PANEL DEBATA

Nova metodolodija pristupanja je nastala na osnovu naučenih lekcija iz prethodnih proširenja i može predstavljati dodatan podsticaj za zemlje koje teže članstvu u Evropskoj uniji, da intenziviraju reforme u oblastima koje su ključne za napredak, ocijenjeno je na panel debati „Nova metodologija u procesu pristupanja EU: prednosti i nedostaci“.

Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore je, u okviru projekta EU4ME, koji finansira EU, organizovao ovu panel debatu s ciljem pojašnjenja novog pristupa u politici proširenja.

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević je poručio da Vlada još uvijek razmatra predloženu metodologiju, navodeći da će se, nakon konsultacija sa pregovaračkom strukturom i partnerima iz EK, odrediti prema njoj.

„Ovo je dokument koji ohrabruje sve nas u ovom pocesu, da je politika proširenja, kao jedna od najuspješnijih politika EU, opet na listi prioriteta EK i Evropskog parlamenta. Zbog toga smatram da može da bude dodatni podsticaj za sve nas, ali i opomena da u određenim oblastima intenziviramo aktivnosti. Ovo je proces cjelokupnog društva i u EU ćemo ući svi, ne samo pojedinac ili Vlada“, rekao je on.

Pema riječima Drljevića, metodologija Crnoj Gori ne donosi ništa posebno epohalno u odnosu na staru, jer samo ističe stvari koje su već bile definisane i šalje jasnu političku poruku EU da žele intenzivniji pregovarački proces.

Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore Slaven Radunović istakao je da će Crna Gora brže doći do cilja ako se u taj proces svi uključe.

„Do nove metodologije je došlo jer se dva glavna poglavlja nijesu razvijala adekvatnom brzinom. Mislim da nova metodoloja može da pomogne, jer omogućava da Crna Gora, u poglavljima u kojima je dostigla izvjesne standarde po kriterijumima EK, može brže da se uključi u sistem rada EU i da pristupi nekim fondovima, što će omogućiti građanima da osjete neki benefit“, kazao je on.

Radunović smatra da će Vlada, u skladu sa ranijom praksom prihvatanja preporuka, prihvatiti i novu metodologiju, ocjenjujući da glavni problem leži u nepostojanju volje da se poglavlja 23 i 24 privedu kraju i krene u ozdravljenje institucija.

Crna Gora ima sve sadržano u svojoj pregovaračkoj poziciji

Predsjednica Crnogorske panevropske unije prof. dr Gordana Đurović ističe da se nova metodologija temelji na naučenim lekcijama prethodnih proširenja, uključujući i dosadašnja iskustva Crne Gore i Srbije, i da treba da se posmatra kao način za unapređenje pregovora.

„Analitički je pristup da se predlog nove metodologije uporedi sa pregovaračkom pozicijom Crne Gore. Ako napravite takvu analizu, možemo zaključiti da Crna Gora ima sve sadržano u svojoj pregovaračkoj poziciji“, rekla je ona.

Pojasnila je da se dvije trećine nove metodologije odnose na one države koji tek počinju proces pregovora, a ne na Crnu Goru. „Ovim se kreira jedna vrsta pozitivne konkruencije, što je uvijek zdravo, blagotvorno i može biti pozitivno za bilo koji pregovarački tim. Naša pregovaračka pozicija je dosta jasna i mislim da na tim temeljima možemo da očekujemo novu energiju u procesu, kad se politika proširenja ponovo aktuelizovala“.

Izvršna direktorka NVO Centar za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević smatra da je interes Crne Gore da prva kaže da hoće da primijeni novu metodologiju, ali u potrebnom modifikovanom obliku cijeneći integracionu fazu u kojoj se nalazi, a posebno u odnosu na druge države regiona.

„Crna Gora se pridružuje EU, a kad se pridružujete jednom klubu, ne određujete vi pravila, možete ih prihvatiti ili ne, i od toga zavisi dinamika pristupanja. U pregovaračkoj strukturi ima sjajnih ljudi koji rade jako puno, ali se to ne vidi dovoljno zato što se u ključnim oblastima vladavine prava poništava napredak. Nova metodologija prepoznaje da su u političkoj volji i problem i rješenje”, rekla je ona.

