OČEKIVANJA POLITIČARA

Čestitajući građanima Novu godinu političari su saopštili i očekivanja, koja su uglavnom vezana za redovne parlamentarne izbore koji treba da se organizuju na jesen.

Predstavnici vlasti očekuju sveukupnu stabilnost u državi i nastavak dijaloga o svim važnim pitanjima.

“Prije svega očekujem jednu sveukupnu stabilnost političku i svaku drugu koja bi kroz nastavak dijaloga prije svega u parlamentu trebala da obezbijedi prije svega ono što je ključni politički momenat u narednoj godini, a to su parlamentarni izbori. Rekao bih da će taj događaj opredijeliti sva politička dešavanja, kako i borba političkih aktera pred taj ključni politički događaj”, kaže ta TVCG poslanik DPS-a Mihailo Anđušić.

Milun Zogović, iz DF-a očekuje demokratizaciju Crne Gore.

“Očekujem uvođenje jednog novog principa poslije 30 godina smjenjivosti vlasti kako bi Crna Gora konačno mogla da stekne sve uslove da se pridruži naprednim i demokratskim društvima”, kazao je Zogović.

Lider LP i poslanik Andrija Popović ističe da je u 2020. najvažnije da očuvamo i unaprijedimo političku stabilnost.

“Koja bi u narednoj godini dovela do fer i slobodnih izbora, na koje niko ne bi imao bilo kakav prigovor”, zaključio je Popović.

Tatjana Debeljević, TVCG

BOGIĆEVIĆ

Najavu dolaska predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na sjever Crnu Goru za Badnji dan, pravni teoretičar Čedomir Bogićević doživljava kao eklatantno miješanje u unutrašnje stvari naše države.

Prilog Dijane Drašković, TVCG

Posebno je, kaže sporan način na koji je dolazak najavljen.

“Bez konsultacija sa predstavnicima vlasti i nosiocima najviših nosioca funkcija vlasti je ortodoksan akt negacije crnogorskog suvereniteta i subjektiviteta, podređenim interesom asimilacije crnogorskog naroda, detronizaciji nezavisne Crne Gore. Jer je velikosrpskim hegemonistima nezavisna Crna Gora velika kost u grlu”, kaže Bogićević za TVCG.

Miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore i dolazak na vjerski skup, može, kaže Bogićević poremetiti odnose ne samo Crne Gore i Srbije.

“Dolazak predsjednika Vučića u ovom momentu i na način na koji je najavio nije baš prihvatljiv i nije u skladu sa interesima obostranog priznavanja međusobne harmonije i dobrosusjedskih odnosa, koji karakterišu dva naroda. Radi se o jednom obliku negacije crnogorskog subjektiviteta, koji sada može da poremeti odnose i može da pooštri odnose i unutrašnju temperaturu. To ne bi bilo dobro za odnose i za svjetski mir”, poručio je Bogićević.

Crna Gora se, smatra Bogićević, oduprla mnogo većim izazovima. Sada je pred još jednim testom, jer se suočava sa otvorenim udarom na crnogorski nacionalni multivjerski sklad.

BOŽINOVIĆ ZA TVCG

Hrvatska će iskoristiti predsjedavanje EU da pitanje proširenja vrati tamo gdje mu je mjesto, odnosno na dnevni red najvažnijih evropskih institucija, kazao je za TVCG ministar unutrašnjih poslova te države Davor Božinović.

Pod sloganom “Snažna Evropa u svijetu punom izazova”, Hrvatska je juče i zvanično preuzela predsjedavanje u Savjetu Evropske unije.

Iako svjesni da je pred Evropom mnoštvo nepoznanica, Hrvatska će u narednih pola godine politiku proširenja uvrstiti kao prioritetnu, a zagrebački Samit EU u maju iskoristiti za konkretne poteze kada je riječ o pristupanju Evropskoj porodici država Jugoistočne Evrope, naveo je Božinović.

