VARHELJI

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varheji ocijenio je da se Evropa suočava sa do sada neviđenom krizom po javno zdravlje i da su saradnja i solidarnost ključni.

On je u pismima upućenim premijerima šest zemalja Zapadnog Balkana u koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid naglasio i da Evropska unija (EU) stoji uz zemlje zapadnog Balkana u traženju načina da se ukaže na izbijanje i posljedice pandemije.

U svom obraćanju premijeru Crne Gore, Dušku Markoviću, Varheji je istakao da je instruisao svoje službe da stave na raspolaganje do tri miliona eura, koji će se finansirati iz sredstava za EU integracije, ali i da započnu rad na redizajniranju do 50 miliona eura i ubrzaju saradnju na nekim od postojećih nacionalnih programa.

Komesar je naveo i da je potrebno ubrzati projekte koji su već u fazi pripreme koji mogu donijeti olakšanje privatnom sektoru, tržištu i socijalnom sektoru i naglasio saradnju u okviru višegodišnjeg operativnog programa za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu pomoć vrednog 15,3 miliona evra.

U pismu sada tehničkom kosovskom premijeru, Aljbinu Kurtiju, Oliver Varheji je istakao da je svojim službama rekao da stave na raspolaganje do 5 miliona eura za hitne potrebe koje će biti finansirane iz EU integracija i da započnu rad na redizajniranju do 50 miliona eura pomoći iz programa iz 2019. i 2020, koji sada treba da upotrebe za ublažavanje socijalno- ekonomske posljedice krize. Prvobitno planirani projekti mogu se finansirati iz naknadnih programa, dodao je u pismu.

Komesar je naveo i da je potrebno hitno ubrzati projekte koji su već u pripremi, a koji mogu da poboljšaju likvidnost i podršku privatnom sektoru. Ovo, kako je objasnio, uključuje nadolazeću isplatu do 13 miliona eura u isplati budžetske podrške, ukoliko su ispunjeni relevantni uslovi.

„Dodatno, razmatramo i druge projekte i prilagodićemo se“, dodaje se u pismu Kurtiju.

Srbija i Sjeverna Makedonija

Varheji je u pismu upućenom tehničkom premijeru Sjeverne Makedonije, Oliveru Spasovskom, naveo da će EU staviti na raspolaganje do četiri miliona eura za trenutne potrebe i da će se ta sredstva finansirati iz sredstava EU integracija.

Takođe, komesar je naložio i da se počne sa redizajniranjem do 50 miliona eura putem nagrade za performanse, koja bi sada trebalo da se iskoristi za ublažavanje socijalno-ekonomskog uticaja krize.

On je naveo i da je hitno potrebno ubrzati projekte koji su već u fazi pripreme, a koji mogu donijeti olakšanje privatnom sektoru i poboljšati likvidnost. Ovo, kako je rekao, uključuje pomoć za mala i srednja preduzeća od devet miliona eura i fiksnu tranšu od tri miliona eura za budžetsku podršku nakon potvrde da su uslovi ispunjeni. Pored toga, navodi se, razmatraju se i drugi projekti.

Kada je reč o Srbiji, Varheji je u svojem pismu premijerki Ani Branić i ministarki za evropske integracije, Jadranki Joksimović, naveo da je svoje službe instruisao da stave na raspolaganje do 15 miliona eura za trenutne potrebe, a da će se ta sredstva finansirati iz tekućih ugovora UNDP, UNOPS i EU integracija.

Kako je naveo, potrebno je ponovo pregledati preostala sredstva fonda EU za integraciju u ukupnoj vrednosti od 20,8 miliona evra.

Varheji je dodao i da je na osnovu sporazuma sa Vladom Srbije potrebno ponovo odrediti vremenski okvir za projekte kao što su spojnica gasa između Srbije i Bugarske i projekat biomase sa razvojnom bankom KfW i preusmjeriti ta sredstva. „Ovo bi moglo osloboditi 57,6 miliona eura“, dodao je komesar.

