NIKOLIĆ PORUČIO

SPC ne želi Zakon o slobodi vjeroispovijesti jer to direktno tangira njihove monopole, a u izjavama sveštenstva više je politike nego vjere, kazao je gostujući u emisiji “Živa istina” poslanik DPS-a Andrija Nikolić. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović navodi da ga vrijeđa kao pravoslavca kad, kako je rekao, neko pokušava da uzurpira imovinu crkve kojoj pripada.

Andrija Nikolić je ukazao da još od parlamentarnih izbora 2016. dio opozicije pokušava da sistem učini disfunkcionalnim, tako što će u parlament “uvesti ulicu”.

„Naša je obaveza da radimo redovno i poštujemo ustavnopravni poredak Crne Gore. Mi, kao izabrani predstavnici građana, imamo obavezu da uzornim ponašanjem opravdamo povjerenje građana“, kazao je Nikolić.

Damjanović ne vidi razlog za brigu i strah, uprkos činjenici da su povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali i drugih pitanja, tenzije u društvu očigledne.

“Ja se nadam da neće biti većih incidenata i da ćemo imati prilike da iznesemo svoje argumente“, naveo je Damjanović.

Komentarišući protestne litije, Nikolić ističe da su one produžetak udara na Crnu Goru.

„Da li u litijama ima više politike ili vjerskog mogli bi odgovoriti kontra pitanjem: koje je to vjersko pravo povrijeđeno ovim zakonom i na koji način MCP doživljava svoj položaj u ustavnopravnom poretku Crne Gore? Kada smo ih opominjali da se registruju, rekli su – ne, nego da mi treba da se registrujemo kod njih! Ukoliko postoji primjedba da je neko diskiminisan ovim zakonom jedini koji može o tome da odlučuje je Ustavni sud Crne Gore. Oni to još uvijek nijesu učinili, po meni iz dva razloga: da su ušli u tu proceduru, na taj način postali bi dio ustavnopravnog poretka i pokazali bi da se iskreno zalažu za razgovor. Ovo što sad vidimo je njihova težnja da ubijede građane da se o Crnoj Gori ne treba da odlučuje u njoj, nego na nekoj drugoj adresi”, kazao je Nikolić.

Damjanović ističe da ga vrijeđa kao pravoslavca kad, kako je rekao, neko pokušava da uzurpira imovinu crkve kojoj pripada.

“Pitanje litija nije srpsko pitanje, već pitanje pravoslavlja. Na litijama su pripadnici svih političkih partija, dakle nije ni političko pitanje. Ugroženo je pravo vezano za registraciju crkve, pitanje imovine. Ovaj zakon je otvorio mogućnost da se uzurpira imovina, da se ta imovina podijeli drugim crkvama, a ja neću to da dozvolim. Ko želi da pravi novu crkvu, široko mu polje”, naveo je Damjanović.

Nikolić je odgovario da niko ne želi da crkve odnese preko ramena.

„SPC ne želi zakon u ovoj oblasti jer to direktno tangira njihove monopole. U izjavama koje smo čuli bilo je više politike nego vjere. Ako Amfilohije kaže da Vlada treba da padne nakon ovog zakona, to izlazi iz domena vjere“, naveo je Nikolić.

Jedna od tema bilo je miješanje Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, izjave srpskih zvaničnika i dešavanja poput skrnavljenja crnogorske države zastave u Beogradu.

“Državna zastava je simbol države, strijeljanje zastave u Beogradu simbolično je strijeljanje države”, kazao Nikolić:

On ističe i da je Zakon poslužio kao ozbiljna inspiracija ideolozima velikosrpskog nacionalizma.

“On je nagomilao svoje frustracije gubitkom rata u Bosni, gubitkom Kosova, pa obnovom crnogorske nezavisnosti“, navodi Nikolić.

Damjanović naglašava da niko sa strane ne treba da doliva ulje na vatru.