“Što se Hrvatske tiče sigurno možete računati na podršku cjelokupnoj politici proširenja, koja realno u ovom trenutku u Evropi nije na onom nivou prioriteta kao što je to bilo prije, jer je Evropa suočena sa nizom internih problema”, kazao je Božinović.

Među EU problemima navodi Bregzit, migrantsku krizu…

“Siguran sam da ćemo mi sa naše strane iskoristiti činjenicu da Hrvatska predsjedava Vijeću EU, da to pitanje vratimo tamo gdje mu je mjesto, odnosno na dnevni red najvažnijih evropskih institucija”, poručio je Božinović.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Božo Skoko nada se da će zagrebački samit donijeti nešto konkretno.

“Mi očekujemo da bi se tada moglo govoriti o nekim datumima. Odnosno planovima koji će biti ponuđeni različitim državama, pa i Crnoj Gori”, poručio je Skoko.

Kaže da je najoptimističniji kada je u pitanju EU perspektiva Crna Gore.

Isidora Sekulić Šoć, TVCG

PREDSJEDNIŠTVO

Iz Službe za informisanje predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića saopšteno je Javnom servisu, da nemaju zvaničnu najavu o, kako navode, privatnom dolasku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Crnu Goru.

“Nemamo zvaničnu najavu o privatnom dolasku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Crnu Goru. Prema tome, za sada nemamo ni komentar”, saopšteno je iz Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore.

Vučić na sjeveru Crne Gore za Badnji dan

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić će, uz blagoslov patrijarha SPC Irineja, Badnji dan provesti na sjeveru Crne Gore, potvrđeno je Tanjugu u Kabinetu predsjednika Srbije.

Vučić će, kako prenose mediji, prisustvovati nalaganju badnjaka i time pokazati “da je to prilika da se još jednom ukaže na jedinstvo srpskog naroda u očuvanju srpskih svetinja i srpske crkve”.

O tome, je navodno bilo riječi na sastanku predsjednika Vučića i patrijarha Irineja prije nekoliko dana i tom prilikom Vučić je dobio Irinejev blagoslov.

“Dolazak predsjednika Srbije 6. januara da sa Srbima na sjeveru Crne Gore proslavi Badnje veče bio bi veliki događaj za srpski narod u Crnoj Gori”, kazao je za Tanjug predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore Momčilo Vuksanović, koji očekuje da će veliki broj Srba dočekati Vučića u Crnoj Gori.

Srbi u Crnoj Gori su Vučićevu posjetu očekivali i ranije, kaže Vuksanović i dodaje da je zbog svih okolnosti važno da predsjednik Srbije posjeti sunarodnike u Crnoj Gori.

Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori vjeruje da će dolazak predsjednika Srbije biti lijepo prihvaćen i očekuje da ga dočeka veliki broj građana, ne samo srpske nacionalnosti i da će, na neki način, uticati i na rješavanje problema nastalih usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Važno je da predsjednik Srbije posjeti svoje sunarodnike u Crnoj Gori baš u ovom momentu, kada se borimo za očuvanje sopstvenog identiteta i zajedništva sa našim sunarodnicima u regionu, i očuvanje Srpske pravoslavne crkve”, smatra Vuksanović.

Ta posjeta, ističe, ima izuzetan značaj i veliki je podstrek za pravoslavni, srpski narod u Crnoj Gori i, kako je kazao, “daje hrabrost da istraju na očuvanju naših svetinja, koje obilježavaju identitet srpskog naroda u Crnoj Gori”.

SNP BIJELO POLJE

Odbornički klub Socijalističke narodne partije neće prisustvovati sjutrašnjoj svečanoj sjednici povodom obilježavanja 3. januara, dana Opštine Bijelo Polje, saopšteno je iz te stranke.

Iz SNP-a poručuju da u ovim trenucima nemaju šta da slave.

“Imajući u vidu činjenicu da naša država, samim tim i naš grad prolaze kroz najveću državnu, političku i svaku drugu krizu. Nakaradni, protivustavni zakon, usvojen u osvit zore, pod budnim okom specijalnih policijskih jedinica pokazao je trenutak vremena u kojem živimo i još jednom ukazao na pogubnost DPS-ovske politike, zasnovane na podjelama, koje sama proizvodi i stvara”, poručuju iz SNP-a.

