DF

Poslanički klub DF-a postaviće pitanje ministru unutrašnjih poslova Melvudinu Nuhodžiću zbog čega je zabranio ulazak u Crnu Goru članovima grupe “Beogradski sindikat” prethodne nedjelje.

Kako se navodi u saopštenju DF-a, ministar će morati da objasni ovu odluku nadležnih organa MUP-a, jer na osnovu svega mogu samo da zaključe da je njima ulaz u Crnu Goru zabranjen na osnovu njihove vjerske i nacionalne pripadnosti.

“Ovo nije prvi put da se umjetnicima iz Srbije zabranjuje ulaz u Crnu Goru, a da za to nema opravdanog razloga. Posebno prepoznajemo pojačanu aktivnost ministra Nuhodžića po tom pitanju. Ovakvom vidu diskriminacije umjetnika iz regiona po osnovu nacionalne i vjerske pripadnosti se mora stati na put. Za početak neka se ministar Nuhodžić pred javnošću izjasni o tome”, zaključuju se u saopštenju koje je potpisao portparol NSD i funkcioner DF-a Marko Kovačević.

AMBASADA U PODGORICI

Iz Ambasade Ukrajine u Podgorici oglasili su se povodom dolaska u Crnu Goru mitropolita Ruske pravoslavne crkve u Kijevu, Onufrija. Ističu da mitropolit Onufrije, kao viši crkveni službenik Ruske pravoslavne crkve, nije opunomoćen da izražava stavove od strane većine pravoslavnih vjernika Ukrajine niti Pravoslavne crkve Ukrajine. U Ambasadi Ukrajine smatraju neprikladnim da predstavnik Ruske pravoslavne crkve – mitropolit Onufrije – komentariše unutrašnja pitanja Crne Gore u ime Ukrajinaca čime ugrožava postojeće prijateljske odnose između ukrajinskog i crnogorskog naroda.

“Jedini vladika Autokefalne Ukrajinske pravoslavne crkve, mitropolit Kijivski i čitave Ukrajine, koji ima potpuno kanonsko zajedništvo sa Njegovom svetošću, ekumenskim patrijarhom Bartolomejem na čelu mitropolitske crkve, je Blaženi mitropolit Epifanij koji ne namjerava da posjeti Crnu Goru”, kazali su iz Ambasade Ukrajine u Podgorici.

Mitropolit Ruske pravoslavne crkve u Kijivu, vladika Onufrij i ostali episkopi Moskovske patrijaršije, koji su, kako se može razumjeti, bili pozvani u Crnu Goru, kako ističu, ne predstavljaju autokefalnu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, priznatu od strane Ekumenske patrijaršije.

Autokefalna Ukrajinska pravoslavna crkva, dodaju iz ukrajinske ambasade, poštuje kanonski poredak i ne miješa se u pitanja koja se tiču Crne Gore, a kako dodaju, slično očekuje i poštovanje kanonskog reda u pitanjima koja se tiču Ukrajine.

“Imajući u vidu veliku pažnju crnogorske javnosti spomenutoj posjeti i morebitnim izjavama mitropolita Onufrija povodom trenutnih dešavanja u Crnoj Gori, željimo skrenuti pažnju da mitropolit Onufrije, kao viši crkveni službenik Ruske pravoslavne crkve, nije opunomoćen da izražava stavove od strane većine pravoslavnih vjernika Ukrajine niti Pravoslavne crkve Ukrajine”, navodi se u saopštenju.

Razumijući važnost pridržavanja principa odvojenosti crkve od države, smatraju neprikladnim da predstavnik Ruske pravoslavne crkve – mitropolit Onufrije – komentariše unutrašnja pitanja Crne Gore u ime ukrajinaca čime ugrožava postojeće prijateljske odnose između ukrajinskog i crnogorskog naroda.

DEMOKRATE

Demokratska Crna Gora podnijeće danas Vrhovnom sudu zahtjev za preispitivanje presude Upravnog suda, u kojoj se navodi da je odluka o razrješenju predsjednice Skupštine opštine Kotor Dragice Perović donesena na zakonit način.

Član Predsjedništva Demokrata Neven Gošović kazao je da u sudstvu postoji tradicionalna maksima da „sudija govori svojom presudom”.

