KEMP

Crna Gora napreduje u usklađivanju svojih zakona i prakse sa zakonima Evropske unije (EU), ali je potrebno da izgradi bilans ostvarenih rezultata kroz djelotvornu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ocijenila je britanska ambasadorka u Podgorici, Alison Kemp.

Ona je u intervjuu agenciji MINA poručila da Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) odavno podržava proširenje EU na Zapadni Balkan, kao i da Unija ne raspravlja o tome da li treba da dođe do proširenja ili ne, već kojim tempom.

Kemp je kazala da je Crna Gora najdalje odmakla kada su u pitanju pripreme za članstvo u EU.

“Crna Gora napreduje u usklađivanju svojih zakona i prakse sa zakonima EU u svim oblastima, od vanjske politike do bezbjednosti hrane”, rekla je Kemp.

Poručila je da fokus ostaje na daljem jačanju vladavine prava i osnovnih prava, kao temelja za napredak ka članstvu u EU.

“To je bila osnova procesa pristupanja otkad je započet 2012. godine. Usredsređenost na vladavinu prava i osnovna prava glavni je razlog zašto je EU podržala rasprave za unaprjeđenje izbornog okvira, što obuhvata i reformu zakona koji se odnose na medije i ključna imenovanja”, kazala je Kemp.

Zato, poručila je, Crna Gora treba da izgradi bilans ostvarenih rezultata kroz djelotvornu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Bilo je dobrih primjera međunarodne saradnje, kao što je zajednička operacija UK i Crne Gore sa ciljem borbe protiv šverca cigareta iz Luke Bar, koja je rezultirala hapšenjem 24 osobe i zaplijenom preko 25 miliona cigareta, i raduje me što će se ovakva saradnja dalje razvijati u narednim godinama”, kazala je Kemp.

Prema njenim riječima, UK odavno podržava proširenje EU na Zapadni Balkan.

“2018. godine smo sa oduševljenjem bili domaćin Samita o Zapadnom Balkanu u Londonu i radujemo se Samitu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o investiranju u Zapadni Balkan, koji će se održati u Londonu u februaru 2020. godine”, rekla je Kemp.

Ona je navela da je UK posvećeno dostizanju stabilnog, sigurnog i prosperitetnog regiona Zapadnog Balkana, učvršćenog u evropskim vrijednostima i sistemima koji doprinose evropskoj bezbjednosti.

“UK podržava jačanje ekonomskih veza između Zapadnog Balkana, njegovih susjeda i EU, uključujući i putem mogućeg Regionalnog ekonomskog prostora (REA) kako bi se unaprijedile ekonomske veze sa svim državama u regionu”, poručila je Kemp.

Govoreći o neotvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, podsjetila je da je Evropska komisija već rekla da su Sjeverna Makedonija i Albanija tehnički spremne za početak pregovora o pristupanju.

“Kako UK napušta EU, meni je teško da komentarišem budućnost proširenja”, kazala je Kemp.

To će, kako je navela, biti odluka za druge.

“Ali rekla bih da EU ne raspravlja o tome da li treba da dođe do proširenja ili ne, već o tome kojim tempom treba da dođe do njega”, rekla je Kemp.

Ona je poručila da što prije neka zemlja dovrši neophodne reforme, prije će biti spremna da se pridruži EU.

Kako je kazala, zamor od proširenja se pominjao u nekoliko navrata, kako od država Zapadnog Balkana koje su zainteresovane za koristi od članstva, tako i u pogledu postojećih država članica koje smatraju da Unija treba da se konsoliduje i riješi neke svoje unutrašnje dileme prije nego što se dalje proširi.

“Bez obzira na to da li ste susjedna država ili država kandidat, EU razumije značaj izgradnje povezanosti i podrške reformama u regionu. U slučaju Crne Gore, EU je vaš najveći trgovinski partner, jer je Crna Gora u 2018. godini ostvarila izvoz u EU u vrijednosti od 180 miliona EUR”, naglasila je Kemp.

Ona je rekla da je EU izvor 32 odsto direktnih stranih investicija u Crnoj Gori.

Takođe, kako je rekla, EU je Crnoj Gori pružila podršku u vrijednosti od 279 miliona EUR od 2014. godine, kao i 144,3 miliona EUR grantova od 2009. godine kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan.

