UCG

Ujedinjena Crna Gora (UCG) pozvala je kolege iz opozicije da dogovore sljedeće političke korake, pokažu odlučnost i spremnost da nikada više ne pristanu na, kako navode, pripremljene političke gubitke i poraze koji se finansiraju njihovim novcem.

Kako je saopšteno iz te partije, UCG je pozdravila odluke Demokratske Crne Gore i Demokratskog fronta da ne nastupe na predstojećim lokalnim izborima u Tivtu.

Iz UCG su rekli da vjeruju da takve odluke mogu donijeti buduće zajedništvo.

“Kao što smo saopštili na konferenciji za novinare održanoj prije 15 dana u Podgorici, uslovi za održavanje izbora nijesu bili nikad gori”, kazali su iz te partije.

Oni su naveli da je postojala velika opasnost da se nekom nepromišljenom odlukom iznevjeri javnost, prije svega opoziciona, koja zahtijeva složno odlučivanje i zajedničku politiku opozicionih političkih subjekata.

Na konferenciji je saopšteno da je Demokratska partija socijalista (DPS) već zapečatila sudbinu tivatskih izbora zloupotrebom javnih-državnih resursa.

“Lokalni izbori im, u stvari, samo trebaju da pokažu redovnost prilika i obesmisle zahtjeve opozcije za fer i slobodnim izborima”, rekli su iz UCG.

Kako su naveli, UCG smatra i od svog osnivanja se zalaže za princip da se DPS-u ne smije popustiti.

“Naša politička poruka mora biti jasna – ili ćemo dobiti izbore po mjeri slobodnih evropskih država, ili će u Crnoj Gori zavladati jednopartijski sistem, koji pune tri decenije suštinski jedino i funkcioniše”, saopštili su iz te partije.

OPŠTINSKI ODBOR

Privremeni opštinski odbor SNP Tivat donio je danas odluku da neće učestvovati na predstojećim lokalnim izborima u Tivtu, zakazanim za 5. april, zbog, kako navode, nepostojanja minimuma uslova za slobodno izražavanje volje stanovnika ovog grada.

SNP je ocijenio da uslova za slobodne, demokratske i fer izbore trenutno nema ni u Tivtu, ni na državnom nivou.

“Složene društveno-političke prilike, usvajanje spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe, neusvajanje izbornog zakonodavstva, v.d. stanje u kojem se nalaze institucije koje treba da sprovode i nadgledaju izborni proces, su razlozi zbog kojih smo odlučili da bojkotujemo ove izbore. Svjesni smo da će ovaj grad biti eksperiment za DPS da izmjeri svu snagu svoje mašinerije zasnovane na zloupotrebama izbornog procesa i njima svojstvenom izbornom inženjeringu. Zbog toga nećemo dati legitimitet još jednoj neregularnoj izbornoj utakmici”, navode iz SNP-a.

Dodaju da su uvjereni da je borba u Crnoj Gori počela.

“Ovakvom odlukom doprinosimo konačnom cilju – stvaranju ambijenta za održavanje prvih poštenih i fer izbora u našoj zemlji”, zaključuje se.

ĐUKANOVIĆ SA SKVERNELISOM

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović se u okviru zvanične posjete Republici Litvaniji sastao sa predsjednikom Vlade Sauliusom Skvernelisom i predsjednikom Skupštine Viktorasom Pranckietisom.

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje oredsjednika Crne Gore, litvanski premijer je kazao da njegova vlada visoko cijeni doprinos Crne Gore njegovanju vrijednosti slobode i razvoju zemlje i regiona. Posebno je istakao zadovoljstvo što će posjeta predsjednika Đukanovića dodatno ojačati bilateralnu saradnju u susret 15. godišnjici uspostavljanja diplomatskih odnosa između dvije države.

“Crna Gora i Litvanija imaju slične izazove, a kao saveznice u NATO dijele zajedničke vrijednosti i svijest o važnosti transatlantskog savezništva”, kazao je premijer Skvernelis i iskazao interes za uspostavljanje  saradnje Crne Gore  sa litvanskim Centrom za sajber bezbjednost, u cilju savladavanja aktuelnih izazova. 

