postala je članicom NATO saveza, lider je u pregovorima o članstvu u EU, s otvorenim svim pregovaračkim poglavljima, a zatvorenim jednim važnim (i dva o kojima se ne pregovara), onim o zajedničkoj europskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, pa Crna Gora u međunarodnom smislu već funkcionira kao da je članica Europske unije i svoju politiku posve harmonizira s njenom.

Europska unija naoko je „maćehinski“ Crnoj Gori definirala prag za samostalnost. Zahtjev da izlaznost na referendumu bude barem 50 postotna posve je očekivani zahtjev, a onaj drugi, da se za samostalnost mora opredijeliti 55% izišlih na referendum, činio se pretjeranim.

Međutim, Hrvatska je, na primjer, sama sebi Ustavom zadala još stroži referendumski kriterij za proglašenje neovisnosti: zahtjev da za neovisnost glasa 50 % svih upisanih birača.

Neko se vrijeme činilo da se Srbija „pomirila“ s crnogorskom samostalnošću. I doista administracija predsjednika Borisa Tadića nije dovodila u pitanje referendumsku odluku Crne Gore, ali „duboka država“ sasvim sigurno jest.

“Duboka država”

Nakon raspada Jugoslavije važna institucija na koju se uvijek na neki način oslanjala „duboka država“ u Srbiji, Srpska pravoslavna crkva, našla se u neugodnom položaju. Srpska pravoslavna crkva kao autokefalna pravoslavna organizacija uspostavljena je tek 1920. godine, i to kao neka vrsta državne Crkve Kraljevine SHS, a dotad su funkcionirale četiri autonomne mitropolije: Karlovačka, Beogradska, Dabrobosanska i Cetinjska.

Raspad Jugoslavije trebao je, zapravo, rezultirati i disolucijom ovako definirane SPC, odnosno barem dovesti do promišljanja o novom identitetu te Crkve, prilagođenom novim društvenim okolnostima. Umjesto toga, SPC je odlučila ostati ono što je i bila do tada, a tako je funkcionirala dugo kroz povijest, kao zadnja institucija velikosrpskog pokreta i organizacija koja definira granice teritorijalnih pretenzija Srbije.

Zbog specifičnih okolnosti, zato što je SPC bila najprije identificirana s okupacijskim režimom na dijelu hrvatskog teritorija, što su njeni svećenici uglavnom napustili teritorij pod kontrolom hrvatskih vlasti, a nakon Oluje se i povukli s tog područja, SPC je nakon rata morala regulirati svoj odnos s hrvatskom državom, jer je to bio jedini način da se svećenici vrate i da uspostave nekakvu vjersku službu.

SPC u Hrvatskoj

Struktura SPC u Hrvatskoj je prilično komplicirana, a sačinjavaju je Mitropolija zagrebačko-ljubljanska i eparhije: Dalmatinska, Gornjokarlovačka, Slavonska, Osječko-poljska i Baranjska, Zahumsko-hercegovačka i Primorska, koja u svom sastavu ima grad Dubrovnik.

Članak 5. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica regulira da se Crkve koje su djelovale u Hrvatskoj na dan stupanja na snagu Zakona upisuju u Evidenciju, i to podnošenjem zahtjeva.

Odredba hrvatskog zakona o upisu u Evidenciju crkava i vjerskih zajednica gotovo je identična odredbi crnogorskog Zakona o vjerskim slobodama. U Hrvatskoj je SPC bila prinuđena poštovati ovu zakonsku odredbu, jer bez toga ne bi mogla djelovati

Doduše, u Hrvatskoj sve Crkve uživaju izrazito povoljan fiskalni status, a SPC je morala regulirati svoj odnos s državom i zbog toga što je polagala pravo na naturalnu restituciju goleme crkvene imovine ili nadoknadu za nju. Danas su Mitropolija zagrebačko-ljubljanska i eparhije na području Hrvatske izrazito „dobrostojeće“, raspolažu golemim kapitalom i vrijednim nekretninama.

Svećenici, koji nisu hrvatski državljani, reguliraju svoje pravo boravka u Hrvatskoj – svećenici su prijavljeni Mirovinskom osiguranju, a u ostvarivanju njihovih prava država im redovito izlazi na ruku.

I više od očekivanoga, jer dok je još bio u „izbjeglištvu“ hrvatska je diplomacija zagrebačkom mitropolitu Jovanu Pavloviću uručila hrvatski pasoš, kao hrvatskom državljaninu, a trenutni je mitropolit Porfirije Perić u vrlo kratkom roku izvanredno naturaliziran i postao je hrvatski državljanin.

