OD 25 ČLANOVA

Opštinska organizacija SDP Ulcinj održala je Konvenciju na kojoj je izabran novi opštinski odbor te partije koji broji 25 članova.

Kako je saopšteno iz te partije, Konvencijom je sproveden proces konstituisanja novog opštinskog odbora Partije koji je bio obaveza nakon Kongresa SDP koji je održan 29. juna.

Skender Elezagić, dugogodišnji predsjednik OO SDP i predsjedavajući Konvencije je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je SDP u toj opštini konsolidovao svoje redove i da konvencijom kreće u novi ciklus koji će, kako je kaza, sasvim sigurno donijeti još bolje rezultate i označiti dalje snaženje SDP-a u Ulcinju.

Naser Resulbegović, predsjednik opštinskog odbora SDP Ulcinj je predstavljajući rezultate Partije u prethodnom četvorogodišnjem periodu naglasio da je to bio period pun političkih izazova iz kojih je SDP izašao snažniji, sa punim akcionim jedinstvom za sprovođenje politike koju vodi u kontinuitetu pune 3 decenije.

“Bili smo na visini političke i državničke odgovornosti i kada smo glasali za članstvo Crne Gore u NATO i time pokazali punu posvećenost strateškim partijskim opredjeljenjima”, rekao je Resulbegović.

On je dodao da su prethodne lokalne izbore u Ulcinju obilježili veliki pritisci na birače i kreiranje ambijent u kojem nije bilo uslova za slobodne izbore.

“Vlast proizašla iz takvih izbora je pokazala da nije u stanju da odgovori potrebama građana Ulcinja, i upravo zato Ulcinj kao resursima najbogatija opština u Crnoj Gori i dalje stagnira a najvrjednija dobra se moraju rasprodavati kako bi se obezbijedilo elementarno funkcionisanje grada”, zaključio je Resulbegović.

Konvenciji su prisustvovali potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković i generalni sekretar Ivan Vujović.

Generalni sekretar SDP Ivan Vujović je naglasio vitalnost opštinske organizacije SDP Ulcinja koja je u uslovima ogromnih pritisaka na naše članstvo i birače uspio da pokaže svoju snagu i sačuva ideju pravedne države Crne Gore koja mora biti domovina svih njenih gradjana.

“Mala društva kao što je crnogorsko teško opstaju bez pravde kao osnovne vrijednosti koja je vjekovima krasila sve djelove naše države“, naveo je Vujović.

“Nedostatak osjećaja pravde i ogromno socijalno raslovanje koje građani vide na svakom koraku put je ka slabljenju a ne jačanju države. SDP, kao temeljna državotvorna partija, svoje djelovanje je zato fokusirala na rješavanje brojnih ekonomsko-socijalnih izazova jer smo svjesni da su demokratija i pristojan život naših građana ključni izazovi sa kojima se kao država moramo suočiti”, rekao je Vujović.

SAMIT CEI

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković doputovao je u Rim, na poziv premijera Italije Đuzepea Kontea, koji ga je i dočekao. Kako je ranije najavljeno iz Vlade, Marković učestvuje u radu Samita Centralnoevropske inicijative CEI, na kojem će Crna Gora preuzeti predsjedavanje Inicijativi.

Kako je saopšteno iz Vladine službe za odnose sa javnošću, Crna Gora će na Samitu, na koji je pozvano 16 predsjednika vlada, preuzeti od Italije rotirajuće predsjedavanje CEI, najstarijim i najvećim regionalnim mehanizmom na prostoru Centralne i Istočne Evrope koji okuplja 17 država.

Navodi se da će preuzimanjem jednogodišnjeg predsjedavanja Inicijativom, koje počinje 1. januara, Crna Gora potvrditi podršku aktivnostima CEI na stvaranju održivog i prosperitetnog regiona, promovišući istovremeno kredibilnu evropsku perspektivu država aspiranata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

“Učešće na visokom nivou predstavljaće dodatni doprinos afirmaciji Crne Gore na regionalnoj i evropskoj mapi, a prije svega imaće pozitivan uticaj na produbljivanje odnosa sa tom multilateralnom regionalnom organizacijom, naročito sa aspekta sve većeg interesovanja institucija i privrednih subjekata u Crnoj Gori za projekte koji se finansiraju iz fondova CEI”, navodi se u saopštenju.