Uljarević je saglasna da nova metodologija ne donosi ništa revolucionarno, ali da unosi veći stepen discipline i da joj se teško principijelno protiviti, ističući da su suštinske reforme, a ne tehnički dio ovog procesa, izazov.

MARKOVIĆ

Bugarska prati događanja vezana za usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti i ne razumiju neevropsko ponašanje u regionu u odnosu na suvereno pravo Crne Gore da odlučuje o unutrašnjim pitanjima, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković koji je završio zvaničnu posjetu Republici Bugarskoj.

Na pitanje Televizije Crne Gore kako Bugarska kao članica NATO-a i Evropske unije, ali i većinski pravoslavna zemlja gleda na proteste koji se u Crnoj Gori organizuju povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, budući da je to na konferenciji za medije spomenuo i premijer Borisov, predsjednik Vlade Crne Gore je rekao da je i to bila tema na koju je razgovarao i sa predsjednikom Bugarske Rumenom Radevim.

„Bugarska prati to što se dešava u Crnoj Gori, ne razumiju neevropsko ponašanje u regionu u odnosu na suvereno pravo Crne Gore da odlučuje o unutrašnjim pitanjima. Ne razumiju odnos susjeda u odnosu na poziv za posjetu predsjednika Đukanovića Sarajevu. Jednostavno je saopšteno da Crna Gora ima pravo da pitanje slobode vjeroispovijesti i položaja vjerskih zajednica uređuje na sopstveni način u skladu sa Ustavom i da je svako miješanje u ta pitanja nedobronamjerno, nije evropsko i nije dobrosusjedsko”, kazao je Marković.

 Takva podrška je, kako je rekao,  posebno važna jer dolazi od Bugarske – zemlje članice Evropske unije, članice NATO-a i pravoslavne zemlje.

“Ohrabreni smo takvim odnosom, pažnjom koja je usmjerena na Crnu Goru i tim povodom podrškom koju je Crna Gora dobila. A predsjednik Radev nam je ukazao i sopstvena iskustva prilikom usvajanja njihovog Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je pokrenut baš inicijativom predsjednika Radeva. Dakle, ovaj razgovor je pokazao da je Crna Gora na pravom putu. Ja sam naravno poslao garancije da će Crna Gora ovaj izazov riješiti na evropski i demokratski način u korist države i građana“, zaključio je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.

Marković je posjetu završio sastancima sa predsjednicom Narodne Skupštine Cvetom Karajančevom i predsjednikom države Rumenom Radevim uz ocjenu da je potvrđena snažna podrška našoj zemlji u evropskoj integraciji i da su otvorene perspektive još snažnijih bilateralnih odnosa dviju prijateljskih država.

„Nesporno, svi zvaničnici – od predsjednika Vlade Borisova, predsjednice Parlamenta Karajančeve, predsjednika države Radeva su dali snažnu podršku Crnoj Gori na njenom putu evropske integracije očekujući da će novi pregovarački pristup biti podsticajan i da će Crna Gora biti prva naredna članica Evropske unije“ – rekao je premijer Marković našim novinarima na kraju posjete.

Predsjednik je kazao da je na sastancima bilo naravno riječi i o onim pitanjima koja treba da unaprijede naše ekonomske odnose posebno o turizmu, energetici i poljoprivredi.

„Imamo potpisane sporazume u zdravstvu i u kulturi i danas smo se dogovorili da veoma brzo dođemo i do zajedničkog sporazuma u obrazovanju. Istovremeno na tim ekonomskim pitanjima smo stavili u fokus uspostavljanje avionske veze između Sofije i Podgorice odnosno Varne i Tivta u sezoni“ – kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Premijer je dodao da je na svim sastancima bilo riječi i o posebnim aktivnostima u okviru Berlinskog procesa, kojim ove godine predsjedava Bugarska te da je u toj oblasti fokusom na razvoju infrastrukture i infrastrukturnom povezivanju i saradnji u okviru energetskog sektora uvažavajući činjenicu da je Crna Gora sada regionalno energetsko čvorište.

