“75 GODINA OD KRAJA RATA…”

Ministar vanjskih poslova, Srđan Darmanović, učestvovaće sjutra na sastanku Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija pod nazivom „75 godina od kraja II Svjetskog rata na evropskom tlu – naučene lekcije za prevenciju budućih stradanja, odgovornost SB UN“, koji će biti organizovan putem video konferencije.

Sastanak, koji će otvoriti predsjednica Evropske komisije Ursula Von Der Lejen i podsekretarka UN za politička pitanja i aktivnosti izgradnje mira Rozmari Di Karlo, biće prilika za razmjenu mišljenja o sprečavanju konflikata sa osvrtom na tekovine svjetskog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata i na relevantna načela međunarodnog prava, saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova.

Naglasili su da će u diskusiji učestvovati više od 50 ministara vanjskih poslova i njihovih zamjenika, kao i veliki broj stalnih predstavnika država članica Ujedinjenih nacija.

ŠUĆUR

Najava lokalnih organa da će Službu zaštite i spašavanja Nikšić preseliti u Institutu za crnu metalurgiju, ne obazirući se na preporuke struke, predstavlja još jednu nepromišljenu odluku i kratkoročno “flaster” rješenje, smatra potpredsjednik nikšićke URE Goran Šućur.

On kaže da ovakva odluka niie začuđujuća “imajući u vidu da je u kontinuitetu svoje decenijske vlasti, lokalna samouprava poznata samo po prepravljanu, dograđivanju, lijepljenju, krpljenju i korigovanju gradske infarastukture i objekata od javnog interesa”.

“Osim neadekvatnog prostora, vatrogasci ne posjeduju ni adekvatnu kolektivnu i ličnu opremu, rizikujući tako svoju bezbjednost, ali I bezbjednost samih građana. Napominjemo da je URA kroz javnu raspravu o budžetu Nikšića za 2018. godinu, kao i kasnijim javnim saopštenjem, insistirala da se opredijele sredstva za adaptaciju postojećeg vatrogasnog doma ili izgradnju novog, ukazivajući na nehumane uslove u kojima vatrogasci rade”, podsjeća Šućur.

Kaže da je lokalna DPS vlast u Nikšiću ovaj prijedlog URE, kao i sve druge, ignorisala i nastavila sa dotadašnjom praksom- “stavi flaster đe nešto prsne”.

“Pozivamo Vladu Crne Gore kao i Direktorat za vanredne situacije da hitno preduzmu aktivnosti kako bi Nikšić dobio savremeni vatrogasno – spasilački dom, a ne bivše industrijske hale koje ne mogu da zadovolje osnovne standarde, jer očigledno lokalna samouprava nije dorasla ovakvom izazovu”, poručuje Šućur.

“Takođe, apelujemo na komandira nikšićke Službe zaštite i spašavanja, Veselina Gardaševića, da prestane sa zamajavanjem javnosti u ime i za račun lokalnih organa, i da stane u zaštitu kolega, profesije i opšteg interesa”, zaključuje potpredsjednik nikšićke URE Goran Šućur.

SNP

Iz Socijalističke narodne partije poručuju da su se aktuelna vlast i policija “okomile na vjerujuće ljude u Beranama”, koji su se, kako navode u SNP-u, spontano okupili juče kako bi obilježili veliki hrišćanski praznik Đurđevdan, slavu manastira Đurđevi stupovi.

“Iako je vladika Joanikije izjavio da su sveštenici Eparhije budimljansko-nikšićke samo vršili svoju redovnu dužnost, koja se uobičajeno obavlja svake godine, pri tome poštujući mjere NKT-a, to nije bilo dovoljno predstavnicima organa reda, pa su ih pozvali u beranski Centar bezbjednosti da daju izjave o ovom događaju”, poručuju iz SNP-a.

Vlast, čini se, kako navode u SNP-u, još nije shvatila da ne može da kontroliše narod koji je, u skladu sa svojim vjerskim osjećajem i tradicijom, spontano izašao na ulicu i pridružio se svojim duhovnim vođama.

