DARMANOVIĆ

Crna Gora neće dozvoljavati da se Srbija, pod plaštom navodne ugroženosti interesa Srba u Crnoj Gori, miješa u unutrašnje stvari naše države, poručio je, u intervjuu Pobjedi, Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova.

Kazao je da u Crnoj Gori nije i nikada neće biti ugroženi narodi, pa, naravno, ni srpski, te da je “svaka druga tvrdnja neutemeljena i štetna za sve, osim za predizborne kalkulacije u našoj i susjednoj državi“.

Kako doživljavate izjave srpskog šefa diplomatije Ivice Dačića da su “tenzije u Crnoj Gori skoro dovele do bratoubilačkog rata Srba i Crnogoraca“, te da je “velika laž“ da se Srbija miješa u unutrašnje stvari naše države?

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore već se oglasilo povodom izjave mog srpskog kolege, i naš stav je poznat. Crna Gora neće dozvoljavati da se Srbija, pod plaštom navodne ugroženosti interesa Srba u Crnoj Gori, miješa u unutrašnje stvari naše države. Vrlo je neodgovorno kad se primjene epidemioloških mjera, kojima se čuvaju životi i zdravlje naših građana, koriste kao jeftina, ali nimalo naivna platforma za raspaljivanje političkih strasti i stvaranje atmosfere napetosti.

To ne može biti obrazac dobronamjerne politike ni u svojoj, a kamoli u drugoj, susjednoj zemlji za koju još tvrdite da je „prijateljska i bratska“. Pa sve to još začinite ni manje ni više nego tezom o bratoubilačkom građanskom ratu koji samo što nije počeo! To nije način na koji govore prijatelji i navodno partneri na evropskom putu, a još manje stil i vokabular ministara i visokih diplomata.

U stvarnosti, čitava priča izgleda drugačije – oni za koje je postojala sumnja da se nijesu pridržavali zakona, makar to bili i sveštenici MCP, bili su zadržani u istražnom pritvoru; činjenice su utvrđene, podignut je optužni prijedlog i, prema slovu zakona, poslije 72 časa pušteni su da se brane sa slobode. Državni organi su, pri tome, postupali korektno i profesionalno. Crna Gora je, prije svega, građanska i sekularna država, utemeljena na Ustavu i zakonima. U Crnoj Gori nije, i nikada neće biti ugroženi narodi, pa, naravno, ni srpski i svaka druga tvrdnja je neutemeljena i štetna za sve, osim za predizborne kalkulacije u našoj i susjednoj državi. A, možda štetna čak i za njih!

U Crnoj Gori mogu biti „ugroženi“ samo oni koji ne poštuju njen Ustav i zakone, njen građanski i multietnički karakter, njen demokratski izbor, samo oni koji svojim fanatizmom ugrožavaju prava i slobode drugih.

Srpski ministar odbrane Aleksandar Vulin kaže da je „Crna Gora izvor nestabilnosti u regionu“…

Što se tiče izjava ministra Vulina, ne znam, zaista, da li ih treba i primjećivati, a kamoli na njih reagovati. Za Crnu Goru se jako dobro zna da je više od dvije decenije epicentar stabilnosti u inače hronično nestabilnom regionu. Da parafraziram Sartra – nestabilnost su, ipak, drugi!

Sve u svemu, ne dešava se prvi put da odluke koje naša država donosi, u skladu sa svojim nacionalnim interesima, budu predmet neodmjerenih komentara koji stižu sa najviših političkih adresa u Srbiji. To je retorika koja je nama u Crnoj Gori dobro poznata, koja se konstantno ponavlja i koja je posljedica srpskog nacionalizma duboko ukorijenjenog u njihovom političkom diskursu.

