DEMOKRATE

Reagujući na izjavu premijera Duška Markovića da Mitropolija crnogorsko primorska za 62 službenika, duguje državi preko dva miliona eura za poreze i doprinose, iz Demokratske Crne Gore su kazali da predsjednik Vlade napada crkve i vjerske zajednice, dok, “nijemo ćuti na gotovo 700 miliona eura poreskih dugova onih koji su preko noći zaradili enormna bogatstva”.

Oni navode da Marković vidi samo navodni poreski dug za poreze i doprinose lica koja vrše vjerske obrede.

“A ne vidi poreski  dug “Vektre Jakić” od 7,8 miliona eura, zatim “Vektre Montenegro” od 4,7 miliona ,”Tehnoputa”  4,6 miliona eura ili “Montenegro erlajnsa”, sa dugom većim od 21 milion eura, Željezničkog prevoza sa dugom od 5,5 miliona, Rudnika uglja sa 4,4 miliona ili podgoričkih “Plantaža” sa dugom od 2,2 miliona eura”, navodi se u saopštenju.

Na izjavu da će javna okupljanja, uključujući i litije biti zabranjena ukoliko se virus korona pojavi u Crnoj Gori, Demokrate kažu da premijer koristi virus za politički obračun.

“Žalosno je to što premijer koristi korona virus kako bi se obračunavao sa nezadovoljnim građanima koji već mjesecima mirno šetaju ulicama gradova Crne Gore protiveći se anticivilizacijskom i neustavnom Zakonu o slobodu vjeroispovijesti”, navodi se u saopštenju.

PODRŠKA LETONIJE

Letonija podržava politiku proširenja, a Crna Gora je najbliža od svih zemalja, članstvu u EU, jer je najviše uradila, smatraju letonski zvaničnici.

Predsjednik Letonije Egils Levits, zahvalio se cnogorskom kolegi Milu Đukanoviću, koji boravi u trodnevnoj zvaničkoj posjeti Baltičkim zemljama, što je Crna Gora aktivna članica NATO-a, a prvu zvaničku posjetu nazvao je istorijskom.

“Prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Letoniji, istorijski je dan za nas. Hvala vam što ste aktivna članica NATO-a. Letonija jasno i kontinuirano pruža podršku i procesu proširenja EU, što nije samo u interesu Crne Gore već i ostalih zemalja regiona, jer želimo da se proces tranzicije završi što prije. Crna Gora je ostvarila suštinski napredak u evropskim intergacijama i smatram da će brzo postati članica EU. Letonija će vam pružiti tehničku pomoć, naročito u oblasti vladavine prava”, naveo je Levits.

Đukanović je ponovio da je Crna Gora lider u regionu kada je riječ o EU integracijama.

“Naše uvjerenje je da je to put bez alternative za naš region, bez obzira što se sticajem nepovoljnih okolnosti, kao refleksa sa globalne scene, pokušava kreirati i alternativna ponuda za Zapadni Balkan. Naše uvjerenje je da je jedini ispravan put za društva na Z. Balkanu pripadnost evroatlanskom sistemu vrijednosti. Drago nam je da to tako razmiju i naši baltički prijatelji”, poručio je Đukanović.

Đukanović je kazao da sa Letonijom, u oviru NATO-a dijelimo odgovornost za globalnu bezbjednost.

Zahvalio je Letoniji na kontinuiranoj podršci evropskoj perspektivi Crne Gore.

“Vaša pomoć, bila je veoma dragocjena na putu ka NATO-u i danas je dragocjena na putu ka savladavanju prepreka na koje Crna Gora nailazi na putu ka EU”, naveo je Đukanović.

Đukanović će danas položiti cvijeće na Spomenik slobode i obići Muzej okupacije Letonije, kao i vojnu bazu Adaži gdje će razgovarati sa našim vojnicima koji su raspoređeni u okviru misije Ojačano prisustvo NATO-a na istoku.

U ceremonijalnom dijelu programa zvanične posjete predsjednika Mila Đukanovića Republici Letoniji, predsjednik Letonije Egils Levits priredio je zvanični ručak u njegovu čast, kojem su prisustvovali i letonski premijer Krisjanis Karins i potpredsjednica parlamenta Dagmara Beitnere Le-Galla.

“Iskazane su visoke ocjene za partnerstvo Crne Gore i Letonije u okviru NATO savezništva i očekivanje za prijem Crne Gore u EU”, saopšteno je iz kabineta predsjendika Crne Gore.

