VLADAJUĆA KOALICIJA PODNIJELA

Skupština Crne Gore uvrstila je u dnevni red sjednice, koja je počela danas, set izbornih zakona koje su podnijeli poslanici vladajuće koalicije.

Poslanici će raspravljati o izmjenama zakona o izboru odbornika i poslanika, crnogorskom državljanstvu, biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i dopuni Krivičnog zakonika Crne Gore.

Za usvajanje zakona o izboru odbornika i poslanika potrebna je dvotrećinska podrška u parlamentu.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu u ponedjeljak je podržao izborne zakone.

ZAKONODAVNI ODBOR

Zakonodavni odbor podržao je danas Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Da je taj predlog zakona u skladu sa Ustavom glasalo je sedam članova Odbora iz vladajuće koalicije, dok su dva, iz opozicije, bila protiv.

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin na sjednici odbora poručio je da je namjera Vlade da ispunjava svoje ustavne obaveze i da zakonom, u građanskoj Crnoj Gori, garantuje jednaka prava za sve.

“Predlaganjem zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vlada ispunjava svoju ustavnu i programsku obavezu da obezbijedi jednaka prava i slobode svih vjerskih zajednica i vjernika u Crnoj Gori, ali i onih crnogorskih građana koji nijesu vjernici”, poručio je Pažin u ovodnom izlaganju na sjednici Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore.

Pažin je kazao da u Crnoj Gori, kao i svuda gdje ima vladavine prava, vlasništvo nad imovinom se može utvrditi jedino dokazima o vlasništvu.

“Pravni subjektivitet se može steći samo registracijom kod državnog organa, a javna kulturna dobra se mogu koristi samo u skladu sa zakonom,“ naglasio je potpredsjednik Vlade.
 
Ocijenio je da bi bio neustavan svaki onaj zakon koji bi bilo kojoj vjerskoj zajednici omogućio da uživa prava koja niko drugi u Crnoj Gori nema.

„Vlada nema druge namjere do ispunjenja svoje ustavne obaveze da ovim zakonom, u građanskoj Crnoj Gori, garantuje svima jednaka prava i jednako važenje zakona za sve vjerske zajednice, za vjernike svih vjeroispovijesti, ali i za one građane koji nijesu vjernici,“ podvukao je potpredsjednik Pažin

 
Potpredsjednik je ocijenio da će svako ko je pročitao Predlog zakona vidjeti da u njemu ne postoji nijedna odredba koja bilo koju vjersku zajednicu stavlja u podređen položaj, već sve odredbe zakona jednako važe za sve.
 
„Takođe, ovaj Predlog zakona ne propisuje ad hoc pravna pravila koja posebno važe za vjerske zajednice, već na ravnopravan način uvodi u naš pravni poredak sve vjerske zajednice. Tako se već utvrđena pravna pravila koja važe za druga pravna lica odnose na registraciju i evidenciju vjerskih zajednica koje žele da im država prizna svojstvo pravnog lica,“ naglasio je Pažin.

Poslanik DF-a Milun Zogović zatražio je da se Predlog zakona povuče iz procedure.

“Crnoj Gori jeste potreban zakon, ali zakon u atmosferi dijaloga i uvažavanja”, naveo je Zogović i dodao da će 41 glas u Skupštini glasati drugačije od želje 100 hiljada ljudi u Crnoj Gori.

“Caru carevu, Bogu božji”, ni to ne poštujete, a zapamtite ima neko iznad svih nas”, poručila je poslanica DF-a Marina Jocić.

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović kaže da će podržati Predlog zakona jer vjeruje da je u skladu sa zakonodavnim sistemom Crne Gore.

Nataša Mitrović, TVCG

LIBERALNA PARTIJA

Ogromna tenzija i kriza dijaloga na crnogorskoj političkoj sceni nepotrebno je izazvana i da nema nikakvo racionalno utemeljenje niti koristi za građane te poziva na njihovo snižavanje, konstatovao je Glavni odbor Liberalne partije.

Glavni odbor LP održao je sinoć sjednicu na kojoj je analizirana politička situacija u Crnoj Gori, kao i položaj i politika LP.

“Crna Gora kao sekularna država nije smjela da se prepusti talasu klerikalnih priča o vjerskim zajednicama i dozvolila da to poremeti svakodnevni život i funkcionisanje građana i među građanima kada svaki argumentovan dijalog postaje nemoguć”, saopšteno je nakon sjednice.

Kako se navodi, pozdravljene su i reforme i podržano usvajanje novih i modernih propisa u oblasti regulisanja statusa vjerskih zajednica, nacionalnih simbola ali radnog prava, što je, kako je ocijenjeno, najznačajnije za građane.