„Ima neprimjerenih izjava pa i iz okruženja, ta vrsta miješanja nam ne treba. Problem, međutim, nadilazi gabarite Crne Gore. On mora da zainteresuje i da zabrine i onoga u Čikagu, Banjaluci i Beogradu“, navodi Damjanović.

Odgovarajući na pitanje o budućnosti protestnih litija i rizicima koje nose, Damjanović smatra da će one imati svoju dinamiku.

„Mislim da ne može biti bezbjednosnih problema. Volio bih da rješenje bude što brže. Očekujem da se prizna greška, ako ništa makar ideju da je neko krajem decembra svima nama napravio veliki problem“.

Nikolić je ponovio da je Crna Gora u stanju da se nosi sa izazovima, te da ne očekuje uključenje EU u rješavanje aktuelnih izazova. Smatra da dijalog treba da se vodi unutar Crne Gore, dok je Damjanović poručio da je obavezno posredovanje EU.

MARTINOVIĆ

Litije koje organizuije MCP nijesu građanski protesti, već crkveni i politički, podređeni politici koja je opasna po građansko društvo i principe moderniteta, ocjenjuje u razgovoru za Vikend novine direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović.

Komentarišući brojnost ljudi na litijama, Martinović ističe da u povorkama koje gledamo sigurno ima i nezadovoljnih građana, ali da ne može da razumije izjave koje se plasiraju u javnost da je riječ o građanskom protestima.

“Ne, oni su crkveni i politički, i to podređeni politici koja je opasna po građansko društvo i principe moderniteta”, naglašava Martinović.
Kaže i kako je izvjesno je da se ova tema jednom morala otvoriti, a status crkve pravno definisati.

Jer, kako dodaje Martinović, osim crkvenih zakona, kanona, postoje i građanski zakoni koje treba poštovati.

“Dugo je već vremena jedna crkva u, za sekularnu državu, neobičnom, privilegovanom položaju, koji nerijetko ostavlja utisak da ona ne samo da je izvan već i iznad zakona. Otuda je i otpor promjenama koje se moraju desiti očekivan. Premda načelno postoji saglasnost da se dođe do prihvatljivog rješenja, čini mi se da smo uvedeni u deplasiranu priču o imovini, o tome ko će biti titular koje crkve, kome će biti povjerena, najzad, čemu će služiti”, navodi Martinović.

Smatra i da niko ne može zamisliti pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori koja ne stanuje u Cetinjskom manastiru. A nju čine, između ostalog, i objekti koji su na neki način izdvojeni ovim zakonom.

“Ta Crkva je postojala kao de facto autokefalna, a ušla je u sastav druge crkve onda kada je i Crna Gora izgubila suverenitet. Kako je Pravoslavna crkva (a valjda bi crkva morala biti jedna) organizovana po pomjesnom principu, i čine je samostalne organizacije, uz jednog patrijarha koji je simbolično prvi među jednakima, zašto se u ovom slučaju to odbija i preduzimaju se sve radnje da se to spriječi”, navodi Martinović.

Dodaje da je odgovor u političkoj ravni.

“Ako priznate pravo na samostalnost i ime crnogorskoj crkvi, prihvatili ste i samosvojnost Crne Gore i Crnogoraca. Ovako se, iz te druge perspektive, pothranjuje privid o nacionalnom i državnom provizorijumu”, zaključio je Martinović.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović optužio je Srbiju i Rusiju da koriste Srpsku pravoslavnu crkvu za podrivanje crnogorske prozapadne vlade, koja želi članstvo u EU, piše Rojters.

Đukanović je rekao da se serijom protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji su predvođeni Sprskom pravoslavnom crkvom, pokušava dovesti u pitanje nezavisnost Crne Gore – navodi Rojters.

“Ako se pitate da li je ovo kontinuitet (pokušaja) uništavanja Crne Gore i opstrukcija njene namjere da nastavi svoj put ka evropskim i evroatlantskim integracijama, u to nema sumnje”, rekao je Đukanović u intevjuu za Rojters.

