BOŠKOVIĆ VJERUJE

Ministar odbrane Predrag Bošković ocijenio je da se protesti u organizaciji Srpske pravoslavne crkve (SPC) koriste kao negacija crnogorskog državnog bića i identiteta, ali i Crne Gore kao nezavisne države.

Bošković je, komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti i dešavanja koja su uslijedila nakon njegovog usvajanja, rekao da se galama nije podigla zbog samog zakona, već da je kampanja usmjerena ka negaciji Crne Gore i Crnogoraca kao nacije.

“Upravo ovi protesti koje organizuje Srpska pravoslavna crkva se koriste kao negacija državnog bića Crne Gore, identiteta i Crne Gore kao nezavisne države. Imali smo izjave pojedinaca gdje govore da će se Crna Gora kad tad vratiti Srbiji, što pokazuje da priroda cjelokupnih protesta i galame koja se digla uopšte nije Zakon o slobodi vjeroispovijesti, već je ova kampanja usmjerena ka negaciji Crne Gore, Crnogoraca kao nacije i nezavisne države”, rekao je Bošković u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Mora im se, kako je rekao, poručiti da je zakon stupio na snagu, da se neće povući i da je Crna Gora, kao što je to rekao premijer Duško Marković, spremna da razgovara sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom o temeljnom ugovoru.

“I prije zakona nije bila samo SPC registrovana, jer je željela da bude izvan zakona i iznad države Crne Gore. Nadam se da će se Mitropolija dozvati pameti i da će vidjeti da zakon nije usmjeren protiv njih, da daje mnogo veća prava i mogućnosti Mitropoliji da vrši svoju funkciju u Crnoj Gori”, rekao je Bošković.

Kometarišući litije i molebane koji se održavaju širom Crne Gore, Bošković kaže da je demokratsko pravo MCP da ih organizuje, sve dok su skupovi mirni i dok šalju mirne poruke.

Poručio je da država neće otimati manastire, već želi da to pitanje uvede u red i riješi na moderan način, kao sve evropske države.

“Svi moramo biti svjesni da je Crna Gora nezavisna država, kao takva uređuje svoj pravni sistem. Bilo je potrebno urediti prava i obaveze vjerskih zajednica, jer je stari zakon iz 1977. Radilo se dugo na ovom zakonu, on je moderan i evropski, dobio je podršku svih međunarodnih adresa, među njima i Venecijanske komisije. Ono što rreba naglasiti je da je taj zakon iskorišćen kao okidač za sprovođenje raznih malicioznih aktivnosti protiv Crne Gore i ono što je specifično da imamo prvi put neskriveno miješanje državnih organa Srbije i njihovih funkcionera u politička pitanja Crne Gore”, rekao je Bošković.

Kad je riječ o slanju crnogorskih vojnika u Irak, Bošković je rekao da prate dešavanja na Bliskom istoku.

“Posljednjih dana imamo deeskalaciju sukoba. Pratimo situaciju zajedno s NATO partnerima i procijenićemo je li bjezbjednost zagarantovana i nakon zajedničkih razgovora odlučićemo hoćemo li slati jednog do dva vojnika” kaže Bošković.

Govoreći o hibridnom ratu koji se vodi protiv Crne Gore, Bošković je rekao da je, s obzirom da je Crna Gora članica NATO-a, koncvencionalna prijetnja malo moguća zbog člana 5 Sjevernoatlanstkog ugovora.

“Ali ono što osjećamo duže vremena je specijalni hibridni rat koji se vodi protiv Crne Gore iz određenih centara. I do sad smo se borili, borićemo se i izborićemo se, jer imamo kapacitete da odgovorimo na takve prijetnje”, tvrdi Bošković.

IZMJENE ZAKONA

Pravo uvida u birači spisak imaju parlamentarne partije, podnosilac potvrđene izborne liste i nevladine organizacije koje imaju ovlašćenje za praćenje izbora i to od dana raspisivanja do dana proglašenja konačnih rezultata izbora. Pravo uvida imaju najviše po tri lica iz pomenutih kategorija.

To je predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o biračkom spisku koji je krajem prošle godine usvojila Skupština Crne Gore, piše Pobjeda.

