OLENIK

Nezavisnost Crne Gore Srbija tretira kao nešto privremeno i kao grešku koja će se ispraviti kada se promijeni vlast, rekao je u Živoj istini advokat i predsjednik Građanskog demokratskog foruma Srbije Aleksandar Olenik.

On je nastojeći da objasni motive dominantnog dijela Srbije, da su Crnogorci antisrbi, rekao da je jedan od razloga veliko neznanje.

“Isti je slučaj i sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Preko medija je servirana rečenica da su Srbi ugroženi i da se njima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi otima imovina, a to su mediji koji su u potpunosti pod kontrolom zvaničnog Beograda koji samo verbalno priznaje nezavisnost i državnost Crne Gore. Ljudi to prihvataju jer nemaju drugi izvor informacija”, rekao je Olenik.

Ilustrujući ukopanost u mišljenju da su Crnogorci suverenisti automatski i antisrbi, Olenik kaže da se to najbolje vidi “kada nekome pokušate da kažete da se Zakonom o slobodi vjeroispovjesti nikome ništa ne otima@.

“Po govoru tijela sagovornika jasno možete vidjeti kao da bi vam opalili šamar. Reakcije su slične i kada nekome pokušate da objasnite da je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, kao i svugdje u svijetu, crkva Srba, a ne Crnogoraca”, rekao je Olenik.

Komentarišući podatak da je i do sada, prije usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, većina vjerskih objekata u vlasništvu države, Aleksandar Olenik je rekao da je sličan slučaj i sa grčkim, a čak i sa srpskim zakonom.

“Zakon je 98 posto sličan srpskom. I u Srbiji je preko 50 posto objekata uknjiženo na državu. Interesantan je slučaj Saborne crkve koja se takođe vodila na državu Srbiju. Pošto sam u više navrata upravo to koristio kao jedan od argumenata, to od prije pet dana više nije slučaj jer je preknjižena na SPC”, rekao je Olenik koji je govoreći o aktuelnoj situaciji dodakao i međunarodni aspekt.

“Stvoren je problem koji ne postoji da bi ponovo došli do demonstracija, a u funkciji negiranja crnogorskog identiteta. Ovakvi problemi štete i Crnoj Gori i Srbiji. Ovakvi problemi štete svima osim Rusiji”, rekao je Olenik.

Reagujući na brojne, u Srbiji javno izrečene komentare, da su Milo Đukanović i Aleksandar Vučić “braća blizanci“, Aleksandar Olenik je rekao da „tu ne postoji nikakva jednakost“.

„Kad bilo ko dovede Srbiju do članstva u NATO-u i na korak od članstva u EU, tada možemo porediti zvaničnu Podgoricu i zvanični Beograd. Jednostavno nismo ista liga“, rekao je Olenik ukazujući da „Srbija, put na zapad, dovodi u pitanje“.

„To je loše. Srbija ne samo da ne ide na zapad, nego ide na istok. Nedavno smo potpisali nekakav sporazjm sa Evro-azijskom unijom čime se krećemo unazad. Građanski demokratski forum hoće da Srbija krene koracima Crne Gore i da koristimo njena iskustva. Hoćemo da okrenemo Srbiju ka zapadu i da tome više nema povratka“, rekao je Olenik.

COSAP

Države regiona moraju da pokažu političku posvećenost i ispune obaveze u procesu evropskih integracija, a Evropska unija mora pružiti jasniju evropsku perspektivu regionu i zadržati politiku proširenja visoko na agendi. To je ocijenjeno na sastanku parlamentarnih odbora za evropske integracije/poslove država obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja jugoistočne Evrope (COSAP), održanom u Tirani.

U delegaciji Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore bili su članovi Odbora Momčilo Martinović i Mihailo Anđušić.

Istaknuto je da Zapadni Balkan treba da bude region koji razvija mir, slobodu i bezbjednost, racionalno koristi resurse i kapital i jača svoju konkurentnost.