Varheji je u pismima istakao da evropska Komisija sarađuje i sa međunarodnim finansijskim institucijama, gledajući kako najbolje rešiti pitanja likvidnosti i finansijske probleme privatnog sektora i ispituje na koji način višenacionalni instrumenti, poput garancije za zapadni Balkan, mogu najbolje da pomognu regionu.

„Takođe blisko sarađujemo sa Savjetom za regionalnu saradnju, Sekretarijatima CEFTA i Transportnom zajednicom na rješavanju pitanja koja utiču na snabdjevanje osnovnom robom kako bi se olakšalo kretanje robe u regionu i između regiona i EU“, navodi se u pismima.

Varheji je pozvao i na punu saradnju država regiona i zajednički rad i istakao da se izazovu ove veličine može odgovoriti samo uskom saradnjom i solidarnošću.

„Ovo se brzo razvija i moraćemo se u skladu s tim prilagoditi. Radeći zajedno izaći ćemo iz ove krize jači“, zaključio je komesar.

Albanija i BiH 

U pismima koja je uputio premijerima Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Severne Makedonije i Srbije 24. marta, Varheji je naveo da Evropska komisija intenzivno razmatra kako da uključi te zemlje u inicijative koje EU preduzima kao odgovor na pandemiju, kao i to kako da na najbolji način ponudi podršku kojom će se ublažiti uticaj koronavirusa na društvo i ekonomiju.

„Kada je reč o građanima regiona koji su ostali u EU, Komisija je na vezi sa državama članicama u vezi sa državljanima trećih zemalja koji se mogu naći u situaciji da se zadrže u Šengen području kao posljedica restrikcija u putovanjima“, dodao je komesar.

U pismu upućenom premijeru Albanije, Ediju Rami, Varheji je naveo da je svoje službe instruisao da stave na raspolaganje do četiri miliona eura za neposredne potrebe, koja će se obezbjediti iz sredstava za EU integracije, ali i da preusmere postojeći program podrške socijalnom uključivanju kako bi se bolje odgovorilo na socijalne potrebe koje potiču iz COVID 19.

Pored toga, dodao je, započeće se rad na prikupljanju do 11 miliona eura kroz nagradu za performanse za proširenje programa podrške socijalnom uključivanju.

Uz to, kako se navodi u pismu Rami, pojednostaviće se i dodjela iz programa koji su u procesu kako bi se pomoglo privatnom sektoru i popravila likvidnost.

„Ovo bi moglo da uključi do 35 miliona eura iz planiranih projekata u oblastima cirkularne ekonomije, imovinskih prava i vladavine prava. Planirani projekti bi se finansirali iz dodatnih ciklusa“, naveo je Varheji.

U pismu koje je uputio predsedavajućem Veća ministara Bosne i Hercegovine (BiH), Zoranu Tegeltiji, Varheji je istakao da je svojim službama dao instrukcije da stave na raspolaganje do sedam miliona eura za hitne potrebe koje će biti finansirane iz EU integracija i da budu spremne za preusmeravanje dodeljivanja iz nekoliko planiranih i postojećih programa kako bi obezbjedili dodatnih 28 miliona eura za medicinske i ostale kratkoročne potrebe koje je BiH identifikovala.

NOVAKOVIĆ

Država bi konkretizacijom ekonomskih mjera za smanjenje negativnih posljedica epidemije koronavirusa, sa jasno utvrđenim rokovima, trebalo da pomogne privredi, kojoj u protivnom prijeti stagnacija i munjevit sunovrat, saopštio je predsjednik partije Biram Crnu Goru, Radomir Novaković.

“Ovo je kriza koja ne dozvoljava postojanje povlašćenih i izuzetih. Teret moraju snositi svi, pri čemu, kao društvo, moramo voditi računa o socijalno ranjivim kategorijama kojima ova situacija dodatno komplikuje i onako težak“, naveo je Novaković u saopštenju.