“Ideje koje kruže o reformi procesa pridruživanja sve jasnije pokazuju važnost stalne podrške suštinskim reformama prije nego što neka država postane spremna da se pridruži EU”, navela je Kemp.

Komentarišući navode da je prećutno aktivirana klauzula balansa, rekla je da se ona primjenjuje u slučajevima kada proces reformi u oblasti vladavine prava znatno zaostaje za procesom usklađivanja sa cjelokupnim pravnim okvirom Evropske unije.

“To trenutno nije slučaj. Svake godine EU sačinjava Izvještaj o Crnoj Gori u kojem objektivno ocjenjuje ostvareni napredak i predlaže dalje korake koje je potrebno preduzeti, naglašavajući gdje treba odati zasluženo priznanje kao i gdje postoje razlozi za zabrinutost”, kazala je Kemp.

Upitana smatra li da proces proširenja može biti usporen ukoliko se nastavi trend da u državama članicama EU prevladavaju nacionalističke politike, odgovorila je da je rizično za diplomatu da predviđa budućnost.

“O ovim odlukama će se razgovarati nakon što Ujedinjeno Kraljevstvo napusti EU. Odluke o proširenju donose se konsenzusom, a u nekim slučajevima i putem referenduma na nacionalnom nivou”, navela je Kemp.

Govoreći o Bregzitu, kazala je da niko ne može poreći da će Bregzit promijeniti Evropsku uniju, ali da to ni u kom slučaju nije jedini faktor koji će oblikovati njenu budućnost.

“EU se suočila sa brojnim pitanjima u posljednjih pet godina: ekonomskom i migrantskom krizom; napadom Rusije na Ukrajinu i kršenjem međunarodnog prava napadima u Solzberiju, Hagu i Berlinu; ISIS-om i njegovim terorističkim napadima unutar naših granica”, navela je Kemp.

Govoreći o Sporazumu sa Evropskom unijom, rekla je da nakon tri i po godine pregovora, procesa i izbora, Ujedinjeno Kraljevstvo ima novu vladu sa jasnim zadatkom da u januaru napusti EU.

“Novi sastav britanskog Parlamenta je zatim odobrio uslove britanskog izlaska iz EU. Ovaj sporazum stavlja Ujedinjeno Kraljevstvo na put ka novom sporazumu o slobodnoj trgovini sa EU. Ovaj novi odnos zasnivaće se na slobodnoj trgovini i prijateljskoj saradnji, a ne na ugovorima ili zakonima EU”, rekla je Kemp.

Dodala je da će Ujedinjeno Kraljevstvo napustiti jedinstveno tržište i carinsku uniju, »a mi ćemo okončati ulogu Evropskog suda pravde na tlu UK, međutim, uloga Evropskog suda za ljudska prava će se nastaviti«.

Onda će se, kako je rekla, usredsrediti na sklapanje novog trgovinskog sporazuma između EU i Ujedinjenog Kraljevstva do kraja 2020. godine.

To je, smatra ona, težak raspored, ali su spremni za njega.

“Iako Ujedinjeno Kraljevstvo napušta EU, mi ne napuštamo Evropu. Premijer je opisao izgradnju novog partnerstva sa EU kao jedan od velikih projekata Ujedinjenog Kraljevstva za narednu godinu”, navela je Kemp.

IZBORNI ZAKON

Predstavnik koalicije Albanci Odlučno, Genci Nimanbegu, rekao je da ni od jednog političkog subjekta, ni vlasti, niti opozicije, nije dobio pozitivan signal da bi podržali amandman na izborni zakon, u kojem je tražio četiri garantovana mandata za Albance.

Nimanbegu je podnio amandman na Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim je tražio da, u slučaju da nijedna od lista za izbor poslanika albanskog naroda u Crnoj Gori ne dobije tri odsto ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici, a pojedinačno dobiju najmanje 0,5 odsto vazećih glasova, stiču pravo na raspodjelu četiri poslanička mandata.

“Moj zahtjev se bazira na tome jer su lideri albanskih političkih partija 2015. godine uputili tadašnjem predsjedniku parlamenta takvu inicijativu. Na sastancima koje sam imao sa liderima albanskih partija tokom prošle godine, došli smo do stava da je garantovanje mandata najbolji način našeg zastupanja u Skupštini Crne Gore”, kazao je Nimanbegu Pobjedi.