Socijalistička narodna partija, čestita praznik Bjelopoljcima.

“Koristimo i ovu priliku da pozovemo aktuelnu vlast da u dogovoru sa jedinom kanonski priznatom crkvom u našoj državi dođe do rješenja prihvatljivog za vjerujući pravoslavni narod u Crnoj Gori. Do tada, bićemo dio više od 100.000 ljudi koji pokazuju pravo lice Crne Gore”, poručuju iz SNP.

CP

Crnogorski pokret smatra da najavljeni dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u Crnu Goru ima za cilj dodatno zaoštravanje situaciju u Crnoj Gori.

“Najavljeni dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u Crnu Goru na nalaganje badnjaka na sjeveru Crne Gore, nije ništa drugo do nastavak njegove politike iz vremena Srpske radikalne stranke, dok je svojim posjetama područjima u Hrvatskoj i BiH podsticao na krvave obračune”, poručuju iz CP.

Kažu da nema sumnje da je cilj njegovog dolaska da dodatno zaoštri situaciju u Crnoj Gori i da se, kako navode u CP, ponovi scenario od 16.10.2016, izazove haos u Crnoj Gori i ugrozi državni poredak.

“Srbija nanovo pokreće svoju propagandnu ofanzivu, poput devedesetih godina prošlog stoljeća, sa istim krvavim ciljevima. Predlažemo predśedniku Srbije da pođe na Kosovo da loži tamo badnjake, umjesto što sa srpskim patrijarhom Irinejem pokreće sukob sa Amfilohijem Radovićem kako bi destabilizovali Crnu Goru!”, navodi se u saopštenju Crnogorskog pokreta.

Kažu i da Aleksandar Vučić nije dobio poziv da dođe u posjetu Crnoj Gori, što bi trebalo da bude uobičajena praksa kad su u pitanju visoki dužnosnici drugih država.

“Crna Gora je suverena država, nezavisna i bez zvaničnog poziva predsjednik Srbije nije dobrodošao u Crnu Goru. O otvorenoj agresiji Srbije na Crnu Goru ponovljenim korišćenjem pripadnika srpskog naroda, ovaj put u Crnoj Gori, treba pod hitno upoznati međunarodnu zajednicu!”, zaključuje se u saopštenju Crnogorskog pokreta.

HUSOVIĆ

Predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Rafet Husović rekao je da očekuje da će, nakon božićnih praznika, Vlada i Srpska pravoslavna crkva (SPC) pokrenuti dijalog o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.

Husović je u intervjuu agenciji MINA, komentarišući trenutnu političku situaciju, rekao da je još tokom 2016. godine, uoči i na nakon izbora, bilo pokušaja da se Crna Gora vrati u neka “mračna vremena”.

“Prethodnih dana smo imali kulminaciju svega onoga što je tada započeto, koju su izazvale određene političke snage, s ciljem izazivanja incidenata i sukoba, koje smo uspjeli izbjeći i u mnogo težim vremenima, a sve to radi postizanja ciljeva koju su u sukobu sa težnjom svih progresivnih snaga u Crnoj Gori ka napretku i evro-atlanskim vrijednostima”, kazao je Husović.

Kako je dodao, očigledno je da te snage nemaju moć da značajnije utiču na stabilnost Crne Gore.

Husović je kazao da je za pohvalu i spremnost i reakcija države da u korijenu spriječi sva djelovanja koja bi mogla da dovedu do epiloga kojem teži taj dio opozicije.

Politička situacija stabilna

“Ako zanemarimo posljednja dješavanja smatram da je politička situacija veoma stabilna, Vlada i ostale institucije obavljaju svoj posao nesmetano. Ne vidim većih problema, ako zanemarimo političke ocjene koje dolaze iz dijela opozicije o političkoj krizi. Mislim da krize nema, svako svoje obaveze redovno izvršava”, rekao je Husović.

