U SKUPŠTINI

Crnogorski parlament sjutra bi trebalo da glasa o predlogu Tužilačkog savjeta da se specijalna tužiteljka Lidija Vukčević izabere za Vrhovnog državnog tužioca.

Za njen izbor potrebna je dvotrećinska, odnosno tropetinska podršku u crnogorskom parlamentu.

Sudeći prema raspravi u parlamentu i najavama poslanika, izvjesno je da Vukčević neće dobiti potrebnu podršku.

U obrazloženju Tužilačkog savjeta se navodi da je Vukčević karijerni tužilac, koja je u državnotužilačkoj organizaciji provela 26 godina, od čega više od 23 godine na funkciji zamjenika tužioca, odnosno državnog tužioca.

Od formiranja SDT-a u julu 2015.godine, osim funkcije specijalne tuziteljke, ona je i zamjenica Glavnog specijalnog tuzioca.

Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca, od 8. oktobra prošle godine, je Ivica Stanković.

Poslanici bi trebalo da se izjasne o predlogu Administrativnog odbora da se za člana Državne izborne komisije imenuje Andrija Radman.

To mjesto ostalo je upražnjeno nakon što je Ljiljana Radonjić podnijela ostavku koju je obrazložila ličnim razlozima.

Diplomirane pravnice Nerma Dobardžić i Snežana Armenko predložene su za zamjenice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Njih je na ovu funkciju predložio Ombudsman Siniša Bjeković, o čemu treba da se izjasni parlament.

DAMJANOVIĆ O IZBORIMA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je raspisivanjem parlamentarnih izbora za 30. avgust prekršio član 84 Ustava koji jasno definiše trajanje mandata Skupštine Crne Gore, smatra nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

“Osim što se radi o činjenici da je takvom odlukom predsjednik skratio mandat Skupštini za više od mjesec i po dana, iako se mandat Parlamentu može skratiti samo Odlukom Skupštine, demonstriran je vid bahatosti, koji jasno ukazuje u kom pravcu će se voditi eventualna izborna utakmica, pod uslovima koje diktira aktuelna vlast”, naveo je Damjanović.

On je rekao da bi u demokratskim, slobodnim zemljama na potezu bio Ustavni sud, koji bi se u najkraćem roku izjasnio o, kako je naveo, toj neustavnoj i nezakonitoj odluci predsjednika države.

“U konkretnom slučaju javnost, domaća, ali i relevantna međunarodna, će imati prilike da vidi kako će da oštro i beskompromisno ‘zaštiti’ ustavni poredak, naš vd Ustavni sud”, naveo je Damjanović.

On je kazao da takav početak eventualne izborne utakmice treba da bude “posljednja opomena svima onima koji su svjesni da u ovom trenutku ne postoje elementarni uslovi za fer i slobodne izbore da se, zajedničkim odgovorom, moraju odrediti prema namjerama vlasti”.

Damjanović je ocijenio da se vlasti žuri na izbore, i to u trenutku kada, po podacima te vlasti, raste broj zaraženih od koronavirusa, kada se ponovo zatvara i ono malo otvorenih granica, kada prijeti ponovni karantin.

“A i ono malo šansi za spasavanje turističke sezone polako nestaje, jer je neko procijenio da je izborna kampanja u avgustu važnija od kakve takve mogućnosti da turistička privreda ublaži ekonomski haos koji je na vidiku”, zaključio je Damjanović.

DEMOKRATE

Poslanik DPS Nikola Divanović je posljednjim saopštenjem pokazao da je promoter primitivizma i siledžijstva, ističu u reagovanju Demokrate Crne Gore, navodeći da je prebijanje, lomljenje i hapšenje službenika Opštine Budva, očigledno prihvatljiv model politike koja je proistekla iz hibridnog autokratskog režima, a iz kojih redova dolazi i sam Divanović.