“Umjesto što se bave proganjanjem mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i sveštenika, umjesto što ih po dojavama „savjesnih“ građana privode na razgovore i saslušanja, vlasti bi bilo bolje da sagleda sve kritike kojima ju je izložio Fridom haus u svom posljednjem izvještaju i da učini odlučne korake ka poboljšanju stanja”, poručuju iz SNP-a.

A problema je, kako kažu mnogo, – zarobljeno pravosuđe, korupcija, kriminal, sporni izborni ambijent, odbijanje svake saradnje sa opozicijom, loše stanje u oblasti medijskih sloboda…

“Socijalistička narodna partija poziva vlast da se konačno uozbilji i počne da rješava ove probleme jer je sramno da se Crna Gora poslije 17 godina više ne zove demokratskom državom. Kao što je izjavila i predsjednica Evropske komisije, bez ispunjavanja ovih uslova ne možemo se nadati da ćemo pristupiti evropskoj porodici naroda. Dakle, gospodi iz vlasti, okrenite se liječenju neuralgičnih tačaka našeg društva koje je prepoznala i međunarodna zajednica, i ne vršite demonstraciju sile na sveštenstvu i vjernom narodu”, stoji u saopštenju SNP-a.

CAREVIĆ

Predsjednik opštine Budva Marko Bato Carević najvio je u izjavi za Dan inicijativu za skraćenje mandata SO Budva i zahtjev za raspisivanje vanrednih izbora u toj opštini.

On je kazao da je zahtjev za njegovo razrješenje, koji su najavili DPS, SD, Crnogorska i nezavisni odbornik Stevan Džaković, pokušaj da se u Budvi uspostavi vlast bez izbora.

Carević je naglasio da se radi o dobro poznatom scenariju pokušaja prekrajanja izborne volje kakav je prije nekoliko mjeseci realizovan u Kotoru, a prije toga u Nikšiću.

“Formalni pokretač ove inicijative je Crnogorska, koja je participirala u budvanskoj vlasti zahvaljujući mojoj želji da na primjeru jedne opštine uspostavimo pozitivan primjer srpsko-crnogorskog pomirenja koji bi pokazao da smo sposobni da vještački nametnute nacionalne razlike prevaziđemo i da vodimo grad u pravcu prosperiteta većine građana”, navodi Carević.

Bez obzira na ishod, kako je istakao, “farsa koja je već viđena, unaprijed je osuđena na propast jer nema utemeljenja u volji građana Budve”.

“Zato za sve one koji su umislili da imaju legitimitet da prekrajaju izbornu volju imam jasnu poruku: pokrenuću inicijativu za skraćenje mandata lokalnom parlamentu i raspisivanje izbora, na kojima će građani reći svoje. Ako gospoda žele da poštuju Ustav Crne Gore, onda moraju znati da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne predstavlja slobodno izraženu volju građana, zbog čega je najpoštenije da vratimo mandat građanima i da oni sami odluče ko će voditi grad u narednom periodu. Ovo je dobra prilika da konačno prekinemo lošu praksu u Crnoj Gori da se u parlamentu mijenja izborna volja i to bi bio demokratski iskorak”, rekao je Carević.

Kako je naglasio, DF i on lično apsolutno su spremni za provjeru povjerenja građana, a ukoliko njihovi politički protivnici to odbiju, onda će biti jasno da su svjesni da su gubitnička strana na sledećim izborima.

U ovom trenutku ne postoje uslovi za održavanje sjednice lokalnog parlamenta jer su na snazi zdravstvene mjere koje je donijelo Ministarstvo zdravlja kojima se zabranjuje okupljanje više osoba u zatvorenom prostoru.

“Oni promjenu vlasti ne traže zbog loših rezultata rada, već kako bi dobili priliku da nastave da sprovode politiku svojih prethodnika, ato je bogaćenje javnih funkcionera na štetu građana Budve”, zaključio je Carević.