On smatra da bi se trebalo „okrenuti oko sebe“ i vidjeti šta su na polju suzbijanja negativnih posljedica epidemije koronavirusa na ekonomije, do sada preduzele druge države.

Novaković je kazao da bi njemačka Vlada trebalo da sjutra usvoji paket mjera za pomoć građanima i preduzećima, vrijedan 600 milijardi eura, koji podrazumijeva hitan rebalans budžeta za ovu godinu, ali i novo zaduženje.

„Cilj tog programa je zaštita malih i srednjih preduzeća, ali i zanatlija, pri čemu će država na sebe preuzeti dio plata zaposlenih u privatnom sektoru. Njemačka država je otišla toliko daleko da je predvidjela čak zaštitu zakupaca lokala, ali i stanara koji neko vrijeme neće morati da plaćaju stanarinu, čime socijalno odgovorno spašavaju građane od mogućih iseljenja. Dug se naravno ne oprašta, samo će biti odložen za kasnije“, naveo je Novaković.

On je dodao da će samostalni preduzetnici i male firme sa najviše pet zaposlenih dobiti jednokratnu pomoć do devet hiljada EUR za tri mjeseca, a one sa maksimum deset zaposlenih do 15 hiljada EUR. One bi s tim novcem trebalo da pokriju primarno fiksne izdatke, poput zakupa prostora i održavanja infrastrukture.

Biram Crnu Goru je, slijedeći primjere dobrih praksi i snažnih ekonomija u regionu i širom Evrope, predložila nekoliko mjera koje bi Vlada trebalo da usvoji po hitnom postupku.

Novaković je kazao da bi trebalo uspostaviti svakodnevno ažuriranje i objavljivanje sklopljenih ugovora javnih nabavki na državnom i lokalnom nivou, ali i planirati preraspodjelu budžetskih stavki u cilju spašavanja postojećih radnih mjesta u privrednom sektoru, kao i podsticaj domaćim proizvođačima u sektorima potrebnim za prevazilaženje krize nastale usljed epidemije koronavirusa.

„Potrebno je striktno definisati rok moratorijuma na plaćanje komunalnih usluga, te što skorije pribjeći izmjeni Zakona o komunalnim djelatnostima, u cilju izmjene sistema naplate odvoza otpada građanima i preduzećima“, naveo je Novaković.

On je dodao da bi Ministarstvo finansija trebalo da obezbijedi odlaganje plaćanja poreza na dodatu vrijednost, kao i doprinosa na najmanje šest mjeseci, za preduzeća iz sektora koji su direktno pogođeni, kao što su turizam, hotelijerstvo, ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti i transport.

„Neophodno je i odlaganje plaćanja najamnina prostora svim sektorima koji nemaju mogućnost rada, kao i naplate komunalnih taksi i drugih parafiskalnih nameta za ugrožene sektore“, rekao je Novaković.

On smatra da se u saradnji sa komercijalnim bankama mora obezbijediti sufinansiranje ili odgoda otplate kredita za srednja i mala preduzeća, kao i za pojedince koji ostaju bez posla.

„Država bi trebalo da se obaveže na subvencioniranje plaćanja kamate i nakon perioda odgode za sva mala i srednja preduzeća iz pogođenih sektora“, saopštio je Novaković.

On je naveo da banke moraju poštovati preporuku Centralne banke, kao glavnog regulatora na tržištu kapitala, ali i samoinicijativno pomoći građanima i državi, tako što će, po uzoru na Mađarsku, sve građane i preduzeća osloboditi do kraja godine otplata rate kredita.

„Država u saradnji s komercijalnim bankama mora obezbijediti dodatna i povoljna kreditna sredstva za mala i srednja preduzeća i firme iz ugroženih sektora u cilju smanjivanja otpuštanja radnika, odnosno bankrota“, kazao je Novaković.