“Moskva je bila nedvosmislena u pokazivanju svojih interesa u tekućem (religijskom) problemu u Crnoj Gori”, dodao je on.

Đukanović je optužio Beograd za oživljavanje nacionalističkog koncepta Velike Srbije koji je doprinio balkanskim ratovima devedesetih godina i raspadu bivše Jugoslavije.

“Ne sumnjamo da aktivirani svi mehanizmi realizacije projekta velikosrpske države i da je Crna Gora takođe meta”, rekao je Đukanović za britansku agencija.

Marija Zaharova, portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova, odbacila je Đukanovićeve tvrdnje , rekavši da „niko ne može podrivati ono što on radi, više nego sam Đukanović”.

Rojters navodi i da je predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić odbacila Đukanovićeve komentare.

Govoreći o protestima sa kojima je Đukanović suočen, Brnabić je kazala da on “ima problem u svojoj zemlji i sa građanima Crne Gore”.

“Iznenađena sam retorikom predsjednika Đukanovića … Srbija je davno napustila devedesete i okrenula se budućnosti”, rekla je Brnabić i dodala da Srbija zahtijeva da Srbi u Crnoj Gori imaju pravo na sopstveni jezik i religiju.

Rojters podsjeća da su protesti u Crnoj Gori počeli u decembru zbog Zakona koji omogućava državi da preuzme vlasništvo nad crkvenom imovinom ukoliko crkva ne može da dokaže da je bila njihov vlasnik prije 1918. godine – kada se tadašnja Kraljevina Crna Gora pridružila Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, prethodnik Jugoslavije.

“Srpska pravoslavna crkva je dominantna u Crnoj Gori, zemlji sa 620.000 ljudi, i broji oko 12 miliona članova, uglavnom u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni”, navodi agencija.

Srbija i Crna Gora, podsjećaju, pregovaraju o ulasku u EU. Crna Gora se pridružila NATO-u 2017. godine, ali Beograd ne želi članstvo u ovom savezu.

“Etnički Srbi čine oko trećine crnogorskog stanovništva. Mnogi Srbi imaju korijene u Crnoj Gori, dok desetine hiljada Crnogoraca žive u Srbiji”, navodi Rojters.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, piše britanska agencija, rekao je da se Beograd neće miješati u poslove Crne Gore, ali je takođe rekao da će Srbija pomoći tamošnjoj srpskoj manjini.

“Srbija juri u opasnu zamku zaštite navodno ugroženih prava (manjinskih) Srba … istovremeno ugrožavajući suverenitet drugih država”, rekao je Đukanović.

DPS

Lažne vijesti u političkom saopštavanju su novina u praksi SDP-a, ali je to očigledno neophodan alat u pokušaju dalje manipulacije građana Crne Gore, poručuju iz poslaničkog kluba DPS-a.

SDP-a je zatražila na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje da se zakaže saslušanje ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića, što su poslanici vladajuće većine odbili.

“Demagogija i politikanstvo SDP-a je, u pokušaju bijega sa političke margine postao sastavni dio njihovog javnog nastupa. Navodna zabrinutost za status penzionera, onda kad znaju da je Vlada dogovorila sa socijalnim partnerima kako da na najbolji način zaštiti prava najstarije kategorije crnogorskih građana, nastavak je takve prakse”, saopšteno je iz DPS-a.

Kažu da razumiju potrebu SDP da sakupe sitne političke poene, gdje god mogu, međutim, dodaju oni, zabrinjava što su prešli granicu elementarne korektnosti.

“Nakon sjednice Odbora, na kojoj su se poslanici većine pozitivno izjasnili u odnosu na inicijativu da se sasluša ministar Purišić, SDP je izdao saopštenje da je vladajuća većina odbila inicijativu?! Naime, SDP je odbila da se objedine dvije inicijative na temu novog zakona o PIO (inicijativa vladajuće koalicije i inicijativa SDP-a), i time pokazala da je partija koja ne mari za položaj penzionera, već samo za sopstveni politički profit”, poručuju iz DPS-a.