FUNKCIONER DF-A

Predsjednik OO Demokratske narodne partije Pljevlja i funckioner Demokratskog fronta Vladislav Bojović smatra da je pod okriljem epidemije i u očiglednom savezništvu sa korona virusom, pojačani progon Srpske pravoslavne crkve.

“Postavljanje policijskih patrola ispred hramova, zabrana ulaska u crkvu vjernicima, zabrana vršenja vjerskih obreda u crkvi širom Crne Gore ne može se drugačije posmatrati,” naveo je Bojović.

On kaže da ako vjernik ne može da uđe u Srpsku pravoslavnu crkvu i osvešta slavski kolač i slavsko žito i pomoli se bogu, jasno je da represija prema Crkvi u Crnoj Gori dostiže svoj vrhunac.

“To se svakoj, pa i ovoj vlasti, mora obiti o glavu. Neka znaju čelni ljudi da su ogorčenost i gnijev vjerujućeg naroda takođe dostigli vrhunac i da će neko morati da snosi posljedice. Uvjereni smo da će, kao u stara vremena, crkva znati da učini da budu zapisani svi oni, koji su u ovom vremenu udarali na crkvu i sveštenike i vjernike, a samim tim i da za sva vremena budu zapamćeni, zbog čega će i njihovi potomci nositi veliki teret stigmatizacije,” smatra on.

Bojović smatra da vlast nema ustavno pravo da zabranjuje narodu da ulazi u svoje crkve i uz sve to, kako kaže, bez uvođenja vanrednog stanja.

Očigledno se stvara ambijent, kaže Bojović, u kojem bi pravoslavni vjernici u Crnoj Gori valjda trebalo da svakog dana pozivaju načelnika policije i pitaju ga da li mogu da uđu u svoju crkvu, pomole se bogu i osveštaju slavski kolač i slavsko žito.

“Nama je jasno da je posebno Mileševska eparhija u Pljevljima trn u oku, jer ona simbolizuje jedinstvo Srpske pravoslavne crkve i odražava njen naddržavni karakter. Zbog toga je praktično u istom danu u Pljevljima zabranjen ulazak vjernicima u Crkvu. Ako vrh režima svoju tiraniju nastavi sa protjerivanjem sveštenika neka računa da će se suočiti sa neviđenim gnijevom i otporom naroda, uprkos neustavnim mjerama Milutina Simovića i vrha DPS-a”, navodi Bojović u saopštenju.

Bojović smatra da čelni ljudi vlasti nisu razumjeli poruku vjerujućeg naroda niti su, kaže, izvukli pouku iz litija.

“Zbog toga će građani Crne Gore morati da ih do kraja otrijezne, na način što će ih konačno srušiti sa vlasti. Isto tako je jasno da režim pokušava da, u koaliciji sa korona virusom, radikalizuje mjere u cilju gašenja jedine istorijske, kanonske i državotvorne Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uz otimanje hramova i protjerivanje sveštenika”, zaključuje se u saopštenju.

HUSOVIĆ

Predsjednik Bošnjačke stranke, Rafet Husović, izrazio uvjerenje da će nakon stabilizacije zdravstvene situacije kako u regionu, tako i u EU, svjedočiti pozitivnoj dinamici proširenja evropske porodice naroda, uz ocjenu da će Crna Gora uskoro postati naredna članica Evropske unije. Predsjednici političkih stranaka koje su članice Evropske narodne partije (EPP), te šefovi vlada i država zemalja regiona učestvovali su danas na video konferenciji o Zapadnom Balkanu, čiji je organizator bio predsjednik EPP Donald Tusk.

Husović je zahvalio EU za podršku Crnoj Gori u najtežim trenucima borbe protiv koronavirusa, naglasivši da je evropska solidarnost pokazana na djelu.

„Već sredinom marta, kada je kriza uzimala danak, pomoć EU od tri miliona EUR, namijenjena zdravstvenom sistemu u borbi protiv koronavirusa, je bila više nego dragocjena”, rekao je Husović.