Crna Gora se, inače, u svojoj istoriji suočavala i borila sa raznim verzijama, formama i izvedbama toga, u našem regionu, uvijek imperijalnog i paternalističkog nacionalizma – od načertanijevskog preko karađorđevićevskog i četničkog, i u posljednjim decenijama od Miloševićevog, preko Koštuničinog do ovog današnjeg. Konstanta svake od ovih verzija je da mu je Srpska crkva, sa svojim uvriježenim antizapadnjaštvom i antiliberalizmom, uvijek davala duhovnu potporu i pogonsko gorivo, ne ustežući se, kad treba, ni da stane u odbranu ratnih zločina i zločinaca. Ovakva retorika se, ne jednom, upotrebljavala kao najava širih, zlokobnih političkih projekata i ciljeva, ali može da posluži i za trivijalne i privremene koristi, kao npr. za izborne potrebe ili za skretanje pažnje sa aktuelnih političkih pitanja u susjednoj državi.

Osim političkog odgovora, hoćete li povodom takvih reakcija susjedne Srbije preduzimati neke diplomatske korake?

Crna Gora želi dobre odnose sa susjednom Srbijom, odnose slične onima koje imamo sa ostalim zemljama regiona, a koji priliče zrelim demokratskim sistemima. Imamo jedan važan, zajednički vanjskopolitički cilj – integraciju u EU, koja u svom temeljnom ugovoru, na koji smo se obavezali, poziva na razvoj i očuvanje dobrih odnosa sa susjedima.

U Srbiji je, međutim, počela predizborna utakmica, pa nije nerealno očekivati dodatno zaoštravanje veoma negativnog narativa koji se, prema Crnoj Gori, već sad obilato koristi. Crna Gora je i do sad, uvijek srazmjerno i u skladu sa dobrom diplomatskom praksom, preduzimala diplomatske korake, a eventualno zaoštravanje odnosa će zavisiti samo i isključivo od ponašanja naših susjeda. Ipak se nadam da do toga neće doći.

Da li je ruski uticaj na unutrašnje stvari Crne Gore sada drugačiji u odnosu na 2015. i 2016. godinu?

Nesumnjivo je da Rusija svoju politiku ometanja, opstrukcije, fragmentacije, partikularizacije, vrijednosne denominacije, podsticanja unutrašnjih animoziteta i rivalstava unutar evropske i evro-atlantske zajednice, odnosno šire i globalno unutar svjetske porodice liberalnih demokratija, pokušava realizovati i preko svojih državnih i ne-državnih proxy partnera u nekim zemljama Zapadnog Balkana. Time se ta društva i te države žele usporiti, omesti, pa i zaustaviti na putu prema evropskim i evroatlantskim strukturama i vrijednostima.

Konkretno, kada je u pitanju Crna Gora, o tome svjedoči uloga Rusije u pokušaju državnog udara 2016. čiji je jedan od ciljeva bio zaustavljanje članstva Crne Gore u NATO. Sama činjenica da je Crna Gora danas članica kolektivnog sistema bezbjednosti, ohrabruje nas da se sa današnjim izazovima, koji postoje na relaciji sa Rusijom, lakše nosimo.

Nadali smo se da su iz događaja iz oktobra 2016. izvučene određene pouke i da su odnosi Crne Gore i Rusije, uz dozu opreznosti, korak po korak krenuli normalnijim tokom. Međutim, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, jasno je prepoznata zainteresovanost Moskve za ovo pitanje, i još jednom se, poslije izvjesnog zatišja, potvrđuje kontinuitet neprihvatljivog miješanja Rusije u unutrašnje stvari Crne Gore.

Usvajanje pomenutog zakona, kao dijela pravnog poretka jedne sekularne demokratske države, čini ovo pitanje isključivo unutrašnjim pitanjem Crne Gore, i neobjašnjivo je da ono može imati „uticaj na globalno jedinstvo pravoslavnog svijeta“, kako pojedini spoljašnji akteri pravdaju svoje kontinuirano miješanje. Crna Gora ima snage da se izbori sa tim izazovima, što smo više puta dokazali u periodu koji je za nama.

Od obnove crnogorske nezavisnosti prošlo je 14 godina. Naša država je članica NATO i na dobrom je putu ka EU. Jesmo li sada sigurniji, uprkos pritiscima sa strane?

