SDP ZOGOVIĆU

Iz Socijaldemokratske patije Crne Gore (SDP) poručili su poslaniku Demokratskog fronta (DF) Milunu Zogoviću da je njegov izbor da bude dijaspora u sopstvenoj državi.

Podsjećamo, Zogović je u reagovanju na izlaganje počasnog predsjednika SDP-a Ranka Krivokapića na Javnom servisu poručio da svi oni koji vole i poštuju svoju crkvu, a koji su podržavali Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokratsku partiju (SDP) i Socijaldemokrate (SD) treba da se, kako je kazao, distanciraju od “tih prevaziđenih politika koje bi da prave partijske crkve”.

“Milun Zogović, u očajničkom pokušaju da se domogne novog poslaničkog mandata, smatra da mu uloga Šešelja u pokušaju može najbolje pomoći da se domogne tog svetog cilja. Moguće da je to instrukcija smišljena na Vučićevom kanabeu sa kojega ne silaze on i njegova partijska družina”, kazali su iz SDP-a.

Poručuju i da su politiku koju zastupa Zogović, tada u koaliciji sa DPS i Đukanovićem, porazili 90-ih godina prošlog vijeka “kada su iza te politike stajali tenkovi, vojska, paravojska, razni ratni zločinci i njihova ratna propaganda”.

“Pretekosmo od pravog Šešelja a ne da nećemo od njegovih blijedih kopija. Zato nam danas, gospodine Zogoviću, ne predstavljate izazov, mi vas samo vidimo kao restlove poraženog, nakaradnog i anticivilizacijskog koncepta i iskreno nam je žao što ste ostali zarobljenik takve politike. Ali to je vaš izbor gospodine Zogoviću – da, po nalogu sa kanabea, budete dijaspora u sopstvenoj državi i političke sluge Beograda ili, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski: ‘Tuđa sreća, metla i lopata’. Zato vam srećna kesa koju držite Vučiću i požurite dok vam se gazda ne predomisli ili pronađe jeftiniju radnu snagu”, zaključuje se u reagovanju SDP-a.

DARMANOVIĆ U SKOPLJU

Crna Gora ostaje čvrsto na svom evropskom putu koji nema alternativu i koji predstavlja garant stabilnosti u regionu i uspješan okvir za sprovođenje reformi”, rekao je ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović.

On je danas učestvovao na sastanku ministara vanjskih poslova u okviru Berlinskog procesa, koji je, pod ko-predsjedavanjem Republike Bugarske i Republike Sjeverne Makedonije, održan u Skoplju.

Kako je saopšteno iz Miistarsva vanjskih poslova, tokom plenarne sesije na temu „Evropska perspektiva Zapadnog Balkana“, Darmanović je ukazao na značaj prisustva EU u regionu Zapadnog Balkana, kao i na rezultate koje je Crna Gora postigla u procesu evropske integracije.

“Crna Gora ostaje čvrsto na svom evropskom putu koji nema alternativu i koji predstavlja garant stabilnosti u regionu i uspješan okvir za sprovođenje reformi”, rekao je Darmanović.

Šef crnogorske diplomatije je, govoreći o evropskoj budućnosti regiona, ponovio da proces proširenja predstavlja jednu od najuspješnijih politika Evropske unije koja je dala konkretne rezultate u reformisanju naših društava, demokratskom i ekonomskom prosperitetu.

“Stoga je nastavak integracionog procesa od vitalnog značaja za bezbjednost Zapadnog Balkana i šire”, naglasio je Darmanović.

Ministar je, kako se dodaje u saopštenju, kazao da Crna Gora ostaje posvećena regionalnoj saradnji, kao jednom od stubova vanjske politike, i na tom tragu ponovio podršku naše države susjedima na njihovom evropskom putu.

Skup je bio prilika da se sagleda i napredak koji je ostvaren u okviru Berlinskog procesa.