Premijer Marković razgovarao je ranije danas sa predsjednikom Vlade Bugarske Bojkom Borisovim.

SICILIJANOS ĐUKANOVIĆU

Crna Gora je posvećena unapređenju vladavine prava, što je i EK stavila u prvi plan pregovaranja, a predstavlja istinsku potrebu društava Zapadnog Balkana kojem je to inače jedan od temeljnih deficita, saopštio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tokom sustreta sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Linosom Aleksandrom Sicilijanosom. Sicilijanos je pohvalio dobre razultate koje Crna Gora postiže u oblasti izvršenja presuda Evropskog suda navodeći da ne postoji nijedna presuda koja bi zahtijevala mjere pojačanog nadzora Komiteta ministara SE.

On je kazao da Evropska konvencija predstavlja inspiraciju za cijelo crnogorsko društvo, što su primijetili evropski partneri i u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2019. godinu, u kojem se konstatuje napredak i dobra saradnja sa Evropskim sudom.

Đukanović je poželio dobrodošlicu predsjedniku Suda uz zadovoljstvo što se saradnja Crne Gore sa tom institucijom nastavlja, a posjeta se realizuje tokom obilježavanja 70. godišnjice usvajanja Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

“Uz želje za uspješno predsjedavanje Sudom, Đukanović je potvrdio spremnost Crne Gore da i dalje bude pouzdan partner i promoter vrijednosti sadržanih u Konvenciji. On je podsjetio na stabilno kretanje Crne Gore ka EU i istakao da ohrabruju novi tonovi briselskih struktura i optimizam u pogledu proširenja. Na toj liniji posebno je ukazao na posvećenost Crne Gore unapređenju vladavine prava, što je i EK stavila u prvi plan pregovaranja, a predstavlja istinsku potrebu društava Zapadnog Balkana kojem je to inače jedan od temeljnih deficita”, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta.

Sicilijanos je istakao da veoma cijeni saradnju sa Crnom Gorom i njenim institucijama kao članicom Savjeta Evrope koja poštuje odluke Suda i vrijednosti Konvencije.

“Posebno je pohvalio dobre razultate koje Crna Gora postiže u oblasti izvršenja presuda Evropskog suda navodeći da ne postoji nijedna presuda koja bi zahtijevala mjere pojačanog nadzora Komiteta ministara SE. Saglasio se sa Đukanovićem o značaju poštovanja i promovisanja vladavine prava, kao uslova za demokratski napredak društva i integraciju u EU. U tom kontekstu iskazao je punu  podršku Evropskog suda Crnoj Gori i najavio dalju saradnju”, zaključuje se u saopštenju.

Sastanku su prisustvovale predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i Ivana Jelić, sutkinja Evropskog suda za ljudska prava.

JAKIČ OCIJENIO

U Zakonu o slobodi vjeroispovijesti nema ništa što nije u skladu sa sistemima unutar Evropske unije, a to je rekla i Venecijanska komisija, kaže za Radio Crne Gore dugogodišnji slovenački i evropski parlamentarac i bivši ministar odbrane Roman Jakič.

“Zašto sam ja nadahnut optimizmom da kod tog zakona nije došlo do neke devijacije u poređenjima sa sistemima unutar Evropske unije je to da je Venecijanska komisija bila involvirana kod Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Kao dugogodišnji parlamentarac, ja mnogo cijenim mišljenje Venecijanske komisije, jer je ona mjerodavna da da pozitivna ili negativna mišljenja o nečemu”, ističe Jakič.

Jakič navodi da se i na međunarodnim adresama prati se trenutna situacija u Crnoj Gori.

“Čujem signale, i formalne i neformalne u Briselu, da je ta tema dosta ispolitizovana i to se i na taj način razumije u Briselu. Dijalog je taj koji treba biti uspostavljen još bolje i ovu situaciju treba rješavati razgovorom”, smatra Jakič.

Upitan da li će se, kao što to traži opozicija, Evropska unija uključiti u proces medijacijom, Jakič naglašava da Brisel svakako neće pisati zakonska rješenja.