On nije bio potpisnik nijednog prijedloga iz seta izbornih zakona koji je bio na plenumu krajem godine, iako je bio član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Jedan od razloga je taj što nije naišao na podršku amandmanu koji je predložio početkom decembra.

“Nijesam bio potpisnik nijednog zakona koji je bio rezultat rada Odbora za izborne reforme, jer opozicija nije u tome učestvovala i to mi je bio dovoljan motiv da ne potpišem iako sam podržao neke od njih. Nijesam želio da potpišem ni zato jer za moj prijedlog nijesam dobio nikakav odgovor ni od pozicije, ni od opozicije u Odboru za izbornu reformu”, rekao je Nimanbegu.

RADONJIĆ

Budućnost Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve je nikakva ako u crkvenim objektima ostane sadašnji personalni sastav i ako se, država Crna Gora – čekajući “sverješavajući” antikohijski tomos o autokefalosti CPC (što je sui generis izmišljena priča) – upusti u sudske rasprave i sporove sa bilo kim povodom onoga što je neosporno njeno, kaže u intervjuu Pobjedi akademik Radovan Radonjić.

Ističe da želja Srbije da Crnu Goru proguta i učini svojim državnim prostorom, kako bi najzad “izašla na more”, javno je i jasno obzanjena još sredinom XIX vijeka i kako joj ta želja ostaje neispunjena, Srbija postaje sve nervoznija i frustriranija.

Objašnjava da zato danas srpski stratezi igraju na kartu “sad ili nikad”.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je usvojen, jesmo li ušli u posljednju fazu zaokruživanja crnogorskog identiteta?

“Najkraći odgovor je: NE. Usvajanjem pomenutog Zakona Crna Gora je samo “podigla gard” u odbrani prava da bude svoja na svome i slobode da nesmetano koristi svoje materijalno i duhovno nasljeđe. I da, dakako, izbjegne novo “ujedinjenje” sa Srbijom. Borba za to dvoje tek predstoji. I biće veoma teška u unutar sebe posvađanoj, zalutaloj i u pogledu političke kulture dosta izgubljenoj zemlji. No, kad se krenulo, ne smije se stati, čekati da neko drugi to uradi ili da se samo od sebe riješi”, rekao je Radonjić.

Upitan da li ga je politička atmosfera u Parlamentu iznenadila, Radonjić kaže da nije i da se tako nešto moglo očekivati.

Zakon je usvojen glasovima svih poslanika vladajuće koalicije, ali i opozicione Socijaldemokratske partije. Radonjić kaže da je dobro što je tako.

“Udruženim snagama i jedinstvenim pregnućem svih suverenista u ovoj zemlji može se postići mnogo toga što sada izgleda nemoguće. Pri tome se za ishod ovog poduhvata nikako ne smije zaboraviti doprinos koji su mu dali čelni ljudi DPS i predsjednik Socijaldemokrata. Gospoda Đukanović, Marković i Brajović su, u kritičnom času, pokazali što znači biti državnik i koliko od njega zavisi tok i ishod akruelnog zbivanja. Zaslužuju svako priznanje i počast. I punu, veliku i vidljivu podršku svih građana Crne Gore kojima je stalo do svoje časti i časti svoje zemlje. Jer, ovu nije lako ni čuvati, ni sačuvati”, smatra Radonjić.

Na pitanje što će biti nakon usvajanja Zakona, kakva je budućnost Crnogorske pravoslavne crkve, Radonjić kaže:

“Nikakva – i njena, i države Crne Gore, ako u crkvenim objektima ostane sadašnji personalni sastav i ako se, država Crna Gora – čekajući “sverješavajući” antikohijski tomos o autokefalosti CPC (što je sui generis izmišljena priča za idiote prvog reda) – upusti u sudske rasprave i sporove sa bilo kim povodom onoga što je neosporno njeno”.

Kako u tom kontekstu ocjenjujete izjavu gospodina Vučića da se Srbija neće miješati u unutrašnje stvari Crne Gore, ali da mora voditi brigu o srpskom narodu u njoj?