“Ministarstvo unutrašnjih poslova je dužno da opštinskoj izbornoj komisiji za birački spisak opštine, parlamentarnoj stranci, podnosiocu potvrđene izborne liste, i nevladinoj organizaciji kojoj je od strane nadležnog organa izdato ovlašćenje za praćenje izbora, na njihov zahtjev, u roku od 48 časova od dana prijema zahtjeva, elektronskim putem omogući uvid u birački spisak, kao i u promjene koje su u njemu izvršene”, navodi se u zakonu koji je usvojila Skupština glasovima vladajuće koalicije.

Pristup

Ministarstvo je dužno da subjektima omogući pristup biračkom spisku i podacima putem kompjuterske veze, korišćenjem naprednog elektronskog sertifikata za korišćenje programskog rješenja, u vremenu od dana raspisivanja izbora do dana proglašenja konačnih rezultata izbora.

U zakonu se precizira da je informacioni sistem za vođenje biračkog spiska zaštićen na način da se podaci iz biračkog spiska ne mogu kopirati niti štampati, već se može vršiti uvid.

Parlamentarna stranka, podnosilac potvrđene izborne liste i nevladina organizacija kojoj je od strane nadležnog organa izdato ovlašćenje za praćenje izbora dužne su da odrede najviše tri lica koja su ovlašćena i odgovorna za pristup informacionom sistemu u kojem se vodi birački spisak i da o tome obavijeste Ministarstvo.

Zakon ima i izuzetak da je Ministarstvo dužno omogućiti parlamentamoj stranci, na njen zahtjev, uvid u birački spisak i u vremenu koje nije obuhvaćeno izbornom kampanjom.

Promjene

Zakon je precizno definisao način upisa kao i način promjene u biračkom spisku.

“Kada je u pitanju upis, Ministarstvo unutrašnjih poslova je dužno po službenoj dužnosti izvršiti upis u birački spisak državljanina Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori, u roku od 48 časova od dana kada to lice, na osnovu podataka iz elektronskih registara ili evidencija koje se vode na osnovu zakona, ispuni uslove za ostvarivanje biračkog prava”, navodi se u zakonu.

Zakonom je precizirano da promjena u biračkom spisku – upis, brisanje, izmjena, dopuna ili ispravka vrši se po službenoj dužnosti ili na zahtjev birača.

“Promjena u biračkom spisku po službenoj dužnosti vrši se na osnovu podataka iz službenih evidencija i javnih isprava, podataka iz elektronskih registara ili evidencija koje se vode na osnovu zakona”, navodi se u zakonu.

Promjene podataka u biračkom spisku vrše se na način što se promjene podataka o biračima u izvornim registrima automatski prenose u birački spisak, do njegovog zaključivanja.

Takođe, za svakog birača može se nedvosmisleno utvrditi kada je promjena nastala, koja je vrsta promjene nastala i koje službeno lice je promjenu izvršilo. O svakoj promjeni u biračkom spisku koja se odnosi na upis birača, izmjenu, dopunu ili ispravku nekog podatka o biraču, ili o promjeni biračkog mjesta na kojem birač glasa,

Ministarstvo unutrašnjih poslova je dužno dostaviti obavještenje biraču na koga se ta promjena odnosi, u roku od sedam dana od dana od izvršene promjene.

MARŠAL PIČ

Predsjedavajući vojnog komiteta NATO, maršal Stjuart Pič, kazao je da se Alijansa direktno suočava sa nastojanjima ruskih hibridnih napada, zbog čega su, kako je kazao, odlučili da u Crnu Goru upute tim za borbu protiv hibridnih prijetnji.

On je na sjednici Vojnog komiteta NATO, koja je juče završena u Briselu, kazao da je Alijansa, želeći da se suprotstavi ovakvim ruskim akcijama, angažovala prvi NATO kontrahibridni tim u Crnoj Gori, piše Pobjeda.

“Prvi NATO kontrahibridni tim za podršku raspoređen je u našu zemlju saveznicu Crnu Goru, sa ciljem da pomogne u jačanju sposobnosti zemlje i odvraćanju hibridnih izazova”, rekao je Pič.

On je kazao da troškovi za odbranu nastavljaju da se povećavaju.