Crna Gora je mnogo sigurnija zemlja u odnosu na period prije juna 2017. Danas, ukoliko nam je pomoć potrebna, Crna Gora u svakom momentu može da računa na solidarnost i pomoć svojih 29 saveznica – bez obzira da li se radi o prirodnoj katastrofi, pandemiji, ili, u ekstremnom slučaju, o oružanom napadu, kada u skladu s članom 5 Vašingtonskog ugovora u našu odbranu staje cijeli savez. To je osnovna i ogromna razlika u spoljno-političkom položaju naše zemlje u odnosu na ranije.

Solidarnost, jedinstvo i kohezija su temeljni principi NATO, a naše članstvo u Alijansi je osnov Crne Gore kao evro-atlantske zemlje. Mi u NATO-u nijesmo ni greškom, ni slučajno, ni privremeno. Postali smo dio saveza prestižnih demokratija, razvijenih ekonomija, modernih društava i moćnih odbrambenih i bezbjednosnih kapaciteta da tamo ostanemo. I zbog demokratije i zbog slobode i zbog ekonomije i zbog bezbjednosti.

Koliko smo sproveli reforme, s obzirom na to da poslanica u EP Tanja Fajon kaže da Crna Gora više nije lider u regionu u evropskim integracijama? Kako komentarišete i ocjene Fridom hausa da Crna Gora više nije demokratska država?

Fridom haus je prestižni think tank i njegove izvještaje o stanju demokratije u svijetu uvijek pažljivo analiziramo.

Vjerujemo da smo kao članica NATO i lider u procesu evropskih integracija bolji u odnosu na pojedine nalaze Izvještaja FH, ali ćemo se veoma ozbiljno posvetiti onim segmentima koji nijesu zavrijedili očekivanu ocjenu. Ostaje, ipak, da pričekamo Izvještaj Evropske komisije, koji će, vjerujemo dati precizniju, sveobuhvatniju i objektivniju sliku progresa u unutrašnjim reformama.

Možda je za našu javnost zanimljivo objasniti da „đavo zapravo leži u detaljima“. Numeričke ocjene u Izvještaju FH o našoj zemlji ostale su nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu u pet važnih oblasti: demokratsko upravljanje na nacionalnom nivou, demokratsko upravljanje na lokalnom nivou, izborni proces, nezavisni mediji i civilno društvo. Jedine dvije oblasti u kojima je zabilježen pad za 0.25 indeksnih poena su – pravosudni okvir i nezavisnost sudstva i korupcija. S obzirom na to da je srednja ocjena za Crnu Goru ove godine iznosila 3.86, a granična vrijednost je 4.00, da je bilo koja od ove dvije oblasti uspjela da zadrži prošlogodišnji rejting, što znači 0.25 poena više, Crna Gora bi se sa 4.11 indeksnih poena našla u grupi od 11 konsolidovanih i polukonsolidovanih postkomunističkih demokratija. I to kao jedina ne-članica EU.

Uprkos pandemiji EU je posvetila dužnu pažnju Zapadnom Balkanu

Predstavljanje Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore, koje je planirano za jun, odgođeno je za oktobar. Je li razlog pandemija korona virusa ili nešto drugo, i kakav očekujete da će biti Izvještaj?

Nije neuobičajeno da EK zbog određenih okolnosti ponekad odgodi datum objavljivanja. Tako je prošle godine paket objavljen krajem maja, umjesto u aprilu, zbog izbora za Evropski parlament. Ovdje treba uzeti u obzir da je pandemija izazvana virusom COVID-19 uticala na radne procese u svakoj državi, pa i u Evropskoj komisiji, a da se od nje očekuje da, pored paketa proširenja, pripremi i pregovaračke okvire za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Stoga ne čudi odluka da se objava izvještaja odgodi na jesen.