Bila je to, kako su kazali, prilika i za razgovore o aktuelnim regionalnim i globalnim temama i izazovima sa kojima se suočavaju naše zemlje.

Đukanović je zajedno sa predsjednikom Levitsom položio vijenac na spomenik Slobode na gradskom trgu uz vojnu ceremoniju.

Predsjednik će posjetu baltičkim državama završiti susretom sa našim vojnicima u vojnoj bazi Adaži u okviru misije Ojačano prisustvo NATO-a na istoku.

VARHELJI

Regulisanje pitanja vjerskih zajednica je nadležnost Crne Gore, kazao je Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje.

Kaže i da bi to Crna Gora trebalo da učini na inkluzivan način, okupljajući sve relevantne zainteresovane strane, i u skladu sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima o ljudskim pravima, posebno sa svim preporukama Venecijanske komisije.

Poslanik Evropskog parlamenta Tomaš Zdečovski pitao je predstavnike Evropske komisije da li će zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je Skupština Crne Gore usvojila, EK zaustaviti pregovore sa našom zemljom.

“U Crnoj Gori je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji omogućava nacionalizaciju crkvene imovine. To je pobudilo hiljade ljudi da protestuju. Međutim, svjetski mediji su to ignorisali. Crna Gora već 100 godina pokušava oduzeti imovinu koja pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čime je prekinula posljednju vezu te zemlje sa Srbijom. Presuda Venecijanske komisije dvosmislena je i ostavlja prostora za nagađanja. Ako Crna Gora planira da nacionalizuje imovinu Srpske pravoslavne crkve, postaviće se opasni presedan koji bi državne vlasti Kosova mogle da iskoriste za nacionalizaciju stotina važnih spomenika velike vrijednosti. Da li zbog svega ovoga, Komisija razmatra suspenziju pregovora sa Crnom Gorom”, pitao je Zdečovski, a objavio je Evropski parlament na sajtu.

Varhelji je u odgovoru poslaniku EP, naveo da je vladavina prava jedna od osnovnih vrijednosti EU i ključni element procesa pristupanja EU, koji, kako je rekao, određuje ukupni tempo pregovora o pridruživanju.

“Evropska komisija stoga posvećuje veliku pažnju vladavini prava, posebno u zemljama poput Crne Gore koje su u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji”, saopštio je Varhelji.

On je naveo da će Crna Gora, kao dio pregovora, u okviru Poglavlja 23, morati, između ostalog, da ispuni specifična mjerila vezana za jačanje efikasne primjene i sprovođenja ljudskih prava i usklađivanje svog pravnog okvira sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima ljudskih prava.

“Ovo, takođe, uključuje efikasnu zaštitu prava na vlasništvo i slobodu vjeroispovijesti. Regulisanje vjerskih zajednica je nadležnost Crne Gore, ali to bi trebalo biti urađeno na inkluzivan način, okupljajući sve relevantne zainteresovane strane, i u skladu sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima o ljudskim pravima, posebno sa svim preporukama mišljenja Venecijanske komisije od 24. juna 2019.”, naveo je Varhelji.

On je kazao i da je EK više puta pokrenula ovo pitanje, uključujući i sastanak sa predstavnicima Crne Gore.

“Nastavićemo da pratimo ova pitanja u našim redovnim kontaktima sa crnogorskim vlastima”, zaključio je Varhelji.

DELEGACIJA U PODGORICI

Evropska unija (EU) ostaje posvećena implementaciji Sporazuma sa Turskom, koji predstavlja ključnu komponentu u njihovim odnosima, kazali su iz Delegacije EU u Podgorici i naglasili da je konstruktivan pristup preduslov za rješavanje trenutne situacije na grčko-turskoj granici.

Iz Delegacije su agenciji MINA kazali da izjave Savjeta EU od prošle nedjelje, nakon održavanja sastanka Savjeta za pravosuđe i unutrašnje poslove 4. marta, i vanrednog sastanka Savjeta za spoljne poslove 6. marta, jasno odražavaju evropsku reakciju na dešavanja na terenu.

Kako su naveli, kao što je predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lejen naglasila nakon jučerašnjeg sastanka sa turskim predsjednikom Tajipom Erdoganom, dobro je da linije komunikacije sa Turskom ostaju otvorene i aktivne.

“Ovaj konstruktivan pristup je preduslov za bilo kakvo rješavanje trenutne situacije koju imamo na grčko-turskoj granici i teškog položaja migranata na ovom području”, kazali su iz Delegacije.