“Podaci NATO-a pokazuju porast od 4,6 odsto u 2019. godini. To je peta godina zaredom takvog rasta. Do kraja ove godine saveznici će uložiti više od 130 milijardi dolara”, rekao je Pič, dodajući da očekuju da će do 2024. godine taj iznos biti 400 milijardi dolara.

Američki general Mark Mili, najviši vojni oficir u zemlji i glavni vojni savjetnik predsjednika, ministra odbrane i Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD ocijenio je na istoj sjednici da je „već duže vrijeme očigledno da Rusija želi da podijeli NATO i učini ga slabijim, ako ne i uništi“.

“To bi im išlo u korist. Na štetu je Evrope i Sjedinjenih Država ako bi se NATO samo srušio i raspao”, rekao je Mili.

Iz crnogorskog Ministarstva odbrane nedavno su kazali da je u Crnoj Gori, od 21. do 27. novembra prošle godine, boravio prvi NATO kontrahibridni tim za podršku, a predstojeći parlamentarni izbori, bili su, kažu, glavni razlozi za angažovanje NATO tima.

“Cilj posjete bio je jačanje kapaciteta u odvraćanju i adekvatnom odgovoru na hibridne izazove. Ova posjeta bila je prvi angažman takvog tima u jednoj od saveznica, te kao takva predstavlja značajno iskustvo kako za Crnu Goru, tako i samu Alijansu. Kada su u pitanju hibridne aktivnosti, Crna Gora želi da osnaži sposobnosti u oblastima koje se tiču otpornosti, kriznog menadžmenta, kritičke infrastrukture, strateške komunikacije i analize. Fokus posjete NATO tima, pored uspostavljanja saradnje sa međuvladinom komisijom, bio je i na jačanju legislativnog okvira u ovoj oblasti, te njegovoj implementaciji”, kazao je Pobjedi Ivica Ivanović, generalni direktor za politiku odbrane.

LAJČAK OCIJENIO

Naredni mjeseci biće ključni za odnose Evropske unije (EU) i zemalja Zapadnog Balkana, rekao je ministar spoljnih poslova Slovačke Miroslav Lajčak i upozorio na rizike sa kojima bi Unija mogla da se suoči ako ne pošalje jasan signal tom regionu.

“Neophodno je pronaći novi konsenzus o otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, poboljšati politiku proširenja i pripremiti majski samit EU i Zapadnog Balkana”, rekao je Lajčak na konferencijo o strateškim izazovima EU na Zapadnom Balkanu 2020. godine u Berlinu.

On je naglasio da je najvažnije da se shvati da je proširenje pozitivna agenda napominjući da odnedavno ima utisak da se proširenje tretira kao problem.

Lajčak je rekao da EU mora da demonstrira svoj uticaj u regionu Zapadnog Balkana, prenosi TASR.

“Često se oslanjamo na strategije komunikacije, ali izgleda da zaboravljamo da ljudi u regionu Zapadnog Balkana čitaju nijanse signala koje šaljemo”, zaključio je on.

RADULOVIĆ

Poruka srpskog predsjednika da crnogorska vlast ne može pregovarati sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom o temeljnom ugovoru, nego sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) je, najblaže rečeno, prekoračenje ovlašćenja i gruba intervencija u unutrašnje stvari druge države, jer nije njegovo da u Crnoj Gori određuje dijaloške strane u nekom političkom sporu, smatra predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.

Radulović, govoreći o kampanji beogradskih medija, kaže da je maliciozna propaganda prema Crnoj Gori konstanta vladajućeg Beograda, bez obzira ko se nalazio na vlasti.

Bar u to smo se, smatra Radulović, uvjerili nebrojeno puta.

“Ni u čemu se ne razlikuje mahnitanje tabloida pod Vučićem, od onoga što su mediji činili za vrijeme Tadića, Koštunice ili Miloševića nakon 1997. godine. Ili onoga što su visoki činovi SPC izjavljivali o Crnoj Gori i Crnogorcima. Što je sasvim razumljivo, jer ta politička svijest nas je uvijek doživljavala samo kao plijen koji je uspio da izmakne i nikako drugačije. A sve fraze o vječnoj ljubavi ‘dva oka u glavi’ su prazna medijska priča koja u oblandu uvija vrijeme u kojemu Crna Gora ne pokazuje ni zrnce političkog subjektiviteta. Međutim, tome se moramo suprotstavljati političkom pameću i oprezom, nikako drugačije. Sve drugo bi bilo tek nasijedanje na gadosti koje nam serviraju. Dakle sportski, i bez ishitrenih poteza”, rekao je Radulović u intervjuu Dnevnim novinama.