Treba imati u vidu da je, uprkos pandemiji, EU posvetila dužnu pažnju Zapadnom Balkanu i održala prioritetnim politiku proširenja, što se, između ostalog, ogleda i u donošenju odluke o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom u martu, te održavanju sastanaka ministara vanjskih poslova i Samita EU-Zapadni Balkan, kao i ogromnoj finansijskoj pomoći i pripremi paketa za socio-ekonomski oporavak.

Vlada je prihvatila novu metodologiju procesa pristupanja EU. Na koji način će to uticati na evropski put naše zemlje?

Tehnički posmatrano, za nas je bilo gotovo svejedno sa kojom od dvije metodologije – „starom“ ili „novom“, ćemo nastaviti pregovarački proces. Mi imamo još samo jedno neotvoreno poglavlje, čije otvaranje očekujemo tokom ove godine. U načinu zatvaranja poglavlja nema velike razlike. Zadovoljni smo što je novom metodologijom potvrđena perspektiva punopravnog članstva na osnovu individualnog napretka i što se prepoznaje značaj jačeg političkog upravljanja i dinamizacije političkog dijaloga na najvišim nivoima. Pozdravljamo pristup u kojem vladavina prava čini centralni dio pregovaračkog procesa, svjesni da razvoj modernog i ekonomski prosperitetnog društva ide uporedo sa demokratskim napretkom. Odluka Vlade da usvoji novi pristup zapravo govori da Crna Gora pozdravlja nastojanja EU da traga za bržim i dinamičnijim pristupom i da nema razloga da se plaši nijednog pregovaračkog modela. Članstvo u EU je nacionalni prioritet Crne Gore pod bilo kojom metodologijom.

ŠPADIJER

Crna Gora je danas država u punom kapacitetu, ocijenio je za Antenu M novinar i publicista,dugogodišnji generalni sekretar Matice crnogorske Marko Špadijer povodom 21. maja – Dana nezavisnosti.

“Crna Gora je 2006. odredila svoju strategiju, svoj prava, postala je svjesna sebe i svojih kapaciteta, ima ciljeve koji korespondiraju sa najmodernijim idejama u svijetu. To više nije stara Crna Gora, već nova država koja ima jasan program za zaokruživanje državnih kapaciteta. Kompletno svojim programom i Ustavom strijemi ka EU i drugom modelu razvoja nego što je to bilo kroz vjekove”, naveo je Špadijer.

Godišnjica referenduma ne pada, međutim, u najbolje vrijeme.

“Svijet je poslije epidemije u nedoumici kuda dalje, kriza globalizma, kriza kapitalizma, turbulencije u regionu, domaće nevolje. Sve su to veliki izazovi za malu zemlju kao što je Crna Gora”, smatra Špadijer.

Komentarišući poruke srpskog patrijarha Irineja i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kako je u Crnoj Gori cilj da se protjera srpski narod, uništi SPC i stvori nova nacija – crnogorska, Špadijer kaže da su prvi put, prvi ljudi duhovne i svjetovne vlasti u Srbiji, portparoli srpskog nacionalizma.

“Desilo se nešto što nikako nijesu očekivali. Srpskom nacionalizmu je izmaklo da je Crna Gora samostalna. Za njih su Crnogorci nepostojeća nacija, oni su to 1918. prekrižili Podgoričkom skupštinom i otuda taj pogani jezik huškanja, to su njihovi posljednji aduti. Srbija još nije utvrdila granice i ovo je trenutak kad ona pokušava da svoj model ‘Velike Srbije’ na neki način ostvari, time što bi Crnu Goru vratila u srpsku državu”, navodi Špadijer.

Oni su, kako kaže, dosadašnjim huškanjem srpske opozicije u Crnoj Gori i crkve, pretvorili Skupštinu u ratnohuškačku tribinu.

“Pretvorili su je u nevjerovatni vokabular svega i svačega, pretvorili su ulicu u kvazidemokratiju, zamijenili poziv na ljubav u čistu mržnju. Izjave nijesu ništa novo, samo što je nova visina tonova. Djeluju zastrašujuće na prvi pogled, ali mislim da je to samo za političku upotrebu”, ističe Špadijer.