U tom slučaju, kako ističu iz ove stranke, većina u Odboru je odbila inicijativu SDP-a, a prihvatila inicijativu za saslušanje ministra, na temu novog zakona o PIO koju su uputili Odboru poslanici vladajuće koalicije.

“Naravno, svima je jasna iskrenost raznih inicijativa SDP-a. Osamnaest godina u koalicionoj vlasti nijesu se sjetili penzionera i njihovih penzija da bi se u opoziciji odjednom prosvijetlili i počeli svakodnevno da zapljuskuju javnost demagoškim floskulama i navodnom brigom za građane”, zaključuje se u saopštenju DPS-a.

LUKOVAC

Srpska pravoslavna crkva, uz punu podršku zvaničkog Beograda, pokušava da poništi nezavisnost Crne Gore, kako bi ona ostala u zagrljaju Srbije, poručio je bivši koordinator Pokreta za nezavisnu Crnu Goru Branko Lukovac.

On je, gostujući u Dnevniku TVCG, naveo da je stanje ozbiljno i da prijeti državi Crnoj Gori i svemu onome što je postignuto od obnove nezavisnosti.

“Za ovih 14 godina mi nijesmo imali ovakvu situaciju da su se udružile SPC, uz punu podršku državnih tijela, medija i javnosti Srbije u nečemu što je kao pretekst Zakonu, da se taj Zakon povuče, zapravo da se stvori situacija u kojoj bi se smijenila ova sadašnja ekipa u Crnoj Gori i gdje bi došlo neko rukovodstvo koje bi radilo ono što su ovi faktori zamišljali i prije referenduma, a to je da se onemogući nezavisna Crna Gora i da ona ostane u zagrljaju Srbije”, ocijenio je Lukovac.

Lukovac smatra i da su odnosi Crne Gore i Srbije na najnižem nivou, od obnove nezavisnosti.

“To nalaže da se sa strane Crne Gore inicira ozbiljan dijalog na vrhu…Da se stave na sto sva otvorena pitanja i ponude rješenja”, rekao je Lukovac.

Srećom, kako dodaje, Crna Gora je napravila ozbiljne iskorake na putu ka EU i postala članica NATO-a.

“Mislim da je položaj Crne Gore sada daleko povoljnji u poređenju sa periodom kada je bila pod pritiskom da referendum ne uspije”, naveo je Lukovac.

Ističe i da Crna Gora sada uživa veliku podršku međunarodne zajednice i, kako dodaje, potrebno je da sa Srbijom riješi probleme.

“I mislim da je taj napor potreban i hitan”, ističe Lukovac.  Kaže i da prijetnje Crnoj Gori dolaze od politike koja je poražena 90-ih.

“Nažalost ta politika je izgleda i dalje jaka”, kaže Lukovac.

Komentarisao je i dolazak mitropolita Onufrija, za kojeg kaže da ne predstavlja najveći dio pravoslavnih vjernika u Ukrajini, već predstavlja ruske interese.

“To je dio politike koju vodi SPC i kada je u pitanju Crna Gora, ona manifestuje i njen odnos prema organizaciji pravoslavne crkve i opredjeljenju mnogih da CPC što prije dobije autokefalnost”, zaključio je Lukovac.

.

EVROPSKI SUD

Poštovanje evropskih standarda zaštite ljudskih prava i prakse Suda u Strazburu glavni su test za spremnost države za pristupanje Evropskoj uniji (EU), poručeno je na okruglom stolu u Podgorici.

Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Linos Aleksandre Sicilijanos kazao je da je pored Evropske unije (EU) Sud u Strazburu jedan od najvećih mirovnih projekata u istoriji.

