SKUPŠTINA IZDVOJILA

Skupština Crne Gore izdvojila je 126.143 eura za martovske neto zarade poslanika. Većina poslanika se, njih 54 odrekla se polovine zarade i donirala je Nacionalnom koordinacionom tijelu za ublažavanje posljedica pandemije korona virusa.

Poslanički klub Demokratske Crne Gore, koji bojkotuje parlament tokom čitavog mandata, ukupno je za mart primio 9.852 eura. Plata Alekse Bečića je 1.451 euro.

Nijedna martovska zarada poslanika ovoga mjeseca nije premašila 2.000 eura. Međutim, toj cifri primakli su se predsjednik Skupštine Ivan Brajović (1.989 eura), Marija Ćatović iz DPS-a (1.987), kao i Branko Čavor iz DPS-a (1.906).

Više od 1.800 eura primili su za mart Miodrag Vuković iz DPS-a (1.865 eura), Predrag Bulatović iz DF-a (1.838 eura), Marina Jočić iz DF-a (1.811), Jovanka Laličić iz DPS-a (1.851), Branko Radulović iz DF-a (1.892), Milorad Vuletić iz DPS-a (1.811), zatim potpredsjednik parlamenta Branimir Gvozdenović (1.808).

Filip Vuković (DPS) i Miodrag Lekić (Demos) primili su po 1.811 eura. Potpredsjednik parlamenta Genci Nimanbegu za mart je primio 1.583 eura.

Lideri DF-a, Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević, primili su za mart 1.662, odnosno 1.496, odnosno 1.675 eura.

Poslanik koji ostvaruje pravo na zaradu po prestanku funkcije Miomir Pejović iz Demokrata primio je 1.424 eura. Pravo na nadoknadu po prestanku funkcije ostvaruje i bivši savjetnik predsjednika Skupštine Obrad Nenezić i njemu je isplaćeno 1.280 eura.

Martovska zarada generalnog sekretara Aleksandra Jovićevića iznosi 1.650 eura. Njegovi zamjenici, Mersudin Gredić i Marija Mirjačić, primili su martovske zarade od 1.310, odnosno 1.301 euro. Pomoćnice generalnog sekretara, Jelena Radonjić i Nataša Komnenić primile su 1.090, odnosno 1.080 eura. Brajovićevih osam savjetnika primilo je ukupno 10.478 eura.

Saglasnost Službi Skupštine da se polovina njihove martovske zarade uplati NKT-u dala su 54 poslanika. Svi poslanici Demokratskog fronta izdvojili su, kako su saopštili, po pola plate kako bi na taj način pomogli građanima kojima je najpotrebnije da kupe osnovne životne namirnice.

To je samo nastavak solidarnosti većine poslanika koji su donacijama željeli da doprinesu borbi protiv pandemije korona virusa.

Dio poslanika ranije je samoinicijativno donirao pola ili čitavu zaradu kako bi doprinijeli borbi protiv širenja korona virusa. Tako su poslanici DPS-a, odbornici i ministri iz te partije donirali 20.000 eura Kliničkom centru, a sam Andrija Nikolić (DPS) čitavu poslančku platu od 1.465 eura donirao je Domu zdravlja Nikšić. Andrija Popović (LP) donirao je NKT-u 10.000 eura. Poslanički klub DF-a uplatio je prošlog mjeseca od svojih zarada 10.000 eura kao pomoć pri kupovini zaštitne opreme neophodne građanima u borbi protiv širenja korona virusa. Svi funkcioneri SD-a, takođe su donirali pola zarade NKT-u, dok je Dritan Abazović (Ura) uplatio tom tijelu čitavu zaradu.

Demokrate su uplaćivale različite donacije – od hiljadu eura krojačkoj radnji u Nikšiću, preko namirnica Crvenom krstu koje su donirali odbornici te partije širom Crne Gore, do pomoći od hiljadu eura opštini Tuzi koju je uplatio poslanički klub Demokrata.

MARKOVIĆ

U borbi protiv svih koji ugrožavaju novinare, medije i njihovu imovinu neće biti uzmicanja, koliko god vremena da je potrebno za njihovo otkrivanje, poručio je premijer Crne Gore Duško Marković. On je u Tviter poruci pozdravio rasvjetljavanje krivičnih djela paljenja vozila redakcije lista “Vijesti” iz 2011. i 2014. godine.