Govoreći o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je donijela Vlada, a koji je u javnosti izazvao brojne reakcije, Husović je podsjetio da je na snazi zakon iz 1977. godine, odnosno iz vremena komunizma.

On smatra da je potrebno zakonsko rješenje koje je u skladu sa evropskim zakonodavstvom.

“Svjestan sam da ovo pitanje izaziva dosta polemika u javnosti, ali smatram da je neophodan dijalog između vjerskih zajednica i političkih subjekata sa donosiocima zakona. Važno je da se čuje glas i stav svakoga na koga se odnosi ovaj zakon. Dakle, i muslimana, i pravoslavaca, i katolika i ostalih vjerskih zajednica”, ocijenio je Husović.

On je kazao da je Crna Gora građanska država, u kojoj svako ima podjednaka prava.

“Ako budemo zabranjivali da jedan narod učestvuje u donošenju odluke o nekom pitanju, plašim se da bi to dovelo do nečega što nikome, pretpostavljam, nije cilj”, kazao je lider BS-a.

Očekujem da će početi dijalog između države i crkve

Husović je rekao da očekuje da će nakon božićnih praznika, sve što je eventualno propušteno u tom zakonu, biti tema razgovora Vlade i SPC, a što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.

Komentarišući rad Odbor za izborne reforme, Husović je podsjetio da je to skupštinsko tijelo formirano s ciljem da Crna Gora dobije najbolja moguća zakonska rješenja kada su izbori u pitanju.

Prema njegovim riječima, formiranje takvog tijela, koje je sastavljeno od predstavnika vlasti i opozicije, bilo je značajno u smislu izgradnje povjerenja u susret svim narednim izbornim procesima.

“Nažalost, dobar dio opozicije se odlučio da nalazeći različite razloge bojkotuje rad Odbora. Mislim da nam je svima u interesu da izborni proces bude što transparentniji, sa dobrom zakonskom podlogom, kako nakon izborne utakmice niko nebi dovodio regularnost u pitanju”, istakao je Husović.

Dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu

On je ocijenio da, iako Odbor nije dao konkretne rezultate, dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu.

“Siguran sam da već imamo pripremljena rješenja koja se tiču izbora i izborne kampanje koja će biti prihvatljiva za sve političke subjekte i koja će obezbijediti da izborni proces prođe na način kojim bi svi bili zadovoljni”, rekao je Husović i dodao da će BS dati doprinos da se dođe do kompromisa i usvajanja novih zakona koji se tiču izbora.

On je rekao da je rok koji je Skupština sebi postavila za izbornu reformu probijen iz razloga bojkota opozicionih poslanika.

“Ovo je izborna godina. Ipak, smatram da je potrebno ponovo da svi oni politički akteri, kojima je interes da izborna pravila usaglasimo dogovorom, sjednu za sto i nađu kompromis”, ocijenio je Husović.

Što se tiče najava bojkota izbora od opozicije, Husović je rekao da vjeruje da je riječ samo o određenim političkim pritiscima.

“Bojkot nije rješenje, već razgovor u parlamentu. Zato poziv svima da se vrate u parlament, koji je jedini legitiman za donošenje kvalitetnih zakonskih rješenja”, dodao je Husović.

Kada je u pitanju rad BS unutar Odbora, Husović je rekao da je ta partija predložila da građani Crne Gore dobiju mogućnost da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu.

“Takva praksa već postoji u regionu, na taj način našim državljanima se nudi mogućnost da aktivno učestvuju u izbornom procesu”, naveo je on.

Husović je podsjetio da je BS predložila da Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ima dva člana koji bi dolazili iz redova nacionalnih vijeća.

“S obzirom da je prisustvo pripadnika manjinskih naroda u cjelokupnoj programskoj, kadrovskoj i uređivačkoj politici zanemarljivo, naša je intencija da na taj način doprinesemo kvalitetnijem rješenju u pogledu zastupljenosti manjinskih naroda unutar RTCG”, dodao je Husović.

