URA TVRDI

Izvršni direktor pokreta URA Zoran Mikić saopštio je da Vlada Crne Gore i Privredni sud krše osnovna ljudska prava bivših radnika AD “Radoje Dakić”.

Mićkić smatra da je bivšim radnicima prekršeno pravo na imovinu, pravično suđenje, djelotvoran pravni lijek i zabranu diskriminacije normirane Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Oko 1800 radnika nekadašnjeg podgoričkog giganta već 15 godina pokušava da se izbori za isplatu 77 zaostalih zarada, za šta postoje pravosnažne presude domaćih sudva i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, navodi Mikić.

Mikić smatra da se Vlada godinama ponaša neodgovorno i diskriminatorski prema bivšim radnicima “Radoja Dakića” jer već 15 godina nije u stanju da obezbijedi novac koji im se duguje.

“Ustavni sud treba što prije da donese presude za preostalih 1300 bivših radnika koji su podnijeli više ustavnih žalbi zbog toga što nijesu imali suđenje u razumnom roku. Na taj način bi se svi radnici stavili u isti položaj posebno ako imamo u vidu da je Vlada krajem januara ove godine isplatila po 2000 eura nemateriijalne štete za 455 radnika za koje je Ustavni sud prošle godine donio rješenja. Svi radnici moraju imati ista prava, a sudovi i Vlada su dužni da to obezbijede”, navodi Mikić.

On podsjeća da je prošle godine bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Nebojša Vučinić apelovao na Vladu da je za državu mnogo bolje da se problem što prije riješi nego da o tome odlučuje Strazbur.

“Svako suđenje u Strazburu samo je dodatni trošak za sve građane Crne Gore, a odgovornost za to ima samo vlast jer nije sprovela i izvšila pravosnažne sudske presude”, navodi direktor URE.

Po saznanjima URE do sada je od prodaje imovine prihodovano preko 14 miliona eira, ali taj novac još nije podijeljen radnicima zbog žalbi advokata.

“Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i stečajni upravnik Mladen Marković treba da omoguće da se novac koji se nalazi na računu Privrednog suda u što skorijem roku podijeli bivšim radnicima jer već predugo čekaju na novac koji su prije 20 godina pošteno zaradili” – zaključuje Mikić.

GARČEVIĆ

Perspektiva evropskih integracija nakon završetka epidemije koronavirusa biće neizvjesnija nego ranije, ocjenio je profesor na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević.

On je, na online konferenciji “Dan nakon COVID 19”, koju je organizovala Građanska alijansa u saradnji sa BTD-om i Ambasadom Norveške, kazao da se nada da zemlje koje pregovaraju sa Evropskom unijom (EU) neće izgubiti zapadni smjer.

„Perspektiva evropskih integracija je bila dosta neizvjesna i prije, a poslije ovoga biće još neizvjesnija“, smatra Garčević.

Kako je naveo, problemi regiona nijesu se razriješili sa ovom krizom, već su se zapravo multiplicirali.

„EU će biti više okrenuta sebi. Kriza je pokazala da Unija kao sistem naročito dobro funkcioniše kada stvari idu dobro, ali kada stvari počinju da se komplikuju onda se pokazuju sve njene slabosti i onda se države okreću same sebi, pokušavajući da razriješe te probleme samostalno“, ocijenio je Garčević.

To se, kako je kazao, desilo i na početku krize izazvane koronavirusom.

„Kada je Italija bila u velikim problemima izostala je pravovremena pomoć, koja nije mogla da spriječi širenje virusa, ali je mogla da smanji proporciju krize“, dodao je Garčević.

Prema njegovim riječima, EU će ekonomski investirati u rehabilitaciju svoje privrede.

„Činjenica da se samit u Zagrebu održava poslije dvije godine i jedino kada su predsjedavajuće zemlje iz regiona dovoljno govori o entuzijazmu u EU za dalje širenje“, rekao je Garčević.

Taj entuzijazam se, smatra on, neće pojačati, već će oslabiti.

Sve zavisi, kako je istakao, i od samih država kandidata za članstvo u EU.

„Neki regionalni sistemi tražiće regionalne odgovore da bi prebrodili posljedice krize. To će se desiti i na nivou EU u neko skorije vrijeme, kako bi olakšali protok robe, kapitala, ljudi“, kazao je Garčević.

EU je, kako je podsjetio, pripremila finansijski paket pomoći.