“Da bismo pristupili EU moramo da se rukovodimo Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda i presudama Suda u Strazburu. To je ključno za pristupanje Uniji, koje je glavni cilj Crne Gore”, naveo je Sicilijanos.

To je, kako je kazao, jako važno i za mir na Balkanu.

Sicilijanos je naveo da je proces izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava složen.

Kako je kazao, u procesu sprovođenja presuda značajnu ulogu imaju zastupnik države pred sudom u Strazburu, Vlada, jer mijenja upravne i administrativne prakse, ali i parlament, jer jedan broj presuda može da zahtijeva strukturne promjene koje se mogu izvršiti u domaćem zakonodavstvu.

Sicilijanos je dodao da u procesu sprovođenja presuda važnu ulogu imaju i Ombudsman i nevladine organizacije.

Sutkinja suda u Strazburu Ivana Jelić kazala je da Evropska konvencija i praksa Evropskog suda za ljudska prava predstavljaju dio pravne tekovine EU.

“Zbog toga je važno da shvatimo da će taj glavni test upravo biti test poštovanja evropskih standarda zaštite ljudskih prava i prakse Evropskog suda za ljudska prava”, istakla je Jelić.

Kako je navela, za Crnu Goru je važno da zna da je priča u okviru Savjeta Evrope i poštovanja prakse Evropskog suda za ljudska prava prvi korak ka EU.

Prema riječima Jelić, evidentno je da treba još mnogo da se radi kako bi se ostvario cilj, odnosno potpuno harmonizovala nacionalna sudska praksa sa evropskim standardima.

“Postoji odgovoran i stabilan odnos prema obavezama. Crna Gora prihvata praksu Evropskog suda kao izvor prava”, istakla je Jelić.

Kako je dodala, u cilju harmonizacije prava i prakse sa evropskim standardima Sud vodi konstantni otvoreni dijalog.

“Atmosfera otvorenog dijaloga sa sudovima u Crnoj Gori postoji, komunikacija je odlićna i to je naša prednost koju treba da iskoristimo da osvojimo put ka EU”, poručila je Jelić.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je naglasila da je Crna Gora trajno posvećena poštovanju, zaštiti i unaprjeđenju ljudskih prava i osnovnih sloboda u nacionalnom sistemu.

“Vrhovni sud, uživajući status najvišeg suda u hijerarhiji pravosuđa, u kontinuitetu uspješno sprovodi značajne aktivnosti u pravcu jačanja implementacije standarda predviđenih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u nacionalnoj sudskoj praksi”, kazala je Medenica.

Prema njenim riječima, autori Analize su pažljivo odabrali predmete iz nacionalne sudske prakse, u kojima je primijećen uticaj prakse Evropskog suda i uspješno ukazali na zaključke, koji proizilaze iz stavova tog suda, zauzetih u presudama u odnosu na Crnu Goru.

“Djelotvornost zaključaka ostaje da bude viđena u praksi sudova, jer su sudije kao ključni subjekti pozvani da primjenjuju standarde prakse Evropskog suda, prvenstveno izražene u presudama, donijetim u odnosu na Crnu Goru”, rekla je Medenica.

Ona je istakla da Analiza predstavlja fragment baštine civilizacijskih vrijednosti, koje zajedčki dijele Crna Gora i Savjet Evrope.

“Istovremeno, izradom tematskih analiza i izvještaja, u kojima se sudijama i zainteresovanoj javnosti čini dostupnom praksa Evropskog suda, dodatno jačamo dijalog sa Evropskim sudom, kao postignuće našeg partnerskog odnosa u poštovanju, zaštiti i promociji ljudskih prava i osnovnih sloboda”, rekla je Medenica.

Ministar pravde Crne Gore Zoran Pažin kazao je da je ponosan na to što Crna Gora spada u države koje u velikoj mjeri izvršavaju i poštuju presude Evropskog suda za ljudska prava.