“Države Evropske unije uvijek su bile sklone da pomognu, ali taj zahtjev za pomoć mora stići od svih aktera, a ne samo od jedne strane. Čak i da svi akteri požele neku medijaciju sa strane, Evropska unija nije ta koja će reći kako nešto treba da bude zapisano u nekom zakonu. Evropska unija će napraviti neki okvir u kome bi se stvorila atmosfera za dijalog, ali opet je na zainteresovanim stranama da dođu do rješenja. Dakle, neće Brisel doći i reći – u zakonu će pisati to i to. Takve medijacije nema. Treba znati da medijacija, ukoliko je svi zatraže, znači samo stvaranje okvira u kom će se sprovesti dijalog da bi se našla solucija”, objašnjava Jakič.

Romana Jakič, koji je 2016. bio na čelu OEBS-ove posmatračke misije u Crnoj Gori, kaže da nevidi ništa sporno u tome da se ovogodišnji parlamentarni izbori održe po starom zakonodavstvu.

“Kao vođa OEBS-ove misije koja je I sugerisala da treba mijenjati izborne zakone, žalim što oni nisu reformisani. Nadam se da će poslije nastupajućih izbora I konstituisanja parlamenta doći do spoznanja da je osnova parlamentarizma rasprava u Skupštini i da će se Odbor za reformu izbornih zakona ponovo sastati i da će do sljedećih izbora posao biti završen, jer u ovoj izbornoj godini svakako do promjene ne može doći”, poručuje dugogodišnji slovenački i evropski parlamentarac Roman Jakič.

Olivera Slavnić, Radio Crne Gore

KNEŽEVIĆ TVRDI

Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević saopštio je, danas na preskonferenciji, da specijalni tužioci Milivoje Katnić i Saša Čađenović od 14. januara kriju dokument koji su dobili, a koji “ruši presudu za državni udar”.

Knežević rekao da su specijalni tužioci taj dokument “sakrili i od Višeg suda i od stranaka u postupku”.

Kaže i da su Andrija Mandić i Nebojša Medojević službeno odsutni i da iz tog razloga nijesu prisustvovali konferenciji u Skupštini.

On je pozvao predsjednika Apelacionog suda, predsjednika Višeg suda i vrhovnog državnog tužioca da javno saopšte da li im je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić dostavio dokument.

Knežević je podsjetio da su oni i 3. februara obavijestili javnost da je Javno tužilaštvo Srbije dostavilo taj dokument SDT-u.

Podsjetimo, Specijalno državno tužilaštvo ranije je saopštilo da navodi DF-a nijesu tačni.

KONVENCIJA NA CETINJU

U Crnoj Gori ima onih koji bi, kad bi im se nekako desilo da dođu na vlast, relativizovali priču o državi. SD je sastavljen od ljudi koji su od devedesetih iskreno za Crnu Goru, dok su drugi ulazili u saveze i u nekim sredinama sarađuju sa onima koji bi da ruše državu, poručeno je sa II izborne konvencije Socijaldemokrata Cetinja, na kojoj su izabrani delegati za II Kongres partije, kao i kandidati za članove Glavnog odbora.

Predsjednik SD Ivan Brajović je rekao da danas za Socijaldemokrate svako zna, te da je partija uspjela da sačuva osnovne postulate socijaldemokratije i da će nastaviti da radi na kvalitetu socijalne države i pravilnijoj raspodjeli stvorenoga.

“Cetinje je čuvalo onu iskru crnogorstva u ovoj našoj zemlji i iz njega je, najzad, zasijala luča 21. maja 2006. godine koja i dan danas obasjava našu Crnu Goru. Mi smo, nažalost, vrlo specifični. Ovdje ima onih koji bi, kad bi im se nekako desilo da dođu na vlast, relativizovali priču o državi, oni bi ukinuli ovu državu”, zaključio je Brajović.

Menadžer OO SD Cetinja Zoran Radonjić, je istakao da iako formalno mlada partija, samo SD je sastavljen od onih koji su od devedesetih iskreno za Crnu Goru.