„Imam utisak da je to simbolična poruka da EU nije zaboravila zapadni Balkan i tako ga treba razumjeti“, rekao je Garčević.

EU će, smatra on, biti okrenuta sebi, i dalje će pomagati, ali države prije svega moraju „same sebi da pomognu“.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, govoreći o evropskom putu Crne Gore, kazao je da mnogo više očekuje od njemačkog predsjedavanja, u drugoj polovini godine.

„Nijesmo odradili ni u formalnom dijelu ono što je bilo potrebno. Ogroman problem i u formalnom smislu, ali i u onom manje formalnom gdje će pandemija koronavirusa definitivno pokazati nove prepreke i izazove na evropskom putu“, naveo je Damjanović.

Kako je istakao, najviše zavisi od opredijeljenosti države.

On je rekao da je podrška EU svakako dobrodošla, ali da se prvenstveno odnosi na zdravstveni aspekt i saniranje direktnih posljedica pandemije.

„Taj paket pomoći je simbolički bitan, jer govori o opredijeljenosti Brisela da nas tretira kao buduće članice EU“, kazao je Damjanović.

On je rekao da će u suočavanju sa krizom izazvanom epidemijom koronavirusa biti neophodni ozbiljni kanali međunarodne finansijske podrške i mnogo napora i truda Crne Gore da dođe do tih sredstava kako bi nadomjestila nedovoljnu domaću tražnju.

Svako sačuvano radno mjesto, kako je istakao, dvostruka je ušteda, jer je ponovno otvaranje nekog radnog mjesta mnogo veći trošak.

Damjanović je kazao da bi na nivou zapadnog Balkana trebalo definisati zajedničke modele kako bi bio olakšan protok ljudi, odnosno potrebno je pronaći zajedniči regionalni odgovor.

U cilju prevazilažena krize potrebni su solidarnost i ravnomjeran raspored tereta, jer ne podnose svi krizu isto.

„Globalna solidarnost je potrebna, ali i Crna Gora na dijelu treba da pokaže unutrašnju solidarnost“, naglasio je Damjanović.

Stručnjak za psihologiju komunikacije Radoje Cerović kazao je da je svaka kriza vrlo ozbiljan test.

Krize, kako je naveo, u ekonomskom i socijalnom smislu najviše ugrožavaju ssiteme koji su nefleksibilni i zastarjeli.

Cerović je ocijenio da su određeni elementi crnogorske javne uprave vrlo dinamično reagovali na izazove.

KRIVOKAPIĆ SMATRA

Počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić izrazio je nadu da kriza oko korona virusa može dovesti do stvaranja novog entuzijazma za proširenje EU i jačanja ritma te politike kao i samog ugleda Unije u zemljama Zapadnog Balkana.

Kako je saopštio SDP, Krivokapić je, u svojstvu člana Predsjedništva Partije evropskih socijalista, učestvovao danas na onlajn sjednici najvišeg političkog tijela te druge po snazi političke asocijacije na nivou Evropske unije.

Teme Predsjedništva su bile vezane za izazove sa kojima se države suočavaju u borbi protiv korona virusa, odgovora EU i država, kao i razmatranje ključnih poliitćkih izazova u 2020 sa posebnim naglaskom na izbore koje se održavaju tokom ove godine.

Saopšteno je da je Krivokapić naveo da region može da bude zadovoljan obimom finansijske pomoći koju EU obezbjeđuje za države u procesu pristupanja a koja se odnosi na suočavanje sa, prije svega, ekonomsko socijalnim posljedicama pandemije.

“Međutim ono što je posebno važno, i rekao bih ključno, da EU značajno osnaži svoju politiku uticaja na države tj. njihove vlasti u smislu suštinske demokratske transformacije. Svima je jasno da svjedočimo simuliranju a ne sprovođenju reformi, da nema okupljanja progresivnih snaga niti inkluzivnog pristupa koji je posebno neophodan u uslovima ovakvih kriza, već imamo primjetnu tendenciju da se kriza iskoristi za učvšćivanje vlasti”, rekao je Krivokapić.

“Politika EU uslovljavanja i jačeg političkog upravljanja procesom proširenja, kao ključne novine nove metodologije na Zapadni Balkan, su dobra osnova za snažnije prisustvo EU i efektivniji uticaj na demokratske procese u državama regiona koji, svima je jasno, godinama stagniraju ili nazaduju”, naveo je Krivokapić.