Marković je, takođe, čestitao Policiji Crne Gore.

“Predanim radom uspjeli su doći do dokaza i otkriti počinioce i nalogodavca, iako dokazi u takvim događajima najčešće bivaju uništeni”, naveo je Marković.

ZASIJEDAO KOLEGIJUM

Sljedeća sjednica Skupštine trebala bi da bude održana do kraja aprila, a stvoreni su tehnički preduslovi da radna tijela zasijedaju i putem video konferencijskog sistema, saopšteno je nakon sjednice Kolegijuma predsjednika Skupštine Crne Gore kojim je predsjedavao Ivan Brajović.

Kako je saopšteno iz Brajovićevog kabineta na sjednici kojom je on predsjedavao bilo je riječi o aktivnostima Skupštine Crne Gore i drugih institucija u postojećim okolnostima.

“Istaknuta je važnost nastavka razgovora o ekonomskoj i socijalnoj održivosti, te je dogovoreno da na sljedeću sjednicu Kolegijuma predsjednika u utorak, 14. aprila, budu pozvani ministar rada i socijalnog staranja, direktor Uprave za inspekcijske poslove, kao i generalni sekretar saveza Sindikata Crne Gore i generalni sekretar Unije slobodnih sinikata”, navodi se u saopštenju.

PZP

Iz Pokreta za promjene saopšteno je da državna firma Montenegro Airlines otpušta 10 radnika koje, kako kažu, godinama drži na ugovorima na određeno i koji su po zakonu stekli pravo na stalno zapošljavanje.

“Zar nije premijer i potredsjednik DPS Duško Marković najavio da će se se boriti sa život svakog čovjeka”, pitaju iz PzP-a.

Pitaju, takođe, i zašto nije prihvaćen prijedlog DF-a da se limitiraju cijene osnovnih životnih namirnica, higijenskih sredstava, ljekova i medicinskih sredstava i opreme u toku vanrednog stanja.

“Ako treba da se otpušta iz javnog sektora zar nije trebalo da se objave kriterijumi i da sve bude pošteno i transparentno,” pitaju oni.

Iz te partije poručuju da bi Vlada trebalo da se ugleda na program predsjednika SAD Donalda Trampa koji je zaštitio sve porodice, nezaposlene, nove nezaposlene, male i srednje firme.

“Predsjednik Tramp je u okviru svoga programa pomoći obezbjedio da se, fizička lica kvalifikuju za čekove od 1.200$ i vjenčani parovi koji zajedno podnose zahtjeve kvalifikuju za čekove od do 2.400$, sa dodatnih 500$ za svako dijete ispod 17 godina,” navodi se u saopštenju.

NOVI DATUM U JUNU

Samit EU-Zapadni Balkan koji je u Zagrebu trebalo da bude održan 7.maja, odgođen je, saopšteno je iz hrvatskog predsjedništva Savjetom EU.

Novi datum, kako navode, biće određen u junu u dogovoru sa predsjednikom Sabjeta Šarlom Mišelom ukoliko to bude dozvoljavalja situacija sa koronavirusom.

Podsjetimo, Samit Evropske Unije (EU) i država Zapadnog Balkana trebalo je da bude održan od 5. do 7. maja u Zagrebu.

Hrvatska je 1. januara preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje Savjetu Evropske unije (EU), šest i po godina nakon što je postala članica EU.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije je predstavio četiri ključna prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU, koje je definisao kao “Evropa koja raste i koja se razvija, Evropa koja spaja, ekonomski, energetski i infrastrukturno, Evropa koja štiti i Evropa koja je uticajna na globalnom planu”.

“Snažna Evropa u svijetu punom izazova”, slogan je koji je Hrvatska izabrala za predsjedavanje Savjetu EU. 

Ivan Mijanović, TVCG

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović čestitao je jevrejski praznik Pesah pripadnicima Jevrejske zajednice Crne Gore i predsjedniku Đorđu Raičeviću.