DO 1. DECEMBRA

Skupština Crne Gore je, za 11 mjeseci prošle godine, za bruto plate poslanicima isplatila oko 2,3 miliona eura, od čega je poslanicima koji su bojkotovali rad parlamenta isplaćeno preko 140 hiljada eura neto zarade.

Iz Skupštine su agenciji Mina kazali da je poslanička plata u prošloj godini bila 1,4 hiljade eura, bez minulog staža.

„U periodu od 1. januara do 1. decembra, za bruto zarade svih poslanika isplaćen je iznos od 2,3 miliona eura“, kazali su iz parlamenta.

Kako su naveli, za osam poslanika Demokrata i poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića, u tom periodu isplaćeno je ukupno 141,6 hiljada eura neto zarade.

„Poslanici Demokrata nijesu u tom periodu koristili službeni automobil, plaćeni smještaj niti službeni telefon. Abazović je, u periodu od 1. januara do 1. decembra, koristio službeni telefon za šta je isplaćeno ukupno 1,1 hiljadu eura“, precizirali su iz parlamenta.

Prema njihovim riječima, najveća plata poslanicima isplaćena je u aprilu.

U tom mjesecu najveće plate imali su Ivan Brajović, koji je primio 2,6 hiljada eura i Branimir Gvozdenović sa 2,3 hiljade, dok su Aleksandar Damjanović, Genci Nimanbefu i Ervin Ibrahimović premili nešto više od 2,1 hiljadu eura.

Poslanici ne dobijaju naknade za rad u skupštinskim odborima, dok im se za sjednice parlamenta i odbora plaća dnevnica koja iznosi 20 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta koji utvrđuje Vlada.

„Ukoliko vrijeme provedeno u Skupštini u vezi sa skupštinskim zasijedanjima, pripreme sjednice ili realizacije najavljene aktivnosti iz nadležnosti stalnog radnog tijela Skupštine traje između osam i 12 sati, računa se kao pola dnevnice, odnosno, između 12 i 24 sata računa se kao jedna dnevnica“, pojasnili su iz parlamenta.

Kako su naveli, od 1. januara do 1. decembra, po osnovu dnevnica i putnih troškova za dolazak na plenume i sjednice radnih tijela, poslanicima je isplaćeno 164 hiljade eura.

Pravo na stalnu upotrebu službenog vozila sa ili bez vozača imaju pedsjednik i potpredsjednici Skupštine, dok pravo na korištenje službenih automobila imaju generalni sekretar patlamenta i njegovi zamjenici, predsjednici radnih tijela i poslaničkih klubova, kao i zaposleni u Službi Skupštine.

Shodno Internom pravilu o utvrđivanju novčanog iznosa namijenjenog za troškove goriva za službena vozila, kada su u pitanju potpredsjednici palamenta nema ograničenja, dok generalni sekretar Skupštine može potrošiti 150, a vozač u Službi Skupštine 200 eura.

Predsjednicima radnih tijela i poslaničkih klubova, kao i zamjeniku generalnog sekretara Skupštine i šefu Kabineta predsjednika parlamenta, za te namjene odobrava se 120 eura.

Kako su kazali iz Skupštine, od 1. januara do 30. novembra prošle godine, za gorivo je utrošeno oko 35 hiljada eura.

Poslanicima kojima je prebivalište udaljeno od Podgorice najmanje 50 kilometara obezbijeđeno je noćenje u hotelu Aurel, sa kojim je sklopljen ugovor nakon sprovedenog postupka javne nabavke, ili imaju pravo na mjesečnu naknadu od 330 eura na ime zakupa stana u mjestu zasijedanja Skupštine i njenih radnih tijela.

Iz Skupštine su kazali da je u 2019. plaćeni smještaj u Podgorici koristilo šest poslanika.

Poslanicima je, od od 1. januara do 20. decembra prpšle godine, za službena putovanja u inostranstvo, isplaćeno skoro 152 hiljade eura.