„Iskazana su očekivanja od unaprijeđene metodologije proširenja EU i nada da će u toku predsjedavanja Hrvatske Savjetu EU sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom biti otvoreni pregovori o pristupanju“, navodi se u saopštenju.

Zaključeno je da zemlje regiona moraju da pokažu političku posvećenost i ispune svoje obaveze u procesu evropskih integracija, ali i da EU mora pružiti jasniju evropsku perspektivu regionu i zadržati politiku proširenja visoko na agendi Unije.

U okviru prvog panela, parlamentarci su razgovarali o mobilnosti mladih, problemu njihove nezaposlenosti i demografskim i migracionim trendovima u regionu.

„Istaknuta je važnost unapređenja kvaliteta obrazovnog i sistema obuka, preduzimanja aktivnih mjera za poboljšanje radnog ambijenta i podsticanje preduzetništva, i podsticanja mobilnosti mladih među državama regiona, kao glavnih preduslova za bolji život mlade populacije“, piše u saopštenju.

Naglašena je i potreba jačanja povjerenja mladih u perspektivu regiona i mogućnosti koje on nudi, kao i njihovog aktivnog uključivanja u glavne društvene i političke procese.

Pozdravljena je regionalna inicijativa za međusobno priznavanje diploma i iskazana podrška radu Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), formirane u okviru Berlinskog procesa.

Član Odbora za evropske integracije Mihailo Anđušić istakao je da mladi, sa svojim idejama i inovacijama, predstavljaju snažan pogon za izgradnju zdravog i modernog društva, i da njihov aktivizam može poslužiti kao dobar primjer demokratizacije i transformacije društva na ovim prostorima.

On je naglasio da je preduslov uspješnog sprovođenja svih politika zakonodavni proces koji im prethodi, pa se u stvaranju kvalitetnih zakonskih rješenja za povoljan ambijent za djelovanje mladih ljudi prepoznaje glavni značaj i uloga parlamenata u ovoj oblasti.

Kako se navodi, drugi panel, posvećen pitanjima međusobne povezanosti zemalja Zapadnog Balkana, bio je obilježen diskusijom o regionalnim transportnim i energetskim projektima povezivanja, te o mjerama za podsticanje slobodnog kretanja ljudi, roba i kapitala u regionu.

Parlamentarci su istakli značaj regionalne ekonomske saradnje za jačanje konkurentnosti regiona, ali i naglasili da fokus mora biti prije na kvalitetnim i održivim nego na brzim rješenjima.

Oni su kao posebno važan element povezivanja istakli i digitalno povezivanje regiona.

Član Odbora za evropske integracije Momčilo Martinović istakao je da regionalna saradnja treba da bude zasnovana na ciljevima bezbjednosti, stabilnosti i ekonomskog prosperiteta.

„Poseban značaj Berlinskog procesa vidi u Agendi povezanosti, kroz koju je na koordinisan način do sada određeno 39 prioritetnih projekata u dijelu izgradnje regionalne saobraćajne i energetske infrastrukture, ukupne vrijednosti preko 3,2 milijarde EUR“, rekao je Martinović.

On je podsjetio da se Zapadni Balkan mora povezati i kroz međusobnu podršku i saradnju ljudi, kako bi se mobilisali kreativni potencijali regiona i jačali kapaciteti, stručnost i znanje, a time i njegova evropska perspektiva.

Usvojena je Zajednička izjava, kroz koju je podržana inicijativa za aktivno uključivanje parlamenata u Berlinski proces.

Time bi se, kako se navodi, dodatno jačala međusobna saradnja parlamenata u regionu i njihova saradnja sa Evropskim parlamentom i zemljama članicama Unije.

STANO

Evropska unija spremna je da pomogne Crnoj Gori u borbi protiv lažnih vijesti, saopštio je u intervjuu Televiziji Crne Gore portparol Evropske komisije za vanjsku politiku i bezbjednost, Peter Stano. On naglašava da je “fake news” globalni fenomen koji zahtijeva odlučan odgovor, te da u borbu protiv te pojave treba da se uključe svi činioci društva.