“Članovima Jevrejske zajednice u Crnoj Gori upućujem čestitke povodom Pesaha, uz želju da praznik slobode i proljeća kao simbola novog života obilježe u dobrom ličnom i zdravlju svojih bližnjih. U okolnostima u kojima se nalaze Crna Gora i cijeli svijet, Pesah može biti dobar podsjetnik na važnost zajedništva i međusobnog povjerenja, sa ciljem uspješnog prevazilaženja još jednog izazova u zajedničkoj istoriji nacija, vjera i kultura na ovim prostorima”, navodi se u čestitci Brajovića.

BUGAJSKI

Svjetska ekonomija će proći kroz recesiju, a njeno trajanje zavisiće od toga koliko se brzo i efikasno izborimo sa pandemijom. Balkan može očekivati veliki ekonomski pad u narednim mjesecima i EU će biti važna u pružanju pomoći u ekonomskom oporavku. Nijedna druga snaga nema resurse da značajno pomogne regionu, bez obzira na dezinformacije koje Кina i Rusija šire – kaže u intervjuu Pobjedi ekspert za Balkan, američki analitičar Januš Bugajski.

Ističe da Crna Gora mora blisko sarađivati sa svojim susjedima i Evropskom unijom kako bi se bolje pripremila za buduće prijetnje epidemijama.

Da li imate bilo kakve prognoze kada bi najveća kriza nakon Drugog svjetskog rata mogla da bude završena?

BUGAJSKI: Postoji nekoliko projekcija epidemiologa, ali na kraju niko ne zna koliko će ljudi umrijeti prije nego što je naša vrsta izgradi imunitet i pronađe se vakcina. Postoje čak i upozorenja da će se drugi smrtonosniji soj korona virusa razvijati u narednim godinama, iako će mnogi biti uvjereni da je pandemija trajno za nama.

Sjedinjene Američke Države su žarište pandemije. Što se to desilo, pa je pošlo naopako?

BUGAJSKI: Evidentna su tri problema u SAD u borbi protiv virusa. Prvo, došlo je do propusta u pripremi jer je administracija zanemarivala savjete stručnjaka, nije mobilisana zdravstvena usluga, nijesu stvorene zalihe neophodne opreme, uključujući i respiratore.

Drugo, Tramp nije bio na visini ovog zadataka. Na početku pandemije je radio sve da relativizuje prijetnju, pa čak je i tvrdio da su upozorenja politički motivisani protiv njega. Amerika je izgubila dragocjeno vrijeme dok se virus širio. I treće, nedostajao je jedinstven odgovor na pandemiju jer je svaka država sprovodila sopstvenu politiku, a savezna vlada izdavala slabe smjernice uz nedovoljnu pomoć bolnicama.

I Evropska unija je kasno odgovorila na krizu, podrška je, za Italiju i Španiju, stigla kasno… Da li je ova pandemija pokazala da EU ipak ne funkcioniše kad izbije kriza?

BUGAJSKI: I Evropski odgovor na pandemiju je bio poput američkog – nedostatak pripreme, planiranja, liderstva i sprovođenja odluka. Da budemo fer, niko živ u SAD i Evropi nikad nije iskusio takvu prijetnju i sve ovo je van našeg iskustva. Ne mislim da nedostatak brze reakcije govori da je EU projekat mrtav, ali će sada biti potrebno osposobiti evropske institucije i politike da se nose sa budućim prijetnjama. Ako Italija i Španija nijesu mogle same da se izbore sa pandemijom, tada multinacionalne institucije postaju još važnije.

Naš region je imao dosta problema i bez korona virusa. Sada je stvorena prava konfuzija, puno se, naročito u Srbiji, ,,izlilo žuči” protiv Evropske unije. Opet, iz Brisela se tvrdi da lažne vijesti o koroni uglavnom dolaze iz Pekinga i Moskve… Da li ljudi sa ovih prostora u toj konfuziji mogu izgubiti evropsku perspektivu?

BUGAJSKI: Ne dolaze sve dezinformacije o virusu iz Кine ili Rusije, jer postoje mnogi teoretičari zavjere i lakovjerna publika i na samom Zapadu. Međutim, Peking i Moskva su pokušali da koriste konfuziju i strah kako bi dokazali da Evropska unija i NATO propadaju. U stvarnosti – i Кina i Rusija su pale na testu jer su prikrivale razmjere zaraze u obje zemlje. U Rusiji će pandemija vjerovatno stvoriti otpor prema Putinovoj vlasti u vrijeme kada je ekonomija u krizi zbog kolapsa cijena nafte. Građani Zapadnog Balkana ne smiju da izgube svoju evropsku perspektivu jer je u državama koje bi željele da budu alternativa EU – u Кini i Rusiji – stanje je mnogo gore. I na kraju, demokratije su otpornije na krize nego diktature.