„U troškove službenih putovanja uključene su dnevnice, troškovi prevoza, hotelski smještaj i putno osiguranje“, precizirali su iz parlamenta.

Najviše novca na službena putovanja potrošio je Predrag Sekulić, preko 14,6 hiljada eura, Ivan Brajović potrošio je oko 10,8 hiljada, Ervin Ibrahimović 10,5 hiljada, Genci Nimanbegu oko devet hiljada, dok je Obrad Stanišić potrošio oko 8,5 hiljada.

OVE GODINE

Izbori različitih nivoa održaće se u pet država Zapadnog Balkana u 2020. godini pa se u regionu može nazvati “godina izbora”.

Izbori će se održati u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.

Crna Gora – redovni parlamentarni izbori

Redovni parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2020. godini, a prve nezvanične prognoze govore da bi se izbori mogli održati u maju.

Dio crnogorske opozicije nikada nije priznao rezultate posljednjih parlamentarnih izbora, koji su održani 16. oktobra 2016. godine, zbog, kako tvrde, neregularne atmosfere koja je stvorena pokušajem državnog udara na izborni dan.

Od tada Demokrate Crne Gore i Ujedinjena reformska akcija bojkotuju rad Skupštine.

Demokratski front nakon prvobitnog bojkota, iako ne priznaju rezultate izbora, u Skupštinu se vratio krajem decembra 2017. godine.

U cilju vraćanja povjerenja u izborni sistem i pripreme narednih parlamentarnih izbora u Parlamentu Crne Gore je u avgustu 2019. godine počeo sa radom skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva, koji treba da pripremi set izbornih zakona.

Iako bojkotuju rad Skupštine, Demokrate Crne Gore učestvovale su u radu Odbora, dok DF koji učestvuje u radu Parlamenta odbio da učestvuje u radu tog Odbora.

Nikakav dogovor vlasti i opozicije nije postignut i pregovori su praktično propali.

Nejasno je po kojim izbornim zakonima bi izbori mogli biti održani i da li će opozicija priznati njihov rezultat.

Partija koja je prethodnih godina pojedinačno imala najveći broj poslanika je Demokratska partija socijalista, slijede politički savez DF i Demokrate Crne Gore.

Srbija – redovni parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori

U Srbiji bi na proljeće trebalo da se održe redovni parlamentarni izbori, ali još nije poznato u kom mjesecu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji raspisuje izbore, kao moguće datume pomenuo je 26. april ili 3. maj 2020. godine.

Krajnji zakonski rok za održavanje parlamentarnih izbora je 3. maj.

Opozicija je u 2019. godini protestovala zahtjevajući fer izborne uslove. Održana je serija razgovora u okviru međustranačkog dijaloga između vlasti i opozicije o izbornim uslovima, u koji su se uključili i predstavnici Evropskog parlamenta.

Po okončanju tog dijaloga izdato je niz preporuka koje bi trebalo sprovesti kako bi se poboljšali izborni uslovi.

Jedan dio opozicije, predvođen Savezom za Srbiju, najavio je bojkot izbora smatrajući da ne postoje fer uslovi za njihovo održavanje.

Između ostalog sa tim zahtevom, ovaj politički blok od novembra 2018. godine podržava i učestvuje u građanskim demonstracijama nazvanim “Jedan od pet miliona”.

Ovi parlamentarni izbori biće prvi koji se održavaju u redovnom četvorogodišnjem roku od dolaska Srpske napredne stranke na vlast 2012. godine.

Prethodno su 2016. i 2014. održani vanredni parlamentarni izbori.

Na izborima se bira 250 poslanika u Skupštini Srbije, u kojoj trenutno Srpska napredna stranka ima 104 poslanika.

Sa svojim saveznicima, od kojih su najbrojniji socijalisti Ivice Dačića (22 poslanika) juna 2017. godine izglasali su Vladu Srbije na čelu sa premijerkom Anom Brnabić. Vladu je podržalo 157 poslanika.