“Učesnici su se saglasili da ova Inicijativa predstavlja važan okvir saradnje, te da prije svega infrastrukturno povezivanje, povezivanje mladih, naučna saradnja i inovacije jačaju veze među susjedima i doprinose ekonomskom razvoju država Zapadnog Balkana. Rezultati dosadašnje saradnje ukazuju na potrebu održavanja kontinuiteta i daljeg ispunjavanja preuzetih obaveza i predstavljaju potvrdu neophodnog evropskog prisustva u Regionu”, navodi se u saopštenju.

Na sastanku je, kako se navodi, ukazana posvećenost Zelenoj agendi EU kao ključnoj platformi za borbu protiv klimatskih promjena.

Ministar Darmanović je, u okviru današnjeg sastanka, učestvovao i na panelu na kome su razmijenjena mišljenja o povezivanju Regiona, ekonomskom napretku i očuvanju životne sredine.

Sastanku su prisustvovali šefovi diplomatija Zapadno-balkanske šestorke, predstavnici država članica EU koje su učesnice Inicijative, kao i predstavnici Evropske komisije, Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) i RCC.

DEMOKRATE TVRDE

Momo Koprivica iz Demokrata uputio je pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru pravde Zoranu Pažinu jesu li uvrštene preporuke Venecijanske komisije u Zakon o slobodi vjeroispovijesti i da li je to tijelo upoznato sa završnim tekstom Zakona.

Na pres konferenciji su predočili dokumenta za koja tvrde da dokazuju da je Mitropolija crnogorsko-primorska registrovana u Crnoj Gori 2019.

Pozvali su Vladu i da ne zanemaruje broj ljudi na protestnim litijama koji se protive usvojenom Zakonu.

Koprivica je kazao da je ministar pravde bio dužan da mu odgovori u roku od 15 dana od prijema zahtjeva i da do danas to nije učinio iako je, kako kaže, rok za odgovor istekao prije 10 dana.

“Uz nedopustivo ignorisanje prava poslanika od strane ministra pravde i potpredsjednika Vlade, dodatno je za brigu to što ćutanjem žele od mene i javnosti da sakriju činjenice koje su izuzetno bitne za aktuelni društveni trenutak Crne Gore. Očigledno je da bi saopštavanje istinitog odgovora na moja pitanja do kraja razobličilo neistinu kojom se, i pred domaćom, i pred međunarodnom javnošću služe u nastojanju da prikriju neodgovornost koju je Vlada Crne Gore demonstrirala u svim fazama pripreme i donošenja Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica”, kazao je Koprivica.

On je dodao da ćutanjem kriju činjenicu da Vladina tvrdnja da je u tekst Zakona ugradila sve preporuke Venecijanske komisije nema nikakve veze sa ocjenom Venecijanske komisije o tom pitanju iz prostog razloga što Vlada uopšte nije ni obavijestila Venecijansku komisiju o tome kako su implementirane njene preporuke date u Mišljenju iz juna 2019. godine.

On je pozvao Vladu Crne Gore da, kako je naveo, prestane da okreće glavu i predstavlja se da ne vidi na ulicama gradova Crne Gore  građan Crne Gore koji ne prihvataju rješenja iz zakona i koji traže da se taj zakon povuče ili izmijeni u spornim odredbama.

Koprivca je prezentovao najnoviji dokument Uprave za statistiku od 15.05.2019. godine koji, kako kaže, potvrđuju postojanje pravnog subjektiviteta MCP, te da se ona kategoriše i razvrstava kao pravni subjekat i da ima legalne registracione oznake.

IZBORI U TIVTU

Učešće opozicije na izborima u Tivtu dalo bi legitimitet aktuelnim vlastima i obesmislilo potrebu da se radi na izmjenama izbornog zakonodavstva, ocijenio je politički analitičar Dragiša Janjušević.