Iz Vladine službe za odnose sa javnošću dodali su da je na samit, u svojstvu specijalnih gostiju, pozvano osam regionalnih i međunarodnih organizacija, kao što su Evropska komisija, Jadransko-jonska inicijativa, Savjet država Baltičkog mora, Evropska banka za obnovu i razvoj, OEBS, Organizacija crnomorske ekonomske saradnje, Savjet za regionalnu saradnju i Savjet Evrope.

CDT PREDLAGAČIMA

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) apeluje na predlagače izbornih zakona da ne šalju predloge na plenum već da, kako su kazali, naprave još jedan napor i da dogovore usvajanje izbornog zakonodavstva. Pozivaju predlagače zakona da, kako su kazali, ne gaze demokratske norme i da ne vuku jednostrane poteze.

Iz CDT-a navode da su osnovni postulati demokratije da se izborno zakonodavstvo usvaja dogovorom, odnosno, što je moguće širim konsenzusom.

“Međutim, ispostavilo je da su kod nas ključni postulati vlasti i opozicije – zloupotrijebi okolnosti ili ucijeni protivnika”, kazali su iz CDT-a.

Da bi taj proces bio uspješan, ističu, partije moraju biti veće od sopstvenih interesa, a to u dosadašnjem dijelu rada, kako su kazali, često nije bio slučaj.

“Mora se ponovo pokrenuti proces razgovora i napraviti što širi obuhvat oni kojih učestvuju u njima. U te razgovore se mora uključiti makar većina opozicionih poslanika. Rizikujemo da dobijemo finalnu potvrdu da smo postali društvo koje nije sposobno da samo rješava probleme”, navodi se u saopštenju.

Ako nijesmo sposobni da rješavamo probleme onda, kako su kazali, kao društvo prizivamo mentore ili protektorate, a to, ističu, ne priliči ozbiljnoj državi. IZ CDT-a upozoravaju da ćemo ako ne znamo da ih rješavamo, vrlo brzo živjeti posljedice te nesposobnosti.

“Velika je odgovornost poslanika – građani i građanke očekuju da za njih neko rješava probleme, a ne da ih multiplicira”, kazali su iz CDT-a.

Ako se ovo ne riješi na pravi način još jednom će se, kako su kazali, postaviti pitanje svrhe postojanja Skupštine.

“Ta će institucija umjesto da bude ‘dom demokratije’ postati ‘dom gubitništva’ i uzalud potrošenog novca građana”, zaključuje se u saopštenju CDT-a.

BOŠKOVIĆ-BESHOR PLUH

Crna Gora i Kraljevina Holandija imaju zajedničke ciljeve i interesi u domenu bilateralne agende, evropskih poslova i saradnje u multilateralnim strukturama im se podudaraju. Obje strane su spremne da unaprjeđuju saradnju u oblasti odbrane, zaključeno je na sastanku ministra odbrane Predraga Boškovića i novoimenovanog ambasadora Kraljevine Holandije, Hiles Beshor Pluha.

Bošković je primio pluha u nastupnu posjetu i tom prilikom mu čestitao stupanje na dužnost i poželio uspješnu diplomatsku misiju u Crnoj Gori.

On je kazao da su odnosi dvije zemlje odlični i poručio da je zadovoljan dinamikom bilateralnih kontakata u oblasti odbrane. Ministar je izrazio interes za dalje intenziviranje i unapređenje saradnje, kako u svojstvu NATO saveznica, tako i na bilateralnoj osnovi.

“Zahvalio je Holandiji na kontinuiranoj podršci u ostvarivanju ključnih crnogorskih vanjsko-političkih prioriteta, uz očekivanje da će Holandija nastaviti konzistentnu politiku kada je u pitanju evropska perspektiva Crne Gore i država Zapadnog Balkana”, navodi se u saopštenju.

Ambasador Beshor Pluh izrazio je zadovoljstvo prijateljskim odnosima koje njeguju dvije države, ističući da će u fokusu njegovog mandata biti snaženje saradnje u oblastima od obostranog interesa.

“Naglasio je da su odnosi između dvije države dodatno osnaženi partnerstvom u okviru NATO-a i pohvalio dosadašnje rezultate u procesu evropske integracije, kao i posvećenost Crne Gore dobrosusjedskoj i regionalnoj saradnji. Ambasador je poručio da Holandija podržava evropsku perspektivu Crne Gore, te da će i u narednom periodu nastaviti da pruža ekspertsku i drugu pomoć”, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane.

