MANDIĆ POKRETU “ODUPRI SE”

Jedan od čelnika Demokratskog fronta, Andrija Mandić, pooručio je pokretu “Odupri se” da više nijesu partneri DF-a i da im se ne javljaju.

Pokret “Odupri se” pozvao je sve potpisnike Sporazuma za budućnost, odnosno sve opozicione parlamentarne partije, na sastanak, a iz DF-a su dobili jasnu poruku.

“Ovi što nas sačekuju ovih dana ispred Skupštine iz raznih pokreta koji ne postoje da im kažemo da je vododjelnica za nas kao opoziciju, a posebno za nas iz DF-a onaj odnos prema zakonu 26. decembra naveče u ovom parlmentu, kada smo hapšeni, progonjeni, voženi maricama. Svi oni koji su glasali tada, mislim i na SDP, a koji su sa nama prethodno nešto potpisivali navodno u borbi protiv režima, to nam više nisu partneri”, rekao je Mandić i dodao da ne zna koga pokret “Odupri se” predstavlja.

OO DPS TIVAT

Potrebno je da se ulože dodatni napori kako bi se turistička sezona odvijala u željenom pravcu, saopštio je Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Tivat.

Kako navode, sinoć je održana sjednica Opštinskog odbora u proširenom sastavu, kojoj su prisustvovali koordinatori ispred Predsjedništva i Izvršnog odbora Predrag Nenezić i Goran Jevrić.

Na sjednici kojom je predsjedavala predsjednica OO DPS Tivat Jovanka Laličić, bilo je riječi o proteklom periodu obilježenom epidemijom novog koronavirusa, o mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela, Vlade Crne Gore i organa lokalne samouprave Tivta.

“NKT, Vlada Crne Gore i svi državni organi dali su svoj puni doprinos u očuvanju zdravlja ljudi i doprinijeli da se uspješno izborimo sa epidemijom”, rekla je Laličić.

Posebno je istakla da su u novonastaloj situaciji punu odgovornost, mobilnost i sposobnost pokazali i Opštinski tim za zaštitu i spašavanje na čelu sa Predsjednikom opštine, svi organi i službe na lokalnom nivou, članovi Crvenog krsta, volonteri koji su svjesni rizika po lično zdravlje pružali pomoć najugroženijim građanima naše opštine, kojima je ta pomoć bila potrebna.

“Najveća zahvalnost pripada građanima Crne Gore, koji su poštovanjem mjera doprinijeli činjenici da je Crna Gora danas prva država u Evropi koja nema slučajeva novog koronavirusa. Tivćani i Tivćanke su pokazali solidarnost, ali i veliku odgovornost i disciplinu”, dodala je Laličić.

“Kada je u pitanju saniranje ekonomskih, odnosno socijalnih posljedica epidemije, data je puna podrška Vladinim, ali i mjerama koje je Skupština opštine nedavno usvojila, uz obavezu da se pažljivo prati ekonomska situacija u gradu i adekvatno tome preduzimaju dalje aktivnosti. Potrebno je da se ulože dodatni napori kako bi se turistička sezona odvijala u željenom pravcu”, navode u saopštenju.

Na sjednici je, kako navode, bilo riječi o velikom broju aktivnosti koje je Opštinski odbor u Tivtu realizovao u proteklom periodu, a koje će biti intenzivirane u predstojećim sedmicama.

“Zahvaljući dobro vođenoj politici u proteklom periodu, brojnim realizovanim projektima, ocijenjeno je da će Demokratska partija socijalista u Tivtu sigurno ostvariti ubjedljivu pobjedu na predstojećim izborima i time nastaviti put evropskog razvoja Crne Gore”, zaključili su u saopštenju.

PAŽIN

Novi članovi Sudskog savjeta i vrhovni državni tužilac ne mogu biti izabrani bez aktivnog učešća opozicije, kazao je ministar pravde Zoran Pažin, navodeći da je za rješavanje određenih pitanja potrebna sinergija političke volje predstavnika vlasti i opozicije. On je to kazao odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Branka Radulovića zašto tokom svog mandata nije preduzeo gotovo ništa po pitanju borbe protiv visoke korupcije.