Konačan birački spisak zaključuje se neposredno uoči izbora, a na posljednjim izborima koji su održani u Srbiji, predsjedničkim u aprilu 2017. godine (na kojima je Vučić ostvario pobedu), bilo je upisano 6.724.949.

Izbori na proljeće biće opšti, građani će osim za saziv Skupštine Srbije glasati i na pokrajinskim i lokalnim izborima.

Hrvatska – predsjednički izbori

Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj biće održan u Hrvatskoj 5. januara 2020. godine.

Između 11 kandidata u prvom krugu održanom 22. decembra 2019. kandidat lijevog centra Zoran Milanović i aktualna predsjednica, kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar Kitarović, dobili su najviše glasova i ušli u drugi krug.

Pobijediće ona kandidatkinja ili kandidat koji dobije više glasova građana koji izađu na glasanje.

Odaziv u prvom krugu bio je 51,20 posto. Za Zorana Milanovića glasalo je 29.55 posto izišlih birača, a za Kolindu Grabar Kitarović 26,65 posto izišlih birača.

Ovo su sedmi predsjednički izbori u Hrvatskoj od proglašenja samostalnosti. Na ovim redovnim izborima većinski se bira predsjednik odnosno predsjednica na mandat od pet godina.

U 10 izbornih jedinica na koje je razdijeljena teritorija Republike Hrvatske bira se po 14, i u 11. izbornoj jedinici (birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, takozvana “dijaspora”) birjua se 3 poslanika – po proporcionalnom izbornom sastavu i sa preferencijalnim glasanjem.

Manjine u 12. izbornoj jedinici većinskim izbornim sistemom biraju 8 poslanika (Srbi – 3, Mađari i Italijani po jednog, Česi i Slovaci jednog, pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i jevrejske nacionalne manjine biraju zajedno jednog poslanika, i jednog poslanika biraju pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine).

Popis birača zaključuje se pred same izbore, a može se očekivati da će ih biti približno kao na drugom krugu predsjedničkih izbora – oko 3.860.000.

U trci za četverogodišnji mandat u Hrvatskom saboru očekuje se da će najznačajnije stranke biti Hrvatska demokratska zajednica, kao glavna stranka desnog centra i Socijaldemokratska partija Hrvatske, kao najznačajnija stranka lijevog centra.

Desno od HDZ-a nalazi se protestno-populistički Most i moguće okupljanje desnih i suverenističkih snaga koje je najavio Miroslav Škoro, treći u prvom krugu predsjedničkih izbora.

Sjeverna Makedonija – vanredni parlamentarni izbori

U Sjevernoj Makedoniji prevremeni parlamentarni izbori će se održati 12. aprila.

Ova odluka je donesena na sastanku lidera najvećih političkih partija kod predsjednika države Steva Pendarovskog, dva dana nakon samita EU, u oktobru 2019. godine, na kome nije određen datum za početak pristupnih pregovora.

Prema zakonskoj regulativi, predviđeno je da se 100 dana pre održavanja izbora formira takozvana tehnička vlada koja će biti zadužena da sprovede izborni proces.

Prvog čovjeka te vlade predlaže vladajuća partija, odnosno Socijaldemokratski savez aktuelnog premijera Zorana Zaeva.

Opoziciona VMRO DPMNE će imati ministre unutrašnjih poslova, kao i ministra za rad i socijalnu politiku, te tri zamjenika ministra koji će imati pravo veta na sve odluke.

I pored ovog dogovora između partija, održavanje izbora 12. aprila je dovedeno u pitanje, nakon posljednje izjave Zaeva da to zavisi od ponašanja opozicije u parlamentu.

On smatra da izbori mogu biti odloženi i da on neće dati ostavku, ako opozicija i dalje blokira donošenje nekoliko zakona koji se trebaju primenjivati od 1. januara, a od kojih zavise plate, penzije i investicije u državi.

Ipak, predsjednik parlamenta Talat Dzaferi je na posljednjem brifingu sa novinarima rekao da su vlast i opozicija postigli sporazum za deblokadu ovih zakona, što bi značilo da će se prevremeni parlamentarni izbori najvjerovatnije održati prema dogovoru, 12. aprila 2020.