„Donesenom presudom, sudije vijeća Upravnog suda rekli su sve dokle smo kao društvo stigli u reformi pravosuđa, i do koje mjere je ugrožena nezavisnost, nepristrasnost, savjesnost u odlučivanju, integritet sudija i integritet samog Suda“, kaže se u saopštenju Gošovića.

Prema njegbovim riječima, riječ je o presudi u kojoj nije ispisan zakon, pravo i pravda, i čije je obrazloženje u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i propisima Skupštine opštine Kotor.

Gošović podsjeća da presudom sud konstatuje da je grupa od 17 odbornika u skupštini opštine Kotor, 5. juna prošle godine podnijela Predlog za razrješenje Perović, i da je ista grupa odbornika osam dana kasnije podnijela Zahtjev za sazivanje sjednice lokalnog parlamenta sa tačkom dnevnog reda – Predlog odluke o razrješenju predsjednice Skupštine opštine Kotor.

„Sud je, bez ikakvog pravnog i činjeničnog utemeljenja, ocijenio da je Perović bila dužna sazvati sjednicu Skupštine opštine Kotor u roku od 15 dana od podnošenja predloga za njeno razrješenje“, kazao je Gošović.

Kako je naveo, takvu ocjenu sud potkrepljuje netačnom, skandaloznom ocjenom, da je Predlog za razrješenje predsjednice Skupštine opštine Kotor sadržao zahtjev za sazivanje sjednice skupštine opštine.

Isto je, dodao je Gošović, urađeno, iako je postupajućim sudijama bilo dobro poznato da je naznačenu obavezu, saglasno važećim propisima, predsjednica Skupštine opštine Kotor bila dužna izvršiti u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva grupe odbornika za sazivanje sjednice, što je Perović i učinila.

„Jasno je da u postupku donošenja presude samostalnost suda i pravilna primjena zakona nije postojala. Takva presuda predstavlja doprinos legalizaciji bezakonja, koje već duže vrijeme sprovodi, silom neprava i političkom korupcijom formirana odbornička većina u Skupštini opštini Kotor“, tvrdi Gošović.

On je ocijenio ds na taj način donesena presuda pokazuje i „do koje mjere je ogrezao diktatorski režim u Crnoj Gori u gaženju sudske nezavisnosti kao preduslova vladavine prava i osnovne garancije pravičnog suđenja“.

„Vjerujući da će pravda ipak biti dostižna, već danas Vrhovnom sudu Crne Gore podnijećemo Zahtjev za preispitivanje predmetne presude Upravnog suda“, zaključuje se u saopštenju Gošovića.

BRAJOVIĆ

Brojnost u podršci politikama i viziji razvoja društva, većinska Crna Gora pokazuje na izborima, a ne na ulici, poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović.

Brajović je na sastanku sa ambasadorima zemalja članica Evropske unije i NATO-a i šefom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, poručio da je Crna Gora u nastavku zaokruženja svog nacionalnog i državnog identiteta, jačanja institucija i vladavine prava, donijela i Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

“Vladajuće strukture su pokazale visok stepen razumijevanja i tolerancije, dok ogroman broj građana ne podržava antidržavne i često veoma uvrjedljive poruke sa protesta”, naveo je Brajović.

Važno je, ističe, što se protesti održavaju na miran način, u čemu izuzetnu ulogu imaju nadležne državne institucije, među kojima najveći teret nosi crnogorska policija.

“Naše djelovanje treba da ide u korist građanskog društva i samih građana, bez obzira na političko opredjeljenje. Mi smo na dijalog spremni, ali za njega je neophodno da i druga strana ima definisane stavove i jasnu politiku”, naveo je predsjednik Skupštine.

Za prevazilaženje izazova i odgovore na aktuelna pitanja, osim vladajuće većine, kako dodaje Brajović građani su odgovornost delegirali i opozicionim parlamentarnim partijama.

“Za istinski demokratsko društvo, treba da se čuje i glas opozicije kroz jasan i konstruktivan stav u Parlamentu”, zaključio je Brajović.

“Zakon o slobodi vjeroispovjesti je morao biti donijet kako bi se ta oblast, regulisana zakonom iz 1977. godine, uredila na primjeren način koji odgovara realnosti crnogorskog društva”, rekao je Brajović.