Stano navodi da EU pažljivo prati sva dešavanja u Crnoj Gori i sprema je da pomogne u borbi protiv sve češćeg širenja dezinformacija.

“Svjesni smo problema u CG i radimo sa crnogorskim partnerima ne samo na političkom nivou, već takođe i na nivou medija i civilnog društva, kako bismo se zajdedno borili protiv lažnih vijesti i pružili našu pomoć. To je veliki izaov, zadovoljni smo sto vam možemo pomoći, ali i vi morate da odradite vaš domaci zadatak kako biste se u Crnoj Gori borili protiv dezinformisanja, jer je to pitanje političkog uticaja, kako iznutra, tako i iz vani, i vi morate da izgradite otpornost i da budete spremi da se borite. To je takođe i uloga medija, ne samo političara koji su dužni da obezbijede sredinu koja je produktivna za profesionlne medije”, rekao je Stano.

Dezinformacija i lažna vijest se smatraju jednom od hibridnih prijetnji,koja, naglašava Stano, pored političara i medija zahtijeva učešče i ostalih aktera u društvu- civilnog sektora, bezbjednosnih službi, sudstva…

“Važno je uticati i na edukaciju javnosti kako da prepoznaju lažnu vijest, i kako da kritički čitaju informacije na medijima, u portalima, u onlajn svijetu koji je novi prostor za regulaciju.Vaše društvo je posebno osjetljivo,jer nije završen proces kako bi mediji bili slobodni od uticaja politike i finansijskih faktora, to je dodatni izazov. EU je tu da pomogne, ali odgovornost je i na CG da pruži dodatne napore”, navodi Stano.

A kako bi se održali i primijenili evropski standardi, jedan dio napora je, kaže Stano, i doprinos u stvaranju okruženja za rad novinara, u skladu sa profesionalnim principima, kao i borba protiv autocenzure.

“Drugi nivo su dobri zakoni i zakonodavni okvir, kako bi se novinari zaštitili od svake vrste napada, pritisaka i zastrašivanja. Vidjeli smo da su u CG ali i u drugim državama, uključujući i moju državu, Slovačku, novinari bili mete napda, prijetnji, nekad i ubistva, što je užasno. To se događa u Slovačkoj, Malti u drugim zemljama članicama”, kaže on.

No, i pored velikih izaozva, u vremenu kada svi imaju pristup informacijama i mogu objavljivati sadžaje koje žele, borba prtiv fake newsa, uz ocuvanje slobode govora, naglašava sagovornik TVCG, nije nemoguća misija. Tako su na nivou Eu i u zemljama clanicama formirani posbni timovi i službe koji se bave tim fenomenom u smislu razbijanja mitova..

“Mi polazimo od informacije koja je objavljena i onda predstavljamo činjenice koje pokazuju javnosti da ta vijest nije tačna. To je borba protiv mitova, i pružanje alternatve zasnovane na činjenicama. To je slično borbi protv krivičnog djela- uvijek ste jedan korak iza počinilaca, jer morate da slijedite pravila. Oni ne moraju, zato su uvijek u prednosti. Koriste sve nove IT tehnologije i to je proces koji se mijenja, i mi stalno učimo kako da odgovrimo. Najboljni način je da se mitovi sruše je da se javnosti ponude činjenice i da se stanovnistvo edukuje da postoje akteri kojima je u interesu da šire lažne vijesti”, navodi Stano.

Portparol EK za vanjsku politiku i bezbjednost ističe i da veliki broj lažnih informacija dolazi od aktera kojima nije u interesu stabilnost EU, pa je, kaže, od izuzetne važnosti, vijest provjetiti iz više izvora, konsultujući medije koji su kredibilni i sigurni.

Ivan Mijanović 

JOKIĆ TVRDI

Bivši predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao je da današnja odluka Upravnog suda, da odloži usmenu raspravu po tužbi smijenjene predsjednice Opštine Kotor Dragice Perović (DSS) i članova kluba odbornika Demokratske Crne Gore, predstavlja kontunuitet u djelovanju suda.