On je rekao da bi to obesmislilo i svu kritičku kampanju u vezi sa zloupotrebom državnih institucija, resursa i svega ostalog što je opozicija spočitavala aktuelnim vlastima.

„Napuštanje Odbora koji je predviđao intervencije u izmjeni izbornog zakonodavstva uticalo je na to da se opozicione partije odluče na bojkot lokalnih izbora u Tivtu“, kazao je Janjušević agenciji MINA.

On je dodao da je aktuelna problematika u vezi sa Zakonom o vjerskim slobodama dodatno zakomplikovala, kako je naveo, ionako komplikovanu situaciju.

Janjušević je ocijenio da bi, u slučaju pobjede Demokratske partije socijalista, to značilo konsolidaciju te stranke.

“Ali i poruku domaćoj i međunarodnoj javnosti da sistem u Crnoj Gori funkcioniše, a da se opozicija ljuti zbog gubitka izbora na kojima učestvuje”, rekao je Janjušević.

Govoreći o mogućem izlasku Socijaldemokratske partije (SDP) na izbore u Tivtu, Janjušević je rekao da je očigledno da ta partija pokušava da napravi zaokret u svom političkom djelovanju.

„To je signal da SDP, po svemu sudeći, pruža ruku aktuelnim vlastima kao budući koalicioni partner. Ostaje da se vidi da li je to trenutni politički manevar “, ocijenio je Janjušević.

Lokalni izbori u Tivtu zakazani su za 5. april, a većina opozicionih partija je odlučila da ih bojkotuje.

ĐUKANOVIĆ SA RATASOM

Prioriteti Crne Gore kao najrazvijenije ekonomije na ZB, članice NATO i zemlje lidera u pregovorima sa EU, da sačuva dobar tempo razvoja i nastavi reforme na putu članstva u EU, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji se sastao u Talinu sa predsjednikom Vlade Estonije Jurijem Ratasom.

Đukanović je uz zahvalnost za gostoprimstvo istakao da je posjeta na najvišem nivou prilika da se veoma dobri odnosi sa Estonijom i kvalitetna  međudržavna saradnja dodatno unaprijede i prošire. 

Đukanović se prethodno sastao sa predsjednicom te države Kersti Kaljulaid.

On je zahvalio Estoniji što je bila prva zemlja sa kojom je Crna Gora uspostavila diplomatske odnose nakon obnove nezavisnosti i prva koja je ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

“Danas su prioriteti Crne Gore kao najrazvijenije ekonomije na ZB, članice NATO i zemlje lidera u pregovorima sa EU, da sačuva dobar tempo razvoja i nastavi reforme na putu članstva u EU,” kazao je Đukanović.

Uz pozitivnu ocjenu novih tonova briselskih institucija iskazao je očekivanje za aktivniji pristup procesu proširenja i poziv za početak pregovora Sjevernoj Makedoniji  i Albaniji, što bi predstavljalo ohrabrenje za ZB i potvrdu da je ta politika živa.

Na toj liniji zahvalio je Estoniji za kontinuiranu poziciju snažnog promotera integracije našeg regiona. On je istakao zadovoljstvo visokim stepenom prijateljske podrške i razumijevanja u političkoj sferi, posebno u okviru NATO partnerstva – školovanju naših oficira na baltičkom vojnom koledžu i pristupanju Crne Gore NATO Centru izvrsnosti.

Crna Gora i Estonija imaju prostor za intenziviranje ekonomske saradnje na osnovama razvojne politike naše drave i potrebe za transferom iskustava u poslovanju estonskih investitora. On je predložio tješnje kontakte biznis zajednica i prezentaciju turističkih potencijala Crne Gore. Estonija je inspiracija za Crnu Goru na polju digitalizacije i sajber bezbjednosti, ocijenio je Predsjednik uz interesovanje za razmjenu iskustava u vladavini prava imajući u vidu visoku poziciju Estonije u toj oblasti.