On smatra da bi svima koji ostanu bez posla treba obezbijediti odlaganje plaćanja kućnih režija, kao i finansijsku podršku za osnovne životne potrebe, najkraće do kraja godine.

„Postupke legalizacije objekata u svim lokalnim zajednicama treba obustaviti do trenutka stabilizacije socio-ekonomskih prilika u zemlji, a svim građanima treba obezbijediti punu zdravstvenu zaštitu do kraja godine“, rekao je Novaković.

On je saopštio da poslodavac u privatnom sektoru, kojem je država omogućila neki vid pomoći, ne smije otpuštati radnika, a svaki ugovor na određeno mora biti produžen minimalno do kraja godine.

„Slijedimo pozitivne primjere, radimo na sebi i razvijajmo ekonomiju Crne Gore. Bez ekonomski snažnih i društveno odgovornih poslodavaca neće biti ni zadovoljnih radnika, pa ni snažne privrede. Udružimo snage radi zajedničkog dobra“, poručio je Novaković.

KRIVOKAPIĆ

Crnoj Gori će podrška strateških partnera pomoći da shvati da je socijalna kohezija i okupljanje oko ciljeva održivog razvoja i evropskog modela političko-ekonomskog upravljanja, jedina perspektiva društva, saopštio je poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Ranko Krivokapić.

“Crna Gora će u ovom periodu punom izazova i sama pokazati da je najjača onda kada je to najteže. Uostalom, to smo bezbroj puta pokazali u daljoj i bližoj prošlosti”, naveo je Krivokapić u saopštenju.

On je dodao da je Evropska unija (EU) odlukom o izdašnoj finansijskoj podršci Zapadnom Balkanu pokazala da je solidarnost i dalje jedan od temeljnih principa njenog ustrojstva i djelovanja.

„Crna Gora će dobiti desetine miliona eura od EU za podršku zdravstvenom sistemu i oporavku ekonomije, što je skoro dvije godišnje pomoći, a imamo u najavi mogućnost pristupa sredstvima EU fonda solidarnosti“, rekao je Krivokapić.

On je kazao da je veoma važno da su partneri i prijatelji uz Crnu Goru kada je teško, ali i kada su i oni u velikim problemima.

„Veoma je važno i da značajna finansijska i politička podrška regionu dolazi kada je to najpotrebnije i kada je sve više sumnji prisutno na javnoj sceni vezano za politiku proširenja. Poseban pečat svemu tome daje i odluka o početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom“, poručio je Krivokapić.

On smatra da je to pokazatelj evropske posvećenosti i pažnje, ali i potvrda da se region, i Crna Gora u njemu, vide kao neodvojivi dio evropske porodice naroda i u perspektivi vrijednosnog sistema kojeg personifikuje EU.

SNP

Socijalistička narodna partija (SNP) predložila je formiranje komisije koja bi kontrolisala kretanje novca sa centralnog računa Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), koji se donira za borbu protiv koronavirusa.

U SNP-u smatraju da veliki broj donacija humanih ljudi, institucija i kompanija u državi i inostranstvu ne smije biti zloupotrijebljen, već da trošenje miliona eura prikupljenih u cilju borbe protiv koronavirusa mora završiti na pravom mjestu, uz najveći mogući stepen transparetnosti i kontrole.

“Predlažemo da se hitno formira komisija koja će biti sastavljena od osam članova i to po dva ekonomska stručnjaka i humanitarna radnika i po dva predstavnika vlasti i opozicije, koja bi kontrolisala kretanje novca sa centralnog računa NKT-a na kojem se nalazi cjelokupni iznos doniranih sredstava”, kazali su iz SNP-a.

Iz te stranke su, navodeći da očekuju da će broj donacija u narednim danima biti povećan, apelovali na Vladu da formiranjem komisije koja bi imala uvid u kretanje novca, obezbijedi pravo građana da znaju da li dolazi do poštene preraspodjele pomoći.