„Mi možemo da tumačimo stanje u Tužilaštvu na ovaj ili onaj način, ali suštinška potreba građana je da se tamo stanje mijenja, a da bi se mijenjalo potrebna je ili politička volja, ili sinergija političkih volja“, rekao je Pažin na pitanje Radulovića.

Pažin je naveo da Vlada nema nadležnost da nadzire rad Tužilaštva, već da Tužilački savjet podnosi izvještaj o radu parlamentu.

Prema njegovim riječima, za sistemsko rješavanje nekih stvari potrebna je sinergija politčkih volja, ne samo predstavnika vlasti, nego i opozicije.

„Da vas ne podsjećam koliko vremena čekamo odgovor na to pitanje koje se tiče izbora vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika“, dodao je Pažin.

Kako je kazao, svim međunarodnim pravnim partnerima je jasno da izbora novih članova Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca nema bez aktivnog učešća opozicije u jednoj takvoj djelatnosti.

On je istakao da u značajnoj mjeri odgovornost za buduće rješenje leži i na predstavnicima opozicije, imajući u vidu kvalifikovane većine, koje su, kako je naveo, jednom vrstom pravnog avanturizma unijete u ustavno – pravna rješenja, zbog čega se nalazimo u toj vrsti blokade.

Iz te blokade, kako je poručio, izlazi se dijalogom.

Pažin je podsjetio da je više puta rekao da je spreman na taj dijalog, uključujuči i personalna kadrovska rješenja koja bi bila prihvatljiva najvećem broju građana.

„Dajte da pokažemo taj vid odgovornosti prema građanima i da izlazimo iz ove situacije koja ne donosi nikom ništa dobro“, naveo je Pažin.

Odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Predraga Bulatovića kakav uticaj na odnos Evropske komisije prema Crnoj Gori ima VD stanje u Tužilaštvu, Sudskom savjetu, Ustavnom sudu, Pažin je naveo da je saglasan da nedorečenost kadrovskih rješenja u pravosuđu ima refleksiju na evropske integracije Crne Gore, odnosno na ispunjavanje obaveza iz poglavlja 23 i 24.

„Ali zaista je klasična zamjena teza da se odgovornost za to plasira Vladi, koja niti bira vrhovnog državnog tužioca, niti Državno tužilaštvo podnosi izvještaj o svom radu Vladi“, kazao je Pažin.

Vlada, kako je objasnio, nije adresa koja treba da bude odgovorna za to, jer usljed podjele vlasti, ona nema nadležnost za ta pitanja.

Pažin se osvrnuo na to da princip podjele vlasti treba da bude praćen jednim drugim, takođe veoma značajnim ustavno – pravnim institutom, a to je uzajamna kontrola i ravnoteža.

„Mi to nijesmo postigli, jer smo od Tužilaštva napravili četvrtu granu vlasti, što je deplasirana pozicija i što nije rješenje iz uporedne pravne prakse posebno razvijenih demokratskih država“, dodao je Pažin.

Govoreći o izboru glavnog specijalnog tužioca, Pažin je naveo da bi bilo jako neprofesionalno kada bi prejudicirao pravni stav o kome tek treba da odlučuje Tužilački savjet.

„Da li vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca može da predloži odgovarajuće rješenje Tužilačkom savjetu, sami ste rekli da formalno pravno može, a da li politički treba, opet vi možete da odgovorite na to pitanje“, kazao je Pažin obraćajući se Bulatoviću.

Pažin je ponovio da nije saglasan sa onima koji tvrde da je neustavan mandat predjsednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

„Ustavni amandmani koji kažu da niko ne može biti biran više od dva puta za predsjednika Vrhovnog suda moraju biti tumačeni sa svim drugim odredbama tih istih Ustavnih amandmana, a ti Ustavni amandmani uvode nadležnost Sudskog savjeta prvi put za izbor predsjednika Vrhovnog suda“, objasnio je Pažin.

On je kazao da pravna teorija relevantnih autora pravi razliku da li se radi o svršenim, ili nesvršenim činjenicama.