Bosna i Hercegovina – redovni lokalni izbori

Pripreme za redovne lokalne izbore iduće godine već su počele.

Registrovani broj birača s pravom glasa za Opšte izbore održane 2018. godine iznosio je 3.371.914, podaci su Centralne izborne komisije.

Biraju se 74 opštinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 57 skupština općina u Republici Srpskoj, 131 načelnika opštine u Bosni i Hercegovini, 4 gradska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine , 6 skupština gradova u Republici Srpskoj 10 gradonačelnika gradova u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Osim 131 načelnika i 10 gradonačelnika bira se i 3136 odbornika od čega 26 predstavnika nacionalnih manjina.

Na zvaničnoj internet stranici CIK-a objavljeno je da su u novembru i decembru održali dvije sjednice na kojima je, između ostalog, usvojen i budžetski zahtjev za 2020. godinu.

Po kojim pravilima će biti održani izbori još nije poznato.

Imajući u vidu da još nije formirana nikakva radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva jer je kompletirana vlast na nivou BiH tek u decembru 2019. godine, (14 mjeseci nakon održavanja opštih izbora u zemlji), niko ne može precizno da kaže kada će i da li će biti formirana nova komisija koja će se baviti tim pitanjima.

Izbori u BiH održavaju se svake dvije godine, a sredinom 2019. godine su se pojavili i zahtjevi sa nekoliko adresa političkih stranaka da se izborni ciklus objedini i da građani jednom u četiri godine izlaze na birališta.

Za sada od toga nema ništa jer je za taj korak potrebno da budu izmijenjeni Ustav BiH i zakoni koji se odnose na izborni sistem.

CIK bi, prema dosadašnjim pravilima, početkom maja iduće godine trebalo da raspiše lokalne izbore, poslije čega počinju šestomjesečne pripreme za novu provjeru birača.

BLAGOSLOV IRINEJA

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić će, uz blagoslov patrijarha SPC Irineja, Badnji dan provesti na sjeveru Crne Gore, potvrđeno je Tanjugu u Kabinetu predsjednika Srbije.

Vučić će, kako prenose mediji, prisustvovati nalaganju badnjaka i time pokazati “da je to prilika da se još jednom ukaže na jedinstvo srpskog naroda u očuvanju srpskih svetinja i srpske crkve”.

O tome, je navodno bilo riječi na sastanku predsjednika Vučića i patrijarha Irineja prije nekoliko dana i tom prilikom Vučić je dobio Irinejev blagoslov.

“Dolazak predsjednika Srbije 6. januara da sa Srbima na sjeveru Crne Gore proslavi Badnje veče bio bi veliki događaj za srpski narod u Crnoj Gori”, kazao je za Tanjug predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore Momčilo Vuksanović, koji očekuje da će veliki broj Srba dočekati Vučića u Crnoj Gori.

Srbi u Crnoj Gori su Vučićevu posjetu očekivali i ranije, kaže Vuksanović i dodaje da je zbog svih okolnosti važno da predsjednik Srbije posjeti sunarodnike u Crnoj Gori.

Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori vjeruje da će dolazak predsjednika Srbije biti lijepo prihvaćen i očekuje da ga dočeka veliki broj građana, ne samo srpske nacionalnosti i da će, na neki način, uticati i na rješavanje problema nastalih usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Važno je da predsjednik Srbije posjeti svoje sunarodnike u Crnoj Gori baš u ovom momentu, kada se borimo za očuvanje sopstvenog identiteta i zajedništva sa našim sunarodnicima u regionu, i očuvanje Srpske pravoslavne crkve”, smatra Vuksanović.

Ta posjeta, ističe, ima izuzetan značaj i veliki je podstrek za pravoslavni, srpski narod u Crnoj Gori i, kako je kazao, “daje hrabrost da istraju na očuvanju naših svetinja, koje obilježavaju identitet srpskog naroda u Crnoj Gori”.