Premijer Ratas je zahvalio Crnoj Gori za savezništvo u NATO, na pridruživanju centru izvrsnosti i za podršku bezbjednosti baltičkog regiona kroz učešće naših vojnika u okviru Ojačanog prisutsva. On je ukazao na snažnu podršku Estonije procesu pregovora Crne Gore sa EU uz želju da postanemo članica što prije. Estonija ce podržati da  otvorimo poglavlje 8 i pomoći u zatvaranju  poglavlja, poručio je Ratas. 

On je optimista da će Sjeverna Makedonija i Albanija dobiti zeleno svijetlo već u martu, uz uvjerenje da će Samit u Zagrebu predstavljati zamajac za šire sagledavanje politike proširenja.

Premijer Estonije je iskazao spremnost za punu saradnju i razmjenu iskustava u digitalnoj infrastrukturi, koja je značajna za kvalitetno upravljanje, ali i kvalitet života građana. Uz intenziviranje ekonomske saradnje dvije  države imaju puno iskustava da podijele i na polju obrazovanja i pokretanja start-up-ova, poručio je premijer Ratas. On je rekao da će mu biti čast da posjeti Crnu Goru u najskorije vrijeme na upućeni poziv njegovog crnogorskog kolege.

TIVAT

Rok za predaju lista za učešće na lokalnim izborima u Tivtu ističe sjutra u ponoć, kazala je predsjednica Opštinske izborne komisije, Marija Sijerković.

Ona je rekla da su liste do sada predale Socijaldemokrate i grupa birača Bokeški forum.

„Očekujemo da se prijave i ostale partije koje su najavile učešće na izborima”, kazala je Sijerković agenciji MINA.

Izbori u Tivtu biće održani 5. aprila, a većina opozicionih partija je odlučila da bojkotuje izlazak.

SAVEZ ZA EVROPU

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković sastao se, u okviru inicijative Savez za Evropu, sa predstavnicima Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), na čelu sa njihovim predsjednikom Sretenom Perovićem i rukobodstvom Univerziteta Crne Gore koje je predvodio rektor Prof. dr Danilo Nikolić.

Kako je saopšteno iz Vlade, Marković je kazao da je važno okupiti društveni, naučni i politički potencijal oko pitanja važnih za proces evropskih integracija kako bi Crna Gora bila spremna za novi sadržaj politike proširenja i napravila snažan iskorak ka punopravnom članstvu u EU.

“Želimo da kroz dijalog okupimo progresivne snage kako bi Crna Gora u punom kapacitetu bila demokratska i prosperitetna država”, kazao je premijer Marković.

Predstavnici DANU su, navodi se, pozdravili inicijativu Savez za Evropu i dijalog koji se u okviru nje vodi.

Naglasili su važnost očuvanja i snaženja crnogorskog identiteta, nacionalnog bića kao i crnogorskog jezika i kulture. Članovi DANU su istakli značaj očuvanja crnogorskog identiteta u procesu evropskih integracija.

Iz Vlade dodaju da je na sastanku razgovarano i o neophodnosti podizanja svijesti građana o državnom kontinuitetu, a razmijenjena su i mišljenja o vladavini prava koja podrazumijeva pravdu u opštim i pojedinačnim zakonskim aktima.

Predstavnici DANU su istakli važnost rješavanja statusa Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.

Osim premijera Markovića, sastanku su ispred Vlade prisustvovali ministarka nauke Sanja Damjanović i glavni pregovarač Aleksandar Drljević, a u ime DANU predsjednik Senata Čedomir Bogićević, akademici Zlatko Bulić i Goran Sekulović kao i književnik Sreten Vujović.

CG potreban jak državni univerzitet

Vlada Crne Gore i državni Univerzitet, kao vodeća naučna ustanova u državi, dijele stavove o daljoj afirmaciji Crne Gore kao države utemeljene na postulatima građanskog društva evropskih vrijednosti i države čija je bliska budućnost izvjesna u Evropskoj uniji, zaključak je sastanka predsjednika Vlade Duška Markovića i rukovodstva Univerziteta Crne Gore koje je predvodio rektor Prof. dr Danilo Nikolić.