Kako je naveo, Vlada Crne Gore već radi na definisanju modela za dodatnih 50 miliona pomoći od EU za prevazilaženje dugoročnih socio-ekonomskih problema izazvanih krizom.

Husović je kazao da je uvjeren da EU prepoznaje zrelost koju je Crna Gora pokazala, angažujući sve svoje kapacitete u doba jednog teškog i po mnogo čemu nepoznatog izazova.

„Naši zdrastveni radnici, ali i vojska, policija, komunalne službe, socijalni radnici i kompletna administracija je bila na visini zadatka i danas već možemo reći da smo krizu stavili pod kontrolom“, kazao je Husović.

On je naglasio nekoliko dobrih vijesti iz regiona kada je u pitanju evroatlanska perspektiva Zapadnog Balkana, a koje su se dogodile u posljednja dva mjeseca.

„Pristupanje Sjeverne Makedonije NATO-u znači dodatnu stabilnost i sigurnost u našem regionu. Ova zemlja je pristupila i pregovorima sa EU, što je takođe pozitivan signal i rekao bih, ispravljena greška EU iz oktobra prošle godine”, kazao je Husović.

Kako je dodao, zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora sa EU dobila je i Albanija.

“Sve to nas u Crnoj Gori raduje, dajući nam uvjerenje da je i naš spoljno-politički kurs svih ovih godina bio ispravan”, rekao je Husović.

On je kazao da je uvjeren da će se nakon stabilizacije zdravstvene situacije u regionu i EU svjedočiti pozitivnoj dinamici proširenja evropske porodice naroda, ocjenjujući da će Crna Gora uskoro postati naredna članica EU.

Husović je poručio da BS, kao članica vladajuće koalicije, reformskim procesima daje punu podršku, aktivno sudjelujući u njihovom sprovođenju.

Tusk je kazao da je prioritetno važna zajednička borba protiv virusa, uz izražen duh solidarnosti, naglašavajući važnost istinitosti informacija tokom krize.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković kazao je da će predsjedavanje te države Vijećem EU, uprkos pandemiji izazvanoj koronavirusom, biti obilježeno nastojanjima da politika proširenja EU ostane jedan od prioriteta.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen naglasila je da EU nije kompletna bez zemalja Zapadnog Balkana i da je Unija uputila snažan paket pomoći kojim će se ublažiti ekonomske posljedice izazvane pojavom koronavirusa.

POPOVIĆ

Izvještaj „Fridom hausa“ do kraja je razobličio narav crnogorskog režima, smatra Zdenka Popović, potpredsjednica i poslanica Demokrata.

“U izvještaju koji se odnosi na osnovne slobode i demokratiju jasno je navedeno da Crna Gora nije demokratska država. Samim tim, nameće se zaključak da se radi o autoritarnom sistemu u kojem su sve institucije i svi organi podređeni volji jednog čovjeka i jedne partije, a ne interesima države i građana. Dramatičnost izvještaja ogleda se u činjenici da je rađen za 2019. godinu i to zaključno sa decembrom, kada je DPS izglasao Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a od kada kreće brutalan obračun sa neistomišljenicima”, navodi Popović.

Ona ocjenjuje da je krajnje dramatičan i zabrinjavajući dio izvještaja koji se odnosi na stanje u pravosuđu.

“Crnoj Gori je neophodna nova vlast koja će raditi na unapređenju prava i sloboda svih građana, kao i na jačanju institucija i ekonomskom oporavku države. Takvo rukovođenje jedini je garant ulaska u Evropsku uniju i raskida sa nakaradnim praksama koje je uspostavio DPS”, navodi, između ostalog, Popović.

ĐUKANOVIĆ

Učinimo sve da svijet poslije korone bude bolji. Da Evropa očuva vrijednosti zapadne demokratije, liberalno društvo, slobode i ljudska prava, tržišnu ekonomiju uz djelotvorne funkcije države. Ne smijemo ostaviti Balkan trećim stranama jer je on živo evropsko tkivo, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na zagrebačkom Samitu EU-Zapadni Balkan koji je u toku.