“Prihvatiti poraz pred argumentacijom, pravnim znanjem i umijećem protivnika jeste čojstvo, ali na zakonitost i demokratiju odgovoriti nasiljem, to se u Crnoj Gori zove kukavičluk. Sve to dobija i kvalifikovan oblik ako se nasilje koristi za realizaciju prethodno poraženih i potpuno nezakonitih odluka. Kao što iz kukavičluka nikada neće nastati hrabrost, tako ni iz nasilja nikada neće nastati zakon, a naročito ne vlast u 21. vijeku na tlu Evrope”, navodi se u reagovanju Demokrata koje je potpisao poslanik Danilo Šaranović.

Međutim, kako dodaju, ovakvo razmišljanje ne stanuje u redovima poslanika Divanovića, a očito ni u njemu lično.

“Otuda gospodin Divanović juriša na svoje komšije i sugrađane, vjerovatno se noseći idejom da će palicama promijeniti njihovu izbornu volju. U tom cilju, služeći se svojim partijskim ‘vaspitanjem’ šalje kriminalce i na svoje prve komšije. Ali kao što smo na svaku pljačku u Budvi odgovorili procesuiranjem DPS kriminalaca, kao što smo na svaku opstrukciju rada parlamenta imali civilizovan, zakonit i pristojan pristup bez i jedne ružne riječi upućene bilo kome, ujedno čuvajući Ustav Crne Gore, tako ćemo i na posljednje nasilje DPS-a imati adekvatan odgovor. Nijeste valjda pomisli da će politička korupcija, kriminal, fizičko i pravno nasilje pobijediti savremenu, demokratsku i pristojnu Budvu i Crnu Goru?”, napominje se u reagovanju.

Demokrate su još jednom pozvale međunarodnu zajednicu da odmah reaguje, direktno osudi nasilan pokušaj prekrajanja izborne volje građana i zaustavi udar na temelje demokratije i parlamentarizma.

DF

Demokratski front smatra da Nacionalno koordinaciono tijelo u priči o koroni jedino ostaje dosljedno principu – što je muke to je od Srba i Srbije. Kako su naveli u saopštenju specijalni odnos uveden je samo prema Srbiji.

DF smatra da je teza plasirana u javnost o “importaciji” virusa sa teritorije Srbije samo nastavak “dukljanske dijagnoze akutnog antisrpstva”. 

“Ekipa, koja se predstavlja za objektivne stručnjake, uvela je specijalni odnos samo prema Srbiji, a Srpska pravoslavna crkva i svaki Srbin u Crnoj Gori su im “klaster” za sebe,” navodi se u saopštenju DF-a.

Oni navode da se ovih dana javljaju državljani Crne Gore, koji borave u Srbiji, bijesni i razočarani na poseban tretman koji imaju ljudi koji dolaze iz Beograda, Novog Sada, Niša jer im ne priznaju negativan korona test, kao svima ostalima od Prištine do Zagreba, nego moraju u karantin.

“Time je crnogorski režim zarobio čitave porodice, onemogućio studente i radnike da se normalno vrate svojim kućama, sve zahvaljujući ovoj nerazumnoj diskriminaciji,” navodi se u saopštenju DF-a.

DF smatra da nadležni nastavljaju, kako kažu, borbu protiv svega srpskog.

“Svjetsku javnost nisu mogli obmanuti jer im taj status niko nije priznao. Prazne plaže, ulice i smještaji na primorju govore da „svjetska turistička metropola“ isključivo zavisi od turista iz Srbije i Rusije,” kažu u DF-u.

“Bajke o navalici gostiju sa Zapada u Montenegro su istinite koliko i „korona fri“ status. Neke zapadne zemlje niti su odgovarale recipročnim otvaranjem granica, niti su se sjetile na prvu loptu gdje je Crna Gora. Sve su to posljedice pogrešne ekonomske i svake druge politike koju vlast uporno sprovodi,” navodi se u saopštenju Demokratskog fronta.

DF je pozvao NKT, kako su naveli, da prekine “antisrpski pir” i počne da se ophodi prema Srbiji jednako kao prema ostalim zemljama.

“U svakom slučaju, ova DPS klapa će na sledećim izborima biti oduvana za sva vremena”, zaključuje se u saopštenju DF-a.