Komentarišući ocjenu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da crnogorska vlast ne može pregovarati sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, već sa SPC, Radulović kaže da je to “najblaže rečeno prekoračenje ovlašćenja, i gruba intervencija u unutrašnje stvari druge države”.

“Nije njegovo da u Crnoj Gori određuje dijaloške strane u nekom političkom sporu. Čak i kada bi htio ponuditi dobre usluge posredovanja, politička pamet bi mu nalagala da to učini neuporedivo pažljivije. Ne vjerujem u raskole i svađe unutar SPC. Visoki vjerski činovi su u prvom redu političari i poslovni ljudi, a crkva je firma koja ostvaruje znatan društveni uticaj i neoporezovan profit u ogromnim količinama, i shodno tome ih treba razumijevati. Time ne kažem da u nekoj manastirskoj keliji ne postoji monah kome je zaista stalo do Jevanđelja, ali da se on ne nalazi na samom vrhu organizacije, to je sasvim izvjesno”, rekao je Radulović.

Smatra da je “formiranje Eparhijskog savjeta u Crnoj Gori takođe doprinijelo Vučićevoj zabrinutosti kako će se događaji dalje odvijati, jer to tijelo ne postoji definisano Ustavom SPC, pa se plaši ‘da ovčica koja ne zanese'”.

“Kada bih htio biti ciničan do kraja, rekao bih da ovom izjavom predsjednik Vučić na prvi pogled samo vraćajući gorke riječi o izdaji Kosova ipak ojačava dijalošku stranu Radoviću u budućim razgovorima o registraciji SPC u Crnoj Gori. Jer, kako to u javnosti izgleda: napadaju ga Vučić i Irinej, vladike rovare, beogradski intelektualci bijesno kidišu na njega… Pa bi neko naivan u Crnoj Gori mogao da pomisli: ko zna, možda taj Amfilohije i nije tako loš? I odjednom, svaki dogovor s njim postaje za nijansu prihvatljiviji. A opet, moguće je da predsjednik Srbije samo pilatovski pere ruke za svoju političku budućnost: rekao sam što mislim o Amfilohiju, na vrijeme sam upozorio vaskoliku srpsku javnost, pa eto vam ga tamo. Politika je percepcija, rekoh”, kaže on.

UTVRĐEN PREDLOG ZAKONA

Vlada je danas utvrdila Predlog zakona o putevima kojim se, kako je saopšteno, nastavlja dalje usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u oblasti putne infrastrukture, u okviru poglavlja 14 – Transportna politika i 21 – Trans-evropske mreže.

„Predlogom zakona uređena je i oblast bezbjednosti puteva, u skladu sa pozitivnom praksom država EU, čime će se stanje bezbjednosti saobraćaja na putevima u dijelu putne infrastrukture znatno unaprijediti“, navodi se u saopštenju.

Novim zakonom se, kako su pojasnili iz Vlade, uređuje pravni položaj puteva, uslovi i načini upravljanja, njihova zaštita i održavanje, kao i izvori i načini finansiranja, a posebno uslovi izgradnje i rekonstrukcije puteva i inspekcijskog nadzora.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju s Izvještajem sa javne rasprave.

„Inoviranim odredbama propis je dodatno unaprijeđen putem usaglašavanja sa praksom i dosadašnjim iskustvima u primjeni Zakona“, saopšteno je nakon sjednice Vlade.

Donijet je Akcioni plan zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za ovu godinu koji, osim definisanja aktivnosti za ostvarivanje ciljeva iz Strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020, obuhvata analizu kretanja na tržištu rada Crne Gore tokom prošle godine, pregled realizovanih aktivnosti u okviru prvih devet mjeseci referentne godine i finansijski okvir za realizaciju novih aktivnosti.

„Predviđene mjere i aktivnosti će se sprovoditi u okviru četiri ključna prioriteta Nacionalne strategije – povećanje zaposlenosti i smanjenja stope nezaposlenosti, efikasno funkcionisanje tržišta rada, unapređenje kvalifikacija i kompetencija usklađenih sa potrebama tržišta rada i promovisanje socijalne inkluzije i smanjenje siromaštva“, kaže se u saopštenju.