„Taj model izbora predsjednika Vrhovnog suda na predlog tri predsjednika je svršena činjenica, njega više nema u pravnom poretku. Postoji samo model izbora od strane Sudskog savjeta. Stoga je ovo drugi mandat Medenice, a ne treći“, rekao je Pažin.

On je dodao da nema dilemu da nadležno tužilaštvo treba blagovremeno da odgovori na svaku krivičnu prijavu, bilo da ona dolazi od građana, ili nekog drugog subjekta.

„Rekao sam, u pravu ste kada izražavate nezadovoljstvo što se po vašim krivičnim prijavama ne postupa, ili su one u fazi izviđaja“, naveo je Pažin obraćajući se Raduloviću.

On je dodao da to stanje neizvjesnosti nikome ne može donijeti ništa dobro.

Poslanik DF-a Strahinja Bulajić pitao je Pažina koliko se odmaklo u formiranju Informaciono-dokumentacionog centra, koji bi trebalo da dokumentuje ratne zločine počinjene dvadesetih godina u Crnoj Gori.

Pažin je odgovorio da ne razumije zašto se njemu postavlja takvo pitanje.

“Znam da je u fokusu interesovanja parlamenta još devedesetih godina bilo formiranje Informacionog dokumentacionog centra. Sjećam se da je potpredsjednik skupštine Rifat Rastoder snažno inisitirao na tom pitanju”, rekao je Pažin.

Pažin je kazao da on nije učestvovao u formiranju tog centra.

“Čuo sam, prateći ono što se događa na međunarodnoj sceni, da postoji jedna vrsta interesovanja i van granica Crne Gore u potrebi da se na pravičan, nejdnostran način tretira ono što se događalo devedesetih godina na području bivše Jugoslavije”, naveo je on.

Kako je rekao, treba biti objektivan i nepristrasan da svi aršini važe prema svim zločinima isto i da treba insistirati na zaštiti ljudskog dostojanstva.

“Ali zaista ne vidim kako ste prepoznali moju nadležnost kao potpredsjednika Vlade ili ministra pravde da vam da odgovorim na to pitanje jer je to u nadležnosti Skupštine”, naveo je Pažin.

Bulajić je rekao da mu je najlogičnije bilo da ministar pravde zna oko istraživanja za ratne zločine na prostorima bivše Jugoslavije.

“Ja razumijem da to izbjegavate, jer to opterećuje neke aktivne oficire Vojske Crne Gore. Vi kao ministar pravde bi trebali da znate sve vezano sa zločinima, sa istragama pretragama”, rekao je Bulajić.

Donijeto 139 pravosnažnih osuđujućih presuda

Crnogorski sudovi su od 16. marta do 26. maja razmatrali 519 predmeta, zbog kršenja mjera za sprječavanje opasne zarazne bolesti, rekao je ministar pravde Zoran Pažin i saopštio da je donijeto 139 osuđujućih pravosnažnih presuda.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović pitao je u parlamentu Pažina koliko je osoba procesuirano tokom trajanja epidemije, za koja krivična djela, koliko je do sada bilo pravosnažno osuđujućih presuda.

Pažin je kazao da je od 519 predmeta, bilo 139 osuđujućih pravosnažnih i 228 prvostepenih presuda.

On je rekao da je na kaznu kućnog zatvora donijeto 185 presuda, a da je za 83 presude izrečena novčana kazna.

Pažin je rekao da je do 13. maja ukupno uplaćeno 117.400 EUR u budžet po osnovu novčanih kazni.

Kako je kazao, pravni položaj Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) je izazvao visok stepen pažnje.

„Kada govorimo o pavnoj snazi naredbi podsjećam da nardbe donosi Ministarstvo zdravlja na osnovu perporuka NKT-a“, naveo je Pažin.

On je rekao da svako ima pravo da pokrene inicijativu sa ocjenom ustavnosti zakonitosti bilo koje naredbe Ministarstva zdravlja.

„Da li ja kao ministar pravde smatram da je nešto ustavno pravno valdino ili nije ne dozvoljava mi niti funkcija ni lični integitet da presuđujem o tome“, kazao je Pažin.

On je rekao da očekuje da će svaka odluka biti donijeta u skladu sa Ustavom i važećim pravnim okvirirom poštujući međunarodne pravne standarde.