IZMJENE ZAKONA

Ko silom, prijetnjom ili na drugi protivpravan način utiče da se političkom subjektu daju novčana, nenovčana ili druga sredstva za finansiranje izborne kampanje ili političkog subjekta, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Ako to učini javni funkcioner, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. To je predviđeno prijedlogom dopuna Krivičnog zakonika, kojeg su poslanici vladajuće koalicije predložili Skupštini.

Prijedlog dopune Zakonika, koji je urađen na radnim odborima Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, potpisali su i parlamentu procesuirali Predrag Sekulić (DPS), Mihailo Anđušić (DPS), Andrija Popović (LP), Adrijan Vuksanović (HGI) i Ervin Ibrahimović (BS). Prethodno će se i Vlada izjasniti o predloženim izmjenama zakona. 

Prema predloženoj dopuni Krivičnog zakonika, odgovorno lice u političkom subjektu koje prihvati sredstva, prilog ili drugu korist koji predstavljaju zabranjen izvor finansiranja političkih subjekata, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

“Ko učini ovo djelo, a mogao je i bio dužan da zna da sredstva, prilog ili druga korist predstavljaju prihod pribavljen kriminalnom djelatnošću, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. Prihvaćeni poklon ili druga korist oduzeće se”, predviđa prijedlog dopune Krivičnog zakonika.

Dopunom Krivičnog zakonika predloženo je uvođenje dva nova krivična djela. Predlagači su u obrazloženju dopune naveli da su Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja određene radnje propisane kao prekršaji koji se karakterišu kao manji stepen društvene opasnosti od krivičnog djela.

“Imajući u vidu promjenu društvenih okolnosti, odnosno stepen društvene opasnosti kada su ove radnje u pitanju, nedvosmisleno se ukazalo kao potreba da se zbog stepena društvene opasnosti određene radnje propisane Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kao prekršaji, propišu kao krivična djela u Krivičnom zakoniku. Kako posebni dio Krivičnog zakonika posebno reguliše krivična djela protiv izbornih prava, inkriminacijom na ovaj način stvoriće se uslovi da se odredbe Zakonika u ovom dijelu dopune novim krivičnim djelima, a u cilju sprečavanja povrede slobode opredjeljenja i prihvatanja priloga iz zabranjenih izvora”, navodi se u obrazloženju.

Navedeno je da predloženi raspon kazni kod ovih krivičnih djela prati strukturu kazni opredijeljenih u dijelu 16 Zakonika – Krivična djela protiv izbornih prava.

MARKOVIĆ U RIMU

Premijer Duško Marković učestvovaće danas u Rimu, na poziv premijera Italije Đuzepea Kontea, u radu Samita Centralnoevropske inicijative (CEI), na kojem će Crna Gora preuzeti predsjedavanje Inicijativom.

Kako je saopšteno iz Vladine službe za odnose sa javnošću, Crna Gora će na Samitu, na koji je pozvano 16 predsjednika vlada, preuzeti od Italije rotirajuće predsjedavanje CEI, najstarijim i najvećim regionalnim mehanizmom na prostoru Centralne i Istočne Evrope koji okuplja 17 država.

Navodi se da će preuzimanjem jednogodišnjeg predsjedavanja Inicijativom, koje počinje 1. januara, Crna Gora potvrditi podršku aktivnostima CEI na stvaranju održivog i prosperitetnog regiona, promovišući istovremeno kredibilnu evropsku perspektivu država aspiranata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

“Učešće na visokom nivou predstavljaće dodatni doprinos afirmaciji Crne Gore na regionalnoj i evropskoj mapi, a prije svega imaće pozitivan uticaj na produbljivanje odnosa sa tom multilateralnom regionalnom organizacijom, naročito sa aspekta sve većeg interesovanja institucija i privrednih subjekata u Crnoj Gori za projekte koji se finansiraju iz fondova CEI”, navodi se u saopštenju.

Iz Vladine službe za odnose sa javnošću dodali su da je na samit, u svojstvu specijalnih gostiju, pozvano osam regionalnih i međunarodnih organizacija, kao što su Evropska komisija, Jadransko-jonska inicijativa, Savjet država Baltičkog mora, Evropska banka za obnovu i razvoj, OEBS, Organizacija crnomorske ekonomske saradnje, Savjet za regionalnu saradnju i Savjet Evrope.