Prema njegovim riječima, nije bilo neočekivano nezadovoljstvo jednog dijela crnogorskog društva i opozicionih poslanika.

“Jasno je da država ne odustaje od primjene Zakona, koji podrazumijeva uvođenje u pravne okvire, utvrđivanje statusa imovine, finansija, obaveza prema državi i tako dalje”, istakao je Brajović.

Prema njegovim riječima, sve vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju poštovati zakone države i biti dio njenog pravnog sistema sa svim pravima i obavezama.

“O tim osnovim postulatima nema pregovora”, rekao je Brajović.

On je ocijenio da se okupljanjem građana i na brojne druge načine vrši politički pritisak.

Kako je kazao Brajović, učesnici litija pod okriljem Mitropolije crnogorsko-primorske, koja negira pravni sistem države, osporavaju ne samo jednakost prava na slobodu vjeroispovijesti, već i državotvornost Crne Gore i druge vrijednosti na kojima počiva savremena i građanska država.

On je kazao da je u ovoj godini, koja je izborna, važan dijalog sa opozicijom, ali da nažalost crnogorsko društvo trpi posljedice iscrpljujućeg lutanja opozicije.

Prema njegovim riječima, dio opozicije pokušava da ostavari jedinstvo i političke ciljeve preko Srpske pravoslavne crkve, kao glavne opozicione snage.

Brajović je rekao da kada je o izbornom ambijentu riječ učinjena su značajna zakonska unaprjeđenja, što je doprinijelo da se svaki izborni ciklus odvija u slobodnijim uslovima.

Na predstojeće parlamentarne izbore, kako je naveo, pozvaće međunarodne eksperte kako bi se kao neutralno posmatarči uvjerili u primjenu najviših standarda u svim aspektima izbornog procesa.

On je rekao da za istinski demokratsko društvo treba da se čuje i glas opozicije, kroz jasan i konstruktivan stav u Parlamentu.

“Sve drugo je puko kritizerstvo koje ne doprinosi neophodnom razvoju društva”, poručio je Brajović.

On je istakao spremnost za dijalog, ali je, kako je naveo, potrebno da i druga strana ima definisane stavove i jasnu politiku.

On je pozdravio vraćanje u fokus politike proširenje i namjere da na kredibilniji i jasniji način EU otvori veći prostor za parlamente, poslanike, a mim tim i za građane Crne Gore.

“Na taj način Parlament će doprinijeti da proces sa administrativnog i tehničkog bude osnažen i politićkom dimenzijom”, naglasio je Brajović.

Šef Delagacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav kazao je da je politika proširenja visoko na agendi nove Evropske komisije, što se redovno i potvrđuje.

“Nadam se da će izvještaj o napretku Crne Gore biti pozitivan”, kazao je on.

Govoreći o političkom dijalogu, Orav smatra da je on važan za Crnu Goru, i da nije prekasno da se sve stranke učestvuju na izborima.

Što se tiče Zakona o slobodi vjeroispovjesti, Orav je kazao da EU prati situaciju.

On je ohrabrio sve strane kako bi našle rješenje i smanjile trenutne tenzije.

“Zahvalan sam Crnoj Gori što je svoju vanjsku politku 100 odsto uskladila sa evropskim i spoljno političkim ciljevima”, zaključio je Orav.

Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, Andrija Nikolić je rekao da sagledavajući pregovarački proces Crne Gore u prethodnih osam godina, postoji saglasnost među većinom da je urađeno mnogo.

Kako je naveo, Crna Gora je svejsna da je pred njom dosta posla i da pregovara najtežim uslovima do sada, ali da je odlučna u namjeri da obaveze u pristupanje EU dovede do kraja.

“Za razliku od 2018. godine, ukupni učinak u prošloj godini bio je mnogo skromniji i mogli bi konstatovati da je došlo do regionalnog zastoja u politici proširenja”, istakao je Nikolić.

Kako je rekao, uvjeren da je EU ima dovoljno prostora da napravi odlučniji pristup najupješnijoj politici proširenja.