Iz Vlade podsjećaju da je, prema administrativnim podacima Monstata, prosječan rast zaposlenosti, za devet mjeseci prošle godine, veći za 8,2 odsto u odnosu na isti period prethodne.

„Na kraju septembra prošle godine, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, na evidenciji nezaposlenih nalazilo se 33.675 lica što je 6.227 ili 15,61 odsto manje u poređenju sa istim periodom protekle godine“, kaže se u saopšštenju.

Dodaje se da je stopa registrovane nezaposlenosti na kraju septembra iznosila 14,51 odsto, dok je na isti dan protekle godine iznosila 17,2 odsto.

CEROVIĆ

Ne treba biti iznenađen negativnom medijskom kampanjom iz Srbije ka Crnoj Gori, jer je Srbija, uvijek, kad je postojala mogućnost da se ustalasaju strasti u Crnoj Gori, i da dođe do eventualnih nemira, bila involvirana u tu priču, kaže za RTCG Rajko Cerović, publicista i književnik.

O aktuelnoj situaciji u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti govorio je za emisiju Zumiranje.

Između ostalog komentarisao je i nedavnu izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da vlasti u Crnoj Gori moraju da vode dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom ocijenivši da je takvom izjavom Vučić, kako je rekao, pokazao političku nepismenost.

“Umjesto da taji, da sakriva taj podatak da u Crnoj Gori vlada crkva iz druge države, on potvrđuje da to nije crnogorsko, dakle da crnogorska Mitropolija nije crnogorska, nego je vlasništvo Beograda i patrijarha Irineja. To je tolika politička glupost, to je trebalo prije svega da sakrije, a ne da pokaže,” naveo je Cerović.

On podsjeća kako Sonja Biserko jasno kaže da se odavno Crna Gora smatra unutrašnjim pitanjem Srbije.

“Dakle nije Crna Gora subjekat, nije nezavisna država, nego je srpsko vlasništvo. E kad je tako, onda se koristi svaka da se stvori medijska kampanja, da se dosioli, da se dodramatizuje, da doše do eventualnog prevrata, da padne vlast pa da dođe na čelo Crne Gore neki vojvoda Andrija Mandić ili neki Pavle Đurišić, neko ko bi odmah tražio ne ujedinjeje, nego spajanje, kao 1918. kada nije bilo dobrovoljnog ujedinjenja nego osvajanje Crne Gore”, naveo je on.

Cerović kaže da od tog sna, da od svoje velike želje da Crnu Goru ima u svom sastavu, se Srbija nije oslobodila.

“Zbog čega su prvi mitinzi bili najžešći, baš u Crnoj Gori, zato što je trebalo pritegnuti Crnu Goru uz Srbiju, da ne bi slučajno odskočila. Da ne bi pokazala da je i ona neko, nego da to bude plijen Srbije, najviše je to bio uzrok ratova,” smatra on.

Kada se govori o medijskim kampanjama, Cerović je jasan, da su ratovi 90-tih, izazvani medijskim kampanjama.

“Da nije bilo lažnih vijesti koje su sistematski proizvođene, ne bi moglo doći do onako krvavog rata i onolikih žrtava. Sve je to proizvod laži i lažnih vijesti. Ako iko u svijetu ima iskustva sa medijskim kampanjama lažnih vijesti onda smo to mi, krvavo smo platili to iskustvo,” rekao je on.

Danas, kako kaže Cerović, vidi se kako se povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, forsira laž da je riječ o otimanju svetinja.

“Ovi ljudi ponovo čekaju mitinge iz 90-tih. Ove litije su mitinzi iz 90-tih. Ista svrha, ista meta, isto odstojanje”, zaključio je Cerović.

DELEGACIJA EU

Povodom pokušaja paljenja crnogorske zastave na Ambasadi Crne Gore u Beogradu, kao i negativne kampanje, koja se vodi u beogradskim medijima, iz Delegacije Evropske unije u Podgorici saopštili su za TVCG, da EU naglašava veliku važnost dobrosusjedskih odnosa i uspostavljanje pogodne klime za dijalog, i o osjetljivim pitanjima.