“Ako je to rekao, onda je, vjerujem sasvim slučajno, i smo na tren, izgubio iz vida tri stvari: prvo, da za položaj i prava Srba u Crnoj Gori koji imaju njeno državljanstvo, kao i za sve ostale svoje građane, odgovara država Crna Gora – pred svojom savješću, pred međunarodnom zajednicom (čiji je član i država Srbija) i pred istorijom. Drugo, da je Skupština Crne Gore, prije nekoliko godina, poništila odluke Podgoričke skupštine i time odstranila iz domicilne strateške agende prostor na kome bi se mogao upisati nečiji suludi naum da mijenja sadašnje državne granica ove zemelje ili da je eventualno “prisajedinjunje” bilo kome i pod bilo kakvim uslovima; Treće, da Crna Gora kao nezavisna, slobodna, demokratska i međunarodno priznata država ostaje čvrsto orijentisana na mirnu, obostrano korisnu, ravnopravnu i prijateljsku saradnju sa svim zemljama koje to žele”, kaže Radonjić.

Radonjić se osvrnuo i na najavljeni dolazak Vučića na sjever Crne Gore.

“Sumnjao sam da će doći. Ali, ako mu je to bila namjera – ni Srbija, ni Crna Gora, zbog svojih dobrih odnosa, nijesu trebale da dozvole njeno ostvarenje. To ne bi bilo dobro ni za njega samog: napravio bi dosad najlošiji korak, a i prošao bi mnogo gore nego Slobo u Beranama”, naveo je on.

Osim toga, znam da gosodin Vučić zna da se božićni praznici, kad god se to može, slave u krugu porodice, a da Crna Gora, bilo kojim svojim dijelom, nezavisno od osjećanja međusobne bliskosti, nije Vučićev dom, zaključio je Radonjić.

BRAJOVIĆ VJERUJE

Ovo je godina parlamentarnih izbora i vjerujem da će upravo oni biti glavna tema, kao i da će biti održani u mirnoj atmosferi, uz međusobno uvažavanje i povjerenje, izjavio je u razgovoru za “Dan” predsjednik Skupštine Crne Gore i Socijaldemokrata (SD) Ivan Brajović.

On je saopštio da je 2019. godina bila uspješna za Crnu Goru u mnogim segmentima.

“Istina, u političkom smislu ona je bila dinamična, ali vjerujem da možemo biti zadovoljni učinjenim. I ove godine, kao i ranijih, naporno se radilo na ispunjavanju neophodnih kriterijuma i usvajanju standarda koji nas približavaju ispunjenju ključnog spoljno-političkog cilja članstva u EU. Ovdje je važno istaći ulogu parlamenta koji je, rekao bih, na najbolji način dopriniousvajanju ključnih akata za napredaku evropskim integracijama Crne Gore. Na moje zadovoljstvo, parlament je u 2019. godini funkcionisao u gotovo punom sastava”, naveo je Brajović.

Kako je objasnio, neko kroz plenum, neko kroz Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, gotovo svi su učestvovali u radu crnogorske skupštine.

“Mi smo još jednom pokazali odlučnost da radimo naunapređenju našeg izbornog zakonodavstva kako bismo pružili doprinos daljem snaženju povjerenja građana u izborni proces. U tome su nam pomagali i predstavnici građanskog društva, istaknuti pravnici iz akademske zajednice. Nažalost, naša opozicija je još jednom pokazala nesposobnost suočavanja sa realnošću. Nijesu iskoristili našu iskrenu spremnost da zajednički gradimo povjerenje građana u pravila igre po kojima nas biraju glasači, već su ponovo izabra l i d a poku šaju sebi dati na značaju tako što će vršiti opstrukciju”, poručio je šef crnogorske skupštine.

Brajović je kazao da vladajuću većinu to, ipak, nije zaustavilo da predlože zakone koje smatraju ključnim za povećanje povjerenja građana u izborni proces, a od kojih su većinu i usvojili na poslednjoj sjednici Skupštine u 2019. godini.

“Ono što je veoma važno jeste da su usvojene i preporuke OEBS/ODIHR-a. Kada je u pitanju ekonomija, rekao bih da i u tom segmentu možemo biti zadovoljni učinjenim. Mjere fiskalne konsolidacije pokazale su se uspješnim, a kao rezultat toga imamo povećanje zarada zapos lenima u d va resora kojima rukovode upravo kadrovi Socijaldemokrata -Ministarstvu prosvjete i Ministarstvu zdravlja. Ovo povećanje direktno će uticati na poboljšanje životnog standarda velikog broja ljudi koji rade u nekom od ova dva resora”, cijeni Brajović.