“Ljubav prema Crnoj Gori vodi ovu partiju, a siguran sam i sve vas”, poručio je Radonjić, istakavši da će Socijaldemokrate na Cetinju u narednom periodu biti i brojnije i jače.

Predsjednik OO SD Cetinja Ivan Gazivoda, osvrnuo se na rad funkcionera SD u lokalnoj vlasti. On je istakao da je jedan od glavnih zahtjeva te partije bio utvrđivanje ukupnog duga Prijestonice koji je iznosio oko 38 miliona eura.

“Danas se možemo pohvaliti time da su javne finansije Prijestonice stabilizovane”, rekao je Gazivoda.

On je rekao i da se aktivno radi na regulisanju vodosnabdijevanja, problem sa kojim se Prijestonica suočava desetinama godina, rješavanju pitanja kompleksa Gornjeg Oboda, kao i na realizaciji projekata finansiranih iz državnog budžeta po Zakonu o Prijestonici.

“Sve ono što smo do sad, kao dio lokalne vlasti uradili, preporučuje nas da zavrijedimo još veću podršku naših sugrađanki i sugrađana. Zato sam danas siguran da smo nakon lokalnih izbora, kada je u pitanju koalicija, napravili pravi izbor, te da će naš rezultat na predstojećim izborima biti bolji od prethodnog”, zaključio je Gazivoda.

Kongres Socijaldemokrata održaće se 30. maja 2020. godine u Podgorici.

PEROVIĆ

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti u cjelosti prihvatila moderni, napredni i sveobuhvatni Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji rješava veoma ozbiljne probleme u kojima se nalazi Crna Gora, saopštio je predsjednika Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, akademik Sreten Perović.

“Posebno smo ohrabreni da je država, kao i njene vodeće institucije, riješila da ojača Crnogorsku Pravoslavnu crkvu i da na taj način omogući Crnogorcima da i oni, zajedno sa njegovom svetosti, mogu u crnogorskim hramovima da se ravnopravno mole ili da samo prisustvuju obredima, zavisno od svojih potreba i uvjerenja. S nadom u pravedan ishod naših plemenitih napora,” navodi Perović u pozdravnoj riječi, na nedavno održanom skupu u Hiltonu.

On je pozdravio sve, kako je istakao, istrajne i nove borce za odbranu nacionalne i socijalne sigurnosti, za ljudska prava, za odbranu kanonske Crnogorske crkve, Crnogorskog jezika, nacije i kulture, za očuvanje bogatog multikonfesionalnog nasljeđa, za dostojanstvo domovine.

“Moja je želja da istinoljubive riječi učesnika ovoga skupa ne odnese vjetar, da njihove razložne poruke probude naše posustale i dremljive duše i zamućene svijesti i savjesti, da doprinesu daljem oslobađanju crnogorskih građana od domaće i uvezene mitomanije, od infektivnih krivotvorenja, istorijskih i savremenih neistina, da se oslobode od dugo nametane kolonijalne svijesti, od inferiornosti koja je pretežno plod neznanja i vlastitog nepouzdanja”, navodi on.

Perović kaže da bi želio da skup doprinese oslobađanju od svakodnevnih agresivnih klerikalnih floskula o navodnoj pobjedi vječnog života nad smrću, od nesuvislih riječi o svevidećem i pravednom „živom Bogu“, koji navodno stoji iza svojih ovozemaljskih sluga i kad kunu i kad proklinju.

“Ovaj skup jasnih idividualaca, ne u svemu istomišljenika, vjerujem da nema ambicije da sudi i presuđuje, iako i toga u svakoj analizi, pa i u ovom razgovoru može biti. Kritički osvrt, međutim, na sve subjekte odgovornosti i odlučivanja neophodna je vodilja da se izađe iz neprirodnih, nepravednih i nepovoljnih okolnosti. Ako svi nijesmo faktori odlučivanja, subjekti odgovornosti jesmo. I mi i drugi. Zato još jednom ponavljamo da je u ovoj epidemičnoj situaciji neophodna jasna i precizna odlučnost u primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jer on obezbjeđuje ravnopravnost svima, pa i svim sljedbenicima i prijateljima Crnogorske pravoslavne crkve”, navodi Perović.