Jovan Pavlović podupirao je Miloševićev režim, ali je pred kraj života govorio o svom identitetu, koji je obilježen porijeklom iz Slavonije, i o tome kako mu je razdoblje života u Srbiji bilo teško. Porfirije Perić došao je u Zagreb kao funkcionar beogradskog režima, vodio je agenciju koja u Srbiji odlučuje o koncesiji elektroničkim medijima.

Jovan Čulibrk, pakrački episkop, bivši je vojni svećenik u zloglasnoj padobranskoj jedinici Niških specijalaca, a i nedavno se „proslavio“ nevjerojatnim izjavama o aktualnim procesima u Crnoj Gori.

Unatoč tome, javne vlasti u Hrvatskoj prave se da ne primjećuju stvarni karakter dijela crkvenog vodstva SPC, i prema toj se Crkvi odnose kao prema normalnoj vjerskoj organizaciji, zanemarujući i pitanje njenog identiteta i legitimiteta, i pitanje vrlo žalosne razine duhovnosti unutar te organizacije.

Za Hrvatsku je to dobra strategija, ne samo zbog utega što ga Hrvatska objektivno ima, zbog zločina kvislinške NDH prema Srbima u Hrvatskoj, i zbog nesretne epizode s Hrvatskom pravoslavnom Crkvom.

Crna Gora bez komoditeta

Međutim, u današnjim uvjetima, s jedne strane, SPC formalno priznaje hrvatsku državu, između ostaloga koristeći se privilegijama koje joj ona daje, a s druge strane, ideja o tome da se kartom manastira SPC iscrtaju i zapadne granice Velike Srbije danas je posve groteskna.

Crna Gora nema komoditeta hrvatske situacije. Prije svega: SPC sustavno ne priznaje Crnu Goru kao državu, a početak pregovora ljudi iz Mitropolije crnogorsko-primorske, o Zakonu o vjerskim slobodama, prvi je pokušaj sustavnog razgovora Crkve i države na čijem području Crkva djeluje, dakle, prvi znak priznavanja te države.

Za sve crkvene poteze – neplaćanje fiskalnih davanja državi Crnoj Gori, odbijanje registracije, neprijavljivanje boravka svećenika koji nisu crnogorski državljani… – Amfilohije Radović, kao ključni čovjek SPC u Crnoj Gori, imao je potporu „duboke države“ u Srbiji. Što više: on i sam spada u tu skrivenu skupinu operativaca i donosilaca odluka.

Sukob, koji se sada na najprimitivniji način vodi protiv administracije u Podgorici, nije, zato niti obračun s Milom Đukanovićem, niti sa sadašnjom političkom većinom. To je pokušaj udara na sam državni identitet Crne Gore. Mnogi koji sudjeluju u tim žalosnim litijama, koje svjedoče o manjku duhovnosti unutar SPC, možda to ne razumiju. I zato je dobro što danas Crna Gora, kao država, ima referendumski propitani legitimitet koji nije potvrđen pukom natpolovičnom većinom.

DIK

Državna izborna komisija još uvijek nije raspravljala o mogućnosti odlaganja lokalnih izbora u Tivtu, zbog privremenih mjera koje je Vlada uvela u Crnoj Gori zbog zaštite od unošenja korona virusa u našu državu, saopšteno je Dnevnim novinama u DIK-u.

“Državna izborna komisija je imala sastanak u petak, ali nije bilo riječi o odlaganju izbora u Tivtu. Naravno, ako za to bude potrebe DIK će se odmah sastati, ali, za sada, nema takve inicijative”, rečeno je u Državnoj izbornoj komisiji.

Predsjednica Opštinske izborne komisije Tivta Marija Sijerković kaže da, u ovom trenutku, Opštinska izborna komisija radi u punom kapacitetu.

“Eventualno odlaganje izbora nije u našoj nadležnosti i mi o tome i ne razmišljamo,” kazala je Sijerković Dnevnim novinama.

Po crnogorskom Ustavu izbori se odlažu samo u slučaju vanrednog stanja koje u Crnoj Gori još nije uvedeno, a pitanje je da li će ga uopšte i biti.

Istina, sam dan izbora u jednoj maloj sredini kao što je Tivat sam po sebi nije problematičan. Čin glasanja se ne mora karakterisati kao javno okupljanje i moguće ga je organizovati na razne načine, kako bi na biračkim mjestima, u istom trenutku, bio što manji broj birača.

Problem su predizborni skupovi. Privremene mjere zabranjuju javna okupljanja, što predizborni skupovi, u svakom slučaju jesu. Veliki broj političkih partija, ne samo u Tivtu, odustao je ovih dana od organizovanja skupova na kojima bi se okupio veliki broj građana. To je učinila i Mitropolija crnogorsko primorska sa litijama, koje već sinoć nakon skoro tri mjeseca prvi put nijesu održane.