LIBERALNA PARTIJA

Liberalna partija zahtijeva hitnu i neizostavnu reakciju državnih organa u cilju zaštite policijskih službenika, zakona i javnog reda i mira, ali i kompletnog sistema i institucija.

Kako se ističe u saopštenju ove partije, nečuveno je da se pod patronatom Srpske pravoslavne crkve i njenih sveštenika organizuje praćenje i snimanje policajaca u vršenju svoje ustavom definisane uloge. 

“Sveštenici su se pretvorili u kolovođe i organizatore najprizemnijih aktivnosti uperenih protiv policajaca koji vrše svoju dužnost obezbjeđivanja očuvanja reda i mira u Crnoj Gori. Jedan od primjera je i lice koje se predstavlja kao sveštenik, a koje po svojim djelima to ni u kom slučaju i ni u jednoj vjerskoj organizaciji, izuzev srpske crkve, ne može biti, Jovan Plamenac”, navodi se u saopštenju.

Kako ističu taj, bivši ratni novinar i huškač danas poziva građane da snimaju policajce i na društvenim mrežama objavlju njihove snimke i sve što o njima znaju, te da su im “policajci neprijatelji sve dok služe režimu”.

“Po njegovom mišljenju policajci su njihovi neprijatelji a sa neprijateljima se zna šta se radi pa tako ovaj samozvani svještenika navodi masu da izvrši djelo koje je po krivičnom zakonu Crne Gore najstrožije zabranjeno i kažnjivo. Oni nastoje da pritiskom na policiju i policajce uruše sistem sigurnosti i institucije u državi i na taj način otvore put potpunom haosu i sukobima”, upozoravaju Liberali.

Da bi se sačuvali životi policajaca, sigurnost ljudi, ali i stabilnost institucija i kompletnog društvenog sistema, kako su istakli, traže hitnu reakciju na svim nivoima od ODT do Državnog tužilaštva i sudstva, jer se, kako kažu, ova zla namjera mora spriječiti, a policijski službenici zaštititi, jer u suprotnom će sljedeći udar antidržavnih snaga biti još opasniji i gnusniji.

“Liberalna partija pruža punu podršku Upravi policije i njenom rukovodstvu u svim aktivnostima koje sprovode”, poručuju.

PETI NAKON NEZAVISNOSTI

Parlamentarni izbori, koji će biti održani 30. avgusta, biće jedanaesti od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a peti nakon sticanja nezavisnosti.

Prvi višestranački izbori za Skupštinu održani su u decembru 1990. godine i na njima je pobijedio Savez komunista Crne Gore (SKCG), stranka koja je kasnije promijenila ime u Demokratsku partiju socijalista (DPS).

Ta stranka osvojila je više od 171 hiljadu glasova, odnosno 83 od 125 poslaničkih mjesta.

Osim SKCG u parlament su ušli Savez reformskih snaga Jugoslavije (SRSJ) sa 17, Narodna stranka (NS) sa 13 i Demokratska koalicija savez muslimansko-albanskih stranaka sa 12 poslaničkih mjesta.

Naredni parlamentarni izbori održani su 20. decembra 1992. godine, a na njima je apsolutnu vlast dobila DPS osvojivši 46 od 85 poslaničkih mjesta.

Druga stranka po jačini u Skupštini tada je bila NS sa 14 poslanika, zatim Liberalni savez Crne Gore (LSCG) sa 13, Srpska radikalna stranka (SRS) sa osam i Socijaldemokratska partija (SDP) sa četiri mandata.

Na izborima 3. novembra 1996. godine, najviše glasova osvojila je DPS i sa 45 mandata ostala najjača stranka u crnogorskom parlamentu.

Koalicija NS i LSCG-a, Narodna sloga, osvojila je 19 poslaničkih mjesta, Stranka demokratske akcije tri, dok su albanske stranke – Demokratski savez Crne Gore (DSCG) i Demokratska unija Albanaca (DUA) osvojile po dva mandata.