Litvanija izražava veliku podršku integraciji Crne Gore, što je izuzetno važno jer nije svaka država u regionu takve orijentacije. Uz odličnu saradnju u oblasti odbrane, bezbjednosti i spoljnih poslova, ocijenjeno je da posebno treba snažiti ekonomske odnose, saradnju biznis zajednica i turističku razmjenu, saopšteno je.

 Pranckietis je kazao da Litvanija visoko cijeni odnose dvije države i parlamenata.

“Ono što nas ujedinjuje jesu zajednički interesi i evropske vrijednosti koje dijelimo i vaša hrabrost u aktuelnim okolnostima”, kazao je predsjednik Seimasa.

Litvanija naglašava značaj saradnje u NATO i izuzetno cijeni učešće crnogorskih vojnika u NATO snagama raspoređenim u regionu Baltika. On je čestitao napredak Crne Gore u evropskim integracijama i potvrdio zainteresovanost Litvanije za dalje unapređenje međuparlamentarne saradnje.

Kako se navodi u saopštenju, predsjednik Đukanović je u odvojenim razgovorima predsjednicima vlade i parlamenta zahvalio za dobrodošlicu i izuzetno sadržajan program posjete u danima kada Litvanija obilježava  30-u godišnjicu nezavisnosti, sto predstavlja gest uvažavanja Crne Gore.

On je zahvalio Litvaniji za razumijevanje evropskih i evroatlantskih opredjeljenja naše zemlje i regiona. Na toj liniji istakao je da proces pregovora želimo da iskoristimo za učenje, reforme, stvarno usvajanje evropskih vrijednosti, ali i da je važno da na drugoj strani vidimo istinski podsticaj procesa i realnu nadu u perspektivu regiona u EU. U tom kontekstu ohrabruju pozitivne poruke novih briselskih struktura.

Predsjednik se, kako dodaju, saglasio sa potrebom intenziviranja ekonomske saradnje Crne Gore i Litvanije, i zahvalio za pomoć u školovanju vojnog kadra u baltičkim vojnim koledžima.

SAVEZ ZA EVROPU

Nesporna je potreba crnogorskog društva za širokim dijalogom kako bi se prevazilazile podjele i društveno-politički akteri bolje razumjeli, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i predstavnika Udruženja pravnika Crne Gore, organizovanog u okviru inicijative Savez za Evropu.

Kako je saopšteno iz Vlade, Marković je istakao važnost da se ukupan društveni i politički potencijal Crne Gore okupi oko evropskih vrijednosti i kroz razgovor, razmjenu ideja i mišljenja, nađe zajednički interes i dogovor za rješenja koja će ubrzati proces evropskih integracija.

Predstavnici Udruženja pravnika, na čelu sa njihovim predsjednikom i glavnim i odgovornim urednikom časopisa „Pravni zbornik“ Branislavom Radulovićem, ukazali su na pojedina pitanja koja se odnose na izazove u funkcionisanju institucionalne demokratije i vladavinu prava.

Na sastanku je, kako se navodi, istaknut značaj dijaloga i saradnje sa akademskom zajednicom i strukovnim organizacijama i njihovo aktivnije učešće u postupcima izrade zakona i programa, te jačanje funkcije javnih rasprava o prijedlozima zakona za koje je Vlada predlagač.

Iz Udruženja pravnika su posebno naglasili značaj unapređenja pregovaračkog procesa sa EU u poglavljima 23 i 24, prekid v.d. stanja u većem broju državnih organa i institucija, donošenje novog Građanskog zakonika, izmjene i dopune Krivičnog zakonika, Zakona o NVO, primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nastavak reforme i profesionalizacije javne uprave, te unapređenje postupka izbora u naučna zvanja na Univerzitetu i modela obrazovanja pravnika u Crnoj Gori.

Osim premijera Markovića, sastanku su prisustvovali i ministarka javne uprave Suzana Pribilović i glavni pregovarač Aleksandar Drljević. Ispred Udruženja pravnika, osim Radulovića, na sastanku su bili redovna profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Maja Kostić Mandić, redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Nebojša Vučinić, advokat Ana Stanković – Mugoša i generalna sekretarka Udruženja pravnika i ranija sekretarka redakcije časopisa za pravnu teoriju i praksu „Pravni zbornik“ Jadranka Vojinović.

DF POZIVA

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Milun Zogović poruči je da svi oni koji vole i poštuju svoju crkvu, a koji su podržavali Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokratsku partiju (SDP) i Socijaldemokrate (SD) treba da se, kako je kazao, distanciraju od “tih prevaziđenih politika koje bi da prave partijske crkve”.