On je istakao da su vladavina prava, zaštita ljudskih prava i sloboda temelji istinske demokratije.

Kako je naveo Pažin, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda do sada je najefikasniji i najsofisticiraniji međunarodni pravni mehanizam za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Pažin je rekao da ugled Evropskog suda proizilazi iz činjenice da je on uvijek imao svježine, snage, znanja i profesionalne vještine da izlazi u susret izazovima sa kojima se suočavaju pravni poreci evropskih država i da uvijek na njih adekvatno odgovori.

“Evropski sud u Crnoj Gori uživa veoma visok ugled, što ponekad vodi i do nerealnih očekivanja crnogorskih građana koji taj Sud ponekad doživljavaju kao sud četvrte instance, koji po njihovom mišljenju može, a mi znamo da ne može, da mijenja odluke nacionalnih sudova, zakone”, naveo je Pažin.

On je poručio da država treba, ne samo kroz individualne mjere, koje se odnose na same podnosioce predstavke, nego i kroz generalne mjere da pokaže posvećenost i ozbiljnost u prevenciji budućeg kršenja ljudskih prava i sloboda.

Ambasadorka Velike Britanije u Podgorici Alison Kemp poručila je da ta država ostaje snažno posvećena procesu vladavine prava u Crnoj Gori.

“Očuvanje prava građana Crne Gore u skladu sa međunarodnim standardima, i uloga sudija, tužilaca i javnih funkcionera u tom očuvanju se ne može precijeniti”, istakla je Kemp.

Ona je kazala da je cilj da se nadogradi ono što je postignuto do sada i definišu izazovi koji postoje u vezi sa primjenom Evropske konvencije o ljudskim pravima.

“Nadamo se da ćemo vidjeti jos djelotvorniju nacionalnu primjenu Konvencije, koja zavisi od opšteg poznavanja konvencijskih prava i principa koji se njom proklamuju”, navela je Kemp.

NIKOLIĆ OCIJENIO

Iz DPS-a su saopštili da Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović svakodnevno nastupa po regionalnim medijima u pokušajima da proteste Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori prikaže kao miroljubive vjerske litije protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnog položaja vjerskih zajednica.

“U tim uzaludnim nastojanjima, Perovićeva uloga odavno je izgubila svoj vjerski smisao i sad se već “otac Gojko” nalazi u estradno – političkim vodama, koje nijesu prirodno okruženje za svještena lica i crkvu”, poručio je portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić.

Perović je ranije kazao da predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića niko ne pita je li Crna Gora srpska država.

“Blago lice” Srpske pravoslavne crkve, projektovano za onu ciljnu grupu kojima su teško podnošljivi svještenici poput Velibora Džomića, otvorenog pristalice četničke ideologije, sve teže uspijeva da se kontroliše i ostane fokusiran na svoju ulogu. Tako se izjavama o nekakvoj navodno neposlušnoj crnogorskoj vojsci i srpskom karakteru crnogorske države, izrečenim u intervjuu na Radio-televiziji Republike Srpske, do kraja razotkrio. Mali pad koncetracije ovog blagoglagoljivog svještenika otkrio je ono što očigledno više ni Srpska pravoslavna crkva ne skriva: da se ova pobuna, zamaskirana tobožnjim zakonodavnim pitanjem, zapravo vodi za uspostavljanje teokratske, posrbljene Crne Gore, koja bi bila jedina prihvatljiva i po mjeri rektora Cetinjske bogoslovije i njemu nadređenih”, naglasio je Nikolić.

Kako je dodao, očigledno je da su njegovi zajednički sjednici po podgoričkim kafanama, sa liderima Demokratskog fronta, dali rezultata.

“Jer retorika koju je od tada počeo Perović da koristi jako liči na onu kojom se lideri ovog političkog pokreta služe, s tim što se oni za razliku od oca Gojka ne skrivaju iza crkvene mantije u pokušaju da zamaskiraju svoje zle namjere već to rade vrlo otvoreno i transparentno”, zaključio je Nikolić.