Prvi izbori nakon rascjepa u jedinstvenom DPS-u održani su 31. maja 1998. godine i na njima je pobijedila koalicija Da živimo bolje – Milo Đukanović.

Ta koalicija koju si činile NS, SDP i Đukanovićeva struja u DPS-a osvojila je 45 mandata, SNP 19, LSCG pet, a DSCG i DUA po jedan mandat.

Nakon što je NS napustila vladajuću koliciju sljedeći izbori održani su 22. aprila 2001. godine i na njima je najviše glasova osvojila koalicija Pobjeda je Crne Gore, DPS-a i SDP-a, sa ukupno 36 poslaničkih mjesta, ali joj to nije bilo dovoljno da formira vladu.

Koalicija Zajedno za Jugoslaviju koju su činile SNP, NS i Srpska narodna stranka (SNS) osvojila je 33 mandata, LSCG šest, a DSCG i DUA po jedan mandat.

Nakon višemjesečnih pregovora LSCG je podržao manjinsku Vladu DPS-a i SDP-a.

Kada su liberali, nakon potpisivanja Beogradskog sporazuma, uskratili povjerenje Vladi tadašnjeg premijera Filipa Vujanovića na izborima 20. oktobra 2002. godine koalicija DPS-SDP sada pod imenom Za evropsku Crnu Goru, sa 39 poslaničkih mjesta, osvojila je apsolutnu vlast.

Koalicije SNP-a, NS-a i SNS-a – Zajedno za promjene osvojila je 30 poslaničkih mjesta, LSCG četiri, a Demokratska koalicija Albanci zajedno dva mandata.

Na septembarskim izborima 2006. godine, prvim nakon sticanja nezavisnosti, koalicija DPS-SDP Za evropsku Crnu Goru ponovo je osvojila apsolutnu vlast sa 41 poslaničkim mandatom.

Druga je bila Srpska lista sa 12 mandata, dok su novoformirani Pokret za promjene (PZP) i koalicija SNP, NS i DSS osvojili po 11 mjesta u parlamentu.

Koaliciji Liberalne partije i Bošnjačke stranke (BS) pripada su tri mandata, dok su DUA, DSCG i Albanska alternativa osvojile po jedno poslaničko mjesto.

Na parlamentarnim izborima 29. marta 2009. godine za 81 mjesto u crnogorskom parlamentu borilo se 16 izbornih lista.

Koalicija Evropska Crna Gora, koju su činile DPS, SDP, BS i Hrvatska građanska inicijativa(HGI) imala je 48 poslanika.

SNP je imala 16, Nova srpska demokratija osam, a PZP pet predstavnika.

Mjesto u crnogorskom parlamentu, sa po jednim poslaničkim mjestom, zauzele su Demokratska unija Albanaca, koalicija Demokratskog savez u Crnoj Gori i Albanske alternative (AA), Forca i Albanska koalicija Perspektiva.

Sledeći parlamentarni izbori, na kojima je glasalo 362.714 birača, održani su 14. oktobra 2012. godine.

Koalicija Evropska Crna Gora – Milo Đukanović osvojila je 39, Demokratski front (DF) 20, SNP devet, Pozitivna sedam, Bošnjačka stranka (BS) tri, izborna lista manjinskog albanskog naroda dva i HGI jedan mandat.

Poslednji izbori u Crnoj Gori održani su 16. oktobra 2016. godine.

DPS je dobio 36, DF 18, koalicija Ključ devet, Demokrate osam, SDP četiri mandata. Socijaldemokrate i BS su osvojile po dva poslanička mjesta, a koalicija Albanci odlučno (Forca, DUA, AA) i HGI po jedan.

Prema podacima RIK-a, glasalo je 388.220 građana.

JANJIĆ

Srpski politički analitičar Dušan Janjić kaže da se ne može očekivati da će se odnosi Srbije i Crne Gore popraviti kada prođe izborna kampanja u Srbiji koju obilježava uvredljivi diskurs prema Crnoj Gori.