​

MARKOVIĆ BORISOV

Nakon uspostavljanja novih pravila pregovaranja za članstvo u Uniji, Bugarska će nastaviti da snažno podržava evopski put Crne Gore, saopštio je predsjednik Savjeta ministara te države Bojko Borisov crnogorskom premijeru Dušku Markoviću koji boravi u znaničnoj posjeti Bugarskoj.

Premijer Marković vjeruje da će naša država ove godine uspjeti da otvori jedino preostalo poglavlje 8, kao i da će ispuniti mjerila za poglavlja 23 i 24.

“Crna Gora i Republika Bugarska su saglasne u tome da je evropska integracija Zapadnog Balkana od ključnog značaja za dalju perspektivu njegovog bržeg ekonomskog i demokratskog razvoja. Ohrabreni smo time što je nova briselska administracija dala dugo očekivani zamah politici proširenja ukazujući da je Zapadni Balkan strateški interes Evropske unije”, kazao je Marković na početku zvanične posjete Bugarskoj.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za medije sa domaćinom, predsjednikom Savjeta ministara Bojkom Borisovim, predsjednik Vlade Crne gore je izrazio zahvalnost Vladi Bugarske i premijeru lično, na nesebičnoj podršci evropskim ambicijama naše zemlje.

“Želim da i ovom prilikom i na ovom mjestu iskažem veliku zahvalnost bugarskoj Vladi, bugarskom narodu i posebno predsjedniku Borisovu na sveukupnoj podršci Crnoj Gori na planu ostvarenja njenih ključnih spoljnopolitičkih i nacionalnih interesa – prije svega naše integracije u NATO i naravno u Evropsku uniju. Bugarska i predsjednik Borisov su bili snažno uz Crnu Goru, podržavali nas, prenosili svoja iskustva i vjerovali u naš potencijal kada to i baš nije bilo lako”, rekao je premijer.

Marković je posebno naglasio ključnu podršku Bugarske našoj zemlji tokom bugarskog predsjedavanja Evropskom unijom kada je zahvaljujući zalaganju premijera Borisova lično Jadransko-jonski pravac uvršten na listu evropskih koridora.

Govoreći o našem procesu evropske integracije Marković je rekao da je upoznao domaćina sa našim očekivanjima da u narednom periodu otvorimo jedino preostalo poglavlje – Konkurencija; i da otpočnemo sa zatvaranjm seta poglavlja za koja smo već postigli internu spremnost. Predsjednik Vlade je ukazao da je pokrenuo dijalog sa relevantnim političkim i društvenim akterima u Crnoj Gori o svim pitanjima koja su u interesu našeg evropskog puta.

Premijer Bojko Borisov izrazio je punu podršku evropskoj integraciji Crne Gore i pomenuo proteste protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica:

“Osuđujemo sve izgrede i vandalizme koji proizilaze iz vjerskih povorki u Crnoj Gori. Podržavamo vašu zemlju kao saveznika i prijatelja”, rekao je premijer Bugarske.

Govoreći o situaciji u našem regionu premijer Borisov je osudio stavove člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika protiv zvanične posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića toj državi.

“Ne mogu da razumijem što mi sebi radimo“, rekao je premijer Borisov, “a da se sa druge strane u našem regionu događa antievropsko ponašanje. … Ne možeš da govoriš iskreno da govoriš o Evropi i o evropskom jedinstvu, a da predsjedniku Crne Gore ne dopustiš ulazak u državu”, rekao je premijer Borisov dodajući da su ta retorika i to ponašanje neprihvatljivi.

Tokom zvanične posjete Markovića Bugarskoj, planirani su i susreti, premijera i sa prvim čovjekom Bugarske Rumenom Radevim kao i predsjednicom Narodne skupštine Cvetom Karajančevom.

Teme sastanaka premijera Markovića sa zvaničnicima Bugarske biće i intenziviranje međudržavne saradnje u oblastima odbrane, energetike, turizma, poljoprivrede, infrastrukture i saobraćaja kulture i zdravstva, te za uspostavljanje saradnje u oblasti sporta i mladih.