RAFAILOVIĆ

U Skupštini opštine Budva, aktuelna koalicija na vlasti demonstrirala skandalozno neznanje i blokirala Program investicija za 2020, poručio Boris Rafailović, odbornik DPS-a u Skupštini opštine Budva.

On kaže da je sjednica zakazana uz grubo kršenje poslovnika o radu Skupštine, na “elektronskom” kolegijumu.

“Drugo, sjednica je sazvana po hitnom postupku takođe suprotno poslovniku jer nijesu postojali uslovi za to. Treće, i skandalozno, sjednica je sazvana sa dnevnim redom “poništenje amandmana” koje je Skupština usvojila na prethodnoj sjednici i koji su time postali sastavni dio Programa investicija 2020”, saopštio je Rafailović.

On navodi da je nakon takvog pravnog skandala, ostaje nejasno kako je to moglo da prođe nadležne odbore.

“Da li je predsjednik Skupštine opštine, koji je morao da ovakve predloge vrati odborima i poduči ih o pravnoj valjanosti akta u cjelini, svjestan odgovornosti i činjenice da ga neznanje ne abolira odgovornosti”, ističe Rafailović.

On ističe i da je to bio loš politički marketing koalicionih “neprijatelja” na vlasti.

Ističe i da građani treba da znaju je daovakvim pravnim nasiljem, vlast pokušava po svaku cijenu da sebi pribave alibi za nesposobnost da realizuju Program investicija 2020.

“Dakle, svjesni su da je ovakav način donošenja odluka u suprotnosti sa zakonom i Ustavom, te da ovu odluku nije moguće realizovati u praksi, ali očigledno pokušavaju samo da prebace odgovornost na nekoga trećega. Džaba su krečili, mi u ovom skandalu nećemo učestvovati, ali ćemo kao odgovorna opoziciona partija itekako insistirati kod nadležnih državnih organa koji vrše nadzor nad radom lokalne samouprave da postupe u ovom slučaju u skladu sa članom 183 zakona o lokalnoj samoupravi”, zaključio je Rafailović.

SA EVROPSKIM PARTNERIMA

Uprkos različitim sabotažama i antikampanjama koje i ovih dana traju na ulicama, Crna Gora se suočila sa velikim reformama, poručio je lider Liberalne partije Andrija Popović.

Evropski liberali boravili su u Podgorici na međunarodnoj liberalnoj konferenciji o novom evropskom putu Crne Gore i liberalnim rješenjima za dalje integracije. Konferenciju čiji je domaćin Liberalna partija podržali su LIBSEEN mreža liberal Jugoistočne Evrope i ALDE savez liberala Evrope, treća najjača politička grupa u EU.

U okviru konferencije održana je panel diskusija za javnost na kojoj su govorili predsjednik ALDE Hans Van Balen, potpredsjednik i član odbora za vanjsku politiku EU Ilhan Kjučjuk, lider LIBSEEN Roman Jakič, potpredsjednik Liberalne Internacionale Emil Kirjas, predsjednik LP Andrija Popović, Velida Repovac Nikšić iz BiH kao i glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević koji je kao gost predstavio napredak Crne Gore.

Hans Van Balen iskazao je snažnu podršku ALDE grupe liberala u Evropskom Parlamentu daljim integracijama Zapadnog Balkana.

On je naveo da nema snažnog evropskog puta bez Liberalne partije koja jeste važan faktor za demokratizaciju i dalji napredak Crne Gore.

ALDE grupa dio je vladajuće strukture u EU, Parlamenenta, Komisije i Savjeta i bez podrške liberala nemoguće je donijeti bilo kakvu evropsku politiku ili agendu.

Lider LP Andrija Popović kazao je da treba dobo razmotriti koja metodologija najbolje odgovara Crnoj Gori i da je naša država daleko odmakla, pokazala napredak u mnogim poljima i učinila stvari nezamislive prije samo deceniju.