Zogović je reagovao na stavove počasnog predsjednika SDP-a Ranka Krivokapića koje je iznio sinoć na Javnom servisu.

“Ne može se u isto vrijeme braniti Crkva od Đuknovića i davati podrška Đukanoviću, Brajoviću i Krivokapiću koji bi da otmu tu istu crkvu koju branimo od njihove sulude politike”, poručio je Zogović.

To je, kaže, stvar morala, etike i mentalne higijene.

“Mrtva očajnička trka između Ivana i Ranka ko će grđe da udari na svetinje. Takmičenje u antipravoslavlju i srbofobiji pod lažnom zavjesom odbrane države. Odbrane od njenih građana. Gubitak kompasa, poimanje države kao feuda koji pripada njima a ne narodu. Demonstracija netrpeljivosti, neprijateljstva i mržnje prema tradicionalnoj Crnoj Gori i svim njenim vrijednostima. Brutalni izraz onog najgoreg što egzistira javnom životom. Satkanog od istorijskog falsifikata spakovanog u slameni šešir, radi širenja lažnih vijesti”, navodi se u saopštenju.

Poslanik DF-a dodaje da rukovodstvo SDP-a, ako, kako je kazao, zaista želi nešto dobro Crnoj Gori, mora da se odrekne “barijera i međaša koje im je postavio Ranko Krivokapić i koje, sada slijepo slijedi Ivan Brajović i njegov SD”.

“Ako žele da politički prežive. Ili će jednostavno priznati da su i oni kao i njihov politički otac Krivokapić spremni da do kraja drže kesu DPS-u. Pristajući da dijele sudbinu odlazećeg režima. Što je očigledno cilj Krivokapića, ako on nije predsjednik ni SDP ne treba da politički preživi. Stvar izbora i političke emancipacije”, kazao je Zogović.

On ocjenuje da je, kako je kazao, tim politikama vrijeme isteklo.

PREDSJEDNIŠTVO PARTIJE

Demos neće učestvovati na izborima u Tivtu koji će biti održani 5. aprila, odlučilo je Predsjedništvo stranke.

Kako je saopšteno, Predsjedništvo Demosa smatra da sve dok bude trajalo neregularno institucionalno stanje u zemlji i partijska politika bude iznad zakona i institucija, objektivno ne postoje uslovi za učešće demokratsko-opozicionih snaga na izborima, kako opštinskim, tako i parlamentarnim.

“Predsjedništvo Demos-a je na današnjoj sjednici, uz konsulatacije sa Opštinskim odborom u Tivtu, zaključilo da ne učestvuje na predstojećim izborima u Tivtu”, kazali su iz te partije.

Kako je saopšteno, Predsjedništvo Demos-a zalaže se za opozicionu saradnju koja bi, uz poštovanje političkih specifičnosti stranaka, doprinosila jačanju demokratskih snaga u interesu građana i crnogorske pravne države.

Navodi se da je Predsjedništvo Demos-a ocijenilo da je neodgovorna politika Demokratske partije socijalista ciljano proizvela ne samo iracionalna stanja dubokih i opasnih podjela u crnogorskom društvu, već da uzrokuje situacije zakonsko-institucionalne neregularnosti.

Pri tom se, kako su kazali, otvoreno ignorišu sve demokratske inicijative u zemlji i mnoge ocjene i uputstva Evropske unije.

BOREL PORUČIO

Uspjeh Zapadnog Balkana ne zavisi samo od performansi vlada i institucija EU, već i od angažmana građana u tim društvima. Iako evropske politike često zvuče komplikovano, u suštini nijesu, saopštio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel koji je napisao blog o “Evropljanima koji čine razliku” – kampanji koja je posvećena ljudima sa Zapadnog Balkana, koji inspirišu i otvaraju vrata drugima.

On je istakao da je tokom nedavnih posjeta Zapadnom Balkanu, imao priliku da upozna izuzetne i impresivne ljude iz svih sfera života.