PEROVIĆ

Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović kazao je da predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića niko ne pita je li Crna Gora srpska država.

“Ne plašimo se ni da vojsku izvedu na ulice. Izveli su pola Crne Gore na ulice, i vojnici će biti naši najbolji šetači”, naveo je Perović.

Kazao je da je značajna podrška koju dobijaju iz Srbije i Republike Srpske.

“Naravno, nije poželjna u nekom zaštitničkom smislu, jer takvi tonovi nam ne pomažu zbog vlasti koja jedva čeka takve momente. Vlast u Crnoj Gori ne želi da imenuje litije pravim imenom, a to je skup građana Crne Gore koji su nezadovoljni donesenim zakonom. Baš zato smo u nezgodonoj poziciji da svaka prejaka podrška iz Srbije i Republike Srpske, Đukanovićevoj vlasti dobro dođe za zamjenu teza”, kazao je Perović gostujući u emisiji Pečat na Radio televiziji Republike Srpske (RTRS).

On tvrdi da SPC i njene jedinice duguju za porez “ni manje niti više nego druga pravna lica u Crnoj Gori duguju ili ne duguju državi”.

“Veoma nekorektno je od vlasti izvlačiti u ovom trentku tako nešto. Znam da je iznos koji se pominje u javnosti nebulozan. Poreska uprava Crne Gore treba da bude u službi svih njenih građana, a ne dnevne politike”, istakao je Perović.

Govoreći posjećenosti litija on tvrdi da su najveći politički skupovi u Crnoj Gori privlačili su između 10.000 i 20.000 građana, a da danas Podgorici na najmanje posjećenoj litiji ima 35.000 stanovnika.

“Ako tome dodate litije u Baru, Nikšiću, Budvim Bijelom Polju, Kolašinu, Mojkovcu…dolazite do narealnih brojki za Crnu Goru”, poručio je Perović.

Na konstataciju da Đukanović često poručuje da Crna Gora nije srpska država, Perović je rekao “Ko njega pita je li Crna Gora srpska! Na posljednjem popisu imate trećinu građana koji su se izjasnila da su Srbi, polovinu koja piše srpskim jezikom, i još polovinu koja njeguje na neki način i čuva vezu sa srpskim identitetom. On kao predsjednik trebalo bi u najmanju ruku da ćuti o tome”.

NA POZIV BORISOVA

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković započeo je jutros zvaničnu posjetu Republici Bugarskoj gdje je doputovao sinoć na poziv predsjednika Savjeta ministara Bojka Borisova.

Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, premijeru Markoviću je pred sjedištem Savjeta ministara priređen svečani doček sa najvišim državnim počastima nakon čega su uslijedili zvanični razgovori dviju delegacija i sastanci predsjednika Vlade Crne Gore sa visokim zvaničnicima države domaćina.

“Posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Republici Bugarskoj prilika je za produbljivanje saradnje dviju prijateljskih država i saveznica u NATO-u”, saopšteno je iz Vlade.

Bugarska, koja je snažno podržala pristupanje naše zemlje NATO-u, kako se dodaje u saopštenju, zastupa isti stav i u politici proširenja EU odnosno našeg pristupnog procesa. Stoga će teme razgovora premijera Duška Markovića sa najvišim zvaničnicima države domaćina biti nastavak integracionih i reformskih procesa i očekivanja i ambicije Crne Gore u daljim fazama evropske integracije.

“Očekuje se razmjena mišljenja o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, u susret majskom samitu EU – Zapadni Balkan u Zagrebu, kao i o drugim pitanjima od regionalnog i šireg značaja. Posjeta će biti prilika da se ukaže na našu dobrosusjedsku politiku, te posvećenost Crne Gore regionalnoj saradnji i svim oblicima regionalnog povezivanja koji su komplementarni sa našim evropskim putem”, navodi se u saopštenju.

Teme sastanaka premijera Markovića biće i intenziviranje međudržavne saradnje u oblastima odbrane, energetike, turizma, poljoprivrede, infrastrukture i saobraćaja kulture i zdravstva te za uspostavljanje saradnje u oblasti sporta i mladih.