“Danas smo imali priliku da se uvjerimo da kada to nije u interesu DPS-a, da je Upravnom sudu malo i šest puta po 36 dana samo da zakaže i održi usmenu raspravu”, istakao je Jokić.

Dodao je da je uvjeren da će Upravni sud morati na kraju da donese presude kojima će poništiti sve akte o razrješenju i sve akte o imenovanju novih funkcionera u Kotoru.

Pravni zastupnik Neven Gošović kazao je da su prije više od šest mjeseci kod Upravnog suda Crne Gore formirani predmeti po podnesenim tužbama Dragice Perović, Vladimira Jokića i Kluba odbornika Demokrata u Skupštini opštine Kotor.

“U cilju poštovanja principa zakonitosti, zaštite javnog interesa i slobode i prava građana Kotora zahtijevali smo da Upravni sud odluke u ovim predmetima donese u hitnom postupku i u kratkom roku. Karakter – pravna priroda osporenih odluka i posledice njihove primjene su takvi da zahtijevaju hitno postupanje. Ukoliko se sporovi ne riješe u jednom razumnom roku, najdalje 2-3 mjeseca od dana formiranja predmeta, ugrožava se pravna sigurnost i postavlja pitanje svrhe sudske zaštite”, kazao je Gošović.

On je dodao da zahtjevi za hitno postupanje u navedenim predmetima od strane Upravnog suda nijesu uvaženi ni u kom vidu.

“Takva odluka sudskog vijeća predstavlja zloupotrebu sudskog ovlašćenja i donesena je u funkciji održavanja i u interesu lokalne vlasti uspostavljene političkom korupcijom, suprotno volji građana”, kazao je Gošović.

BOGIĆEVIĆ

Molebani i litije u crnogorskim gradovima na koje, od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, poziva Srpska pravoslavna crkva, a podržava prosrpska opozicija, nemaju karakter vjerskih skupova, već da se iza “duhovne” maske zapravo kriju politički zahtjevi, kazao je nekadašnji sudija Vrhovnog suda, Čedomir Bogićević.

On je za Antenu M rekao da sinoćna izjava mitropolita SPC, Amfilohija, da Vlada padne ako ako ne ukine Zakon, definitivan dokaz da molebani i litije postaju politički protesti.

“Cijela litija i molebani koji ovih dana defiluju crnogorskim prostorima, tobože u znak protesta protiv jednog naprednog akta o slobodi vjeroispovjesti nemaju ničeg vjerskog, religijskog, teološkog. Njihov temeljni zahtjev je političke prirode – ukidanje i nestanak Crne Gore i njenog bića”, rekao je Bogićević.

“Oni žele da iskoriste svaki trenutak za nestanak crnogorske državnosti, kulture, jezika i nacionalnog dostojanstva”, dodao je on.

DF BOŠKOVIĆU

Ministar odbrane Predrag Bošković poslao je danas poruke mržnje prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), njenom sveštenstvu i pravoslavnim vjernicima, kazao je poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović. On je ocijenio da je ministar na taj način pokazao da su pozivi na pregovore, koji stižu iz Vlade, samo manipulacija vlasti, koja se, kako je kazao, nalazi u jednoj od najtežih situacija do sada.

Vučurović je reagovao na izjave minstra Boškovića koji je gostujući u Jutarnjem programu TVCG između ostalog ocijenio da se protesti u organizaciji Srpske pravoslavne crkve (SPC) koriste kao negacija crnogorskog državnog bića i identiteta, ali i Crne Gore kao nezavisne države.

“Ministar se osmjelio i da vrijeđa crkvu, saopštavajući kako treba da se ‘dozove pameti’, čime je samo još jednom dokazao na koji način režim gleda na SPC koja je osnovala Crnu Goru”, kazao je Vučurović.