Opštinska izborna komisija Tivat potvrdila je i zvanično proglasila svih sedam podnijetih izbornih listi. To su DPS, SD, HGI i SDP, grupe građana „Narod pobjeđuje”, Bokeški forum i „Goran Božović časno i odgovorno za bolji Tivat”.

Sijerković je najavila da će žrijebanje za utvrđivanje redosljeda na zbirnoj izbornoj listi biti obavljeno 18. marta.

ODGOVOR VUKOVIĆA

Da su funkcioneri SD-a pročitali makar i naslov saopštenja, vidjeli bi da sam kazao da cijene parkinga u Podgorici treba prilagoditi standardu građana, poručio je Branko Vuković, odbornik Demokrata u Skupštini Glavnog grada.

“Kada već pominjete Budvu, koja je par ekselans turističko mjesto i metropola turizma sada već ne samo Crne Gore nego ovog dijela Jadrana, treba da znate da mi cijene ne povećavamo, već smanjujemo, prilagođavamo potrebama i standardu građana. Cijena parkinga za domicilno stanovništvo u Budvi je od 10 – 25 eura mjesečno, što kada se podjeli iznosi 33 centa po danu, na jednom od parkirališta, u najskupljem gradu i gradu sa najvećim standardom u Crnoj Gori. Ispada da se više isplati parkirati auto u skupoj i bogatoj Budvi, nego u Podgorici, a o poređenju cijena parkinga u Budvi sa onima koje imaju Dubrovnik i Venecija ne vrijedi trošiti riječi, jer su u Budvi cijene niže 5-10 puta. Takođe, smanjenjem cijena propusnica za građane Budve, kupovina istih je povećana za 300%”, navodi se u saopštenju Vukovića.

On napominje i da su, za razliku od podgoričkih, budvanski parkinzi su puni.

“A to vam potvrđuju zvanični podaci prihoda parking servisa Budve od kada su Demokrate preuzele vlast, a te prihode smo uvećali za više od 100%. Od 1.207.981 eura koliki su prihodi iznosili 2015. godine kada ste sa DPS-om vi vršili vlast, prihodi su skočili na 2.639.642 miliona u našem mandatu. Isti grad, ali sposobnija, stručnija, odgovornija i nadasve poštenija uprava”, navodi se, između ostalog, u odgovoru Vukovića.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je da poštujući naredbe i preporuke Nacionalnog Koordinacionog tijela protiv zaraznih bolesti, čuvamo sebe, svoje najbliže i našu Crnu Goru.

“Sa zabrinutošću pratimo razvoj situacije u regionu, Evropi i svijetu, nakon što je SZO proglasila pandemiju zbog širenja korona virusa Svi smo odgovorni prije svega za svoje zdravlje, zdravlje svojih porodica, a time i za zdravlje društva”, saopštio je predsjednik putem zvaničnog Tviter naloga.

Crna Gora će od večeras zatvoriti granične prelaze za sve strance, osim za one sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori, a biće zatvoreni i svi ugostiteljski objekti, tržni centri, dječje igraonice i kladionice, odlučilo je večeras Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti.

Opširnije o novim mjerama čitajte OVDJE 

BLAGOJEVIĆ

Dosadašnji cjenovnik parking usluga u Podgorici nije mijenjan od 2011. godine kada je PDV bio 17% a danas je 21%, što znači da je navedeno povećanje išlo na teret Parking servisa, navodi se u reagovanju Marije Blagojević, odbornica SD-a u Skupštini Glavnog grada.

Ona u odgovoru odborniku Demokrata, Branku Vukoviću, navodi da je novi cjenovnik usluga donio smanjenje cijena, u prvom redu mjesečnih pretplata od 10% do čak 50%.

“Za povlašćene korisnike-stanare cijena mjesečnih pretplata je smanjena u drugoj zoni za 12,5%, u trećoj zoni za 14%, dok su cijene zonskih parkinga, po satu, ostale iste. Na posebnim parkinzima i garažama (parkinzima sa rampom), smanjene su skoro sve cijene, osim cijene po satu. Tako povlašćeni korisnici-stanari umjesto dosadašnjih 30 plaćaju 25 eura, odnosno umjesto dosadašnjih 20 plaćaju 15 eura, a uveden je i niz drugih umanjenja za pravna i fizička lica od 10% do čak 50%”, piše u regaovanju Blagojević.

Napominje da su prije nekoliko mjeseci mijenjane cijene parkinga u dijelu grada oko Sportskog centra i gradskih bazena i uvedeno je niz povoljnosti za sportiste i rekreativce.