Krivokapić je naveo da ima ohrabrujućih signala da može doći do promjene ritma u procesu pregovaranja, na način da će taj proces biti više politički a manje birokratski usmjeravan, uz precizne mehanizme afirmisanja pravih i sankcionisanja simuliranih reformi.

“Na taj način bi se suzio prostor za izgovore i opravdanja ovdašnjih vlasti zbog toga što nema rezultata i napretka na evropskom putu. Od stepena te vrste političko-demokratskog uticaja na zemlje regiona zavisiće i ugled Evropske unije u našim državama”, zaključio je Krivokapić.

Sastanku je prisustvovao i izvjestilac Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan Tonino Picula koji je naveo da je pandemija za samo tri nedjelje ugrozio temeljne vrijednosti EU – unutrašnje tržište, monetranu uniju i Šengen režim.

NAPREDAK KA EU

Crna Gora, kako bi napredovala na putu integracija, ne smije da izgubi iz vida brojne reforme, a posebno njihovo sprovođenje, poručio je zvaničnik EU na pitanje TVCG koji je razlog što naša zemlja dugo nije otvorila niti zatvorila nijedno pregvaračko poglavlje i da li je moguće očekivati da Brisel uskoro otvori i posljednje pregovaračko poglavlje u pregovorima sa Crnom Gorom. Briselski zvaničnik naglašava i da su u EU posebno pažljivi kada je riječ o slobodi izražavanja, naročito medija u Crnoj Gori.

Zvaničnik EU ističe da je Evropska Unija više puta ponovila posvećenost evropskoj budućnosti za zemlje regiona i to se odnosi posebno i na Crnu Goru.

“Kako bi napredovala na Evropskom putu, Crna Gora kao jedna od najnaprednijih zemlja u tom procesu ne treba da izgubi iz vida da su od suštinske važnosti brojne reforme, naročito njihovo sprovođenje, pa i u ovom teškom periodu udara pandemije. Među tim reformama ima pitanja koja su veoma važna i prema kojima smo posebno pažljivi, a to je sloboda izražavanja posebno medija”, ističe briselski zvaničnik.

Proširenje EU neće biti centralna tema sjutrašnjeg videosamita lidera EU i Zapadnog Balkana, ali „crnogorski lider može inicirati i to pitanje, kao i razgovore o drugim temama“, ocjenjuje zvaničnik EU.

Ivan Mijanović, TVCG

SNP

Predsjednik Socijalističke napodne partije (SNP) Vladimir Joković pozvao je opzicione partije da uoči predstojećih paramentarnih izbora razgovaraju u vezi sa učestvovanjem ili eventualnog njihovog bojkota.

On je kazao da u Crnoj Gori ne postoji usaglašeno izborno zakonodavstvo, pozivajući sve opozicione parlamentarne partije da se sastanu i naprave savez za spas Crne Gore.

“Znajući kakva je situacija u opoziciji pozivam sve opozicione partije da se izdignemo iznad svih dosadašnjih nesuglasica, svađa, rivalstva i da odgovorimo ovom trenutku, da pokažemo da opozicija može, hoce i želi da napravi Crnu Goru boljom nego što je vodi aktuelna vlast”, rekao je Joković na konferenciji za novinare.

Joković je kazao da se nada da će sve opozicione političke partije odazvati pozivu, jer smatra da svi u opoziciji žele bolje za Crnu Gori.

“Potrebno je razgovarati, je su sve institucije koje odlučuju o regularnosti izbora u v.d. stanju, vladajuće strukture mijenjaju zakone po svojoj mjeri, kao što su sad ukinuli odredbu u Zakonu da u u godini izbora nema davanja socijalne pomoći”, rekao je Joković.

On je apelovao na vlast da što prije nastavi razgovore sa episkopskim savjetom Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) o izmjeni Zakona o slobodi vjeroispovjesti, kao i potpisivanjem temeljnog ugovora.

Joković je zatražio od Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti da dozvoli obavljanje vjerskih obreda u crkvama.

“Nedopustivo je da može u nekim marketima u autobusima, građevinama ili radnjama da boravi 50 ili 100 ljudi, a da u crkvu ne mogu da idu oni koji treba da vrše obrede”, rekao je Joković.