PAŽIN

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin izjavio je u Parlamentu da je spreman i sada i ubuduće da razgovora sa predstavnicima SPC i drugih vjerskih zajednica o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

Da li je Vlada razmatrala primjedbe Mitropolije crnogorsko-primorske i zašto ih je ignorisala, te zašto nije uvažila mišljenje Venecijanske komisije, pitao je potpredsjdnika Vlade Zorana Pažina, Predrag Bulatović iz DF-a.

“Da li time i vi lično i Vlada jednostranim postupanjem, a po nalogu Mila Đukanovića, ignorišete stavove VK i međunarodna dokumenta i ciljano i svjesno dijelite već dodatno polarizovanu Crnu Goru”, pitao je Bulatović.

Potpredsjednik Vlade kaže da su više puta razgovarali sa predstavnicima SPC-a, te da su ti sastanci bili izuzetno korisni.

Sve dok SPC, kako kaže, nije uslovila donošenje zakona istovremenim donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine. A to nije bilo prihvatljivo za Vladu.

“Lično mislim da bi bilo mnogo bolje da se razgovaralo. Naša je spremnost bila da se ide od preporuke do preporuke i da se pokušava usaglasiti sadržaj. Do toga nijesmo došli”, naveo je Pažin i dodao da hramove neće niko napadati.

“Nema niko namjeru da napada hramove, pa stoga nema potrebe ni da ih vi branite životim”, naveo je Pažin.

MARKOVIĆ – PLUH

Crna Gora je predvodnik u procesu evropskih integracija, Holandija cijeni ostvareni napredak i nastaviće da je podržava u reformiskim naporima na putu ka Evropskoj uniji, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Duška Markovića i ambasadora Holandije u Crnoj Gori Žila Arnoa Bešura Pluha.

„Crna Gora je pokazala da ima društveni i demokratski potencijal. Ponosni smo na rezultate koje smo ostvarili nakon obnove nezavisnosti. Holandija nas je uvijek podržavala na putu reformi i ostvarivanju naših evropskih i evroatlantskih aspiracija i želim da zahvalim na tome“, kazao je predsjednik Marković.

Konstatujući da je Crnoj Gori i regionu potrebna snažna Evropa koja će čvrsto držati poziciju lidera, premijer Marković je dodao da naša država predano radi na reformama kao i da je posvećena ostvarivanju dodatnog napretka u oblasti vladavine prava.

Ambasador Pluh je rekao da Holandija smatra da Crna Gora i region treba da budu u Evropskoj uniji, te da je članstvo u EU pitanje vrijednosti i pravila.

„Cijenimo napredak koji je Crna Gora napravila“, rekao je ambasador Pluh.

Kako je saopšteno iz Vlade, sagovornici su se saglasili da ima prostora da odlični politički bilateralni odnosi budu oplemenjeni snažnijom ekonomskom saradnjom, a premijer Marković je u tom kontekstu kazao da su poslovni ambijent i sigurnost investicija u Crnoj Gori na visokom nivou.

BEZ KONSENZUSA

Demokratska partija socijalista će, zajedno sa koalicionim partnerima, staviti u proceduru pet zakonskih rješenja, kazao je predsjednik Odbora za reformu izbornog zakonodavstva Branimir Gvozdenović, dodajući da će se na medijskim zakonima i etičkom kodeksu raditi naredne godine.

Posljednjoj sjednici tog skupštinskog tijela, kojem je danas istekao rok za rad, nijesu prisustvovali poslanici Demokrata, a pratili su je predstavnici OEBS-a i Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.

Gvozdenović je zahvalio svima koji su učestvovali u radu Odbora, naročito pridruženim članovima, koji su dali veliki doprinos da se dođe do rješenja.

„Zašto nije postojalo političke volje, vi dobro znate, a građani će suditi na osnovu raspoloživih informacija koje dođu do njih“, rekao je on.

Kako je naveo, jako je važno da se „izađe sa nekim proizvodom“. „Tako da će DPS zajedno sa svojim koalicionim partnerima u proceduru staviti nekoliko zakonskih rješenja koja su rezultat značajnog rada koji smo ostvarili u ovom odboru“, kazao je Gvozdenović.

On je precizirao da će, između ostalih, u redovnu proceduru uputiti Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika.

„To je materijal koji će biti osnov za pregovore i partnersku komunikaciju sa svima koji budu zainteresovani da tokom sljedeće godine dođemo do unapređenja izbornog zakonodavstva“, rekao je Gvozdenović.