Kao je saopšteno iz Vlade, premijer je tokom razgovora vođenog u okviru njegove inicijative Savez za Evropu, ukazao da bitan razlog zaostatka država našeg regiona u odnosu na vodeće države Evropske unije predstavlja nedostatak znanja te istakao da stoga obrazovanje, posebno visoko, ima posebnu ulogu i značaj u našem procesu evropske integracije i uspješnom nastavku društvenih reformi.

„Nema nikakvih dilema da je Crnoj Gori potreban jak državni Univerzitet“, rekao je premijer Duško Marković.

Rektor Nikolić je kazao da Univerzitet Crne Gore, kao najveća visokoobrazovna ustanova i po naučnim kapacitetima i po broju studenata, ima za cilj u svemu što radi upravo dalje ubrzanje procesa naše integracije u Evropsku uniju.

Rukovodstvo Univerziteta predstavilo je predsjedniku Vlade dosadašnje rezultate i dostignuća iz Strategije razvoja UCG 2019-2024. među kojima su značajno unapređenje pozicije Univerziteta u bazi naučnih citata, rangiranju Univerziteta i međunarodnoj saradnji kao i prihodima po osnovu projektnih aktivnosti.

Predsjednik Vlade je iskazao podršku daljim planovima rukovodstva Univerziteta Crne Gore na nastavku unapređenja pozicioniranja crnogorskog državnog Univerziteta i posebno podizanja kriterijuma.

„Očito je da se Univerzitet fokusirao na rezultat i na izazove koje imate u svakodnevnim aktivnostima ali i na strateško-razvojni aspekt. Kada se sagledaju činjenice jasno je da je napredak nesporan i da je iznad očekivanog“, konstatovao je Marković.

Sastanku su prisustvovali, u ime Vlade i ministar sporta i mladih Nikola Janović i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević, a u ime Univerziteta i predsjednik Upravnog odbora Prof. dr Duško Bjelica i prorektori Prof. dr Đurđica Perović, Prof. dr Irena Orović, Prof. dr Nataša Kostić i Prof. dr Boris Vukićević.

BRAJOVIĆ

Socijaldemokrate će, na predstojećim parlamentarnim izborima, ostvariti duplo bolji rezultat u odnosu na onaj iz 2016. godine, poručeno je na opštinskoj konvenciji Socijaldemokrata u Danilovgradu. Ocijenjeno je da rezultat od 10 odsto, koji je partija imala na lokalnim izborima, nije prava mjera Socijaldemokrata u Danilovgradu i on će biti znatno veći.

Predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović je rekao da SD čine pošteni, principijelni i dosljedni ljudi, iza kojih stoje konkretni i mjerljivi rezultati.

“Na predstojećim parlamentarnim izborima, siguran sam, ostvarićemo duplo bolji rezultat u odnosu na onaj iz 2016. godine”, istakao je on.

Brajović je rekao da mu posebno zadovoljstvo čine uspjesi Socijaldemokrata u njegovom rodnom gradu.

“Rezultat od 10odsti, koji smo imali na lokalnim izborima ovdje, nije prava mjera Socijaldemokrata u Danilovgradu. Taj rezultat će, već na jesen, biti znatno veći”, zaključio je Brajović.

Član Predsjedništva SD CG i poslanik u Skupštini Crne Gore, Boris Mugoša, istakao je da se pečat Socijaldemokrata zaista vidi u Danilovgradu.

“Ne vidi se samo u Danilovgradu, vidi se u svakoj opštini u Crnoj Gori, jer svuda gdje smo mi u vlasti imamo političku stabilnost koja predstavlja osnov za razvoj grada i imamo prosperitet tog grada.”, rekao je on.