On je kazao da je nedopustivo da sveštenik za krivično djelo dobije kaznu 4,5 hiljade euraa a starleta za isto krivično djelo bude kažnjena sa 500 euraa.

“To samo govori kakvo je sudstvo u Crnoj Gori i kako su svi građani ravnopravni prema sudu”, rekao je Joković. 

Socijalistička narodna partija (SNP) predstavila je i set ekonomskih mjera koje bi trebalo da doprinesu poboljšanju stanja u ekonomiji i finansijama, poslovanju malih i srednjih preduzeća i smanjenju broja nezaposlenih.

Predsjednik SNP-a, Vladimir Joković, kazao je na konferenciji za novinare da očekuje da će Vlada, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) i lokalne samouprave razmotriti te mjere.

„Ekonomija Crne Gore je i prije koronavirusa bila u veoma teškom stanju, a prezaduženost javnih finansija je ogromna. Ovo što je izazvala pandemija koronavirusa će dodatno oštetiti crnogorsku eklonomiju“, smatra Joković.

On je podsjetio da je i tokom trajanja epidemije SNP predlagao niz mjera koje je NKT, u određenom dijelu, usvojio.

Joković je kazao da je ta partija, u novim mjerama, definisala da se penzionerima čija su primanja manja od 222 eura isplati po 50 eura pomoći, umjesto samo onima čija je penzija niža od 120 eura, kako je predvidjela Vlada.

„Predložili smo i povećanje plata zaposlenima u prosvjeti i zdravstvu do nivoa održivosti budžeta javnih finansija“, rekao je Joković.

Jedna od mjera SNP-a je i ograničavanje svih naknada za rad u upravnim odborima, komisijama i radanim tijelima Vlade i lokalne samouprave na nivo minimalne cijene rada u Crnoj Gori.

“Predviđeno je i ograničavanje zarada u svim javnim i preduzećima u većinskom vlasništvu države i lokalne samouprave, tako da niko ne može imati veću platu od predsjednika države, Vlade, Skupštine ili opštine“, objasnio je Joković.

SNP je predložio i da se ukine plaćanje turističke i takse na pristupne puteve svim preduzećima kojima je bio zabranjen rad u ovom periodu.

„Jedna od mjera je i osobađanje poreza na nepokretnost svim poljoprivrednim gazdinstvima na seoskom području“, zaključio je Joković.

SJUTRA SAMIT U ZAGREBU

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predstavljaće Crnu Goru na samitu EU-Zapadni Balkan koji će se održati putem videokonferencije sjutra u Zagrebu. Kako je najavljeno iz Savjeta EU proces stabilizacije i pridruživanja neće biti na agendi. Čelnici 27 država članica Evropske unije (EU) i šest zemalja Zapadnog Balkana potvrdiće evropsku perspektivu zemalja jugoistočne Europe.

Lideri će diskutovati i o pandemiji koronavirusa i načinima za borbu sa zdravstvenom krizom i socio-ekonomskim posljedicama.

Evropsku uniju će na sastanku predstavljati predsjednica Evropske komisija Ursula fon der Lajen, predsjednik Eropskog savjeta Šarl Mišel o Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj.

Predsjednik Đukanović će uoči Samita imati telefonski razgovor sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

Na virtualnom sastanku učesnici će prihvatiti Zagrebačku deklaraciju, u kojoj će, kako se navodi, još jednom biti potvrđena evropska perspektiva država zapadnog Balkana.

“EU još jednom potvrđuje nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zapadnog Balkana. Zapadnobalkanski partneri su ponovili svoju privrženost evropskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom izboru”, kaže se u nacrtu Zagrebačke deklaracije u koju je Hina imala uvid.

Učesnici konferencije koji budu govorili će sjedjeti ispred neutralne pozadine, na ekranu iza njih neće biti nikakvih državnih obilježja, zastava, grbova, čak ni imena država, samo ime i prezime osobe koja govori.

Kako se navodi, to je učinjeno na zahtjev Španije koja ne želi da učestvuje na sastancima na kojima se Kosovo spominje kao država.

Dodaje se da se iz istog razloga u tekstu deklaracije nigdje ne navode ni imena država zapadnog Balkana, niti se koristi izraz država, nego se kroz cijeli tekst govori “zapadnobalkanskim partnerima”.

U tekstu se, kako se navodi, takođe nigdje ne spominju ni izrazi proširenje, članstvo, integracije.