Kako će ova pandemija uticati na svjetsku ekonomiju i privredu regiona Zapadnog Balkana?

BUGAJSKI: Svjetska ekonomija će proći kroz recesiju, i njena dužina i ozbiljnost zavisiće od toga koliko se brzo i efikasno izborimo sa pandemijom. Balkan može očekivati veliki ekonomski pad u narednim mjesecima i EU će biti važna u pružanju pomoći u ekonomskom oporavku. Nijedna druga snaga nema resurse da značajno pomogne regionu, bez obzira na dezinformacije koje Кina i Rusija šire.

Kako se Crna Gora bori sa ovom zdravstvenom krizom?

BUGAJSKI: Crna Gora se prilagođava prijetnji i preduzima važne mjere za ograničavanje dalje infekcije, kao što je slučaj u opštini Tuzi. Ali, u većini zemalja pandemija nije shavaćena ozbiljno da bi se ranije reagovalo i spriječilo širenje infekcija i žrtve. Crna Gora mora blisko sarađivati sa svojim susjedima i EU kako bi se bolje pripremila za buduće virusne prijetnje.

DF

U Demokratskom frontu (DF) smatraju da policija postupa različito prema onima koji prekrše mjere NКT-a u zavisnosti od njihove nacionalne pripadnosti.

“Naime, u Vrelima Ribničkim i Tuzima, okupljanja koja su bila vršena protivno donešenim mjerama, ne samo da nisu sankcionisana, već su bila osnov za iskazivanje saosjećajnosti, za donošenje mjera kojima se pomaže na svaki način tamošnjem stanovništvu. Isto takvo okupljanje u Кoritima kučkim, koje za razliku od prethodno pomenutih nije kao rezultat imalo prenošenje zaraze i bilo je manjeg obima, imalo je kao rezultat hapšenje osam momaka i njihovo odvođenje u Spuž. Rezultat koji je izostao u slučaju Vrela Ribničkih i Tuzi iako smo tamo imali zaražene a u Кučkim koritima nismo.”, saopštilu su iz DF-a.

Prema njihovim riječima, jasno se uočava da odnos policije, sudstva i tužilaštva nije isti u slučaju Roma iz Vrela Ribničkih, Albanaca iz Tuzi i Srba iz Кuča.

“Dok su Romima i Albancima za neodgovornost koju su pokazali dodjeljivani paketi pomoći i u vezi sa tim korišćena svaka prilika da se prema njima iskaže saosjećajnost i solidarnost i pokaže humanost, prema Srbima, koji pritom nikoga nisu zarazili, sprovode se brutalne mjere, hapse se i odvode u zatvor kao posljednji kriminalci”, kažu u DF-u.

TRAŽE SJEDNICU SKUPŠTINE

Iz Demokratskog fronta (DF) tvrde da se donacije Nacionalnom koordinacionom timu za zarazne bolesti zloupotrebljavaju.

“DF je na vrijeme i s pravom ukazivao da je uvođenje neformalnog vanrednog stanja poslužilo Predsjedništvu DPS–a da otpočne predizobrnu kampanju i dominantno pomaže svoje privrednike, dio članova i najvjernijih glasača. Uvidom u spisak firmi kojima je Milutin Simović upumpao milion eura da bi se od naših para borili protiv koronavirusa, ne ostavlja se ni najmanja dilema da se radi o brutalnoj zloupotrebi donacija za promociju DPS–a”, navodi se u saopštenju DF-a.

Oni ističu da im nije jasno po kom pravilniku se novac od donacije dijeli.

“Zašto je Milutin Simović i na osnovu koje odluke uplatio preko 500 hiljada eura režimskoj firmi Glosarij za nabavku 28 respiratora. Kako je moguće da je veliki čovjek i humanista Hajriz Brčvak plaćao jedan respirator sa uračunatim PDV–om oko 6.000 eura, dok nam je Glosarij jedan respirator naplaćivao po prosječnoj cijeni od 19 hiljada eura, i to navodno bez ikakve marže”, navode iz DF-a.