On u reagovanju navodi da su crkva i vojska kroz istoriju bili temelji Crne Gore a da se danas zahvaljujući politici ove vlasti, “vojnici iz Crne Gore brukaju i učestvuju u okupaciji južne srpske pokrajine KiM, prisustvuju proslavama zločinačke ‘oluje’, nalaze se na ratom zahvaćenim područjima, gdje rizikuju svoje živote”.

“Pokušaj otimanja svetinja i obračun sa SPC trebalo je da bude posljednji čin sramnog projekta, ali desetine hiljada ljudi na litijama pokazale su da taj plan montenegrinskih ekstremista ne može uspjeti i da će naići na najžešći otpor”, zaključio je poslanik DF-a u regaovanju.

PORUKA AMFILOHIJU

Nijedna Vlada se nije birala, niti će biti rušena na litijama, poručeno je iz Vlade Crne Gore mitropolitu Amfilohiju. To je, kako su naveli zabranjeno Ustavom, pa će i Vlada i svi državni organi odlučno stojati na poziciji odbrane Ustava i zakona. Još jednom napominju da su spremni za dijalog.

Kako je saopšteno, mitropolit Amfilohije izjavio je pred crnogorskim građanima i vjerujućim narodom u Tivtu da Vladu treba srušiti ako ne povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

“Podsjećamo Mitropolita da se Vlada se bira u Parlamentu voljom predstavnika naroda izabranih na demokratskim izborima, a posebno da se nijedna Vlada nije birala niti će biti rušena na litijama, bilo kojim povodom”, navodi se u saopštenju.

Iz Vlade napominju da je to zabranjeno Ustavom, a djelovanje crkve odvojeno od države.

“Pa će i Vlada i svi državni organi odlučno stojati na poziciji odbrane Ustava i zakona, i na njima zasnovanog poretka”, navodi se u reagovanju.

Nijedan zakon, kako su saopštili iz Vlade,  pa makar ne bio ni odličan ni vrlo dobar – ne uvodi bezakonje nego red i poredak u nekoj oblasti društvenog života.

“Stoga još jednom podsjećamo i građane, i vjernike, i sveštenstvo – da upravo riječ Božija zapovijeda da se vjernik moli za vlast u onom mjestu gdje živi da bi zbog opšteg dobra i njemu bilo dobro. Po pravoslavnom učenju – ko se protivi zakonu, protivi se i Božjem poretku”, navodi se u saopštenju.

Iz Vlade poručuju da žale što i ovom izjavom Mitropolit još jednom pokazuje da se ne drži Ustava, već neodržive pozicije da je crkva iznad Države iako je Crna Gora demokratska i sekularna država.

“A za očekivati je da bude vjerski poglavar kojeg upravo ova Vlada drži za svog legitimnog sagovornika. Dakle, ostajemo posvećeni dijalogu sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom u cilju punog razumijevanja Zakona, njegove bolje implementacije i stvaranja uslova za potpisivanje temeljnog ugovora.Najmanje toliko očekujemo i od mitropolita Amfilohija”, zaključeno je u reagovanju.

CGO POZIVA

Centar za građansko obrazovanje (CGO) poziva Luiđa Škrelju, predsjednika Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da neodložno, sazove sjednicu Odbora radi raspisivanja konkursa za predsjednika Državne izborne komisije (DIK).

Iz te NVO podsjećaju da je Đorđije Vukčević, predsjednik DIK-a, po sopstvenom kazivanju, Skupštinu još u oktobru 2019. godine obavijestio o činjenici da 17. januara 2020. puni 67 godina. Osim toga, ova činjenica je, kako dodaju, bila poznata poslanicima i prilikom predlaganja Vukčevića za predsjednika DIK-a u Administrativnom odboru.

“Kako puna tri mjeseca Administrativni odbor nije uradio ništa u vezi sa ovim pitanjem, krajnje je vrijeme da se konačno raspiše konkurs jer danas aktuelnom predsjedniku DIK-a po sili zakona mandat mora prestati”, navodis e u saopštenju CGO.

Procedura izbora predsjednika DIK-a, kako dodaju, iziskuje određeni protok vremena (trajanje konkursa, prijedlog i imenovanje).