LIPKA ZA TVCG

Od obnove nezavisnosti, za 14 godina, Crna Gora je ostvarila napredak u svim oblastima, kaže bivši slovački ambasador u Podgorici i predsjednik Republičke referendumske komisije František Lipka. Napredak je, kaže, evidentan na unutrašnjem i međunarodnom planu.

Lipka ističe da je na međunarodnom planu Crna Gora za 14 godina uspjela da se brzo i dobro smjesti na evropskoj i svjetskoj mapi, članstvom u međunarodnim i regionalnim organizacijama.

“Neobično je važno što je Crna Gora postala članica NATO-a, što je veoma važno za stabilnost. Crna Gora veoma je napredovala na putu ka EU”, navodi Lipka za TVCG.

Ističe da je Crna Gora danas prepoznata kao stabilan, predvidiv i pouzdan partner, kao država sa bogatom tradicijom i dinamičnom sadašnjicom i kao država koja je faktor stabinosti na Zapadnom Balkanu.

Zapaženi rezultati ostvareni su, navodi, i na unutrašnjem planu.

“Ja cijenim da je Crna Gora uspjela da zadrži multietnički sklad da uspostavi dobre odnose sa susjedima, ako se negdje problem pojavi onda nije uzrokovan Crnom Gorom i to je vrlo važno”, naveo je Lipka.

Kaže da je Crna Gora uspjela da dinamizira privredni rast i poveća zaposlenost.

Čini mu se da su naši ljudi danas ipak drugačiji.

“Postali su na neki način aktivniji, odgovorniji, spremni da se bore sa životom da vode brigu o sebi i to je jako važno”, zaključio je Lipka.

MARKOVIĆ

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković istakao je u intervjuu za Pobjedu da je za 14 godina od obnove nezavisnosti Crna Gora postigla mnogo, ali da se na unutrašnjem planu moglo postići i više, prije svega stvoriti jedinstvo oko istog cilja razvijenije, bogatije i demokratskije Crne Gore.

Nakon grozničave borbe Crna Gora je na korak da postane “corona free država u Evropi. Kako to da država čiji je zdravstveni sistem prije pet godina ocijenjenkao najgori 135. sistem u Evropi postane prva evropska država bez inficiranih?

MARKOVIĆ: Zaista je danas zadovoljstvo govoriti o rezultatima i ishodu borbe protiv epidemije korona virusa koje je Crna Gora postigla. Sredinom marta cijeli svijet je, pa i Crna Gora, strijepio od posljedica ove opake bolesti, tim prije što je bilo relativno malo naučnih i svakih drugih saznanja i informacija koje bi nas vodile i usmjeravale. Nijesmo čekali pojavu prvog zaraženog pacijenta da bismo naše institucije digli na noge. Već početkom januara krenuli smo odlučno, sa jasnim mjerama, koje su prolazile nekoliko provjera: od dnevnog praćenja globalnih okolnosti, preko mišljenja naših stručnjaka do donošenja nijansiranih državnih odluka.

Takva je, recimo, bila odluka da na samom početku, prije nego što je proglašena pandemija, zatvorimo naše granice prema šest ugroženih zemalja; da zaustavimo letove prema destinacijama u čijem se okruženju već razvijala zaraza; i da se fokusiramo na nabavku zaštitne opreme a ne na trku za respiratorima i bolničkim krevetima. Mobilisali smo cijeli sistem, formirali Nacionalno koordinaciono tijelo i desetinu operativnih tijela, digli na noge bezmalo 100.000 ljudi u raznim službama, i oni su odgovorili zadatku. Upravo to, bolje nego bilo koja rejting lista, pokazuje i da naš zdravstveni sistem vrijedi mnogo više od nekog statističkog 135. mjesta. I potvrđuje da Crna Gora ima izgrađene i sposobne institucije koje služe građanima i svojoj državi. Sve to u sinergiji, uz jasnu viziju, koordinaciju, i poštovanje hijerarhije, dovelo nas je do, kako očekujemo uskoro, statusa corona-free države. To prepoznaju naši građani, strani investitori, ali i naši inostrani partneri. Sad je trenutak da se takva reputacija iskoristi u turizmu, ekonomiji i daljem razvoju. Jedino tako možemo ublažiti posljedice neminovne krize koja će biti teška, i koja će trajati.