Rekao je da je, osim toga, viđen nikad veći investicioni ciklus u resoru prosvjete kao i ogromnaulaganja u sektoru zdravstva.

“Veoma značajnim smatram i povećanje minimalne zarade koje samo po sebi implicira i povećanje minimalne penzije. Kada su u pitanju očekivanja na političkoj sceniu Crnoj Gori tokom 2020. godine, prvo što očekujem i čemu se nadam jeste da ćemo, uprkos povećanim tenzijama izazvanim usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zadržati mir i prisebnost. Ono što svi moramo da shvatimo jeste da dijalog i razumijevanje, a ne sila, dovode do boljitka”, poručuje Brajović.

Objasnio je da Socijaldemokrate krajem maja 2020. godine očekuje drugi kongres.

“Kongres će, uvjeren sam, biti potvrda jedinstva partije i njene spremnosti za nastup na predstojećim parlamentarnim izborima. Svakako, možda i najbitnije, jeste upravo to 2020. godina je godina parlamentarnih izbora. Vjerujem da će upravo oni biti glavna tema, vjerujem da će biti održani u mirnoj atmosferi, uz međusobno uvažavanje i povjerenje, a siguran sam da će partije vladajuće koalicije ostvariti još jednu ubjedljivu pobjedu kojoj će umnogome doprinijeti značajno bolji rezultat Socijaldemokrata u odnosu na parlamentarne izbore koji su održani 2016. godine”, zaključio je Brajović.

Značajna budžetna uvećanja

Brajović je rekao da je predviđenim budžetom koji su usvojili za 2020. godinu izdvojeno značajno više sredstava i za obrazovanje, i za zdravstvo, kao i za poljoprivredu, nauku, kulguru, sport, mlade…

Iz ovoga se može zaključiti da se radi o budžetu koji je razvojni i da nas, u tom smislu, očekuje još bolja godina od 2019. godine ocijeno je Brajović.

ČUKIĆ

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić neće posjetiti Crnu Goru. Vučić je to saopštio na pres konferenciji nakon susreta sa patrijarhom Irinejem. Kaze i da ni jedne sekunde Srbija nije pravdala paljenje crnogorske zastave, rekavši da je ispred ambasade bilo hiljadu policajaca. Da nema riječi o tom broju, a o čemu svjedoce i video snimci, kaže publicista Slobodan Čukić. Izjave Vučića, ali i sva dešavanja prethodnih dana, po riječima sagovornika TVCG, samo su nastavak dugoročne i dobro osmišljene strategije kojom se Srbija miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore.

Predsjednik Srbije tvrdi da je ta država iste sekunde osudila paljenje zastave na Ambasadi Crne Gore u Beogradu. Vučić je na pres konferenciji prokomentarisao i izjavu premijera Crne Gore Duška Markovića da je zaprepašćujući odnos vlasti Srbije, nakon necivilzacijskog akta na crnogorsku Ambasadu i zastavu.

“Pa ga pitam je li zaprepašćen jer smo samo hiljadu policajaca doveli pred Ambasadu. Onda ste se drznuli da nam držite pridike iako smo sve uradili po međunarodnim standardima. Šta je trebalo da uradimo da zatvorimo Knez Mihajlovu. Uzgred, nemojte da lažete da je neko htio da upada u vašu Ambasadu. Nijedan čovjek nije pokazao agresivne namjere, osim nekoliko neodgovornih ljudi koji su pokušavali da pogode zastavu”, kazao je Vučić.

Da nema ni govora o 1000 policajaca koji su čuvali crnogorsku ambasadu, kaže publicista Slobodan Čukić. O tome tvrdi svjedoče i medijski snimci.

“Sama izjava i cifra o 1000 ljudi je prilično komična. Da je bilo i 100 policajaca bio bi napravljen jedan zaštitni kordon, kako se to radi u tim situacijama, koji bi se nalazio 4 do 5 metara od objekta i branio prilaz objektu, ništa slično nijesmo vidjeli”, ističe Čukić.

Reditelj Željko Sošić kaže da bi po umjetnost poniženje bilo nazvati režijom priču o zaštiti crnogorske ambasade u Beogradu. Zato što, kako kaže, režija podrazumijeva i minimum napora da se uskladi scenario sa slikom.