– Stalno imamo iluziju od izbora do izbora, ali nije samo to problem. Činjenica je da se na zaoštravanju retorike i osporavanju nacionalnog i državnog identiteta Crne Gore skupljaju glasovi, a iza toga stoji ideja ujedinjavanja Srba po etničkom principu gdje god da žive – navodi Janjić.

Prema njegovim riječima, to je stara ideja, njena obnova je bila 90-ih godina i u glavama ljudi još nijesu završeni procesi koji su počeli tih godina.

– Rascijep u traganju za crnogorskim identitetom dogodio se 90-ih godina i više nijeste znali što je srpsko crnogorstvo, što je crnogorsko srpstvo što je zajedničko porijeklo… To se i danas nije razmrsilo u glavama ljudi što pokazuje i statistika: ako su u doba SFRJ Srbi bili od 9 do 12 odsto zastupljeni u Crnoj Gori oni sada skaču na preko 30 odsto. Dakle, političko opredjeljivanje je postalo dio etničke manipulacije – kaže Janjić.

Upitan da li će se odnosi Srbije i Crne Gore popraviti nakon izbora i da li će stati uvredljiva kampanja protiv Crne Gore, Janjić kaže da stalno postoji iluzija od izbora do izbora, ali ističe da nije samo to problem.

“Činjenica je da se na zaoštravanju retorike i osporavanju nacionalnog i državnog identiteta Crne Gore skupljaju glasovi, a iza toga stoji ideja ujedinjavanja Srba po etničkom principu gdje god da žive. To je stara ideja, njena obnova je bila 90-ih godina i u glavama ljudi još nijesu završeni procesi koji su počeli tih godina,” navodi on.

On kaže da se rascijep u traganju za crnogorskim identitetom dogodio 90-ih godina i da se više nije znalo što je srpsko crnogorstvo, što je crnogorsko srpstvo što je zajedničko porijeklo…

“To se i danas nije razmrsilo u glavama ljudi što pokazuje i statistika: ako su u doba SFRJ Srbi bili od 9 do 12 odsto zastupljeni u Crnoj Gori oni sada skaču na preko 30 odsto. Dakle, političko opredjeljivanje je postalo dio etničke manipulacije,” navodi on.

POBJEDA: Zašto je dozvoljeno predstavnicima iz vrha SPC-a – patrijarhu Irineju i mitropolitu Amfilohiju da izađu iz crkvene tematike i na politički način počnu da se bave odnosima dvije države?

JANJIĆ: Taj obrt se dogodio nedavno kada su premijer i predsjednik Crne Gore ponudili privremenu suspenziju primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Onog časa kada je stvorena platforma crkva je morala da bira. Već sada se vidi da je crkva izgubila jer se od nje okrenuo jedan broj vjernika koji su imali crnogorsku identifikaciju, pošto se crkva upustila u pitanje odluke o izborima i sebe predstavlja kao prosrpsku i prorusku.

SPC je uvijek bila pod značajnim uticajem Rusije, ali nikada kao u doba Irineja. Sve počinje njegovim putovanjem u Moskvu kada je javno rekao: ,,Mi ćemo naš mali SPC čamac da vežemo za veliki ruski brod“.

Moskva i federalna služba GRU smjestili su u svoju agendu destabilizaciju Balkana, jačanje sopstvene uloge u Evropi i na Balkanu i obračunavanja sa NATO. To prevazilazi snagu crkve i religijska pitanja. Međutim, crkva je od Moskve tretirana i u ulozi batine za kažnjavanje Vučića i Srbije jer nije uspio jedan dio aktivnosti koje je federalna služba radila preko srpske službe i u Crnoj Gori preko propolitički orijentisanih ljudi. U takvim igrama veliki uvijek vole da kazne male koji su se ponudili da urade nešto, a onda su teško izbrukali Rusiju. Brukanje je bilo hapšenje ruskog obavještajca koji podmićuje pripadnika Vojske Srbije – to Moskva ne može da zaboravi. Moskva ne može da oprosti Đukanoviću što je tridesetak ruskih ljudi koji su bili visoko pozicionirani marginalizovao da bi ušao u NATO.