Pet od 27 zemalja članica ne priznaje nezavisnost Kosova – Grčka, Kipar, Rumunija, Grčka, Slovačka i Španija. Od tih pet država članica, Španija je najglasniji protivnik priznanja kosovske nezavisnosti.

Navodi se da je, osim zemalja koje ne priznaju Kosovo, još nekoliko zemalja prilično skeptično prema daljem proširenju, poput Danske, Holandije, Švedske, Francuske i donekle Njemačke.

Jedan diplomatski izvor kazao je da je, sa obzirom na takve okolnosti, nacrt usuglašenog teksta Zagrebačke deklaracije najviše što se moglo dogovoriti u ovom trenutku.

Virtualni sastanak na vrhu održava se 20 godina nakon zagrebačkom samita 2000. godine, kada je održan prvi sastanak čelnika EU izvan teritorija Unije.

Tri godine nakon Zagreba, u Solunu je 2003. godine ponovo odražan samit EU – Zapadni Balkan, a potom je uslijedila 15-godišnja pauza, sve do 2018. godine kada je u Sofiji ponovo održan takav sastanak.

U nacrtu deklaracije navodi se da će nakon izlaska iz mjera za suzbijanje pandemije Covida 19 uslijediti nova faza tijesne saradnje na rješavanju značajnog socijalno-ekonomskog učinka krize.

“Na temelju Komunikacije od 29. aprila, poziva se Evropska komisija da izradi snažan ekonomski i investicijski plan za regiju, sa ciljem jačanja ekonomije uz poboljšanje njihove konkurentnosti”, kaže se u nacrtu deklaracije.

Dodaje se da su ulaganja najvažnija za podsticanje dugoročnog oporavka regije i podršku neophodnim reformama za nastavak kretanja na evropskom putu i uklanjanje nejednakosti bržim donošenjem koristi regiji.

U deklaraciji se izražava spremnost za saradnju u rješavanju problema dezinformisanja i ostalih hibridnih aktivnosti, posebno iz trećih država koje, kako se navodi, pokušavaju da potkopaju evropsku perspektivu regije.

Dodaje se da sprečavanje i suprotstavljanje terorizmu i ekstremizmu, uključujući finansiranje, radikalizaciju i povratak stranih ratnika, zahtijeva posebnu pažnju.

Kako se navodi, EU je spremna aktivno da podrži napore zapadnog Balkana na suzbijanju pandemije koronavirusa i rješavanju njenih posljedica na društvo i ekonomiju.

“Činjenica da ta podrška i saradnja daleko nadilaze sve što je bilo koji drugi partner pružio regiji zaslužuje javno priznanje. EU takođe priznaje dragocjenu podršku koju je zapadni Balkan pružio tokom pandemije susjedima i EU”, kaže se u nacrtu deklaracije.

Ističe se da bi ta saradnja i koordinacija trebalo da se nastave u budućnosti, tokom faze izlaska i oporavka.

JELUŠIĆ

Odbornici Demokratske partije socijalista očekuju da će predsjednik budvanskog Parlamenta na narednoj sjednici SO biti smijenjen, kazao je predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Predrag Jelušić.

“Danas je predata inicijativa za smjenu predsjednika lokalnog parlamenta. Inicijativa je kompletirana onako kako podrazumijeva Poslovnik i, naravno, zakon. Pred nama je sad rok od 15 dana i očekujemo sazivanje sjednice povodom te inicijative.

Podnosioci inicijative su klub odbornika DPS-a, koji je inicirao smjenu, zatim odbornici Crnogorske, SD odbornik i nezavisni odbornik. Znači, 17 odbornika u lokalnom parlamentu su podnosioci inicijative za smjenu predsjednika lokalnog parlamenta”, kazao je on.

Kako je naveo, povodom ove inicijative u budvanskom DPS-u su jedinstveni – potpisali su je svi odbornici te partije.

Očekuje da će inicijativa biti procesuirana u roku. Brojni su, kaže, argumenti koji su DPS naveli da inicira smjenu Radović.

Jelušić očekuje da će na istoj sjednici odbornici raspravljati i o smjeni predsjednika Opštine Marka Carevića.

“Očekujem da se i ta inicijativa nađe, jer je podnijeta nekoliko dana prije. Bilo bi logično da obje budu na istom skupštinskom zasijedanju, da se i o jednoj i o drugoj raspravlja”, pojasnio je on.