“Poslanik Liberalne partije Andrija Popović upoznao je Glavni odbor sa skupštinskim aktivnostima i najavio da će i u narednom periodu djelovati u skladu sa principima liberalizma i zdrave argumentacije protiv svakog populizma i smutnje. Liberalna partija biće saveznik svakoj progresivnoj, evropskoj i modernoj politici i reoformi”, navodi se u saopštenju LP.

Dodaje se da je glavni odbor diskutovao i o predstojećoj izbornoj godini, mogućim reformama izbornog zakona te pripremama liberala za izborne procese naredne godine.

AMFILOHIJE

Sveštenstvo i monaštvo Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke okupilo se ispred zgrade skupštine, uoči sjednice zakonodavnog odbora, kako bi iskazalo nezadovoljstvo predloženim zakonom.

Episkop Metodije pročitao je Svetovasilijevski proglas i poručio da će istrajati u pravednoj borbi protiv diskriminacije. 

Mitropolit Amfilohije je kazao da ako zakoni nijesu u saglasnosti sa zakonima savremenog svijeta onda ti zakoni nijesu zakoni istinske Crne Gore već mogu da se pretvore u bezakonje.

Amfilohije je poslanicima poručio da, kako je rekao, ne dozvole taj “stid i sram”.

“Nadamo se da će poslanici koje je narod izabrao čuti glas svog naroda i narodnog sveštenstva, da će donijeti svoje odluke onako kako to odvovara onome što je zapisao Sveti Petar”, poručio je Amfilohije.

Po završetku govora Amfilohije je blagoslovio poslanike i sve okupljene. 

Predstavnici Vlade su saopštili da je predloženi zakon usklađen sa međunarodnim standardima i preporukama Venecijanske komisije i da ga neće povući.

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka je kazao da je riječ o veoma liberalnom zakonskom tekstu, koji svima u Crnoj Gori, vjernicima i onima koji to nijesu, garantuje najviši stepen prava i sloboda.

LEKIĆ ZA RCG

Lider DEMOS-a Miodrag Lekić kazao je u “Intervjuu” Radiju Crne Gore da Vlada nije slučajno, osam dana prije završetka rada Odbora za izbornu reformu, u skupštinsku proceduru proslijedila predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Između ostalog to je učinjeno da se zaustavi rad na izbornom zakonodavstvu, na reformama, jer se dobro znalo da će predlog da izazove reakcije i da dovede do prekida rada Odbora. Vrijeme uopšte nije slučajno, sve je to u koincideniciji sa glavnom porukom sa kongresa DPS-a gdje je njen predsjednik saopštio kao glavnu smjernicu, ne reforme, ne izborno zakonodavstvo, ne poteze koje traži Evropska unija, već lansiranje crkvenih pitanja. Tako da nemam dilemu da je vladajuća partija u dva navrata doprinijela da se zaustavi rad odbora i da ostane sve po starom”, kazao je Lekić za Radio Crne Gore.

Podsjetio je Lekić da je, kako kaže, prva opstrukcija rada Odbora bila hapšenje poslanika Nebojše Medojevića.

Sve je to kaže Lekić učinjeno, kako bi se pažnja javnosti skrenula sa važnih životnih pitanja, sa ekonomskih reformi uz najavu da će sljedeća godina biti u znaku identitetskih pitanja.

Ne sporeći da je Odbor za izbornu reformu mogao i morao da učini više lider DEMOS-a poručuje da će se pridružiti ostalima u opoziciji i da zakonski tekstovi sa Odbora za izbornu reformu neće na plenumu dobiti podršku te partije.

Na pitanje Radija CG da li je rad na reformama izbornih zakona moguće nastaviti i u izbornoj godini, što su osim premijera najavljuju i vladajući poslanici, Lekić odgovara.

“Teorijski možemo, ali ko je zaustavio rad Odbora osam dana prije njegovog završetka? Zašto se nije sačekalo da Odbor završi rad pa da počne ovaj scenario? Sve je vrlo svjesno urađeno. Rad Odbora je bio ozbiljan pokušaj, iako ne trvdim da bi se završio sa uspjehom, ali išlo se ka tome. Još jednom postavljam pitanje ko je to bio nestrpljiv i dao u proceduru zakon za koji se očekivalo da će da podigne tenzije?”, pita Lekić.

Kao partija koja se zalaže za dogovor u opoziciji Lekić poručuje da će dati lični doprinos oko eventualnog bojkota izbora koji se sve više pominje u opozicionim krugovima.

“Imajući u vidu značaj tog pitanja, mogućeg bojkota izbora, lično ću dati doprinos, u kapacitetima koje imam, da se pokuša doći do zajedničkog dogovora”, navodi Lekić.