Zbog svega pozivaju predsjednika parlamenta Ivana Brajovića da zakaže sjednicu Skupštine.

ZEKOVIĆ

Šef Kluba odbornika SDP-a u SO Kolašin Bojan Zeković pozvao je da se organizuje Kolegijum predsjenika Skupštine, kako bi, poštujući preporuke zdrvstvenih institucija, razgovarali o aktivnostima lokalne uprave u dosadašnjem i predstojećem periodu.

On kaže da se vlast, čak i u vrijeme potpune paralize života građana usljed pandemije virusa korona, se bavi  novim zapošljavanjima.

“O štetnosti politike aktuelne vlasti koja je za godinu i po gotovo duplirala broj funkcionera i za trećinu uvećala tekuću potrošnju, kako bi uhljebila partijske aktiviste, već smo razgovarali na sjednicama Skupštine. Ono što me i od ove vlasti iznenađuje je da čak i u vrijeme potpune paralize života građana usljed pandemije virusa COVID 19 vi se bavite novim zapošljavanjima. U tom cilju predsjednik opštine je još ranije donio Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o organizaciji i načinu rada lokalne uprave opštine Kolašin (Službeni list Crne Gore – opštinski propisi, br. 008/20 od 24.02.2020) da bi prije nekoliko dana sekretar Sekretarijata za finansije, imovinu i ekonomski razvoj donio Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kako bi za razliku od dosadašnjih zapošljavanja novo pokušali uvesti u zakonske okvire”, objašnjava Zeković.

Kako dodaje, u situaciji kada privreda jedva preživljava ili im je zabranjen rad, lokalna uprava se, umjesto mjerama pomoći, bavi novim zapošljavanjima.

“Iz tog razloga Vas podsjećam na Predlog hitnih mjera Vlade, dio koji se odnosi na lokalne samouprave: “1. Preporučuje se jedinicama lokalne samouprave, ustanovama i agencijama čiji je osnivač lokalna samouprava, privrednim društvima u većinskom vlasništvu lokalne samouprave i nezavisnim regulatornim agencijama da, u skladu sa politikom i mjerama Vlade Crne Gore, vode odgovornu fiskalnu politiku u cilju usklađivanja svojih rashoda sa raspoloživim prihodima i procjenama efekata aktuelne situacije na parametre javnih finansija na lokalnom nivou”, navodi Zeković.

Istovremeno moli prvog čovjeka Opštine da mu dostavi informaciju da li su svi nadležni postupili po tački 2 iste Preporuke.

“Preporučuje se jedinicama lokalne samouprave, ustanovama i agencijama čiji je osnivač lokalna samouprava, privrednim društvima u većinskom vlasništvu lokalne samouprave i nezavisnim regulatornim agencijama da obustave isplatu varijabilnog dijela zarade, i stave van snage opšte i pojedinačne pravne akte kojima se utvrđuje naknada za rad u komisijama, upravnim odborima i drugim radnim tijelima, uz izuzetak radnih tijela gdje je rad profesionalizovan, na period od 90 dana;”

“Molim Vas da informacija sadrži podatke o svim subjekatima na koje se Preporuka odnosi, kao i da je, imajući razumijevanje trenutnu za situaciju, dostavite u što kraćem roku, dinamikom kojojm budete dobijali odgovore od organa, društava, ustanove. Umjesto da razmišljate kako da pomognete radnicima koje najveći hotel u gradu primorava da potpisuju nezakonite anekse ugovora o radu kako bi primali 55 eura, o mnogim drugima koji ostaju bez posla, kako da pomognete preduzetnicima i privrednicima da prežive ovu situaciju, jer bez pomoći ne mogu opstati i sačuvati zaposlene (a ne mogu svi raditi u lokalnoj ili državnoj upravi), izvršna vlast se bavi novim zapošljavanjima”, navodi Zeković.

Kako ističe, kašnjenje podrške privredi produbljuje krizu i unosi dodatnu neizvjesnot, a bar mali dio može pružiti i sa lokalnog nivoa, kako bi, kako navodi Zeković, pomogli preduzećima i preduzetnicima koji otežano posluju ili im je zabranjen rad, sa osnovnim ciljem zaštite zaposlenih koji su posebno ugroženi u kom pravcu smo pripremili paket mjera pomoći.