Oni su istakli da Unija ostaje posvećena implementaciji Sporazuma EU i Turske, koji predstavlja ključnu komponentu u njihovim odnosima, i dodali da Sporazum zahtijeva posvećenost i stalne napore sa svih strana.

Iz Delegacije su kazali da EU nastavlja da doprinosi i pomaže Turskoj da odgovori na suštinske potrebe miliona izbeglica.

“EU je u potpunosti iskoristila operativni budžet Fonda za izbjeglice u Turskoj u iznosu od šest milijardi eura, što pokazuje opredijeljenost za temeljno sprovođenje Sporazuma EU i Turske. Od ukupnog budžeta Fonda od šest milijardi eura, do sada je kroz ugovore dodijeljeno 4,7 milijardi”, precizirali su iz Delegacije.

Prema njihovim riječima, sredstva će se u potpunosti isplatiti tek kada bude pružena sva podrška i sve aktivnosti i projekti završeni. “To je u skladu sa principom dobrog finansijskog upravljanja”.

Iz Delegacije su kazali da EU nastavlja sa intenzivnim diplomatskim djelovanjem, i da je u kontaktu sa turskim partnerima na najvišem nivou.

“Unija će i dalje blisko sarađivati sa partnerima sa Zapadnog Balkana u upravljanju migracionim tokovima”, dodali su iz Delegacije EU u Podgorici.

OO DPS TIVAT

Opštinski odbor DPS Tivat jednoglasno je usvojio pobjedničku listu kandidata za odbornike sa sloganom “Zbog Tivta. Za Tivćane! DPS Milo Đukanović”. ​Nakon dobijene saglasnosti Predsjedništva partije, DPS Tivat će predati listu kandidata za odbornike Opštinskoj izbornoj komisiju u zakonskom roku, saopšteno je iz te partije.

​

Radna grupa Opštinskog odbora u sastavu Jovanka Laličić, Siniša Kusovac i Ivan Novosel imala je zahtjevan posao da od 175 kvalitetnih prijedloga iz mjesnih odbora predloži 32 kandidata za predstojeće lokalne izbore koji će biti održani 05. aprila.

“Jednoglasna podrška i optimizam mreže DPS je potvrđen i kroz činjenicu da je do večeras 1.507 građana Tivta podržalo listu DPS, iako je za zvaničnu predaju liste potrebno obezbijediti 92 potpisa. Kvalitet kandidata za odbornike koji su odlučili da svojim ličnim doprinosom budu dio pobjedničkog tima DPS, rezultat rada lokalne uprave i realizacija razvojnih projekata su garant još jedne ubjedljive pobjede koja će potvrditi dalji razvoj Tivta i unaprijeđenje kvaliteta života naših građana,” navodi se u saopštenju.

ĐUKANOVIĆ ZAVRŠIO POSJETU ESTONIJI

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović završio je posjetu Estoniji zvaničnom večerom koju je u njegovu čast priredila predsjednica Kersti Kaljulaid. Ona je tom prilikom između ostalog poručila da je Crna Gora dobro došla u NATO i da nije neko ko konzumira, već doprinosi bezbjednosti.

Estonija kao mala zemlja uvijek iskoristi priliku da preporuči Crnu Goru kao dobru članicu NATO-a i pouzdanog saveznika. Ona je Crnoj Gori poželjela da je uskoro vidi unutar EU, a za njom i druge članice. 

Đukanović je naglasio da je Crna Gora sa punom sviješću o izazovima, spremna da radi na njihovom savladavanju i usvajanju reformi. Proces pregovora vidimo kao odličnu priliku da savladamo vještine i da kad postanemo članica, budemo organski dio evropske zajednice, kazao je on. Đukanović je naglasio da je pregovaranje prilika da učimo, a ne puki proces. 

Predsjednici su razgovarali o modelima ekonomskog razvoja i regionalne saradnje u tom kontekstu. Podcrtan je značaj usvajanja novih znanja i primjene savremenih tehnologija i u investicionim projektima. Predsjednik Đukanović je kazao da je iskustvo baltičko-nordijskog formata veoma značajno za ZB, ali i za Evropu. Ekspertiza i socijalna odgovornost u biznisu su ključni za kredibilitet kapitala, ocijenio je on.

Đukanović i Kaljulaid su razmiijenili mišljenja i o aktuelnim regionalnim i globalnim prilikama. Na zvaničnoj večeri u Talinu bio je i šef delegacije EU u Crnoj Gori, ambasador Aivo Orav, bivši estonski diplomata.

Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ranije danas se sastao sa Kersti Kaljulaid u Talinu, i sa predsjednikom Vlade Estonije Jurijem Ratasom.

UJEDINJENA CG

Ujedinjena Crna Gora osudila je udaljavanje sa posla starijeg vodnika I klase Darka Mrvaljevića. Iz te partije su pozvali Vladu da poništi tu odluku jer smatraju, kako kažu, da takav potez Ministarstva odbrane ne doprinosi prevazilaženju krize .

Iz Ujedinjene kažu da izgovori koje navode iz Ministarstva za pokretanje tog postupka zvuče neozbiljno i neubjedljivo.

“Jasno je da je ovakav postupak otvoreno kršenje ljudskih prava – prava na slobodu vjeroispovjesti. Takođe, ministarstvo, koje bi trebalo da bude stub odbrane i garant bezbjednosti građanima, jasno se profilisalo ovim postupkom kao DPS igračka i mehanizam za ugnjetavanje neistomišljenika”, naveli su iz Ujedinjene.

Iz te partije pozvali su Vladu da poništi tu odluku i, kako su naveli, makar na trenutak pokažu da poštuju ljudska prava i slobode.

Umjesto da rade na smirivanju tenzija i na prevazilaženju krize, da se bore za jednakost i slobodu svih svojih građana, ovakvim potezima samo dodatno produbljuju podjele i ugrožavaju slobode, smatraju u Ujedinjenoj Crnoj Gori.

SDP ZOGOVIĆU

Iz Socijaldemokratske patije Crne Gore (SDP) poručili su poslaniku Demokratskog fronta (DF) Milunu Zogoviću da je njegov izbor da bude dijaspora u sopstvenoj državi.

Podsjećamo, Zogović je u reagovanju na izlaganje počasnog predsjednika SDP-a Ranka Krivokapića na Javnom servisu poručio da svi oni koji vole i poštuju svoju crkvu, a koji su podržavali Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokratsku partiju (SDP) i Socijaldemokrate (SD) treba da se, kako je kazao, distanciraju od “tih prevaziđenih politika koje bi da prave partijske crkve”.

“Milun Zogović, u očajničkom pokušaju da se domogne novog poslaničkog mandata, smatra da mu uloga Šešelja u pokušaju može najbolje pomoći da se domogne tog svetog cilja. Moguće da je to instrukcija smišljena na Vučićevom kanabeu sa kojega ne silaze on i njegova partijska družina”, kazali su iz SDP-a.

Poručuju i da su politiku koju zastupa Zogović, tada u koaliciji sa DPS i Đukanovićem, porazili 90-ih godina prošlog vijeka “kada su iza te politike stajali tenkovi, vojska, paravojska, razni ratni zločinci i njihova ratna propaganda”.

“Pretekosmo od pravog Šešelja a ne da nećemo od njegovih blijedih kopija. Zato nam danas, gospodine Zogoviću, ne predstavljate izazov, mi vas samo vidimo kao restlove poraženog, nakaradnog i anticivilizacijskog koncepta i iskreno nam je žao što ste ostali zarobljenik takve politike. Ali to je vaš izbor gospodine Zogoviću – da, po nalogu sa kanabea, budete dijaspora u sopstvenoj državi i političke sluge Beograda ili, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski: ‘Tuđa sreća, metla i lopata’. Zato vam srećna kesa koju držite Vučiću i požurite dok vam se gazda ne predomisli ili pronađe jeftiniju radnu snagu”, zaključuje se u reagovanju SDP-a.

DARMANOVIĆ U SKOPLJU

Crna Gora ostaje čvrsto na svom evropskom putu koji nema alternativu i koji predstavlja garant stabilnosti u regionu i uspješan okvir za sprovođenje reformi”, rekao je ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović.

On je danas učestvovao na sastanku ministara vanjskih poslova u okviru Berlinskog procesa, koji je, pod ko-predsjedavanjem Republike Bugarske i Republike Sjeverne Makedonije, održan u Skoplju.

Kako je saopšteno iz Miistarsva vanjskih poslova, tokom plenarne sesije na temu „Evropska perspektiva Zapadnog Balkana“, Darmanović je ukazao na značaj prisustva EU u regionu Zapadnog Balkana, kao i na rezultate koje je Crna Gora postigla u procesu evropske integracije.