“Na osnovu toga možemo konstatovati da je Administrativni odbor već u docnji sa raspisivanjem konkursa, što vodi situaciji da institucija koja je nadležna za sprovođenje izbora u izbornoj godini određeni vremenski period nema predsjednika”, ističu iz CGO.

Zabrinjavaju ih, kako navode, javna objašnjenja Vukčevića da na funkciji predsjednika može ostati do daljnjeg.

“Ovo tim prije što smo relativno skoro imali istovjetnu situaciju sa Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda, kojeg takođe bira Skupština, a u kojem slučaju odlazeći zaštitnik, Šućko Baković, nije na funkciji čekao izbor novog nego je shodno zakonu otišao kad je stekao uslov za starosnu penziju”, navodi se u saopštenju.

Dodatnoj konfuziji u kojoj se javnost našla, kako dodaju, doprinose upravo najodgovorniji akteri sprovođenja izbornog procesa, što, kako navode, potvrđuje i dijametralno suprotan stav predsjednika Administrativnog odbora Luiđa Škrelje.

“On je najavio raspisivanje konkursa, ali i predvidio trajanje postupka izbora novog predsjednika DIK-a što je nemoguće. Po svemu sudeći, proizvod neodgovornog ponašanja nadležnih subjekata biće v.d. stanje u DIK-u nekoliko mjeseci prije izbora”, navode iz CGO.

CGO poziva i poslaničke klubove i poslanike da reaguju i da u okviru svojih nadležnosti zaštite zakonitost i legimitet procesa a što uključuje hitno raspisivanje konkursa od strane Administrativnog odbora kako bi se, kako su kazali, umanjile štetne posljedice koje ova situacija može izazvati u izbornoj godini.

VUČIĆ OCIJENIO

Zakon o slobodi vjeroispovijesti napad je na Srpsku crkvu, a ne na Mitropoliju crnogorsko-primorsku ni eparhije, kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

On je na pitanje TV Prva u kakvim je odnosima sa Đukanovićem nakon dešavanja u vezi sa uvođenjem crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, rekao da to ne narušava pristojne odnose, ali da su im interesi različiti.

Vučić je rekao i da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti napad na “srpsku crkvu”, a ne na Mitropoliju crnogorsko-primorsku ni eparhije.

“Plašim se da se polako briše ime srpske crkve u Crnoj Gori i da će ostati neke mitropolije i eparhije”, rekao je Vučić.

On je kazao da Srba u Crnoj Gori ima 28,73 odsto i da je velika borba jer pokušavaju da smanje taj broj.

“To se radi kampanjama, snimanjima filmova o Božićnoj pobuni (iz 1919. godine), snimanjem raznih serija. Sve falsifikati istorijski”, rekao je Vučić.

Rekao je i da ne očekuje poziv na inaugiraciju novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

“Ja ne očekujem ništa. Zanima me samo šta mogu da urade za Srbe i šta mi možemo da uradimo za Hrvate”, rekao je Vučić.

DF TRAŽI

Lideri Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, Nebojša Medojević i Milan Knežević uputili su otvoreno pismo šefu Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici Aivu Oravu, u kojem navode da očekuju od Brisela da se uključi u rješavanje crkvenog pitanja u Crnoj Gori.

U suprotnom, kako navode, Evropska unija će dovesti u pitanje “svoj ionako ugrožen kredibilitet i navesti na sumnju da ponovo podržavaju posljednju diktaturu u Evropi”.

Trojica lidera u pismu Oravu navode da se EU često oglašavala “oko nekih realno manje važnih tema”, te da su očekivali da će “odmah reagovati na krizu koja može izazvati haos u regionu, na evidentna i brutalna kršenja ljudskih i vjerskih prava, diskriminaciju, ukidanje političkih i medijskih sloboda i hapšenje čitavog opozicionog poslaničkog kluba”.