“Fokus je obično na mojim susretima sa političkim liderima. Ali, sada želim da istaknem kontakte koje sam imao sa ljudima iz regiona: mladim aktivistima koji žele čistiji vazduh i zeleniji region, ženama koje teže zajedničkoj evropskoj budućnosti i bore se za veću ulogu u rješavanju sukoba. Nadam se da će svi ovi ljudi sa sjajnim idejama, stručnošću, talentom i odlučnošću igrati značajnu ulogu u unaprjeđenju procesa pridruživanja EU u regionu. Oni moraju imati ovu ulogu, kako bi taj proces uspio”, naveo je Borel na svom blogu. 

On objašnjava da evropske politike često zvuče komplikovano, ali kaže da u suštini nisu.

“Ulazak u EU znači „izgradnju EU kod kuće“: u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji. Uspijeh naših partnera na Zapadnom Balkanu u „izgradnji EU kod kuće“ ne zavisi samo od performansi vlada i institucija EU. Iako je ovo od suštinskog značaja, stvarni uspijeh zavisi od angažmana ljudi u tim društvima, od djelovanja građana, oblikovanja društva u kome oni i njihova djeca mogu uspjeti”, ističe on.

Borel kaže da je veoma ponosan na nedavnu kampanju posvećenu ljudima sa Zapadnog Balkana, nazvanu “Evropljani koji čine razliku”.

“Ova kampanja čini upravo to: pruža platformu ljudima – u ovom slučaju ženama Zapadnog Balkana – koje čine razliku, inspirišu i otvaraju vrata drugima,” rekao je Borel.

On ističe da u svom radu svakodnevno nailazi na „Evropljane koji čine razliku“.

Kampanjom žele da istaknu njihove priče, ne samo zato što su dobre i iskrene, već zato što njihove priče nisu dovoljno poznate u državama članicama EU, a nisu dovoljno vidljive ni na Zapadnom Balkanu.

“Ako je slava važna u doba društvenih medija, ako je slava moć – a stručnjaci kažu da jeste – onda želimo da naučnici budu poznati i uticajni. Želimo da budu poznati ljudi koji se bore za jednaka društva, kao i oni koji podržavaju preduzetništvo i podstiču napredak. Želimo da pravi šampioni postanu slavni, kao i izuzetni umjetnici, koji se zalažu za ono što je ispravno – izgradnju društava u kojima niko neće imati ograničenja. A kad govorimo o ograničenjima, ona ne postoje za odlučne mlade žene, poput Mrike sa Kosova koja je prije 18 godina odlučila da se popne na sedam najviših vrhova na svim kontinentima, što je i uradila!”

Borel je ponovio da EU nije kompletna bez Zapadnog Balkana.

“Da bismo kompletirali EU, učinili je snažnijom i prosperitetnijom, potrebni su nam ljudi kao što su protagonistkinje naše kampanje: Selma Prodanović iz Bosne i Hercegovine, Nataša Kovačević iz Srbije, Tamara Todevska iz Sjeverne Makedonije, Detina i Argita Zalli iz Albanije, Mrika Nikci sa Kosova, Maja Raičević iz Crne Gore (video sa Majom Raičević pogledajte ovdje)”.

Istakao je da su svjesni izazova na Zapadnom Balkanu i transformacija koje treba da se dogode da bi se „izgradila EU kod kuće“.

“Ljudi predstavljeni u našoj kampanji neophodni su za te transformacije i za nadahnuće drugih da učestvuju. Njihovo znanje i doprinos su neophodni za „izgradnju EU“ na Zapadnom Balkanu. Njihove priče me podsjećaju zašto je pridruživanje Zapadnog Balkana EU toliko važan za sve nas u Evropi. Proces je o ljudima i za ljude. Uspijeh ovog procesa je u najboljem interesu svih ljudi u Evropi”, zaključio je Borel.

SNP PORUČUJE

Socijalistička narodna partija pozvala je čelnike Socijaldemokrata Ivana Brajovića I Damira Šehovića da, kako se navodi u saopštenju SNP-a, ne izmišljaju opasnost od velikosrpskih ili sličnih ideja i “da ne siju mržnju prema većinskom narodu i najvećoj vjerskoj zajednici”.

Iz SNP-a tvrde da Brajović i Šehović sa svojih partijskih sastanaka na neprimjeren način šalju poruke pune podjela po vjerskim i nacionalnim pitanjima, i to “isključivo u cilju zaštite ličnih interesa”.

“Jedina opasnost za naše građane jeste njihova vladavina i nedomaćinski odnos prema vrijednostima koje posjeduje naša država”, navodi se u saopštenju SNP-a.