“Crna Gora ostaje čvrsto na svom evropskom putu koji nema alternativu i koji predstavlja garant stabilnosti u regionu i uspješan okvir za sprovođenje reformi”, rekao je Darmanović.

Šef crnogorske diplomatije je, govoreći o evropskoj budućnosti regiona, ponovio da proces proširenja predstavlja jednu od najuspješnijih politika Evropske unije koja je dala konkretne rezultate u reformisanju naših društava, demokratskom i ekonomskom prosperitetu.

“Stoga je nastavak integracionog procesa od vitalnog značaja za bezbjednost Zapadnog Balkana i šire”, naglasio je Darmanović.

Ministar je, kako se dodaje u saopštenju, kazao da Crna Gora ostaje posvećena regionalnoj saradnji, kao jednom od stubova vanjske politike, i na tom tragu ponovio podršku naše države susjedima na njihovom evropskom putu.

Skup je bio prilika da se sagleda i napredak koji je ostvaren u okviru Berlinskog procesa.

“Učesnici su se saglasili da ova Inicijativa predstavlja važan okvir saradnje, te da prije svega infrastrukturno povezivanje, povezivanje mladih, naučna saradnja i inovacije jačaju veze među susjedima i doprinose ekonomskom razvoju država Zapadnog Balkana. Rezultati dosadašnje saradnje ukazuju na potrebu održavanja kontinuiteta i daljeg ispunjavanja preuzetih obaveza i predstavljaju potvrdu neophodnog evropskog prisustva u Regionu”, navodi se u saopštenju.

Na sastanku je, kako se navodi, ukazana posvećenost Zelenoj agendi EU kao ključnoj platformi za borbu protiv klimatskih promjena.

Ministar Darmanović je, u okviru današnjeg sastanka, učestvovao i na panelu na kome su razmijenjena mišljenja o povezivanju Regiona, ekonomskom napretku i očuvanju životne sredine.

Sastanku su prisustvovali šefovi diplomatija Zapadno-balkanske šestorke, predstavnici država članica EU koje su učesnice Inicijative, kao i predstavnici Evropske komisije, Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) i RCC.

DEMOKRATE TVRDE

Momo Koprivica iz Demokrata uputio je pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru pravde Zoranu Pažinu jesu li uvrštene preporuke Venecijanske komisije u Zakon o slobodi vjeroispovijesti i da li je to tijelo upoznato sa završnim tekstom Zakona.

Na pres konferenciji su predočili dokumenta za koja tvrde da dokazuju da je Mitropolija crnogorsko-primorska registrovana u Crnoj Gori 2019.

Pozvali su Vladu i da ne zanemaruje broj ljudi na protestnim litijama koji se protive usvojenom Zakonu.

Koprivica je kazao da je ministar pravde bio dužan da mu odgovori u roku od 15 dana od prijema zahtjeva i da do danas to nije učinio iako je, kako kaže, rok za odgovor istekao prije 10 dana.

“Uz nedopustivo ignorisanje prava poslanika od strane ministra pravde i potpredsjednika Vlade, dodatno je za brigu to što ćutanjem žele od mene i javnosti da sakriju činjenice koje su izuzetno bitne za aktuelni društveni trenutak Crne Gore. Očigledno je da bi saopštavanje istinitog odgovora na moja pitanja do kraja razobličilo neistinu kojom se, i pred domaćom, i pred međunarodnom javnošću služe u nastojanju da prikriju neodgovornost koju je Vlada Crne Gore demonstrirala u svim fazama pripreme i donošenja Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica”, kazao je Koprivica.

On je dodao da ćutanjem kriju činjenicu da Vladina tvrdnja da je u tekst Zakona ugradila sve preporuke Venecijanske komisije nema nikakve veze sa ocjenom Venecijanske komisije o tom pitanju iz prostog razloga što Vlada uopšte nije ni obavijestila Venecijansku komisiju o tome kako su implementirane njene preporuke date u Mišljenju iz juna 2019. godine.

On je pozvao Vladu Crne Gore da, kako je naveo, prestane da okreće glavu i predstavlja se da ne vidi na ulicama gradova Crne Gore  građan Crne Gore koji ne prihvataju rješenja iz zakona i koji traže da se taj zakon povuče ili izmijeni u spornim odredbama.

Koprivca je prezentovao najnoviji dokument Uprave za statistiku od 15.05.2019. godine koji, kako kaže, potvrđuju postojanje pravnog subjektiviteta MCP, te da se ona kategoriše i razvrstava kao pravni subjekat i da ima legalne registracione oznake.