14,5 MILIJARDI

Evropska komisija predložila je da se iz predstojećeg sedemogodišnjeg EU budžeta (2021-2027) za Instrument predpristupne pomoći EU (IPA) izdvoji 14,5 milijardi eura.

Pored IPA fondova, zemljama regiona će na raspolaganju biti i Evropski fond za održivi razvoj od 96, 4 milijarde eura, kao i 10, 5 milijardi eura garancija za saniranje ekonomskih posledica COVID19 što su sredstva iz novog Evropskog instrumenta za oporavak.

”Kada je riječ o predpristupnoj pomoći predložli smo da se za to izdvoji 14, 5 miljardi eura u okviru sljedećeg budžeta, a sva ova sredstva će nam omogućiti da na jesen predstavimo značajan ekonomsko razvojni plan za Zapadni Balkan zasnovan  na trasportnoj i energetskoj povezanosti, zelenoj i digitalnoj agendi i da ove zemlje što brže i što više približimo našim ekonomijama”, objašava evropski komesar za prosirenje Oliver Varheji.

On ističe i da su zemlje u procesu proširenja u različitoj poziciji u odnosu na zemlje članice, ali da Evropska komisija uključuje Zapadni Balkan u evropske procese planiranja budžeta i ekonomskog oporavaka.

”To se radi upravo da bi izbjegli širenje ekonomskog jaza, a sam ekonomsko investicioni paket koji ćemo predstaviti na jesen namijenjen je što bržem smanjivanju razlika u ekonomijama Zapadnog Balkna i EU27”, poručuje Varhelji.

Evropska komisija je predložila i da se iz aktuelnog budžeta EU do kraja godine za zemlje Zapadnog Balkana, istočnog i južnog susjedstva obezbijedi još jedna miljarda eura. Ta pomoć bi, uz saglasnost Evropkog Savjeta i Parlamenta, trebalo da bude dostupna tokom ove godine.

Ivan Mijanović, dopisnik RTCG-a iz Brisela

TRI GODINE ČLANSTVA

Crna Gora ove godine obilježava tri godine otkad je postala punopravna članica NATO alijanse.

Tim povodom ambasadorka Esronije pri NATO-u Kilike Silaste Eling kazala je da je dobro imati saveznika, što je Crna Gora.

“Veoma je dobro imati tako pouzdanog saveznika kao što je Crna Gora”, kazala je ona, govoreći o crnogorskom doprinosu NATO alijansi. 

PREDSJEDNICI SD SLOVENIJE

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović uputio je čestitku Tanji Fajon povodom izbora za predsjednicu Socijaldemokrata Slovenije.

”U ime SD Crne Gore i u svoje ime upućujem najiskrenije čestitke povodom izbora za predsjednicu Socijaldemokrata Slovenije. Vašim izborom na ovu poziciju, Crna Gora, kao i partija koju predstavljam, nastavlja da u Socijaldemokratama Slovenije ima pouzdanog partnera, ali i uzora na našem evropskom putu”, navodi se u čestitki.

Brajović je poručio da mu je drago što će jednog člana socijaldemokratske porodice voditi ugledna borkinja i liderka za društva jednakosti i socijalne pravde kojima težimo.

”Raduje me nastavak naše saradnje i zajednički rad i zalaganje, naročito u narednom periodu koji će biti veoma izazovan kako za naše države, tako i za Evropsku uniju. Sa željom da učvrstimo dosadašnje dobre odnose, još jednom čestitam na izboru”, zaključuje u čestitki.

PODRŠKA PEROVIĆKE

Predsjednica Demokratske srpske stranke Dragica Perović dala je podršku budvanskoj vlasti za sve što radi, tvrdeći da su na političkoj sceni Crne Gore aktuelna budvanska dešavanja “copy paste” situacije u kotorskom parlamentu iz prošle 2019. godine.

“Kao nezakonito smijenjena predsjednica Skupštine opštine Kotor, imam ljudsku, a nadasve stručnu potrebu da dam apsolutnu podršku budvanskoj vlasti za sve što rade. Ovo i tim prije, jer, sve što su do sada uradili je u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Statutom i Poslovnikom SO Budva, svidjelo se to ili ne budvanskoj matematičkoj skupštinskoj većini i njihovim mentorima na državnom nivou”, istiće Perović.