Ne treba odmah odbaciti inicjativu “Mali Šengen”

Opravdan i čin odgovornosti – tako Miodrag Lekić ocjenjuje prvobitnu odluku opozicije da nakon izbora 2016. bojkotuje rad Skupštine.

“Kao što smatram da je i povratak u izmijenjenim okolnostima ispravna odluka”, poručio je Lekić.

Na pitanje da li će podržati najavljene proteste Demokratskog fronta Lekić kaže.

“DEMOS će biti na svim protestima koji su dogovoreni zajednički. Mi čak imamo i jedan zaključak predsjedništva da nećemo odlaziti na proteste ukoliko nam stignu pozivi preko medija ili ako jedan segment opozicije to pokreće, a bićemo na svim protestima koji su plod kolektivne odluke. Na proteste da, ali ne na proteste koji mogu biti parcijalna odluka ili promocija jedne partije”, naveo je Lekić.

Iako preferira samostalan izlazak na izbore DEMOS ne isključuje koalicioni nastup zarad ostvarivanja zajedničkog cilja opozicije.

Komentarišuči ekonomsku politiku Vlade prvi čovjek DEMOS-a kaže da je riječ o neodrživom sistemu koji opstaje i reprodukuje se samo zaduživanjem.

Za Radio Crne Gore predsjednik DEMOS-a kazao je da je evropski put Crne Gore zaustavljen i prije Makronovog predloga o novom metodu pregovora.

Tome su doprinijele, prema njegovoj ocjeni, brojne korupcionaške afere. Uvjeren je da ne treba odmah odbaciti inicjativu “Mali Šengen”, posebno ako je ona u interesu građana.

Miljana Marković, Radio Crne Gore

SAD

Američki podsekretar za političke poslove Dejvid Hejl na svjedočenju o „Budućnosti američke politike prema Rusiji” pred spoljnopolitičkim odborom Senata kazao je da prijetnja od Rusije nije samo spoljna ili vojna.

Moskva, tvrdi Hejl, koristi digitalne tehnologije kako bi ciljala „Ameriku i njene demokratske saveznike iznutra”.

“Ove akcije uključuju miješanje u izbore i složene operacije uticaja sa snažnim resursima -u režiji najviših nivoa ruske vlade u samom srcu zapadnog svijeta. Rusija ne vrši diskriminaciju po političkoj ideologiji ili stranačkoj liniji. Njihov cilj je potkopati demokratske institucije, praveći podjele u demokratskim i pluralističkim društvima”, rekao je Hejl.

Američki diplomata kazao je da NATO osniva dvije nove komande – jednu u SAD, fokusiranu na obezbjeđivanje kritičnih prekookeanskih morskih linija komunikacije, a drugu u Njemačkoj kako bi poboljšao logističku podršku.

“Ove NATO komande će stvoriti timove za podršku kako bi se naši saveznici suočili sa novim i razvijajueim ruskim prijetnjama poput sajber napada. Takođe će pokrenuti velike, višegodišnje inicijative za jačanje mobilnosti, spremnosti i sposobnosti Alijanse”, navodi Hejl.

Savez je, tvrdi, ojačan i dodatnim NATO članicama koje se bore sa ruskim uticajem, među kojima je Crna Gora.

“NATO savez je takođe ojačan uključivanjem dodatnih članica. Crna Gora je u junu 2017. godine pristupila NATO-u. Zahvaljujući radu ovog Odbora i cijelog Senata, Sjeverna Makedonija je na putu da postane najnovija članica NATOa nakon što preostala država članica NATO-a odobri sporazum, kao što je Senat uradio u oktobru”, dodao je Hejl.

Razumijevanje ruskih prijetnji, navodi američki diplomata, od suštinskog je značaja za razvoj dugoročnog odgovora na njih.

Dodaje i da su pod Donaldom Trampom SAD preduzele dosljedne akcije protiv pokušaja Moskve da potkopa američke interese i interese njenih saveznika i partnera širom svijeta.

“Sjedinjene Države će nastaviti da koriste sve odgovarajuće alate nacionalne moći, uključujući diplomatiju, da bi se odbranile od bilo kakvih daljih prijetnji Moskve i da bi unaprijedile i zaštitile interese Amerike i naših saveznika i partnera. Kao što je navedeno u predsjednikovoj Nacionalnoj bezbjednosnoj strategiji ili NSS, Amerika je konkurencija velikih sila”, ističe treći čovjek Stejt departmenta.

Američka administracija, dodaje on, Rusiju posmatra kao odlučnog i snalažljivog konkurenta Sjedinjenih Država.