Crna Gora je, kako je istakao Đukanović, u kriznom vremenu učvrstila stabilnost i povjerenje u sopstvene kapacitete. Institucije, zdravstveni sistem, crnogorski građani pokazali su vitalnost, odgovornost i kompetentnost. Kako je kazao, pokazalo se da pređeni put evropskog razvoja od obnove nezavisnosti nije bio uzaludan, da smo društvo koje je u stanju da se izbori i s najsloženijim izazovima.

“Naravno, tu ne stajemo. Nastavljamo odlučno da gradimo otvoreno evropsko društvo demokratije i vladavine prava. Fokusirani smo na ekonomski oporavak i nastavak dinamičnog razvoja. Zelena ekonomija, digitalna transformacija i diverzifikacija ostaju ideja vodilja do strateškog cilja: dostizanja evropskog kvaliteta života naših građana”, kazao je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore istakao je da su saglasni je vrijeme za novo geopolitičko pozicioniranje EU na globalnoj sceni.

“Put do toga je učvršćivanje stabilnosti i mobilizacija svih evropskih razvojnih resursa u cilju njene kompetitivnosti. A, to imperativno znači i završetak procesa ujedinjenja Evrope. Nema ubjedljivije poruke svima koji upravo na Balkanu testiraju odlučnost i konzistentnost EU u odbrani evropskog sistema vrijednosti. Istovremeno, mi na Zapadnom Balkanu smo svjesni da je naše članstvo u EU smisleno ako doprinosi novom kvalitetu i globalnoj konkurentnosti Evrope. Zato, reforme, razvoj i dostizanje standarda za članstvo ostaju naš apsolutni prioritet i put na kojem ne tražimo prečice”, kazao je Đukanović.

On je na Samitu saopštio da se proces evropeizacije Zapadnog Balkana može pospješiti “prije svega kvalitetnim infrastrukturnim povezivanjem sa EU, kroz sveobuhvatan i precizno fokusiran investicioni i strateški okvir”.

“Potrebno je pomoći našem regionu da dalji društveni razvoj kvalitetnije utemelji na nauci, visokim tehnologijama i inovacijama. Time ćemo ubrzati izlazak iz zaostalosti koja generiše nestabilnost, zadržati mladu i obrazovanu generaciju kao najvažniji razvojni resurs, i unaprijediti zdravlje naših građana. Aktuelna kriza nas je opomenula da moramo više ulagati u nauku i zdravlje. Jedan od takvih projekata, za koji Crna Gora lobira već godinama, je osnivanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi”, rekao je predsjednik Crne Gore.

“Ovih sedmica često čujemo da svijet poslije korone neće biti isti. Učinimo sve da on bude bolji. Da Evropa očuva vrijednosti zapadne demokratije, liberalno društvo, slobode i ljudska prava, tržišnu ekonomiju uz djelotvorne funkcije države. Naša poruka je: ne smijemo ostaviti Balkan trećim stranama, jer je on živo evropsko tkivo. To istovremeno podrazumijeva da mi, zemlje regiona, moramo jačati otpornost i prema ponudama koje potkopavaju evropske vrijednosti i jedinstvo. Želimo da očuvamo ovakav vid dijaloga, i da Zapadni Balkan bude dio evropskog plana oporavka”, naglasio je Đukanović.

On je izrazio saučešće i saosjećanja Crne Gore povodom gubitka života građana u pandemiji korona virusa. Takođe se zahvalio Hrvatskoj, koja je, kako je naveo, i u vanrednim okolnostima pandemije i zemljotresa u Zagrebu pokazala vođstvo na evropskom nivou i uzorno dobrosusjedstvo.

“Hvala EU za ohrabrujuće poruke Zapadnom Balkanu nakon konstituisanja novih evropskih institucija. Otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, imenovanje specijalnog predstavnika, podrška od 3,3 milijarde eura za saniranje posljedica pandemije, i održavanje Samita u ovim okolnostima, potvrda su obnovljenog entuzijazma evropskih partnera u našem regionu.”, zaključio je Đukanović.