Iz SNP-a navode da je Crna Gora država svih koji žele da dijele evropske, demokratske vrijednosti: Crnogoraca, Srba, Bošnjaka, Muslimana, Albanaca.

“Socijalistička narodna partija poštuje sve vjere i nacije i ponosni smo što svoj građanski karakter pokazujemo i u opštinama gdje smo na vlasti.  Bošnjake, Muslimane, Albance ili bilo koju drugu naciju pominjemo isključivo kao svoje drage komšije i prijatelje, sa kojima dijelimo našu zajedničku kuću – Crnu Goru. Uostalom, mirne litije i šetnje šalju isključivo poruke takve vrste”, navodi se u saopštenju.

DPS TIVAT

Svojom objavom da ne učestvuje na tivatskim izborima, dio crnogorske opozicije je pokazao svu svoju neozbiljnost i nedosljednost, a prije svega neodgovornost prema građanima, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Tivat.

“Osviješćeni zakašnjelim rezultatima istraživanja javnog mnjenja i suočeni sa surovom istinom o tome šta građani Tivta misle o njihovoj politici, grandiozne najave o učešću u tivatskim izborima i njihovoj velikoj pobjedi, brzo su zamijenili strahom od odmjeravanja snaga i još grandioznijom odlučnošću da sa izbora pobjegnu”, navodi se u saopštenju.

Iz tivatskogg DPS-a smatraju da je opozicija tim potezom pokazala gdje se na njihovoj listi prioriteta nalaze interesi građana.

“Ne čudi njihova neodgovornost, jer su je već mnogo puta pokazali na primjeru opština koje su u koaliciji vodili. Svađe, podjele i međusobna optuživanja, a sve na štetu građana koji žive u tim opštinama, jedini su rezultati njihove vlasti”, navodi se u saopštenju.

Demokratska partija socijalista nije iznenađena ovom neodgovornošću i lančanom odlukom pojedinih opozicionih stranaka da bojkotuju izbore, jer je ona logičan izbor političara kojima su opstrukcije i političko profiterstvo jedina bliska politička strategija.

“Mi nastavljamo da razgovaramo sa građanima o rezultatima, planovima i zadacima koje smo predvidjeli svojim političkim programom. Nimalo nas ne dotiču pokušaji ometanja i opstrukcije izbornog procesa od strane dijela opozicije, jer smo uvjereni da će svi koji su zainteresovani za bolji život i razvoj Tivta, naći svoje mjesto na izbornim listama”, navode iz DPS-a.

Iz te partije navode da su građani Tivta odavno pokazali političku zrelost i odgovornost prema svom gradu, i na slične ovakve pokušaje u prošlosti odgovarali su velikom izlaznošću na izborima.

“Podsjećamo na prošle izbore za tivatski parlament, kada su vječiti politički gubitnici takođe pozivali na bojkot, postigli suprotan efekat: blizu 70 odsto Tivćana ostvarili su svoje demokratsko pravo i dali apsolutnu podršku DPS-u Tivat. Na taj način građani su pokazali svoju odlučnost da ne dozvole politikanstvu da izaziva blokade, zastoje i odlaganja razvoja svog grada”, navodi se u saopštenju.

 Demokratska partija socijalista Tivat, kako su zaključili,  i ovoga puta vjeruje da će, kao i svih prethodnih godina, Tivćani podržati program one partije, koji njima i njihovim porodicama obezbjeđuje siguran, bolji i kvalitetniji život u tom gradu.

ĐUKANOVIĆ – NAUSEDA

Litvanija će i dalje podržavati Crnu Goru, jer joj je prioritet da sve zemlje Zapadnog Balkana budu u evropskoj zajednici, rekao predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda u razgovoru sa crnogorskim kolegom Milom Đukanovićem. Đukanović vjeruje da ovaj trenutak treba iskoristiti kako bi se Zapadni Balkan vratio evropskoj kući.

Predsjednik Đukanović počeo je danas trodnevnu zvaničnu posjetu baltičkim državama – Litvaniji, Estoniji i Letoniji.  Đukanović je, nakon susreta sa predsjednikom Nausedom kazao da je Zapadni Balkan dugo lutao i zaostajao za evropskim ekonomskim i demokratskim razvojem.