“Iako je Rusija takmičar sa značajnim sistemskim i ekonomskim slabostima koje sprečavaju njene ambicije da povrati svoj status velike moći i ponovo nametne svoje arhaične predstave o sferama uticaja”, ocijenio je Hejl.

On navodi i da SAD ne želi protivnički odnos sa Rusijom.

“Da bismo unaprijedili šire američke interese, mi u osnovi ne tražimo protivnički odnos sa Rusijom. Ostajemo otvoreni za saradnju s Moskvom kada se ona uskladi sa našim i savezničkim interesima. Ipak, američka administracija će štititi nacionalnu bezbjednost SAD i bezbjednost naših saveznika kada Moskva pokuša da ih ugrozi”, zaključio je Hejl.

PROSLAVA HANUKE

Šef Kabineta predsjednika Crne Gore Miodrag Radović, kako njegov izaslanik, prisustvovao je svečanom paljenju svijeća na menori, povodom proslave jevrejskog praznika Hanuke.

Jevrejska zajednica u Crnoj Gori i Vrhovni rabin, kako je saopšteno iz kabineta Đukanovića, zahvalili su na kontinuiranoj podršci Predsjednika i države Crne Gore.

SKUPŠTINA CG

Skupština Crne Gore usvojila je večeras Prijedlog zakona o radu.

“Glasao je 41 poslanik. Svi su glasali za, pa objavljujem da je Skupština usvojila Prijedlog zakona o radu”, kazao je nakon glasanja predsjednik Skupštine Ivan Brajović. 

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, rekao je ranije da bi Predlog zakona o radu trebalo da na kvalitetniji način uredi odnose na tržištu rada dok su iz opozicije upozorili na mogućnost zloupotreba po pitanju jednostavnijih procedura za davanje otkaza zaposlenima.

“Vlada je predložila kvalitetan tekst zakona, koji je sproveden u najširem obimu konsultacija sa socijalnim partnerima. Usklađen je sa EU zakonodavstvom i ima 40-ak normi više nego važeći zakon”, rekao je Purišić u Skupštini.

On je saopštio da su osnovni ciljevi zakona jačanje instrumenata institucija koje se bave zaštitom prava zaposlenih, povećanje fleksibilnosti na tržištu rada, efikasnije suzbijanje sive ekonomije, dodatna humanizacija procesa rada i liječenje tranzicionih ožiljaka.

“Kad je riječ o novinama u zakonu – radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Do sada je bila norma po pravilu na neodređeno vrijeme, a sada želimo da ukažemo šta je nova intencija ovog zakona, a to je zapošljavanje na stabilnim osnovama, što je norma koja podržava dostojanstveni rad”, ocijenio je Purišić.

On je kazao da će se radni odnos ubuduće zasnivati bez oglašavanja slobodnih radnih mjesta, osim tamo gdje postoji javni interes, a to su preduzeća i ustanove u državnom odnosno vlasništvu lokalne samouprave.

Jedna od značajnih novina je da sada rad na određeno vrijeme može biti 36 mjeseci, a da je u važećem bio 24 mjeseca.

“Normirani su novi oblici rada, kao što su rad na daljinu, od kuće, kao i u domaćinstvu. Dodatno je omogućeno poslodavcu da u hitnim slučajevima rasporedi zaposlenog bez njegove saglasnosti do mjesec”, rekao je Purišić.

ZZZCG

U Crnoj Gori ove sedmice je oko 37,8 hiljada nezaposlenih, neznatno više nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvještaju ZZZ, porasla je sa prošlosedmičnih 16,28 odsto na 16,29 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 13,01 hiljada novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 31,89 hiljada slobodnih radnih mjesta.

JOKOVIĆ PORUČIO

Socijalistička narodna partija u 2020. godinu ulazi konsolidovana i ojačana, a SNP više nije partija iz koje se odlazi, već ona u koju se dolazi i ostaje, poručio je predsjednik stranke Vladimir Joković.

Tradicionalni novogodišnji kokteli SNP-a juče je održan u Kolašinu i Mojkovcu, na kojima je, kako navode u SNP-u prisustvovao veliki broj članova i simpatizera naše Partije.

Joković je ponovio da će SNP CG uvijek biti uz svoj narod, što je njena misija od osnivanja, te da neće odstupiti ni pedalj od borbe za vrijednosti tradicionalne, iskonske i njegoševske Crne Gore.

“Joković je svim prisutnim gostima poželio mir, dobro zdravlje i ličnu i porodičnu sreću, napominjući da nas u narednoj godini čeka dosta posla u rušenju odnarođene vlasti”, saopšteno je iz SNP-a.