Iz SNP-a su apelovali da se novac ravnomjerno raspoređuju na teritoriji čitave Crne Gore i da se odmah pomognu bolnice i domovi zdravlja u sjevernom regionu države.

“Važno je da sve transakcije budu javne, a svako kršenje zakona i nedomaćinsko trošenje sredstava i potencijalni pokušaj korišćenja pomoći u nemoralne svrhe, da bude spriječen i procesuiran”, kazali su iz SNP-a.

BRAJOVIĆ

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović pozvao je premijera Duška Markovića da poštuje skupštinsku proceduru i dostavi sve predloge zakona, za koje Vlada smatra da ih je potrebno hitno raspravljati i donijeti.

Marković je, ranije danas, pozvao poslanike i Skupštinu da provjere cjelishodnost zabrane dodjele finansijske pomoći građanima tokom izborne godine, posebno imajući u vidu proglašenu epidemiju.

Brajović je, agenciji MINA kazao, da su poslanici na Kolegijumu predsjednika skupštine u petak pozvali Vladu da inicira donošenje novih ili izmjenu postojećih zakona koji bi omogućili još uspješnije suočavanje države sa pandemijom.

“Na sastanku Kolegijuma, kojeg, pored predsjednika, čine predsjednici poslaničkih klubova, bio potpredsjednik Vlade koji je i predsjednik Nacionalnog koordinaciong tijela, kao i ministri rada i socijalnog staranja, ekonomije, zdravlja i finansija i niti jednu riječ o ovoj inicijativi premijera nijesu rekli predstavnici Vlade”, rekao je Brajović.

On je rekao da ovo nije vrijeme za bilo kakva profitiranja, ni politička ni institucionalna.

“Potrebno je zajedništvo, i to suštinsko. A preduslov za to je intenzivna i dobronamjerna komunikacija”, zaključio je Brajović.

DEMOKRATE BAR

Kako su mjere u cilju sprečavanja širenja korona virusa evidentno uticale na privrednu aktivnost i posebno funkcionisanje malih i srednjih preduzeća, Opština Bar mora na neki način ublažiti posljedice po njih, saopštio je predsjednik Kluba odbornika Demokrata u SO Bar Dragan Tufegdžić.

“Neizvjesnost koja prati svu ovu situaciju i nepoznanica do kada će ovako stanje potrajati, stavljaju u veoma težak položaj posebno male preduzetnike. Pojedinačne mjere i olakšice, koje se u hodu moraju donositi, je nešto što je potrebno kako Opština ne bi bila neko ko će još više stajati na i onako veliku muku onih koji su ugroženi”, saopštio je Tufegdžić.

On je podsjetio da je prije nekoliko mjeseci SO Bar donijela Odluku o naknadama za korišćenje opštinskih i nekategorisanih puteva, kao namet, kako je naveo, koji nije mali već značajno ugrožava ionako teško poslovanje i opstajanje velikog broja ovih subjekta.

“Da podsjetim, jedan poslovni prostor koji ima 25 kvadrata, pa iako ima jednog ili dva zaposlena mora da plati opštini na ime ove takse 200 eura po godini, ili retroaktivno 600 eura za tri godine. Moramo se složiti da je to veliki namet i izdatak u normalnim uslovima poslovanja, a ne u ovako vanrednim. Mišljenja sam da ovu odluku treba ukinuti i osloboditi ove subjekte njenog plaćanja. Onima koji su je već platili, vratiti uplaćeno”, naveo je Tufegdžić.

Pored ovoga, kako je istakao, potrebno je uraditi i set mjera, olakšica koje je moguće realizovati, a da ne bude ugroženo tekuće poslovanje Opštine.