“Naše uvjerenje je da je ovo trenutak, koji treba iskoristiti da Zapadni Balkan vratimo njegovoj evropskoj kući i Crna Gora nastoji da da dobar primjer tome” naveo je Đukanović i dodao da je Crna Gora vjeran promoter evropskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu.

Podsjetio je da je Crna Gora članica NATO-a i, kako dodaje, lider u EU integracijama.

“Vjerujemo da je potpuno izvjesno da će Crna Gora biti prva naredna članica EU”, kazao je predsjednik i dodao da smo prošli kroz dvogodišnji period usporenog rada prethodne EK na politici proširenja.

“Ohrabruje to što je nova EK poslala veoma ohrabrujuće poruke prema Zapadnom Balkanu mislimo da su to ohrabrujuće poruke i za Evropu u cjelini”, naveo je Đukanović.

Đukanović kaže i da je veoma važno što je nova EK od početka aktuelizovala politiku proširenja, kao i to što imamo manje-više usaglašen model proširenja.

“Siguran sam da će Crna Gora nastaviti da igra ulogu predvodnika u usvajanju EU standarda i stvaranju pretpostavki za članstvo novih država i dalje širenje EU”, naveo je Đukanović.

On je saopštio da Crna Gora i Litvanija imaju prvenstveno vojnu saradnju, kroz NATO misije, a da bi trebalo ojačati ekonomsku.

“Željeli bismo da vidimo investitore iz Litvanije i baltičkih država u Crnoj Gori”, naveo je Đukanović.

Zahvalio je predsjedniku Litvaniji za podršku Z. Balkanu na putu kao EU i pozvao ga da posjeti Crnu Goru.

Nauseda je predsjedniku Đukanoviću obećao da će Litvanija i dalje biti uz Crnu Goru, jer joj je prioritet da sve zemlje Zapadnog Balkana budu u evropskoj zajednici.

“EK naročito u svom novom sastavu pokazuje snažnu podršku proširenju EU, ja vjerujem da će se proces proširenja nastaviti. Možda smo u ovom trenutku suočeni sa jednim kompromisom. Svaka država ima svoje razloge i preduslove”, naveo je Nauseda.

On je poručio da je prioritet Litvanije da pomogne svim državama koje žele da postanu članice EU.

“Po mom mišljenju ta vrsta filozofije jeste logična i bazirana na vrijednostima. Mi ćemo zaista da podržimo sva nastojanja tih država da se integrišu u EU. Molim vas nemojte se ljutiti ako vidimo nešto što izaziva našu zabrinutost, možda u bilateralnim odnosima ili u susjedstvu da postoje otvorna pitanja mi ćemo skrenuti pažnju na to, i mislim da je to najbolji dokaz našeg prijateljstva, jer prijatelji ne govore samo o prijatnim stvarima već ukazuju i na negativne aspekte koji mogu da se poprave”, zaključio je predsjednik Litvanije. 

Vlada Litvanije cijeni doprinos CG

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović se u okviru zvanične posjete Republici Litvaniji sastao sa predsjednikom Vlade Sauliusom Skvernelisom i predsjednikom Skupštine Viktorasom Pranckietisom >>> 

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje oredsjednika Crne Gore, litvanski premijer je kazao da njegova vlada visoko cijeni doprinos Crne Gore njegovanju vrijednosti slobode i razvoju zemlje i regiona. Posebno je istakao zadovoljstvo što će posjeta predsjednika Đukanovića dodatno ojačati bilateralnu saradnju u susret 15. godišnjici uspostavljanja diplomatskih odnosa između dvije države.

Predsjednik posjetio “Barikade za nezavisnost”

Đukanović je u okviru programa zvanične posjete Republici Litvaniji posjetio fragment spomenika “Barikade za nezavisnost”, posvećen sjećanju na dane borbe za nezavisnost Litvanije čija se 30-a godišnjica obilježava ovih dana.

On je u prisustvu ministra odbrane Raimundasa Karoblisa uz vojnu ceremoniju, položio vijenac na spomenik “Stradalih boraca za litvansku nezavisnost”.

Đukanović je danas održao i predavanje na Institutu za međunarodne odnose i političke nauke pri Univerzitetu u Viljnusu.

Predsjednik Crne Gore zvaničnu posjetu baltičkim državama nastavlja sjutra u Talinu.