Da li ste Vi imali neku, makar i pritajenu, dozu bojazni da institucije neće funkcionisati, da neće biti na nivou zadatka, da li ste vjerovali da će građani biti tako disciplinovani? Da li će se, nakon ovoga, crnogorske institucije i u Crnoj Gori i vani drugačije posmatrati?

MARKOVIĆ: Nijesam imao bojazan u funkcionalnost institucija. Takve sumnje uvijek dolaze od onih koji su van sistema i koji izdaleka gledaju na stvari. Inače, predsjednik Vlade je adresa koja najbolje zna i sposobnost i potencijalne slabosti u institucijama. Nijesmo se, dakle, ni osvrtali na takve ocjene, jer je njih demantovao svaki sljedeći dan, implementacija svake nove mjere, i uspješno sprovođenje onoga što je propisano. Disciplina građana ili, bolje reći, njihova kooperativnost, takođe je uslovljena kredibilitetom institucija koje tu disciplinu zahtijevaju. I tu je Crna Gora položila ispit -ne samo saradnje institucija i građana, i njihove odgovornosti, nego i važan ispit solidarnosti na djelu.

Prisjetimo se samo spiska građana, preduzeća i ustanova koje su priskočile upomoć, uplata donacija, ustupanja cijelih zgrada i kompleksa bez nadoknade, dobrotvora iz dijaspore. Nikad manje razlika i nikad više zajedništva nego u tim presudnim danima. I u toku najveće opasnosti izazvane epidemijom, kad u svakome od nas stanuje sumnja i strah, pa sve do danas povjerenje u institucije je nikad veće, kao i zadovoljstvo građana. I same institucije su to registrovale kroz rad i djelovanje; ukupna javnost kroz ankete i istraživanja, a mi u Vladi kroz pisma podrške koja stižu svakog dana. Riječju Crna Gora je potvrdila daje odgovorno, zrelo i demokratsko društvo.

Koliko su tačne nezvanične informacije koje imam: da je povjerenje u Vladu na čijem ste čelu drastično skočilo tokom posljednja tri mjeseca i doseglo najveću tačku ikada da u Vladu vjeruje čak 66 odsto građana?

MARKOVIĆ: Naši građani prepoznaju napore i rezultate Vlade. Vide da je naš cilj jasan i očigledan: a to je njihovo zdravlje i njihov materijalni položaj u vremenu kad su zdravlje, životni standard, a nažalost i životi ljudi širom svijeta ugroženi. Povjerenje u institucije je produkt sinergije i uzajamnog poštovanja. I ja vjerujem da rezultati koje pominjete, da u Vladu Crne Gore vjeruje 66 odsto, odnosno dvije trećine njenih građana, upravo odražavaju ono što smo postigli. Vlada će nastaviti da posvećeno radi na izvršavanju svojih programskih ciljeva. Ali sada kada nam prijeti dugotrajna ekonomska kriza, naša odgovornost i dužnost prema svakom građaninu i njegovoj porodici je utoliko složenija i veća.

Nijesu ipak svi slušali uputstva iz države. Kada se osvrnemo na dešavanja od pojave korone, ispada da je institucija koja je najviše ignorisala mjere NKT i Vlade Crne Gore bila -Srpska pravoslavna crkva. Je li to SPC ne želi da prihvati činjenicu da Crna Gora ima svoj pravni sistem i poredak koji se mora poštovati? U Srbiji su, recimo, poštovali sva uputstva vlasti…