“Slika govori da zapravo tih policajaca nema i da se malo prije toga jedan narodni poslanik te države uđe u ambasadu i ostavi grafit crvenom olovkom kojim vrijeđa predsjednika druge suverene države. Jedan pokušaj manipulacije, dakle, koja u suštini jako opasna i koja jeste miješanje u stvari unutrašnje druge države, ali je po svom učinku jako nevjesta i banalna”, kaže Sošić.

Na pres konferenciji, predsedjnik Srbije saopštio je i da ta država Crnu Goru doživljava kao bratsku državu, a da crnogorski režim, kako tvrdi, po starim principima optužuje Srbiju.

“Tražili ste i to je organizovao crnogorski režim, nije Sveti Petar, da se potpisuju apeli od velikih humanista. Da se organizuje peticija protiv vlasti u Beogradu, protiv mene i svih koji organizujemo nešto u crnoj Gori. Kako vas nije sramota lažovi jedni. Vidim da ste se žalili NATO-u zbog paljenja zastave, koji smo mi osudili. Mi doživljavamo Crnu Goru kao bratsku zemlju, a vi NATO-u da nas prijavite. Što? Da nećete da nas bombardujete”, kazao je Vučić.

Izjave Vučića, ali i sva dešavanja prethodnih dana, po riječima naših sagovornika, samo su nastavak dugoročne i dobro osmišljene strategije kojom se Srbija miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore.

“Krunski motiv za sve ovo je popis. Popis je osa oko koje se vrti umjerena i ekstremna velikosrpska politika. Prema tome, možemo očekivati eskalaciju pritisaka u kojoj će talasi propagande beogradskih medija biti jači ili slabiji. Međutim, biće kontinuirani do iza popisa. Ne sumnjam da će se kampanja nastaviti i poslije, jer će ih popis veoma razočarati s obziroma na njihove projekcije”, smatra Slobodan Čukić.

“Siguran sam da narod koji sve to gleda i koji ima iskren motiv da izadje na ulicu i da pokusa da na taj nacin izrazi protest protiv nečega sa čime se ne slaže neće biti toliko naivan da nasjedne na takvu manipulaciju. Narod neće dozvoliti da se njihove iskrene emocije zloupotrijebe za takvu destabilizaciju Crnu Gore”, navodi Željko Sošić.

Zato, i pored slika pokušaja destabilizacije naše države, Crna Gora, kako zaključuju naši sagovornici, treba da se okrene sebi i razvoju građanskog društva.

DF PORUČIO

Saopštenja DPS-a u kojima napadaju Crkvu da je profitna organizacija samo govore da u DPS-u poznaju ljubav prema novcu, a nikako ljubav prema Hristu, poručili su iz Dekomratskog Fronta (DF)

“Znamo da je za njih novac vrhovna vrijednost, što i ne čudi sa obzirom da gaje vrijednosti koje baštine njihovi mentori iz američke ambasade, za koje je jedina svetinja dolar”, navodi se u saopštenju.

Iz DF-a poručuju da se moraju, kako kažu, osvrnuti na odloženu posjetu predsjednika Vučića, “koji je sa potpunim pravom želio da nalaže badnjake sa svojim narodom, ali je to zasmetalo nacionalsocijalističkom DPS-u, jer, Bože moj, sasvim je normalno da su u Crnoj Gori dobrodošli predsjednici tzv. Кosova Tači, osumnjičen za trgovinu ljudskim organima, kao i albanski predsjednik Iljir Meta, ali nije dobrodošao onaj čiji su preci zajedno sa našim precima oslobađali Skadar”

Takođe, poručuju iz ove partije, sukob koji se desio u Bijelom Polju tokom trajanja litije između Budimira Maraša i Šukurice N. jeste ciljana provokacija ovog režima kako bi pokušali da u javnosti okupljanja vjernika na litijama predstave kao nasilna, iako nasilnici koji napadaju sveštenike dolaze iz njihovih redova.

“Treba poručiti priučenim kadrovima sa UDG-a i okoštalim kadrovima iz Brozovog Jajca, da nećemo nasjesti na njihove provokacije, a policiji CG poručujemo da se na efikasan način pozabavi onima koji izazivaju međunacionalnu i međuvjersku mržnju. Neka budu i upola brzi i efikasni tužioci u procesuiranju istih, kao što su bili brzi u slučaju privođenja funkcionera DF-a i vjernika SPC protiv kojih su podnijeli prekršajne prijave”, zaključuje se u saopštenju.