Kako dodaje, tokom 2019. godine, medijski je upozoravala crnogorsku javnost da je sigurna da će kotorski scenario, ukoliko bude aminovan od Vlade i nadležnog ministarstva, a zatim i od (ne)zavisnog sudstva, postati model i biti pelcer “demokratskog” ponašanja i u drugim opštinama.

“Istina mi smo u Kotoru imali ‘sreću’ da je aktuelna pajser vlast imala i pomoć prijatelja, konkretno Skupštinu CG, koja je čak u toku postupka otimačine vlasti usvojila Zakon o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj samoupravi, koji je od samog usvajanja suštinski tretiran kao Kotorski zakon. Duboko vjerujući da, kotorsko hajdučko preuzimanje vlasti neće doživjeti aktuelna budvanska vlast, preventivno, uz podršku imam jedno dobronamjerno upozorenje budvanskim kolegama na mogući scenario. Nakon medijskog oglašavanja Ministarstva za javnu upravu (MJU), na čelu sa ministarkom Pribilović, slijedi tviter podrška Vlade, sudski postupci u Upravnom sudu da se odštampaju presude – koje su već napisane i prije pokretanja spora, zatim potvrđivanje tih i takvih presuda od Vrhovnog suda, u kojem nezakonito stoluje trećemandatna predsjednica Vesna Medenica, i sve tako u krug do neke druge opštine, u kojoj na vlasti bude neko ko drugačije misli od DPS-a i njihovog novčanika. Oni spremno, iz zasjede, čekaju tzv. nezavisne odbornike, inače, političke preletače/preletačice, da ih ‘demokratski’ korumptivno obrade i bez izbora otmu vlast i sebe proglase za spasioce u opštinama u kojima je opozicija na vlasti”, naglašava Perović.

Kako je istakla, za sve ima neki rok, a za ova bezakonja to je bliska budućnost kada, sasvim izvjesno, dolaze neki novi ljudi i neke nove partije na vlast, koji će pristupiti reviziji svih otimačina, počev od svakog pojedinca, političkog udruženja i nezdrave koalicije.

SIMOVIĆ

Namjera je mnogih da nerealnim predlozima stave u sjenku rezultate koje je postigla Vlada u dijelu sanacija socio-ekonomski posljedica epidemije korona virusa, poručio je potpredsjednik Vlade Milutin Simović. On je, odgovarajući na poslanička pitanja, istakao da je Vlada, kroz dva socijalna paketa mjera, opredijelila blizu dva miliona eura.

Simović je kazao i da je do sada isplaćeno preko 15 miliona eura, za bruto zarade 60.000 zaposlenih.

Odgovarajući na pitanje poslanika SDP-a Raška Konjevića, Simović je rekao da je pristiglo više predloga mjera pomoći, ali da Vlada nije čula koliko za njihovu implementaciju treba sredstava, ni iz kojih izvora bi bile finansirane. Te predloge ocijenio je kao populističke, dopadljive i nerealne. 

“Ubijeđen sam da Vama, koji ste imali priluiku da vodite finansije države, ne treba objašnjavati koliko je očuvanje stabilnosti javnih fuinansija bitno za funkcionisanje države, a posebno u uslovima koji su danas zahvatili svijet”, kazao je Simović u odgovoru Konjeviću.

Simović je kazao i da su u 2019. godini na evidenciji zaposlenih bile191.833 osobe.

Zakoni jednaki za sve

Poreski obveznici koji pripadaju javnom sektoru ni na koji način nijesu abolirani obaveze plaćanja poreza i u sistemu naplate su isti kao i ostali, saopštio  Simović.

“Poreska uprava (PU) ulaže maksimalne napore da obezbijedi naplatu poreza i visok stepen poštovanja poreskih propisa, bez obzira na kategoriju obveznika, vlasničku strukturu ili sektor u kojem posluju. Kada su u pitanju poreski obveznici koji pripadaju javnom sektoru, ta preduzeća ni na koji način nijesu abolirani obaveze plaćanja poreza”, kazao je Simović.