POBJEDA: U ponašanju i izjavama ambasadora Srbije u Crnoj Gori Vladimira Božovića najmanje ima diplomatskih okvira: da li on postupa prema uputstvima predsjednika Srbije ili ministra spoljnih poslova Srbije?

JANJIĆ: Ambasador nema veliki prostor za sopstveni stav osim ako nije neka poznata umjetnička figura ili diplomatska veličina. Božović je, ipak čovjek iz Crne Gore po svemu i mislim da on lično ima ozbiljne drame u opredjeljivanju i da njegov unutrašnji identitetski kod nije baš sasvim miran. Rekao bih da je namjerno poslat čovjek koga nije trebalo poslati u Podgoricu. Ali to je već izmjereno sa Zoranom Lutovcem i kontinuitet tu postoji jer to je mjerio Dačić iza kojeg postoji moderno rečeno duboka država.

U Ministarstvu spoljnih poslova su na pozicijama duboko koncentrisani ljudi iz 90- ih godina oni su dijelom iz Crne Gore a ima i Crnogoraca sa Kosova koji svoju percepciju nikako da prilagode realnosti – da je Crna Gora samostalna država. Nijesam svjedok ko kome koliko diktira, ali Božović se nekada pojavi u ulozi portparola nečega što će se tek dogoditi, a češće da objasni nešto. Mislim da je on jako neubjedljiv.

POBJEDA: Već decenijama svako ko je na vlasti u Srbiji kuka da su ugroženi Srbi u regionu, međutim, oni ne javljaju da im je loše dok ne dobiju signal iz Beograda da to kažu. Izgleda to je jedini način zaštite Srba van Srbije jer 30 godina slušamo kuknjavu: loše nam je, potlačeni smo. Da li je moguće da niko drugi ne može da se smisli?

JANJIĆ: Nema apsurdnije ideologije od ideologije ekstremnog nacionalizma. To je, kako je Dante rekao, ideologija trgovaca – nema nikakvih vrijednosti. Niko ne vrijeđa više Srbiju i Srbe od srpskih nacionalista koji pričaju da su Srbi zaostali, nemoćni da se organizuju, da SPC mora da dobije podršku, Srbi su stalni gubitnici. Sve to ide iz struje srpskog nacionalizma koju je definisao Dobrica Ćosić – što nije Pašićevski nacionalizam već onaj koji je potpuno pogrešno razumio istoriju: počinje famoznom rečenicom: “Srbi su dobijali u ratovima, a gubili u miru”. Prava istina je da su Srbi gubili u ratovima čak i državu, Pašić se iselio iz Srbije, vojska je otišla na Krf, ali su dobijali u miru jer su bili na strani pobjednika i dobijali na konferencijama u Versaju i Berlinu.

Imamo diskontinuitete u istoriji, pobune koje skidaju vladare i poslije toga se opet formira zatvoreni krug interesnih igara i dobijate masu koja se zove Srbija. Oni su mešetari i trgovci i ponekad spremni da druge pošalju da ubiju i ovde u Srbiji – Oliver Ivanović je bio taj najnoviji primjer kao i Zoran Đinđić.

Obespravljeni Srbi starosjedioci

– Oni Srbi sa dna kace, što kaže pisac Bora Ćosić, gdje spadam i ja ne mogu da dođu do riječi i objasne što je Srbija od onih koji imaju porijeklo van Srbije – hercegovačko, a živjeli su na Kosovu, u Vojvodini. Oni nama objašnjavaju što je srpstvo, a ne znaju da je bogatstvo imati latinicu i ćirilicu, oni ne znaju ekavicu ali propisuju kakva ona treba da bude, oni ne znaju da pojam Srbijanac i Srbijanka znači državljanstvo. Oni ništa od ove istorije ne znaju jer su živjeli u nekim drugim identitetima, a sopstvenu ličnu dramu, ekonomsku i identitetsku uspijevaju da do brutalnosti nameću javnosti Srbije kada nađu pogodne političke strukture – kaže Janjić.