“Crna Gora snažno podržava sve susjede u svojim evroatlanskim nastojanjim, sigurni da je uspjeh jednog, uspiej svih”, poručio je Nikolić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora nije zadovoljna odlukom zvaničnog Brisela da ne otvori pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i teško je razumjeti motive koji su bili protiv otvaranja pregovora sa te dvije države.

“Ako EU propusti joše jednu priliku da integriše Zapadni Balkan, to nosi veliku opasnost upriva trećih država, koje nemaju startaške interese istovjetne interesima EU”, smatra Nikolić.

Govoreći o novoj metodoligiji EU, Nikolić je kazao da Crne Gora od tog pristupa očekuje ubrzanje procesa pristupanja EU.

“Crna Gora očekuje intenziviranje aktivnosti u otvaranje poglavlja 8- Konkurencija, kao i zatvaranje onih koja mogu biti spremna u relativno kratkom roku”, rekao je Nikolić.

Prilog: Tanja Perović: TVCG

BRAJOVIĆ-LUNDIN

Švedski parlament će u narednom periodu intenzivirati saradnju sa Skupštinom Crne Gore kao jednom od najznačajnijih institucija Crne Gore za donošenje politika, najavio je ambasador Kraljevine Švedske u Crnoj Gori Jan Lundin.

Brajović je tokom razgovora sa Lundinom izrazio zadovoljstvo odličnom saradnjom dvije prijateljske zemlje, koje razvijaju sve sadržajniju parlamentarnu saradnju.

Kako je saopšteno iz Brajovićevog kabineta, on je govoreći o aktivnostima na unutrašnjem i međunarodnom planu, izrazio zadovoljstvo što je Skupština Crne Gore sve aktivnije uključena u procese unaprjeđenja pregovaračkog procesa, sa ciljem da politika proširenja ostane visoko na agendi evropskih institucija.

“Ambasador Lundin je prenio namjeru švedskog Parlamenta da u narednom periodu intenzivira saradnju sa Skupštinom, kao jednom od najznačajnijih institucija Crne Gore za donošenje politika. S tim u vezi najavio je posjetu delegacije švedskog Parlamenta, koju će predvoditi potpredsjednica Kerstin Lundgren, koja se već dvadeset godina bavi međunarodnom i bezbjednosnom politikom”, navodi se u saopštenju.

Sagovornici su, kako se dodaje, razmjenili mišljenja o trenutnim dešavanjima u Crnoj Gori i izazovima u njenom neposrednom okruženju.

ĐUROVIĆ U BRISELU

Potpredsjednica SNP CG Danijela Đurović u razgovoru sa evropskim parlamentarcima Tanjom Fajon i Andorom Deli ukazala na, kako je saopšteno iz SNP-a, zabrinjavajuću stagnaciju ukupnih reformi, ali i “nazadovanje Crne Gore u vitalnim oblastima, kao što su vladavina prava, medijske slobode, primjena demokratije”.

Đurović je prošle sedmice boravila u Briselu, gdje se srela sa zvaničnicima Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Evropske službe za spoljne poslove.

“Ona je istakla da se, nakon skoro osam godina pregovaranja sa EU, postavlja pitanje da li je crnogorskom rukovodstvu iskreni cilj članstvo naše države u Uniji ili se radi samo o izbornom mamcu kojim uspješno manipulišu godinama”, saopšteno je iz SNP-a.  

Ona je podsjetila da tokom 2019. godine nije otvoreno jedino preostalo pregovaračko poglavlje (Konkurencija), što je konstatovano i u zajedničkoj izjavi Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i EU (POSP).

“Potpuna blokada izbornih reformi i manipulacija Vlade sa Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, koja je rezultirala najvećim mirnim protestima u istoriji Crne Gore, jasan su pokazatelj degradacije demokratskih kapaciteta i urušavanja sistema vrijednosti, koje je praćeno drastičnim kršenjem osnovnih ljudskih prava”, saopšteno je iz SNP-a.  

SAVEZ ZA EVROPU

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković sastaće se danas sa predstavnicima nevladine organizacije Green Home, najavljeno je iz Vlade.

Sastanak se organizuje u okviru inicijative Savez za Evropu, koja je pokrenuta sa ciljem prevazilaženja podjela i iznalaženja zajedničkog imenitelja u interesu građana i naše evropske perspektive.