On je u Skupštini, odgovarajući na pitanje psolanika Socijaldemokratske partije (SDP), Raška Konjevića, rekao da je opredjeljenje Vlade da su zakoni isti za sve.

“To podrazumijeva dosljednju, jednobraznu i transaprentnu primjena zakona u svim oblastima, uključujući oporezovanje, obračun zarada, otvaranje stečaja i sve što prati čitavi taj proces”, saopštio je Simović.

Konjević je pitao da li Vlada jednako i dosljedno primjenjuje i prati primjenu propisa u dijelu naplate poreza i zarada u kompanijama čiji je država većinski vlasnik.

Njega je zanimalo i da li u resoru poljoprivrede, koji Simović vodi, ima primjera nepoštovanja Zakona o zaradama u javnom sektoru, odnosno nepoštovanja zakona u dijelu naplate poreskih prihoda.

Simović je podsjetio na napore PU da unaprijedi stepen poreske discipline primjenom svih mjera naplate uključujući i predlaganje stečajnog postupka, što je rezultiralo smanjenjem poreskog duga kod značajnog broja državnih preduzeća, kao i jedinica lokalne samouprave.

“U prilog toj konstataciji ide i činjenica da se na listama najvećih poreskih dužnika transparentno objavljuju imena obveznika čiji je većinski vlasnik država”, dodao je Simović.

Prema njegovim riječima, ne postoji niti jedan poreski obveznik u Crnoj Gori koji je oslobođen obaveze prijavljivanja i plaćanja poreza, suprotno zakonskim porpisima koji su na snazi.

“Zato je za četiri godine nivo dospjelog duga smanjen za 210 miliona EUR, odnosno sa 588 miliona eura koliko je iznosio na kraju 2015. godine, na 378 miliona sa kraja decembra prošle godine”, precizirao je Simović.

Među preduzetim mjerama za smanjenje duga Simović je posebno izdvojio reprogram poreskog potraživanja, kojim je obuhvaćeno 6,17 hiljada poreskih obveznika sa iznosom osnovnog duga od 128 miliona eura.

Kroz reprogram, kojim su obaveze odložene na do pet godina, do sada je naplaćeno preko 70 miliona EUR.

Na pitanja će danas odgovarati i potpredsjednik vlade za politički sistem i pravosuđe i ministar pravde Zoran Pažin.

Prenos iz Parlamenta pratite na TVCG, Radiju CG i Portalu RTCG.

ODUPRI SE 97.000

Čelnik pokreta “Odupri se” Džemal Perović uputio je poziv na sastanak svim potpisnicima Sporazuma za budućnost i dao im rok da odgovore hoće li se odazvati do utorka, saznaje Pobjeda.

“Godina je prošla od potpisivanja Sporazuma, ali nije mogla biti obilježena zbog pandemije korona virusa. Sada ćemo da vidimo šta dalje”, kazao je Pobjedin izvor, koji je jedan od potpisnika Sporazuma.

Predstavnici kompletne parlamentarne opozicije i organizatori protesta “Odupri se 97.000”, potpisali su Sporazum za budućnost 30. marta prošle godine i obavezali se na dosljedno ispunjenje ciljeva koje su zacrtali u tom dokumentu.

Potpisnici iz opozicije bili su poslanici Demokratskog fronta, Demokrata, Socijaldemokratske partije, Socijalističke narodne partije, Demosa, kao i nezavisni poslanici.

Potpisnici su u Sporazumu naveli da zahtijevaju ostavku predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, predsjednika Vlade Duška Markovića, vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića, predsjednika Agencije za sprečavanje korupcije Sretena Radonjića i rukovodstva RTCG-a.

Naveli su da će se zalagati za formiranje vlade građanskog jedinstva čiji će zadatak biti održavanje fer i slobodnih izbora, na čijem čelu ne bi mogao biti neko iz sadašnje vlasti. Potpisnici su se obavezali i na bojkot svih izbora do ispunjenja zahtjeva.