“Za očekivati bi bilo da se kolega Vuković pozabavi svojim političkim drugovima u opštinama gdje su Demokrate na vlasti, jer poređenja radi cijene parkinga u tim opštinama (Budva, Herceg Novi) su i po nekoliko puta veće nego u Podgorici (i do 2 eura po satu). Vjerujemo da će ih pitati kada će cijene u tim opštinama biti smanjene na cjenovni nivo koji je aktuelan u Podgorici, iako su imali 4 godine za to pa još nisu uradili”, piše u saopštenju.

Blagojević ističe da su očekivali da će odbornik Vuković uputiti apel građanima da se ne parkiraju po zelenim površinama, da ne lome stubiće koji štite te površine, kao i da se ne parkiraju na trotoarima i parking mjestima koja
su predviđena za osobe sa invaliditetom. Nažalost, kako navodi, on ih podržava u tome.

“Na kraju, da je odbornik Vuković prisustvovao sjednici Skupštine na kojoj se diskutovalo o novom cjenovniku, građani bi od toga imali duplu korist. Prvo, sigurno bi odborniku Vukoviću bilo sve jasno pa ne bi imao potrebu da izlijeće u javnost sa paušalnim ocjenama. Drugo, zaradio bi odborničku naknadu koju on i njegove kolege redovno svakog mjeseca sa velikim zadovoljstvom primaju iz budžeta grada, iako ne prisustvuju sjednicama gradskog parlamenta gdje su ih građani birali da zastupaju njihove interese”, zaključuje Blagojević.

TELEGRAM ĐUKANOVIĆA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća i podrške predsjedniku Republike Italije Serđu Matareli i italijanskom narodu povodom epidemije korona virusa koja je odnijela stotine života.

“Sa zabrinutošću i saosjećanjem pratimo situaciju u prijateljskoj Italiji, izazvanu epidemijom korona virusa, koja je odnijela stotine života vaših građana, dok su desetine hiljada pod zdravstvenim tretmanom. Upućujem Vam izraze najdubljeg saučešća tim povodom s molbom da naše žaljenje prenesete njihovim porodicama, kao i najbolje želje za brz oporavak oboljelih”, navodi se u telegramu Đukanovića.

On je uputio i riječi ohrabrenja italijanskim ljekarima i svim zdravstvenim radnicima odgovornim u ovim teškim trenucima.

“Takođe, i vašoj Vladi i Vama lično za odvažno vođstvo u uslovima pandemije, od koje strahuje cijeli svijet. Bilo bi nam izuzetno drago ako bi na bilo koji način mogli biti od pomoći. Računajte da je Crna Gora, kao susjed i pouzdani prijatelj Italije i italijanskog naroda, s vama u ovim teškim trenucima za vašu zemlju.”

Zgrada Predsjednika Crne Gore večeras je osvijetljena u bojama italijanske zastave. 

PISMO DANILOVIĆA

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović je u pismu ambasadorima Velike Britanije, Amerike i Evropske unije u Crnoj Gori, zatražio da pomognu Milivoju Brkoviću iz Podgorice koji je u pritvoru 30 dana zbog širenja lažnih vijesti o prisustvu koronavirusa u Crnoj Gori.

“Jedan običan čovjek, mladić, Milivoje Brković iz Podgorice otjeran je u zatvor bez dokazane krivice, pritvoren je iz političkog revanšizma, iz osvete onih koji snagom državnog aparata i državne sile progone svakoga ko se drzne da javno pokaže nedostatak straha. Da cijeli slučaj bude jadniji Brković je pritvoren na trideset dana zbog navodnog širenja lažnih vijesti u vezi oboljelih od Korana virusa u Crnoj Gori. Za sada je on jedini čovjek koji je tim povodom strpan u zatvor”, navodi Danilović u pismu. 

On je kazao da stotine statusa na društvenim mrežama sličnog sadržaja, samo kod nas, nije zavrijedjelo da ljudi budu saslušani, niti pozvani na odgovornost.

“Očekujemo od vas, ne da se zauzmete za jednu političku opciju, ili da protežirate bezakonje, ne očekujemo da naredite našim vlastodršcima, ali očekujemo da pomognete jednom čovjeku, nezaposlenom, obespravljenom i utamničenom, koji je rođen u isto vrijeme kada i ova vlast, da pomognete pravdi i tako svakome od nas koji traže samo da zakon važi jednako za sve. Taj čovjek je važniji od svega svojim najbližima, važan je svojim prijateljima, važan je Crnoj Gori jer se na njegovom slučaju neskriveno ogleda sistem vrijednosti koji bi naša država morala dijeliti sa vašim državama. Ili ćemo mi početi da ličimo na vas ili ćete vi na nas, a ni jedna sličnost neće biti slučajna – na vama je izbor”, napisao je Danilović ambasadorima.