Inicijativu za smjenu Carevića u DPS-u kažu da ne žele da komentarišu. Oni jesu potpisnici, ali, kako navodi Jelušić, inicijativa je potekla od Crnogorske.

“Mi smo negdje zauzeli principijelni stav da nećemo komentarisati one inicijative gdje su drugi politički subjekti pokretači. Mi smo potpisnici, ali prosto nećemo komentarisati jer mislim da je to politički korektno za one koji su je podnijeli. U ovom slučaju, to je Crnogorska i mislim da je politički korektno da oni obrazlože onaj dio teksta koji prati inicijativu”, naveo je Jelušić.

U prilog tvrdnji da i Carević i Radović treba da budu smijenjeni, Jelušić navodi da je u protekle više od tri godine dosta energije potrošeno na međusobna politička trvenja koalicionih partnera na vlasti, a malo urađeno za građane Budve.

U susret predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta, na kojoj bi prema mišljenju Jelušića, trebalo da se raspravlja o smjeni Radovića i Carevića, predsjednik OO DPS poručuje da je budvanski ogranak te partije jedinstven.

DAMJANOVIĆ

U situaciji nepostojanja dijaloga, kroz međusobni dogovor opozicija treba da poruči da je bojkot izbora, odnosno institucija, jedini mogući politički odgovor na institucionalni haos i urušavanje pravnog poretka u državi, kreiran u dijelu vlasti i neformalnih centara moći – kazao je u izjavi za Pobjedu Aleksandar Damjanović, nezavisni poslanik i šef Posebnog kluba poslanika.

Damjanović je kazao da je krajnji trenutak da Demokratska partija socijalista pokrene dijalog.

– Krajnji je trenutak da se u širokom, ozbiljnom dijalogu, iniciranom od onog ko ima i najveću odgovornost, a to je DPS kao najveći politički subjekat, odnosno Vlada koju ta partija dominantno konstituiše, riješavaju nabrojana i mnoga druga pitanja kako bi se na demokratski način pokušalo izaći iz političke, a veoma izvjesno i iz socijalno-ekonomske krize – rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, u suprotnom, perspektiva je veoma neizvjesna. Damjanović je ukazao da su izbori blizu, a da, kako je rekao, nema izbornog zakona.

– Činjenica je da je do krajnjeg roka za izbore ostalo nešto manje od šest mjeseci, a da još nema novog izbornog zakona, odnosno elementarnih uslova za fer i slobodno izražavanje političke volje građana – rekao je Damjanović.

Podsjetio je da su odgođeni izbori u Tivtu, koji su bili raspisani.

– Odgođeni su izbori u Tivtu, neustavno i nezakonito, izjavom za javnost predsjednika države, što se nikada nije desilo ni kod nas ni u bilo kojoj ozbiljnoj državi. Posljedice pandemije korona virusa, naročito ekonomske i socijalne, biće veoma ozbiljne, a političke podjele, dodatno produbljene donošenjem nakaradnog zakona o tzv. slobodi vjeroispovijesti, nikada nijesu bile veće – kazao je Damjanović.

Poručio je da je v. d. stanje u pojedinim instutucijama.

– Činjenica i da je u ključnim institucijama zaduženim za izborni proces v. d. stanje, odnosno kolaps, u Sudskom savjetu, tužilaštvu, Ustavnom sudu i Agenciji za sprečavanje korupcije, da je predsjednik Državne izborne komisije izabran isključivo glasovima parlamentarne većine, zaokružuje turobnu sliku predizbornog ambijenta u Crnoj Gori, koja se nalazi na korak od političkog i ekonomsko-socijalnog ambisa – dodao je Damjanović.

Parlamentarni izbori trebalo bi da budu do kraja godine. Novi zakon o izboru odbornika i poslanika nije usvojen jer u Skupštini nije postojala dvotrećinska podrška tom aktu. Ostali zakoni koji se odnose na izborni proces usvojeni su krajem decembra prošle godine, u odsustvu opozicije.

Iz DPS-a poručili su da je izborni zakon osnova za nastavak dijaloga vlasti i opozicije, te da će izbori biti održani u zakonom propisanom roku, jer, kako poručuju, Crna Gora ima izborni zakon. Opozicija je jednoglasna da izborni uslovi ne postoje, a bilo je i konkretnih prijeldoga da se oni odgode. Neđeljko Rudović iz Demosa ranije je za Pobjedu kazao da ne postoje uslovi za održavanje parlamentarnih izbora, niti je za očekivati da opozicija u partijama vlasti može imati korektnog sagovornika na tu temu. Rudović je kazao i da nema vremena za pripremu uslova za održavanje fer izbora.