Tok Samita možete pratiti OVDJE 

SAMIT EU-Z. BALKAN

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira znatno povećanje sredstava za Zapadni Balkan ove godine i pojačala je podršku reformama kako bi se pomoglo regionu da se izbori sa ekonomskim posljedicama epidemije korona virusa, rekao je predsjednik EBRD Suma Čakrabarti, na Samitu EU i Zapadnog Balkana o borbi protiv korona virusa i evropskoj perspektivi tog regiona.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predstavlja Crnu Goru. Njegovo obraćanje pročitajte na OVDJE.

Čakrabarti je danas na samitu EU-Zapadni Balkan rekao da će EBRD kombinovati svoje finansijske resurse sa grantovima partnera iz EU, saopštila je ta banka.

Predsjednik EBRD rekao je da se očekuje povećanje finansiranja Zapadnog Balkana za oko trećinu, na 1,7 milijardi eura u 2020. sa rekordne 1,3 milijarde u 2019.

Čakrabarti je na onlajn samitu koji se zbog pandemije korona virusa održava umjesto samita u Zagrebu, rekao da je EBRD ponosna što podržava napore Tima Evropa u regionu.

Prema njegovim riječima, finansiranje EBRD na Zapadnom Balkanu biće usmjereno posebno na mikro, mala i srednja preduzeća i finansiranje trgovine, kao i infrastrukture u energetci i na lokalnom nivou, saopštila je ta banka.

Takođe će EBRD u periodu oporavka poslije pandemije korona virusa investirati u rast i radna mjesta.

Na Zapadnom Balkanu podrška će biti fokusirana na unapređenje efikasnosti i transparentnosti javne uprave, razvoj konkurentnih i inkluzivnih ekonomija, ubrzavanje tranzicije na zelenu ekonoimiju i unapređenje regionalne saradnje.

“Uspjeh kombinacije ulaganja i reformi politike može se vidjeti u našim postignućima na terenu u regionu… Uvjeren sam da će i dalje imati dalekosežan uticaj tokom i poslije pandemije”, rekao je predsjednik EBRD.

Učešće na samitu potvrdili su predsjednici Crne Gore, Srbije i Kosova, Milo Đukanović, Aleksandar Vučić, i Hašim Tači, premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Oliver Spasovski, i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

EU predstavljaju predsjednici Evropskog savjeta i Evropske komisije, Šarl Mišel i Ursula fon der Lajen, šef evropske diplomatije Žozep Borel i predsjednik Evropskog parlamenta David Sasoli.

Organizator samita je Hrvatska, koja trenutno predsjedava Uniji, a predstavlja je premijer Andrej Plenković.

Na konferenciji učestvuju i predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Evropske investicione banke i Savjeta za regionalnu saradnju.

Video konferencija se održava umjesto sastanka na vrhu koji je bio predviđen za 6. i 7. maj u Zagrebu, ali je otkazan zbog pandemije korona virusa.

Evropska komisija trebalo je u Zagrebu da predstavi ekonomski i investicioni plan za dugoročan oporavak regiona i podsticanje privrednog rasta na putu ka EU, što je sada odloženo za jesen.

ĐUKANOVIĆ ISTAKAO

Evropska perspektiva danas je neophodna, možda kao nikad prije, kako bi se stalo na put lutanjima u evropskom smislu i uticaju trećih strana, kazao je predsjednik DPS-a Milo Đukanović na videokonferenciji koji organizuju Partija evropskih socijalista (PES) i njena grupa u Evropskom parlamentu, Socijalisti i demokrate.

“Sastanak je organizovan u susret Zagrebačkom Samitu EU – Zapadni Balkan, zajedno s liderima lijevih partija iz regiona, kako bi se i na političkoj ravni izrazila podrška politici proširenja EU na Zapadni Balkan. Grupacija socijalista i demokrata, s kojom DPS dijeli iste programske ciljeve, druga je po velični u Evropskom parlamentu”, saopšteno je iz DPS-a.