On je podsjetio da je za to rješenje potrebna dvotrećinska većina. „Pozivamo sve koji su zainteresovani da i u sljedećoj godini radimo na daljem unaprjeđenju tog zakona“, dodao je Gvozdenović.

Kako je naveo, predložiće i predloge zakona o biračkom spisku i o teritorijalnoj organizaciji. „Svi ovi zakoni će biti prvo proslijeđeni Vladi, a nadam se i usvojeni do kraja godine“, rekao je Gvozdenović.

On je rekao da će predložiti i Predlog zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, zajedno sa Predlogom dopuna Krivičnog zakonika.

Gvozdenović je kazao da će na medijskim zakonima i etičkom kodeksu raditi narednoj godini.

„Žao mi je što ovaj posao nijesmo realizovali onako kako je pisalo u Odluci. Ovdje smo svi vidjeli ko ima demokratski kapacitet i ko želi da dođe do određenog rješenja“, kazao je on.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić pojasnio je da su tokom rada odbora došli do toga da treba dodati neke zaštitne mehanizme u Krivični zakonik koji se tiču finansiranja političkih subjekata.

Kako je naveo, u predlogu su predviđene rigorozne kazne za nelegalno finansiranje političkih subjekata. On je rekao da su najvećim dijelom prihvatili predlog Demokrata, želeći da idu u susret dogovoru.

„Više od 70 odsto njihovog predloga ugrađen je u ovo zakonsko rješenje“, kazao je Sekulić. On je istakao da ne vidi nijedan razlog da opozicija ne podrži predložena rješenja.

Konjević: Nije utvrđen nijedan tekst zakona

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević kazao je da na Odboru nije utvrđen nijedan tekst zakona. „Prema tome, nijedan zakonski tekst u ime ovog odbora ne može biti upućen Skupštini“, istakao je Konjević.

On je rekao da tekst koji predlažu poslaničke partije ili grupe za SDP neće biti politički obavezujući. „Ako bude kvalitetnih rješenja, možemo o njima razgovarati“, dodao je Konjević.

On smatra da svi treba da se zapitaju, iz vlasti i iz opozicije, da li su pokazali dovoljno političke volje i odgovornost.

„Mislim da ni vlast ni opozicija nijesmo adekvatno odgovorili zadatku“, rekao je Konjević.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović kazao je da nijesu uspjeli da ispune zadatak zbog kojeg je odbor formiran.

„Zašto nijesmo uspjeli, neka svako procjenjuje. Ja konstatujem očigledan nedostatak iskrenosti i političke volje da se dogovor napravi“, rekao je Rudović.

On je kazao da se nada da će postojati dovoljan nivo odgovornosti svih važnih političkih aktera.

„I da će se, možda u nekom drugom formatu, naći neko rješenje koje će omogućiti da se izbori održe u prihvatljivim uslovima“, dodao je Rudović.

Prema njegovim riječima, neki napori i inicijative i želje da se dođe do dogovora nijesu besmislene, iako u ovom trenutku izgledaju tako.

Rudović je kazao da smatra da je i kolegama iz vladajuće grupacije jasno da nema baš nikakve veze da li će se o zakonu o slobodi vjeroispovij raspravljati 26. decembra ili 26. januara.

„I da biste mogli, ako tvrdite da ste posvećeni dogovoru, tu posvećenost demonstrirati na djelu“, zaključio je Rudović.

MARKOVIĆ

Sve dok se raspišu parlamentarni izbori ima načina i mogućnosti u politici da se dođe do konsenzusa, kazao je premijer Duško Marković.

Na pitanje šta će biti sa reformom izbornog zakonodavstva, sa obzirom na to da danas ističe rok za rad Odbora za izborne reforme, on je odgovorio da su pokazali trpeljivost i konzistentnost kako bi došli do usaglašenog izbornog zakonodavstva i izbore sproveli u najboljoj političkoj atmosferi.

“Bilo je dosta vremena za izbornu reformu. Kao što znate Demokrate su u odbor ušle razumijevanjem i podrškom Demokratske partije socijalista”, kazao je Marković novinarima nakon premijerskog sata.

On je rekao da Vlada neće povući Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Marković je naveo da Vlada stoji iza svog Predloga i da će vidjeti šta će parlamentarna rasprava pokazati.