“Naročito u oblasti obračuna sa visokim kriminalom, korupcijom i jačanja tužilaštva. Uprkos različitim sabotažama i antikampanjama koje i ovih dana traju na ulicama, Crna Gora se suočila sa velikim reformama. Ostaje pitanje konkurencije kroz poglavlje 8 kao najveći izazov”, kazao je Popović.

On je potvrdio da je LP spremna da nastavi da daje punu podršku zvaničnoj politici Crne Gore kao dio vladajuće većine i proevropskog bloka u Crnoj Gori te da prijatelji u Briselu to veoma cijene.

Emil Kirjas potpredsjednik Liberalne Internacionale, svjetske organizacije liberala kazao je klako se već decenija govori o integracijama i da se mora konačno napraviti odlučujići korak naprijed a da je nova metodologija pregovora prilika za to. On je iskazao snažnu podršku Crnoj Gori da sa LP bude sljedeća članica EU.

Ilhan Kjučuk potrepdsjednik ALDE saveza i član Odbora za vanjsku politiku EU podržao je dalje integracije i politiku proširenja EU na Zapadni Balkan. 

ĐUKANOVIĆ

Članstvo u NATO i predvodnička pozicija u pregovorima sa EU, potvrda su da je Crna Gora dobro definisala viziju i da ima kapacitet da savlada sve prepreke, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje Predsjednika Crne Gore, Đukanović je danas primio delegaciju parlamentaraca koji pripadaju partijama liberalne orijentacije i učestvuju na konferenciji liberala Jugoistične Evrope u Crnoj Gori, na čelu sa predsjednikom ALDE partije Hans van Baalen iz Nizozemske.

On je izrazio poštovanje za rezultate koji su evropski liberali ostvarili na poslednjim izborima za EP, koji su uz partije zelenih, kako je kazao, istinski pobjednici na tim izborima.

“Vjerujući u budućnost ujedinjene Evrope, raduje uspjeh partija liberala jer su to partije koje baštine evropske vrijednosti”, kazao je Đukanović. 

Predsjednik je informisao sagovornike o usresređenosti Crne Gore na pitanje naše budućnosti u Evropi i fokusiranost na pitanja razvoja, unapređenje vladavine prava i demokratije, ključnih deficita našeg regiona.

Đukanović je posebno naglasio ohrabrenje geopolitičkim pristupom nove briselske administracije, što je kapitalno važno za sve građane Evrope i njenu globalnu konkurentnost, kao i lansiranjem novog modela proširenja koji vraća euroentuzijazam na Balkan.

Predsjednik nizozemskih liberala zahvalio je Đukanoviću za prijem uz poruku da u Crnoj Gori radimo dobar posao.

Hans Van Balen je iskazao uvjerenje da će otvorenost EK po pitanju proširenja biti potvrđena i na djelu.

“Vi ste dio evropske porodice bez ikakve sumnje. Evropa mora da bude aktivna po pitanju proširenja, sigurnosti, vladavine prava, mi određujemo agendu”, naglasio je Balen.

Predsjednik liberala Nizozemske ocijenio je da Crna Gora preuzima odgovornost za teške uloge i u tom smislu potvrdio spremnost na partnerstvo i saradnju.

Đukanović je izrazio zadovoljstvo susretom sa poslanicima i povodom njihovog dolaska u Crnu Goru, Konferencije u kojoj značajnu ulogu ima i crnogorska Liberalna partija koja je i dio vladajuće koalicije.

U delegaciji su bili i potpredsjednik Liberalne internacionale Emil Kirijas,  Slovenije Roman Jakič, generalni sekretar LIBSEEN partije Goran Neralić, predsjednik Liberalne partije Crne Gore Andrija Popović.

Libseen konferencija liberala Jugoistočne Evrope najveća je liberalna konferencija održana u Crnoj Gori.