“Kada je riječ o incidentu u Srbiji, očekujemo da svako moguće kršenje zakona riješe domaće vlasti, u skladu sa nacionalnom legislativom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima, uključujući Bečku konvenciju i odgovornost zemlje domaćina da štiti diplomatske prostorije”, naveli su iz Delegacije EU.

AMBASADOR ŠUKOVIĆ

Ambasador Veselin Šuković, stalni predstavnik Crne Gore pri OEBS-u, razgovarao je danas u Beču sa generalnim sekretarom OEBS-a Tomasom Gremingerom i predstavnikom OEBS-a za slobodu medija Arlemom Dezirom. Tom prilikom, Šuković je uručio sagovornicima pismo ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića i upoznao ih sa aktuelnom situacijom u Crnoj Gori, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

“Generalni sekretar OEBS-a Greminger pozdravio je inicijativu Crne Gore da se o ovoj temi razgovara, naglasivši da sa posebnom pažnjom prati aktuelna zbivanja u našoj zemlji. Istakao je da OEBS ohrabruje sve ključne aktere dešavanja u Crnoj Gori da postupaju pažljivo i djeluju konstruktivno.

U kontekstu razgovora o negativnoj medijskoj kampanji velikih razmjera i lažnim vijestima kojima je Crna Gora izložena, izrazio žaljenje zbog takvog razvoja događaja, dodajući da je to, nažalost, realan problem, prisutan u skoro svim društvima današnjice”, piše u saopštennju.

Kako su naveli, predstavnik OEBS-a za slobodu medija Dezir pozdravio je dosadašnju veoma dobru saradnju sa crnogorskim institucijama, posebno u dijelu unapređenja medijske legislative.

Govoreći o problemu učestalog širenja lažnih vijesti i dezinformacija, ocijenio je da borba sa tim fenomenom zahtijeva dalje jačanje medijskih samoregulatornih mehanizama i snaženje medijske pismenosti.

“Posebno je naglasio važnost poštovanja etičkih standarda u novinarstvu i na neophodnost stalnog ukazivanja na slučajeve izostanka odgovornosti i profesionalizma novinara. Takođe, saopštio da je u osjetljivim i kritičnim momentima, sa kojim se trenutno suočava Crna Gora, od ključnog značaja ostvarivanje ravnoteže između neophodnosti osiguranja javnog reda, mira i ustavnog poretka i očuvanja evidentnih rezultata u oblasti ljudskih prava, kao i medijskoj sferi”, navedeno je u saopštenju.

HLOBEN U OPROŠTAJNOJ POSJETI

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Slovačke u Crnoj Gori Romana Hlobena.

Đukanović je zahvalio ambasadoru Hlobenu na profesionalnom i prijateljskom angažmanu tokom mandata u Crnoj Gori, uz ocjenu da su odnosi u tom periodu dodatno unaprijeđeni u najboljem duhu prijateljstva između dva naroda i dvije države, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.

On je naglasio da je Crna Gora zahvaljujući snažnoj podršci Slovačke napravila važne korake na putu međunarodne afirmacije, prije svega ostvarila članstvo u NATO i značajan napredak prema Evropskoj uniji.

“Glas Slovačke uvijek je bio na strani Crne Gore i ZB i na bilateralnom nivou i u okviru Višegradske grupe”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Đuaknović je podsjetio na intenzivne političke kontakte između dvije države i saradnju na svim poljima, posebno u oblasti finansija, odbrane, unutrašnjih poslova i parlamenata.

Uz zahvalnost za razvojnu pomoć Slovačke, predsjednik je pozdravio i održavanje prve sjednice Mješovite komisije za implementaciju Sporazuma o ekonomskoj saradnji između dvije vlade, što je dobra osnova za dalje unapređenje saradnje.

Hloben je iskazao zadovoljstvo izuzetnim odnosima dvije države uz visoke ocjene za kvalitet saradnje tokom njegovog mandata i postignuća Crne Gore, kao moderne države i uspješne evropske priče. On je ponovio snažnu podršku evropskoj perspektivi Crne Gore i ZB u kontekstu očuvanja stabilnosti i jačanja konkurentnosti na globalnom planu, navode iz Kabineta.