MARKOVIĆ: Najnoviji događaji pokazali su daje Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori mogla u konkretnoj situaciji i uraditi više i pomoći više kako svojim vjernicima, tako i svim građanima Crne Gore. Od ranije smo svjedoci jednog specifičnog odnosa SPC prema našoj državi i njenim institucijama. Nažalost, taj odnos prisvajanja Crne Gore u vjersko-ideološkom smislu koji dolazi iz sjedišta SPC, kao i istovremenog negiranja njene državnosti i nepoštovanja njenih institucija i u ovoj situaciji pokazao je svoju besmislenost i svojti pogubnost. Građani treba da prepoznaju namjere svih drugih struktura koje su ovih dana pozivale na ekstremizam i nasilje, jer to nije ništa drugo nego nastavak događaja koje smo imali prilike da vidimo na našim ulicama i 2015. i 2016. i u posljednjim danima 2019. godine. Uvjeren sam da naši građani to uviđaju i da već prave otklon od političkih subjekata koji su se jasno legitimisali. Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja: Naravno da Crna Gora ima svoj pravni poredak i da se njeni zakoni moraju poštovati! A upravo ti zakoni garantuju svim vjerskim zajednicama, pa i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, neophodnu autonomiju u vjerskim poslovima. Tu dolazimo do tačke nesporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Pitam vas – da li bi bilo moguće u nekoj drugoj državi, pa i u Srbiji kao matici SPC, da država i institucije donesu jedna pravila, a crkva druga? A da onda crkva pojedine građane izuzme od tih pravila. Dakle, radi se o apsurdu kojem ne smije biti mjesta u Crnoj Gori.

Vlada je sa dva paketa mjera pokušala da ublaži razarajuće ekonomske posljedice epidemije kovid-19. Bilo je i kritičkih ocjena u parlamentu da je sve to nedovoljno, da ne pomaže preživljavanju… Najavili ste treći paket mjera, što će biti suština, usmjerenje, trećeg paketa?

MARKOVIĆ: Kritika, posebno konstruktivna, uvijek je dobrodošla, ali ponuđena rješenja moraju biti realna i održiva. Znate da nikada za četiri godine nijesam pribjegao populističkim predlozima, koliko god da bi donijeli političkih poena. Prva dva paketa mjera su bila pravovremena, sveobuhvatna, usmjerena prvenstveno na održavanje likvidnosti i zaposlenosti. Imala su socijalni predznak, kao najadekvatniji odgovor u prvim fazama krize nastale uzrocima koji nijesu ekonomske prirode. Trećim paketom mjera će se težište pomjerati u korist razvoja.

Krizu potiskuje jedino razvoj, ne postoje druga održiva rješenja. Situacija sa korona virusom, kada su se mnoge države zatvorile, pokazala je da Crna Gora mora da se okrene sebi jer smo vidjeli da imamo znanje i ljude koji mogu više proizvoditi i kreirati održiva rješenja.

Što to konkretno znači?

MARKOVIĆ: Struktura našeg budućeg razvoja se već od danas mora pomjerati ka većem udjelu prerađivačke industrije, poljoprivredne proizvodnje i stočarstva, energetike i digitalnog društva. Struktura domaćih i stranih direktnih investicija treba da prati ovaj pravac. Kroz treći paket mjera Vlade, poseban fokus će biti na pružanju podrške granama ekonomije koje će ostvariti visok stepen produktivnosti i smanjenja izloženosti zemlje negativnim makroekonomskim trendovima, kroz investiranje u domaću proizvodnju u cilju supstitucuje uvoza i podsticajima izvozno orjentisanim djelatnostima. Shodno navedenom, mjere će biti realizovane kroz efektivno i efikasno korišćenje postojećih resursa, ali i velikog potencijala bankarskog sektora u Crnoj Gori i snažne podrške Investićiono-razvojnog fonda, koja nije izostala ni u prvim mjesecima krize.

Brojne međunarodne institucije procjenjuju da će Crna Gora, uz Hrvatsku, imati najveći pad BDP jer je punjenje državne kase u velikoj mjeri zavisno od turizma. Pominje se i pad od najmanje 9 odsto… Da li Vlada ima neku drugačiju procjenu?