CAREVIĆ

Smjenjeni predsjednik opštine Budva (za koga je odluku o razrješenju objavio Službeni list) Marko Carević rekao za Dan je da žele da nastave dijalog o rješavanju političke krize u Budvi u skladu sa preporukama iz EU, ali da je nedopustivo da se krše dogovori i da se pribjegava zakulisnim radnjama.

Carević je za Dan rekao da će protiv aktera nezakonitog objavljivanja materijala o razrješenju opštinskih čelnika u Službenom listu biti podnijete krivične prijave, te da se nada daće tužilaštvo ispitati te zloupotrebe do kraja.

“Vjerujemo da u pravosuđu ipak postoje i časni pojedinci, koji neće dozvoliti ovakvo bezakonje i gaženje propisa i koji će procesuirati odgovorne. Sada, međutim, čujemo najnovije izjave pojedinih političkih aktera u Budvi da je sve završeno i da više nema o čemu da se pregovara. To je potpuno pogrešno i zato ja i nijesam htio da pregovaram lično, jer sumnjam da tu ima iskrene želje da se postigne dogovor. Opravdano strahujem daće prekršiti obećanja. Ipak, EU je ukazala da treba da težimo dijalogu u Budvi i mi smo za njega spremni”, istakao je Carević.

On je ponovio da će DF i drugi antirežimski subjekti odbraniti volju građana Budve.

“Spremni smo da damo šansu pregovorima, a onda ćemo da se vratimo na svoja radna mjesta u Opštini, kao što smo i najavili”, kazao je Carević.

On smatra da je proteklih godina struktura na vlasti u Budvi pokazala da se gradom može vladati časno i pošteno i da se može steći povjerenje građana.

“Zato i smetamo DPS-u, jer smo pokazali da možemo da upravljamo efikasno Budvom i da nećemo dozvoliti da grad bude vraćen u ruke onih koji su decenijama sprovodili lopovluk. DF je spreman za izbore, to smo jedini i tražili, i to je jasno. To je pošteno rješenje, a ja sam nudio ostavku ako sam ja problem, da se povučem i da imamo jasnu situaciju. Svi smo vidjeli šta se desilo. Vjerujem da građani veoma dobro prepoznaju ko je principijelan i iskren i ko misli dobro Budvi”, rekao je Carević.

Dijalog o razrješenju političke krize u Budvi trebalo bi, prema ranijim najavama, da bude nastavljen već sjutra.

Predsjednica Crnogorske Anđela Ivanović saopštila je da ta stranka više neće učestvovati u dijalogu koji će se voditi na način kako je to urađeno minulog petka.

“Mi smo novo rukovodstvo i želimo da opština normalno funkcioniše i sva odgovornost je na onima koji to ne žele da prihvate. Vršilac dužnosti predsjednika opštine Budva Vladimir Bulatović nakon izbora je organizovao dijalog sa predstavnicima parti ja u Budvi. Svi smo se odazvali i prihvatili legitimnog predsjednika, čiji je izbor potvrđen objavomu Službenom listu. Ponosna sam što je Bulatović, vršilac dužnosti predsjednika, iz moje partije. Mi ćemo svaku zakonitu odluku poštovati, kako skupštinsku, tako i sudsku. Ukoliko Upravni sud utvrdi da naši predlozi za razrješenja nijesu u redu iz suštinskih razloga, mi ćemo se povući, poštujući odluku nadležnih državnih institucija”, navela je Ivanović.

Ističe da prvi posao novog predsjednika opštine mora da bude deblokada opštinskog računa hitnim dopisom predsjedniku

Vlade i ministru finansija, sa namjerom razrješenja pitanja koje opterećuje sve zaposlene u Opštini Budva i sve građane.

“Uvijek smo za dijalog, ali onaj koji se vodi na uzajamnom poštovanju i uvažavanju, uzimajući u obzir objektivne okolnosti da su neki smijenjeni, a neki novi izabrani. Spremni smo za dijalog samo &ko domaćin bude predsjednica SO Snežana Kuč, koja je najavila da će organizovati sastanak”, poručila je Ivanović.