DPS

Zakon o slobodi vjeroispovijesti povod je i izgovor za anti-crnogorsku političku kampanju, ocijenili su iz Demokratske partije socijalista (DPS), poručujući da neće dozvoliti da Crna Gora bude vraćena tamo gdje je bila prije sto godina.

Iz DPS-a su kazali da anticrnogorska kampanja ne preza ni od izazivanja nereda i sukoba u Crnoj Gori.

“To potvrđuju i sve izraženije razlike i podjele među velikodostojnicima SPC, vidljive i oko sve otvorenijeg uplitanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u naše unutrašnje prilike, demonstriranog i današnjim televizijskim istupom, u kom je na sebi svojstven način objasnio zašto neće doći privatno na Badnji dan u Crnu Goru, što nije bilo najavljeno zvaničnim kanalima”, saopštili su iz DPS-a.

Kako su kazali, sveto trojstvo koje čine SPC-DF-DCG, ovih dana je na okupu.

“iz njihovih redova plasira se zlokobna manipulacija o navodnoj namjeri pristalica CPC da na Badnji dan uđu u Cetinjski manastir, da će sveštenici širom Crne Gore ostajati bez posla, satanizuju se sa najviših crkvenih adresa poslanici koji su izglasali Zakon o slobodi vjeroispovijesti i svi koji su bili uključeni u proces njegovog donošenja”, kazali su iz DPS-a.

Kako su kazali, hrabre se podrškom iz Srbije, koja im dolazi od pojedinaca i iz vlasti i iz opozicije.

“Kao i nečinjenjem zvaničnih organa Srbije u zaštiti crnogorske Ambasade u Beogradu od huliganskih napada, u kojima su najsramnije stranice u istoriji sopstvenog političkog besčašća ispisali i poslanici DF-a, Milutin Đukanović i Milan Knežević”, piše u saopštenju.
Oni su apelovali na građane da ne nasijedaju na najobičnije izmišljotine o mogućoj uzurpaciji bilo čijih vjerskih objekata.

“Takve opskurne neistine postoje samo u glavama velikosrpskih nacionalista svih boja, i u Crnoj Gori i izvan nje, bilo da se radi o najekstremnijim predstavnicima najjače opozicione partije, koji su svoje pravo lice pokazali u Parlamentu prilikom usvajanja ovog zakona, o crvenim kravatama koje je taj zakon doveo “Bogu na istinu”, ili pak onima zaogrnutim svešteničkim mantijama”, piše u saopštenju.

Oni su ukazali da dio sveštenstva SPC poziva vjernike da životima brane hramove – ni od koga.

“Kako bi tuđom žrtvom između ostalog sačuvali svoje profitne centre. Onaj ko se ne odazove njihovom “hrišćanskom” pozivu, smatraće da im je “zavukao ruku u džep” i biće zbog toga proklet i isključen iz crkve, zajedno sa članovima porodice, ne libe se da prijete dok vjerujuće ljude huškaju na braću, u javnosti se licemjerno ograđuju od mogućih posljedica”, poručili su iz DPS-a.

Oni su rekli da će, ukoliko se takva nepočinstva nastave, tražiti da se javnim učine imena tih ekstrema u svešteničkim odorama.

“Sigurni smo da će država zaštiti svoje institucije i svoje građane od ove nacionalističko-klerikalne grupacije, i od svakoga ko pokuša da brani crkvu tako što pokušava da ruši državu”, saopštili su iz DPS.

Kako su naveli, Crna Gora će sačuvati i državu, i građanski mir, i sve svetinje sama, kao i uvijek u svojoj istoriji.

“A znaće i da se čuva od onih sa strane čije su ambicije da se “nemiješanjem” miješaju u unutrašnja pitanja, i njihovih pretenzija da im Crna Gora bude kompezacija za njihove ranije izgubljene bitke. Poručujemo svim akterima posljednjih događanja u našoj zemlji da država neće dozvoliti da Crna Gora bude vraćena tamo đe je bila prije sto godina”, zaključuje se u saopštenju.

MANDIĆ

Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić kaže, u intervjuu za Prvu televiziju u Srbiji, kako je za njega ključno ono što je saopštio predsjednik Srbije, jer do sada nije bilo, kako kaže, ovakve podrške iz zvaničnog Beograda.