Mugoša je rekao da ljudi koji čine Socijaldemokrate, nikad u prethodne tri decenije, nijesu pravili kompromise sa onim što su temeljne odrednice Crne Gore.

“To je njen građanski, multietnički, multivjerski, sekularni, antifašistički i evropski karakter”, rekao je on.

O ZAKONU

Ekspertski timovi Vlade i Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti sjutra će održati prvi sastanak u podgoričkoj vili Gorica.

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je da će dijalog biti usredsređen na članove Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji se odnose na imovinsko-pravna pitanja.

“Vjerujem da se uvažavanjem argumenata protivne strane, spremnošću da se tolerancijom i stpljenjem može doći do rješenja koje će relaksirati postojeću situaciju“, ocijenio je Pažin i naglasio da politiku treba ostaviti po strani.

On je rekao da je „crvena linija“ Ustav Crne Gore i potreba da svi građani bez obzira na nacionalnost ili vjeru budu na jednako pravan način tretirani.

“Da ne bude niti privilegovanih niti diskriminisanih u čitavom tom odnosu između države i vjerskih zajednica i to je ono na čemu ćemo mi insistirati, ali vrlo otvoreni da čujemo argumente druge strane i da imamo stav uvažavanja prema argumentima druge strane”, kazao je Pažin.

Iz MCP su saopštili da Zakon radikalno derogira i suspenduje osnovne i minimalne standarde u pogledu kolektivnog aspekta ostvarivanja prava na slobodu vjeroispovijesti

Oni su upozorili na, kako navode, česte i radikalno anticrkvene javne nastupe najviših državnih zvaničnika, „koji nepravedno optužuju Crkvu za navodnu antidržavnu djelatnost i podložnost uticajima izvan Crne Gore, što su notorne neistine“.

„To nije dobra atmosfera za razgovor. Nadamo se da ćete sa svoje strane učiniti sve što je potrebno da se spriječi nastavak takvog zaoštravanja sa strane države“, poručio je mitropolit Amfilohije u pismu premijeru Dušku Markoviću.

Vladu će u razgovoru predstavljati potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, profesor Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić, dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić, šef Kabineta premijera Dragoljub Bulatović, advokat Nikola Martinović i diplomirani pravnik Srđan Spaić.

U ekspertskom timu za pregovore u ime Crkve su koordinator Pravnog savjeta MCP Velibor Džomić i članovi Savjeta Mitropolije i Eparhije budimljansko-nikšićke – advokati Dragan Šoć, Zoran Lazarević i Damjan Ćulafić, kao i doktor Vladimir Leposavić.

PREDSJEDNIŠTVO ODLUČILO

Crnogorska neće učestvovati na izborima u Tivtu koji će biti održani 5. aprila, odlučilo je Predsjedništvo stranke.

Kako je saopšteno, Predsjedništvo je odlučilo da članovi partije kao društveno odgovorni građani Tivta koji žele da se bore za najbolji interes grada, mogu da učestvuju na izborima u okviru grupe birača.

“Upravo u tome se ogleda snaga, a partija pokazuje punu demokratičnost i autonomnost u djelovanju pojedinaca prema sopstvenoj savjesti. Svjesni svih izazova koje takvo djelovanje nosi sa sobom, dozvoljavamo tu vrstu autonomije”, piše u saopštenju.

Iz Crnogorske su kazali da će snagu usmjeriti na parlamentarne izbore za koje se nadaju da neće biti organizovani u današnjoj atmosferi podijeljenosti i polarizacije.

Fokus Crnogorske, kako su kazali, biće teme koje direktno utiču na živote crnogorskih građana i životni standard, odnosno zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe, neusvajanje izbornog zakonodavstva, v.d. stanje u kojem se nalaze institucije koje treba da sprovode zakone.

Predsjedništvo je odredilo povjerenike koji su zaduženi za centralni i primorski region koji će raditi na jačanju infrastructure Crnogorske.