SNP

Iz Socijalističke narodne partije (SNPCG) su kazali da se zalažu za spuštanje tenzija u društvu. Poručuju da će uraditi sve kako bi vratili Crnu Goru na put demokratije i što prije postali članovi porodice evropskih društava. Trideseti avgust je, kažu, posljednja šansa da krenemo naprijed.

“Mi smo sigurni da će u septembru neki novi vjetrovi promjena zahvatiti i našu Crnu Goru i da će klaster DPS-a biti samo ružna prošlost u istoriji naše zemlje”, kazali su iz SNP-a .

Što se njih tiče, kažu, skrivanja iza virusa nema.

“Odlučni smo da skupa sa građanima i ostatkom opozicije zaustavimo pljačku, korupciju, nepotizam, kao i bahatost i agresiju koji sve vrijeme karakteriše pogubnu vladavinu aktuelnog režima. Doveli su Crnu Goru do ivice propasti, razorili zemlju, podstičući podjele u društvu, stvarajući atmosferu obračuna. Umjesto NKT-a imamo partijsko koordinaciono tijelo i sve mjere predstavljaju u stvari partijske mjere u susret predizbornoj kampanji”, navodi se u saopštenju.

Navode da su u Budvi vidjeli da su spremni na sve.

“I da njihova bezobzirnost nema granica, ali nas raduje činjenica da nas Evropa i SAD ne žele i neće sa korumpiranim institucijama i sa institucijama u v.d. stanju”, zaključuje se u saopštenju.

IVANOVIĆ

Predsjednica Crnogorske Anđela Ivanović kazala je da u toj partiji žele da opština normalno funkcioniše. Ona je istakla da ukoliko Upravni sud utvrdi da njihovi predlozi za razrješenja nijesu u redu iz suštinskih razloga, da će poštovati tu odluku. Poručila je da prvi posao novog predsjednika Opštine mora da bude deblokada opštinskog računa.

“Vršilac dužnosti predsjednika Opštine Budva nakon izbora organizovao je dijalog sa predstavnicima političkih partija u Budvi. Svi smo se odazvali i prihvatili legitimnog predsjednka čiji je izbor potvrđen objavom u Službenom listu Crne Gore, u sekciji Opštinski propisi”, kazala je Ivanović.

Ivanović je ponosna što je Bulatović, vršilac dužnosti predsjednika Opštine, iz njene partije. Ona je istakla da će poštovati svaku zakonitu odluku, kako skupštinsku, tako i sudsku.

“Ukoliko Upravni sud utvrdi da naši prijedlozi za razrješenja nijesu u redu iz suštinskih razloga, mi ćemo se povući, poštujući odluku nadležni državnih institucija”, istakla je Ivanović.

Ona je poručila da prvi posao novog predsjednika Opštine mora da bude deblokada opštinskog računa hitnim dopisom predsjedniku Vlade i ministru finansija, sa namjerom razrješenja pitanja koje opterećuje sve zaposlene u opštini Budva i sve građane Budve.

“Uvijek smo za dijalog, ali onaj koji se vodi na uzajamnom poštovanju i uvažavanju, uzimijaći u obzir objektivne okolnosti, da su neki smijenjeni, a neki novi izabrani”, kazala je Ivanović.

Ona je dodala da Crnogorska više neće učestvovati u dijalogu koji se, kako je kazala, vodio kao danas.

“Mi smo novo rukovodstvo koje želi da opština normalno funkcioniše i sva odgovornost je na onima koji to ne žele da prihvate. Mi smo u Budvi održali obećanje i u buduće ćemo, i to znaju svi građani Crne Gore. Sada nam predstoje izbori, pa će građani odlučiti ko je kako radio i ko je imao dobru namjeru da se iz Budve nikad ne pošalju one slike koje se šalju od postavljanja šatora na ovamo”, zaključila je Ivanović.