“Ja sam prateći konferenciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, čuo ono što čekam godinama da čujem iz Beograda. Godinama čekam da to čujem od predsjednika Srbije. To su otvorene, one najkrupnije riječi i urađene prave analize vezane za Crnu Goru. Dakle, u Crnoj Gori je antisrpska vlast,” poručuje Mandić.

Upitan da li je značajnije to što je saopštio predsjednik Srbije ili činjenica da je odustao od dolaska u Crnu Goru, lider DF-a bira prvo.

“Značajnije je ovo što je saopštio. Ja sam pažljivo slušao i dugi niz godina čekao da dođemo i mi negdje u optiku predsjednika Srbije,” smatra jedan od lidera DF-a.

Kaže i kako on ne mora da balansira rječnik, kao što to mora predsjednik Srbije.

“Mi imamo jednu ozbiljnu, ozbiljnu bandu, koja ima veoma loše namjere prema srpskom narodu, a koja se lažno predstavlja kao vlast jedne zemlje,” ocjenjuje Mandić.

Upitan da li će protesti dovesti do povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Mandić kaže – kako to i nije cilj.

“Imajući u vidu broj ljudi na ulicama, to nas ne bi zadovoljilo… Oni koji su Zakon donijeli treba da odstupe sa vlasti i da se formira tehnička vlada.”

Lider DF-a potvrdio je da, u saradnji sa zvaničnim Beogradom, kreće kampanja čiji je cilj, kako je rekao,izjašnjavanje Srba na popisu u Crnoj Gori 2021.

RAZOČARANI DOGAĐAJIMA

Pet najvećih i najtrofejnijih sportskih saveza u Crnoj Gori izrazili su razočaranje i osudili događaje u Beogradu tokom kojih je oskrnavljena crnogorska državna zastava.

“U nama, sportistima širom svijeta, duboko je usađeno viteško nadmetanje koje podrazumijeva poštovanje svake državne zastave. Zato nas posebno pogađa činjenica da se ovo događa u zemlji s čijim su igračima mnogi od nas, prije samo petnaestak godina, u zajedničkim reprezentacijama dijelili dobro i zlo”, naveli su iz Fudbalskog, Košarkaškog, Vaterpolo, Rukometnog i Odbojkaškog saveza Crne Gore.

Napominju da je nemili čin uslijedio nakon sportskog događaja.

“Ne možemo ostati nijemi i zato što je iživljavanje nad našom državnom zastavom uslijedilo nakon što je većina učesnika pred Ambasadu Crne Gore došla upravo sa sportske priredbe”, saopšteno je iz crnogorskih sportskih saveza. 

UCG

Ujedinjena Crna Gora (UCG) pozdravila je potez predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je odustao od dolaska čime je, kako su naveli, pokazao da državnički promišlja i razumije složene prilike u Crnoj Gori.

Iz UCG su naveli da je namjera da se ludosti spakovane u štabovima vladajuće DPS presele na državne adrese u Beogradu, propala i osujećena je.

“Ako je huliganski pokušaj da se zapali zastava Crne Gore na ambasadi u Beogradu iz Vlade ocijenjena kao ugrožavanje slobode i nezavisnosti Crne Gore, onda bi posjeta predsjednika Srbije sjeveru naše države, makar i privatna, bila povod da se iz iste kuhinje oglasi pokušaj okupacije i atak Srbije na mir i bezbjednost”, kaže se u saopštenju.

Smatraju da crnogorska vlast nema problema sa vlašću u Srbiji nego sa vlastitim građanima.

“Sa 100 hiljada koji svako veče učestvujemo na litijama širom Crne Gore i najmanje još toliko onih koji brane svoje pravo na život, na dostojanstvo, na slobodu vjere, koji brane imovinu Crkve, čast i obraz nepotkupljive Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

UCG je pozvala sve pravoslavno vjerujuće ljude da, kako su rekli, Badnji dan i Božić dočekaju kako priliči Hrišćanima, u svojim hramovima, u radosti svojih domova, uz svoju Srpsku pravoslavnu crkvu, bez straha i s ljubavlju.

“Pokažimo da smo drugači i bolji od njih koji se raduju zlu i nesreći vlastitih građana”, zaključuje se u saopštenju.