Nakon sastanka biće objavljeno saopštenje za javnost, a Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore obezbijediće medijima fotografije i video snimke sa sastanka.

Premijer Marković uputio je poziv na dijalog relevantnim političkim i društvenim akterima, a do sada se sastao sa više nevladinih organizacija – Centrom za demokratsku tranziciju, Građanskom alijansom, Centrom za monitoring, Centrom za razvoj NVO, Centrom za građansko obrazovanje, Evropskim pokretom u Crnoj Gori i Akcijom za ljudska prava.

BOŠKO JAKŠIĆ

“Mitropolit sada vodi glavnu riječ i u Srbiji i u Crnoj Gori, što je svojevrstan poraz svjetovnih lidera i u Beogradu i u Podgorici. To je nama naša borba dala, Amfilohija za maršala!”, navodi novinar Boško Jakšić u autorskom tekstu, koji objavljuje “Pobjeda”.

Dok Evropska unija lansira novu formulu proširenja na Zapadni Balkan institirajući na stvaranju pravnih država, snažnih institucija i svekolikih sloboda, uvjerena da će tome kapitalno pomoći regionalna saradnja i investicije, države pretendenti vraćaju se konfliktnoj retorici koja ih je prije tri decenije uvela u ratove.

Region kao da se trudi da demantuje Brisel koji koncept stabilokratije, koji je omogućavao rast autokratije i nacionalizma, zamijeni insistiranjem na istinskim reformama u procesu stvarnja liberalnih demokratskih društava.

Zapadni Balkan je vrijeme političkog EU-vakuma namah popunio povratkom na katalog međusobnih, očito nezaliječenih sukoba. Kosovo je najupečatljivija ilustracija prelamanja interesa SAD, EU i Rusije (Kina investiciono pogleduje iz prikrajka), ali nije jedina. Sve je, umnogome zahvaljujući politikama balkanskih aktera, “oplemenjeno” krizom u Bosni i Hercegovini i dramatičnim kvarenjem odnosa Srbije i Crne Gore.

Bosanski lonac

Republika Srpska odavno se smatra bastionom ruskog Drang nach Westen, Prodora na Zapad. Milorad Dodik podržao je sve secesije koje su uvećale teritoriju Ruske Federacije i za uzvrat očekuje podršku Kremlja u svojoj neskrivenoj namjeri da “sruši” dejtonsku BiH, a Republiku Srpsku pripoji Srbiji, kao svojevrsnu kompenzaciju za gubitak Kosova.

Simptimatično je, koliko i opasno, da Dodik podržava formiranje trećeg entiteta, hrvatskog, što kod Bošnjaka opravdano priziva strahove o razgovorima Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana iz Karađorđeva.

Ni Beograd ni Zagreb ne obaziru se previše na činjenicu da je svaki BH-dogovor dvoje protiv jednog poguban za opstanak države u kojoj su Bošnjaci bili najveće od svih žrtava ex-Yu ratova.

Sadašnja kriza oko Ustavnog suda udara na temelje Dejtonskog sporazuma koji je u BiH prekinuo rat, ali nije uspio da stvori funkcionalnu državu. Dodik pripada osobama koje glume žrtve i zrače negativnošću, jer vjeruju da su za njihove probleme krivi svi drugi osim njih samih.

Aleksandar Vučić pokušava da lavira. Dok se Dodik brine za Srbe na Kosovu i u Crnoj Gori i govori da je odlukom Ustavnog suda u Sarajevu pređena “crvena linija”, predsjednik Srbije ponavlja frazu o poštovanju dejtonske BiH, njenog suvereniteta i integriteta i o neophodnosti očuvanja stabilnosti u regionu. Ukoliko se Vučić energičnije ne ogradi od politike lidera Srpske, uz nastavak podrške Srbima u RS , Dodik će Srbiju uvući u ozbiljne probleme.

Crna Gora i SPC

Ono što je Dodik u odnosima Srbije i BiH, to je Srpska pravoslavna crkva u odnosima Beograda i Podgorice. Još u vrijeme kada nije bilo nikakvih pritužbi vjernika SPC u Crnoj Gori, srpski patrijarh Irinej govorio je da je položaj Srba u Crnoj Gori gori nego u Nezavisnoj državi Hrvatskoj ili osmanskoj carevini.