“Ako je međunarodna zajednica i EU mogla da opravdano oštro reaguje, na primjer, na ugroženost ptica na prostoru nekadašnje Ulcinjske solane, cijenimo da može da reaguje i na ugroženost temeljnih ljudskih prava i sloboda većinske pravoslavne zajednice u Crnoj Gori, koja se otvoreno progoni i diskriminiše od strane posljednje totalitarne vlasti u Evropi. Dakle, ako je briselska administracija spremna da osudi ponašanje režima u slučaju ugroženih staništa ptica u Ulcinju, čiji položaj utvrđuje nacionalno zakonodavstvo, teško da u slučaju ugrožavanja i otimanja svetinja 446.858 vjernika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori to isto ne učini, već da pod izgovorom da ta pitanja uređuju same države učini ljude manje važnim od životinja”, navodi se u pismu.

Umjesto da se, kako kažu, iz Brisela podrži vraćanje imovine SPC, ćutanje briselske administracije se, po ocjeni lidera DF-a, “od strane vjerujućih ljudi doživljava kao direktna podrška aktuelnom režimu da se obračuna sa kanonskom SPC, zabrani njen rad, otme imovina i preda partijskoj sekti koja je osnovana na Kongresu DPS”.

“Očekujemo da Brisel ne izbjegava određivanje po ovom pitanju, već da se uključi u rješavanje najvažnijeg pitanja u Crnoj Gori. U suprotnom, EU će dovesti u pitanje svoj ionako ugrožen kredibilitet i navesti na sumnju da ponovo podržavaju posljednju diktaturu u Evropi”, piše u dopisu Oravu.

Podsjećaju da je DF “uporno upozoravao da režim svojim političkim odlukama, da se država direktno umiješa u vezi statusa, ustrojstva, organizacije i imovine crkava i vjerskih organizacija, grubo krši Ustav i međunarodne standarde, ugrožava osnovna ljudska prava i slobode i izaziva političku tenziju sa mogućim nesagledivim posledicama po stabilnost zemlje”.

“Podsjećamo, vladajući DPS je odlukama na svom partijskom Kongresu, u duhu mračnih vremena iz prošlosti naše zemlje, odlučio da direktno ugrozi Srpsku Pravoslavnu Crkvu i diskriminiše 446.858 građana Crne Gore, koji se deklarišu kao pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti. Jednostranim i nasilnim aktom DPS je otvoreno diskriminisao najveću vjersku zajednicu, i usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti izazvao tešku političku i bezbjednosnu krizu”, kažu iz DF-a.

Ukazuju da su dešavanja u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti dovela do “najvećih demonstracija u istoriji Crne Gore i ovih dana preko 150.000 građana su na ulicama i traže povlačenje spornog zakona”.

“Takođe, u noći usvajanja pomenutog zakona, crnogorski režim je protivustavno i nezakonito uhapsio čitav poslanički klub DF, što je nezabilježeno u Evropi, a nekoliko dana kasnije uhapšeni su, pod nekim lažnim optužbama, i nezavisni novinari, čime je direktno ugrožena sloboda javnog govora i političkog djelovanja”, kažu lideri DF-a.

Smatraju da je zakon unio konfuziju u pravni poredak koji reguliše pravo svojine i uveo opasne presedane da država može, bez dokaza i sprovedenog postupka, pred sudom preknjižiti vlasništvo, što je u suprotnosti sa svim standardima EU.

“Mi Vas pozivamo da iskoristite Vaša ovlašćenja i diplomatski uticaj, kako bi preventivnim i efektivnim djelovanjem spriječili režim da izazivanjem sukoba oko pitanja otimanja svetinja, uvede vanredno stanje i uvede zemlju u otvorenu diktaturu i sukobe, koji mogu ponovo zapaliti čitav region. Vjerni narod, predvođen SPC, iskazao je svoju spremnost da brani svetinje svim sredstvima, pa čak i sopstvenim životima. Rizik od sukoba je realan i obaveza EU je da reaguje, adekvatno stepenu opasnosti i riziku destabilizacije regiona”, stoji u psmu DF-a.