Sastanak su otvorili predsjednica Grupe socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, Irače Garsia-Peres i predsjednik Partije evropskih socijalista Sergej Stanišev, dok su ključne napomene dali David Sasoli, predsjednik Evropskog Parlamenta, Žosef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku, kao i Tonino Picula izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu. Učesnici sastanka bili su i lideri sestrinskih partija iz regiona.

“Podrška koju daju naše sestrinske partije je izuzetno značajna u ovom trenutku, ne samo zbog pandemijske krize kroz koju svi prolazimo, nego i zbog toga što znamo da upravo stranke evropske ljevice daju apsolutnu i neuslovljenu podršku politici proširenja”, kazao je Đukanović na konferenciji.

Kako je istakao, u ovoj novoj situaciji smo svi mnogo ranjiviji nego što smo to bili prije izbijanja pandemije.

“Ne gajimo, stoga, sumnje da se prisustvo lažnih vijesti i političko-ekonomskih uticaja neće povećati, kao što već svjedočimo. Stoga pažnja koja se upućuje iz S&D i PES-a Zapadnom Balkanu ima našu punu zahvalnost. Vjerujem da će i Izvještaj o preporukama EP Savjetu, Komisiji i potpredsjedniku komisije za vanjsku politiku i bezbjednost za zapadni Balkan nakon samita 2020. za koji posebnu zahvalnost dugujemo izvjestiocu Toninu Piculi, jasno naglasiti stav da je politika proširenja jedna od najuspješnijih politika EU i najsnažniji vanjskopolitički alat za promociju demokratije, blagostanja i mira, kao i da je perspektiva punopravnog članstva zasnovana na pojedinačnim zaslugama zemalja ZB, i istovremeno u političkom, bezbjednosnom i ekonomskom je interesu za EU”, naglasio je Đukanović.

Kazao je da martovska odluka Savjeta da se otvore pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, činjenica da Hrvatska, i pored svih problema s kojima se suočila uslijed kovida-19 i potresa, ipak organizuje današnji sastanak na vrhu te tako demonstrira zavidno evropsko vođstvo, govori u prilog tome da i dalje postoje oni koji se zalažu za napredak u proširenju.

“Očekuje nas zahtjevan i izazovan period u kojem ćemo svi zajednički morati raditi na otklanjanju posljedica krize. Stoga smo i zahvalni Evropskoj uniji što je tako brzo i odlučno donijela paket finansijske podrške za Zapadni Balkan od 3,3 milijarde eura za zdravstveni, socijalni i ekonomski sektor, te očekujemo da EK dalji razvije ekonomski i investicioni plan za region”, kazao je Đukanović.

On je naveo da je Crna Gora pomogla i omogućila repatrijaciju značajnog broja državljana EU, držala svoje luke otvorenim i uradila sve da se što brže izbori s pandemijom tako ne doprinoseći samo izliječenju u državi nego i poboljšanju situacije u regionu i Evropi.

“Pritom smo sačuvali svoje institucije, a uloženi trud u njihovu izgradnju tokom godina evropske integracije se pokazao kao ključan za vitalnost sistema. Konačno, nismo dozvolili da se naruši vladavina prava kao što to vidimo u nekim drugim državama”, rekao je Đukanović.

Istakao je da Crna Gora nijednog trenutka nije zaboravila svoj evropski cilj.

“Crna Gora je spremna i za otvaranje svog posljednjeg poglavlja 8 – konkurencija. Očekujemo da će se to i desiti uskoro jer Crna Gora vjeruje u napredovanje zasnovanom na individualnim zaslugama. Tako ćemo na najbolji način pokazati da nas pandemija nije zaustavila u daljem postizanju evropskih vrijednosti i usklađivanja sa standardima pravne tekovine. Upravo u ovo vrijeme treba da pokažemo odlučnost da želimo i možemo ići naprijed”, kazao je Đukanović.