Dokument je, međutim, važio kratko. Ni mjesec od potpisivanja pokret „Odupri se“ saopštio je da je SDP isključila samu sebe iz Sporazuma, glasanjem za smjenu Vladimira Jokića sa mjesta predsjednika Opštine Kotor.

Godinu kasnije, Sporazum se gotovo i ne pominje, a zahtjevi su ostali „mrtvo slovo” na papiru. Ostavki nema, ni vlade građanskog jedinstva, ni jedinstva opozicije, a izvjesno je da će većina opozicionih partija izaći na parlamentarne izbore.

VUKADINOVIĆ

Politički analitičar Srđan Vukadinović smatra da su dešavanja u Budvi klasičan primjer nasilja predstavnika aktuelne vlasti koja je izgubila većinu i sada je spremna na fizički obračun da sačuva pozicije.

“Ovo što se desilo pod šatorom u metropoli turizma do sada je bilo nezamislivo. Vidjeli smo klasičan primjer nasilja manjine (jer koalicija DF, Demokrate…sada jeste manjina) nad većinom. Dakle, ta manjina je bila spremna na fizički obračun da sačuva fotelje. Ako je nešto dobro u svemu ovome, onda je to potpuno razobličavanje odbornika vladajuće koalicije u Budvi, pa su građani imali priliku da vide kakva bi bila vlast u Crnoj Gori da su predstavnici Demokrata, Demokratskog fronta i nekih njihovih partnera na vlasti na državnom nivou. To bi bila nesigurna i nestabilna država u kojoj se ne bi znalo ko sa kim i kada sklapa koalicije, ko koga obara i ruši, i kad će nastati cirkuska šatorska borba”, rekao je Vukadinović za Dnevne novine.

On smatra da je reagovanje Ministarstva javne uprave pravi potez, zasnovan na Zakonu o lokalnoj upravi, te da je za očekivati da budu podnijete krivične prijave protiv onih koji su zloupotrijebili službeni položaj.

“Posebna je odgovornost predsjednika SO Budva. Nije smio da dopusti da se prekorači rok od 30 dana za glasanje o razrješenju predsjednika Opštine, a on je to dozvolio. To je krivična odgovornost. Prekršen je zakon, Poslovnik o radu i Statut Opštine Budva. Dakle, sa strane propisa sve je jasno. Imamo klasičnu zloupotrebu službenog položaja, veliko prekoračenje ovlašćenja, prijetnje i pokušaje fizičkih obračuna sa političkom konkurencijom. I za manje stvari se išlo kod tužioca. Šta će država da uradi vidjećemo. Gotovo da sam siguran da će se isti scenario ponoviti i kod glasanja o razrješenju predsjednika lokalnog parlamenta. Opet će odbornici Demokrata, DF-a da odugovlače, provociraju”, ocjenjuje Vukadinović.

Na potezu je sada, kako ističe, nova većina u Budvi. Oni bi trebalo da se sastanu, sazovu sjednicu lokalnog parlamenta, na toj sjednici smijene predsjednika SO i izaberu svog kandidata.

Praveći paralelu o ponašanju DPS-a nakon gubitka vlasti u Budvi i ponašanja koalicije koja vrši vlast u proteklih tri i po godine, Vukadinović kaže da to nema nikakve sličnosti.

“I DPS je 2016. godine izgubila vlast, iako je pojedinačno imala najbolji izborni rezultat. Ali, sklopljena je koalicija od drugih partija i vlast je povjerena koaliciji čiju okosnicu čine DF i Demokrate. I tada je u korist te koalicije bio poresudan jedan, odnosno dva odbornika. I nije bilo nikakve tuče, ni prijetnji, ni šatora, ni terora. A sada, da nije bilo policije, bilo bi svašta, bili bi ozbiljno ugroženi svi koji nijesu u vlasti”, smatra Vukadinović.

Komentarišući poziciju Crnogorske, Vukadinović kaže da je ta partija sve i zamutila u Budvi, odnosno da su njeni predstavnici omogućili DF-u da formira vlast u ovom gradu.

“Sada izgleda kao da mijenja stranu i da ide tamo gdje bi bilo prirodnije sa partijama crnogorskog bloka. Vidjećemo”, poručuje Vukadinović.