Onda je stigao crnogorski zakon o vjerskim zajednicama i crkvenoj imovini koji je od starta imao dvije dimenzije: crkvenu i političko-državnu.

Predsjednik Milo Đukanović je, poput Henrija Osmog u Engleskoj, riješen da stvori crkvu koja bi dodatno potvrdila državni i nacionalni identitet zemlje kojom upravlja gotovo tri decenije. Ispostavilo se da je cijena uspostavljanja tog identiteta opasno produbila podjele. Srbi u Crnoj Gori, koji godinama ponavljaju da su diskriminisani, stali su u odbranu SPC koju doživljavaju kao zaštitnicu svog nacionalnog i vjerskog bića.

Zaboravljena je stara dogma: bogu božije, caru carevo. Sukob dvije crkve, etablirane SPC i crnogorske koja priželjkuje autokefalnost, pretvorio se u državni problem. Umjesto da se crkvenim problemima pravoslavlja bavi vaseljenski patrijarh, otvoren je prostor da se – uz jasne političke namjere – u konflikt umiješa i ruska crkva koja je odmah podržala “plemenitu i svetu borbu” koju SPC vodi u Crnoj Gori.

“Pravoslavna crkva je iznad političkih granica”, poručuje iz Beograda predsjednik Odjeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije, mitropolit volokolamski Ilarion, na šta američki specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Metju Palmer uzvraća optužbom da je Moskva odgovorna za “namjerne provokacije” i za širenje dezinformacija o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

Zašto su dvije zvanično sekularne države dopustile da njihove odnose određuje vjera i da šizmatski crkveni problemi prerastu u državne? Đukanović je potcijenio liturgijsku moć mitropolita Amfilohija koji je svojevremeno držao moleban Vladi tadašnjeg premijera Vučića, potom ga optužio da je “veleizdajnik” koji hoće da se odrekne svete srpske kosovske zemlje, a sada bi da crnogorskom ministru odbrane oduzme crkveni orden Svetog Save? Kada ga je dodjeljivao, zar to nije bilo uplitanje u svetovne poslove?

Izlaz

Mitropolit sada vodi glavnu riječ i u Srbiji i u Crnoj Gori, što je svojevrstan poraz svetovnih lidera i u Beogradu i u Podgorici. To je nama naša borba dala, Amfilohija za maršala!

Vučić, kao i u slučaju Dodika, pokušava da stvori utisak da se kloni zaoštravanja, ali prepuštajući vitriolsku retoriku svojim najbližim poslušnicima ne samo da dopušta da Srbija bude uvučena u konflkt, već ide na ruku srpskim akademicima koji su pisali Memorandum a kasnije se na sve načine protivili nezavisnosti Crne Gore.

Vučić i Đukanović moraju da pokažu lidersku mudrost, da se suoče sa izazovima i da riješe probleme koji očito postoje. Njihovo bjekstvo u istoriju neće donijeti ništa dobro. Zna se ko će platiti najveći ceh. Kao što se zna da je na ovim prostorima ljude najlakše mobilisati na nacionalizmu. Kada se sve to još okadi tamjanom, situacija može da iskoči iz okvira rješivosti. U svakom slučaju ostavljaju duboke, nepotrebne ožiljke.

Stvoren je galimatijas: država se miješa u crkvene poslove, crvka u državne. Vrijeme je da se vlasti uozbilje i da prestanu da – koristeći različite alatke – produbljuju podjele u sopstvenim društvima.

E sad pitanje da li svi ovi konflikti – iza kojih stoji isključiva želja vlastodržaca da sačuvaju pozicije – može da vodi ka ozbiljnijim konfliktima, oružanim. Ne vjerujem. Ne mogu na to više da utiču ni Istok ni Zapad. Nema izvođača ratnih radova. Značajan dio je već pobjegao, a onima koji su ostali nije do vojevanja.

Jesu ljudi ovog prostora podložni lakim i prozirnim manipulacijama, jeste da nasjedaju na zapaljive retorike koje raspiruju zastrašujuća osjećanja lažnog patriotizma, tačno je da podliježu sindromu poslušnosti, ali sve je to nedovoljno da bi (ponovo) ratovali. Ne zato što je istorijska svijest dosegla više nivoe, već jednostavno zbog apatije i umora.