“Ako ova situacija potraje i preduzetnici ne budu mogli da nastave svoje poslovanje, mnogo više će se izgubiti neuvođenjem određenih olakšica, jer ova kriza može dovesti do gubitka radnih mjesta i značajnog povećanja broja nezaposlenih”, ocijenio je Tufegdžić.

DEMOKRATE

Opštinski odbor Demokratske Crne Gore u Pljevljima tražio je od Vlade da odmah opredjeli poseban paket finansijskih mjera za radnike kojima poslodavac nije isplatio sve zarade ili da preko Fonda rada omogući isplatu plata.

Predsjednik odborničkog kluba Demokrata Pljevlja, Nikola Rovčanin, kazao je da je neophodno da se obezbijedi i jednokratna novčana pomoć svim nezaposlenim.

On smatra da socio-ekonomske mjere Vlade, usvojene 19. marta, nemaju efekta na sve ugrožene građane, jer su situacijom posebno pogođeni zaposleni kojima je poslodavac i prije krize izazvane pandemijom koronavirusa dugovao više mjesečnih zarada.

Rovčanin je kazao da su među mnogobrojnim primjerima u Pljevljima, pored javnih preduzeća, i radnici Vektre Jakić, kojima poslodavac duguje, u zavisnosti od organizacione jedinice, deset do 17 mjesečnih zarada. U takvoj situaciji su i zaposleni u brojnim javnim preduzećima.

„Na stotine zaposlenih u Pljevljima je period duboke krize dočekalo sa praznim računima, na koje je poslodavac trebalo da uplati više hiljada EUR, a nije. Ne treba posebno pominjati koliko je kašnjenje zarada uticalo na povećanje dugovanja tih porodica i potpuno narušavanje egzistencije“, rekao je Rovčanin.

On smatra da bi sektor drvoprerade u Pljevljima, pa je povjeren odgovornom investitoru, bio glavni oslonac sjevera Crne Gore.

„Upornim održavanjem višemilionskog gubitaša, tolerisanjem dugova prema državi, opštini i zaposlenima, Vlada je dovela u pitanje egzistenciju na stotine porodica“, naveo je Rovčanin.

SDP

Vlada je Ustavom ovlašćena da predlaže zakone Skupštini, obrazloži cjelishodnost i razloge predlaganja, saopštili su danas iz Socijaldemokratske partije, ističući da ih čudi što premijer Duško Marković predlaže nešto na Twitter-u, a ne u odgovarajućoj ustavnoj proceduri.

Iz SDP-a su, u odgovoru na Markovićev tvit, podsjetili predsjednika Vlade da je zakon čiju izmjenu priziva krajem decembra 2019. usvojen upravo glasovima političke partije čiji je on zamjenik predsjednika i njegovih koalicionih partnera.

“Mimo opozicije i mimo dogovora sa opozicijom. Stoga od premijera očekujemo da bude precizan u političkim pozivima, jer u protivnom poziv bi mogao da ima neke druge namjere i konotacije”, poručili su iz SDP-a.

URA PREDLAŽE

Građanski pokret Ujedinjena reformska akcija (URA) predložio je Vladi da privremeno ukine naplatu poreza na dodatu vrijednost (PDV) za osnovne životne namirnice i sve ljekove.

“Predlažemo da se osnovne životne namirnice, poput mlijeka, brašna, hljeba, masti, ulja i šećera, kao i svi ljekovi, uključujući i one koji se upotrebljavaju u veterini, oporezuju po stopi od nula odsto dok traje kriza izazvana koronavirusom“, naveli su iz pokreta URA.

Oni smatraju da bi se uvođenjem tih, privremenih mjera, značajno ublažili finansijski problemi brojnih građana i uvećala njihova kupovna moć, što je od posebnog značaja tokom trajanja zdravstvene krize.

„Usvajanjem tih mjera spriječilo bi se i uvećanje cijena navedenih proizvoda, koje je nažalost uočeno u brojnim crnogorskim opštinama“, dodali su predstavnici građanskog pokreta.