BAKIĆ OCIJENILA

Osnivanje radija u Kolašinu na način kako je to osmislila vladajuća koalicija, za Demokrate Crne Gore ne predstavlja ništa drugo osim jednu partijsku skalameriju sklepanu u režiji DPS-a, GG i SD-a, koja će služiti isklučivo partijama na vlasti.

“Priča Milosava Bulatovića, čija su puna usta transprentnosti i demokratičnosti samo je mrtvo slovo na papiru. U prilog tome je i činjenica da se ovoga puta aktuelna vlast još bahatije drznula da u Savjet radija predloži isključivo partijske kadrove DPS, SD i GG, bez i jednog člana koji se bira na predlog opozicije. Da je bilo volje i želje, načina je itekako bilo, a ako Bultović nije imao političke snage i hrabrosti, kao u slučaju javnih preduzeća, onda je već to stvar političke težine koju ima ili nema u svojim redovima i među koalicionim partnerima. Naravno, sve je zamaskirano predlozima onih i ovih institucija i NVO, ali činjenice su jasne i neupitine”, ističe se u saopštenju koje je potpisala Zorana Bakić.

Kako se dodaje, niko od predloženih kandidata nema nikakve veze sa novinarstvom, pa se ozbiljnost predloženog Savjeta još na samom startu može okarakterisati kao marionetski u rukama vladajućih partija.

“Želim da naglasim da Demokrate nijesu protiv osnivanja radija niti smo željeli da imamo svog partijskog predstavnika u Savjetu, naprotiv, htjeli smo i zalagali se za radio koji će biti u službi svih građana Kolašina, nezavisno ko je na vlasti, a ne partiskih poslušnika, čija se imena zaposlenih već uveliko, mjesecima unaprijed znaju, iako oglasi i konkursi još uvijek nijesu raspisani. U prilog tome su naši pozivi sa prošle sjednice SO, posljednjeg kolegijima i zahtjeva za novim kolegijumom da se postigne dogovor, kako bi se ovo pitanje uredilo na način da taj bude radio svih građana, a ne pozicije ili opozicije. Svi ostaju nijemi na naše pozive”, ističe Bakić.

DPS BUDVA

Opštinski odbor DPS Budva podnio je inicijativu da se izglasa nepovjerenje predsjedniku lokalnog parlamenta, Krstu Radoviću. Predsjednik Opštinskog odbora DPS Budva Predrag Jelušić ocijenio je da je bilo sasvim logično da se uputi inicijativa za njegovu smjenu. I danas je, kako navodi, taj postupak procesuiran i počeo je da teče rok za sazivanje te sjednice lokalnog parlamenta, gdje se jedna i druga inicijativa trebaju naći na jednom skupštinskom zasijedanju.

“Gotovo tri do četiri i po godine mandata je potrošeno da oni programi koji su građanima Budve bili prezentovani kao obećanja nijesu realizovani”, smatra Jelušić. Poručuje da je politička odgovornost da se sada ukaže na takvu jednu činjenicu.

“Svjedoci smo bili da je mnogo negativne energije, mnogo vremena potrošeno u tim međusobnim obračunima još uvijek koalicionih partnera aktuelne vlasti u Budv, nego što je potrošeno na javni interes na realizaciju onih projekata koji su bili obećani građanima da će se realizovati”, navodi Jelušić.

On ocjenjuje da je vrijeme da se kroz odgovoran odnos prema takvom jednom političkom ponašanju dođe do zdravog rješenja.

“Ključno da, ta energija koja se potrošila u prethodnom periodu u svađi i sukobima koje smo svjedoci da to gotovo svakodnevno pratimo između koalicionih partnera prosto nije dala taj efekat za građane Budve i taj javni interes koji se očekivao da svaka vlast mora da prosto ispuni tu svoju misiju. Zato je naša inicijativa danas koja je upućena ka izglasavanju nepovjerenja predsjedniku parlamenta naravno koja je argumentovana sa kršenjem poslovnika u jednom kontinuitetu upravo je to u duhu naše politike”, poručuje Jelušić.