Neće ni Vučić, ni Vulin, ni Plenković, ni Dodik, ni Čović, ni Izetbegović, ni Đukanović, ni Mandić naći dovoljno regruta da bi konflikte pokušali da riješe na način koji je Zapadni Balkan već jednom uveo u krizu čije posljedice i dan danas plaćamo.

To je rijetka povoljna okolnost u tmurnom svijetu regiona u kome živimo.

VOLTERS

Balkan je i dalje strateški važan region, gdje etničke tenzije unutar nacija i između susjeda i dalje podstiču regionalnu nestabilnost i primarna su meta upornog, malignog ruskog uticaja, rekao je vrhovni komandant NATO snaga u Evropi i šef Evropske komande američkih snaga general Tod Volters.

Svjedočeći pred Odborom za oružane snage američkog Senata, Volters je kazao da Crna Gora, predstavlja primjer uspjeha na Balkanu, uprkos značajnim pokušajima Rusije da zemlju odvrati od evroatlantskog puta.

“Pored istorijskih i kulturnih veza sa Balkanom, Rusija, održavanje socijalnih i političkih tenzija u regionu vidi kao centralni princip svog djelovanja, kojim pokušava da spriječi pojedine balkanske nacije, da napreduju na putu ka evroatlantskom usklađivanju i integraciji. Ipak, Crna Gora i uskoro pristupanje Sjeverne Makedonije u NATO predstavljaju sjajne priče o uspjehu, uprkos značajnim pokušajima Rusije da blokiraju i odvrate integraciju ovih zemalja”, rekao je Volters.

Govoreći o regionu Zapadnog Balkana, podsjetio je da – uprkos tome što je Kosovo 2008. godine proglasilo nezavisnost – Rusija, Kina i nekoliko drugih nacija još uvek nisu priznale status suverene nacije.

“Kosovo i susjedna Srbija još nisu normalizovali odnose, ali uprkos napetostima, i dalje ohrabrujemo obje strane da vode dijalog kako bi pronašle mirno rješenje”, kazao je Volters, dodajući da je misija KFOR-a glavna stabilizujuća sila na Kosovu.

Govoreći o bezbjednosti na evropskom tlu, Volters kaže da politička neizvjesnost, energetska konkurencija i napredne tehnologije, prijete da naruše uspostavljeni demokratski poredak.

“Rusija, Kina i Iran, nastoje da, agresivnim akcijama, iskoriste ovakve okolnosti koristeći sve instrumente nacionalne moći, a podržavaju ih sve sposobnije vojne snage”, ocijenio je Volters.

ŠEHOVIĆ

Potpredsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Damir Šehović kaže u intervjuu za Dnevne novine da će nova programska deklaracija SD poslužiti da dodatno ideološki oblikuju stranku kao partiju moderne, a ne radikalne populističke ljevice.

Programi partija su ključni dokumenti na kojima počiva njihov rad, zbog čega bi sa velikom ozbiljnošću trebalo da ih uzimaju i građani, kao i da prate koliko one rade na tim programskim odrednicama.

“Rad na programskoj deklaraciji će nam poslužiti da dodatno ideološki oblikujemo SD kao partiju moderne, a ne radikalne populističke ljevice, ka čemu poseže dobar dio dežurnih “cenzusolovaca” iz opozicije, koji demagogijom bez ikakvog pokrića u realnim činjenicama pokušavaju da preskoče izborni prag. Za razliku od njih, za nas politika nije rijaliti šou nego ozbiljna aktivnost, kojoj na takav način i pristupamo”, navodi Šehović.

Kaže i da su u SD-u svjesni da da su građani siti krupnih riječi i ispraznih floksula, i da zahtijevaju konkretno djelovanje od kojeg će obezbijediti egzistenciju za sebe i porodicu, školovati djecu…

“Upravo zato ćemo staviti najveći naglasak na ekonomiju i životna pitanja, ali i na obrazovanje, zdravstvo, socijalnu sigurnost, kulturu sa posebnim osvrtom na otvaranje nove perspektive za mlade ljude”, zaključio je Šehović.