Oni su kazali da se ti proizvodi obračunavaju po sniženoj stopi od sedam odsto, zbog čega bi privremeno umanjenje stope PDV predstavljalo malo odricanje države, a veliku pomoć najugroženijim građanima.

“Finansijska situacija brojnih porodica u Crnoj Gori je, nažalost, i bez pojave korona virusa izuzetno teška. Desetine hiljada naših sugrađana su u stanju socijalne potrebe, dok oni sa minimalnim zaradama ili jako niskim penzijama jedva sklapaju kraj sa krajem“, saopštili su iz pokreta URA.

Oni smatraju da bi zbog toga uvođenje predloženih mjera i privremeno umanjenje cijena osnovnih životnih namirnica i ljekova predstavljalo čin solidarnosti sa onima koji su najugroženiji i kojima je pomoć države najpotrebnija.

URA je u proteklih mjesec predložila Vladi set mjera, od kojih su mnoge usvojene na sjednicama koordinacionih tijela.

NIKOLIĆ

Primjetno je ovih dana da se DPS, kao ozbiljna politička snaga, uzdržavala od partijskih prepucavanja. Situacija u zemlji zahtijeva zajedničku akciju i odgovornost, što podrazumijeva i političku solidarnost. Upravo zato smo prećutali brojne napade i nekorektnosti naše političke konkurencije, kazao je portparol Demokratske partije socijaluata (DPS) Miloš Nikolić.

Nikolić ističe da kada Andrija Mandić progovori o hrabrosti i dostojanstvu, i na svoj, najprimitivniji način i o evropskoj aristokratiji, reagovanje se prosto nameće samo od sebe.

“Osokoljen sabljom Vulinovom misli da su građani zaboravili njegova ‘junaštva’. Kao onda kad je zbrisao u ‘Kristal’ na koljenicu ostavivši građane koje je izveo na ulicu, ili kad je samo uz burek štrajkovao glađu zbog Kosova, kad se preznojavao i tresao u jednoj televizijskoj emisiji da bi od tada hrabro odbijao da opet gostuje u tom tv formatu. Ili još skorije kad je pozivao ratne drugove na oružje, i gađao olovkama kolege poslanike po skupštinskoj sali… “, dodaje on.

Nikolić smatra da Mandiću i družini očito smeta što svi državni organi u Crnoj Gori besprekorno funkcionišu u vanrednim okolnostima koje su zajedničke cijelom svijetu.

“I što je Predsjednik države danas posjetio najvažniju instituciju za zdravlje ljudi u našoj zemlji. Poštujući pri tom zakon i preporuke nadležnih državnih organa – u prvom redu Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, što je obaveza svakog pojedinca. Valjda prije svih Predsjednik države, i to u Kliničkom centru, treba svojim činjenjem da pokaže odgovornost i primjer drugima kako da se ponašaju u uslovima pandemije. Razumijemo ipak da je za Mandića odgovornost nepoznata kategorija, jer da postoji i trunke te karakterne crte kod njega on bi davno podnio ostavku i napustio politiku zbog svih neuspjeha koje je kao samozvani lider Srba doživio u politici i svih neispunjenih obećanja prema građanima koje predstavlja”, ističe Nikolić.

Nikolić poziva državne organe da se ne obaziru na ovakve ispade neodgovornih pojedinaca, i da još odlučnije nastave posvećeno da rade svoj posao u cilju zaštite zdravlja građana Crne Gore, za šta dobijaju sve pohvale ne samo u zemlji, već i sa najreferentnijih međunarodnih adresa.

“Demokratska partija socijalista poziva još jednom sve političke subjekte da naše međusobne razlike i animozitete ostavimo po strani kako bi zajednički radili u interesu prevazilaženja izazova sa kojima se suočavamo i zajedničkog dobra svih naših građana”, zaključuje Nikolić.