MARKOVIĆ: Nema veće prijetnje ekonomskoj stabilnosti od neizvjesnosti. Ona je, na žalost, glavna karakteristika krize izazvane korona virusom. Gotovo sve sa strane napravljene projekcije rasta ekonomije u mandatu ove Vlade su bile pogrešne, baš kao što su pogrešna bila i predviđanja kapaciteta našeg zdravstvenog sistema da odgovori na ovu epidemiju. Nadam se da ćemo moći još jednom da pokažemo daje realnost bolja od predviđanja.Projekcije pada su različite i kreću se od pet do, kako ste rekli, devet odsto. Naše projekcije su slične, a kroz rebalans budžeta, koji je u pripremi, će u najvećoj mogućoj mjeri biti precizirane i detaljnije elaborirane. Ali, mi smo fokusirani na rad i rast. Već sam kazao da želimo da napravimo zaokret u privredi i podstaknemo proizvodnju i izvoz, a smanjimo uvoz. Tačno da punjenje budžeta zavisi odturizma, ali nije to jedini naš izvor prihoda. A i za tu oblast pripremamo ozbiljnu podršku kako bi ublažili posljedice koje taj važan sektor trpi, ne samo u Crnoj Gori već i cijelom svijetu.

Hoće li biti turista ove godine?

MARKOVIĆ: Siguran sam da hoće. Jer Crna Gora nudi kvalitet i što je važnije sigurnost! Godinama smo bezbjedna destinacija. Znate da su druge destinacije, pa i u Evropi, bile poljuljane terorizmom i drugim bezbjednosnim izazovima. Kod nas mir nikada nije doveden u pitanje. Isto je i sa situacijom vezanom za korona virus. Vjerujem daje naša država dala jedan od najboljih odgovora u svijetu u borbi sa ovom pošasti i da će to prepoznati turisti kako iz regiona tako i šire.

Jeste li optimista da će crnogorska privreda ipak se podići poslije ove krize i kada očekujete prve znake ozdravljenja?

MARKOVIĆ: Kako su prognoze referentnih institucija saglasne u tome da će se Crna Gora suočiti sa recesijom u 2020. godini, jednako su saglasne da se u 2021. godini očekuje ekonomski oporavak i pozitivne amplitude ekonomskog rasta na gotovo istom nivou kao što je projektovani pad za 2020. godinu. U 2021. godini se očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije, usljed očekivanog oporavka turizma i ostalih izvoznih sektora uslužnih djelatnosti, rasta privatne i javne potrošnje, i oporavka indikatora na tržištu rada.

Posebno želim da istaknem investicije kao zamajac ne samo oporavka već i budućeg razvoja. Tu mislim na nedavno okončane investicije, investicije koje se privode kraju ali i one koje će uslijediti u strateški važne sektore našeg budućeg razvoja. Sve one zajedno će doprinijeti povećanju kapitalne osnovice novog privrednog rasta crnogorske ekonomije u srednjem i dugom roku. Ko uz sve navedeno nema i potrebnu dozu optimizma unaprijed je poražen pred nesagledivim razmjerama krize koja u kratkom roku razara i najrazvijenije ekonomije svijeta.

DPS BAR

Izvršni odbor DPS-a Bar je večeras razmatrao zaključke usvojene na prethodno održanim online sastancima sa Direktoratom Partije, shodno kojima će se u narednim danima krenuti aktivno u kampanju za parlamentarne izbore.

Izvršni odbor je, kako je saopšteno, poštujući mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, večeras održao V sjednicu, prvu nakon pauze prouzrokovane pandemijom korona virusa.

Članovi Izvršnog odbora pozitivno su ocijenili aktivnosti koje je DPS u Baru sproveo u cilju pružanja podrške građanima Bara za vrijeme trajanja mjera NKT-a.

Na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik barskog DPS-a Dragoslav Tomanović, bilo je riječi o situaciji izazvanom korona virusom, kao i naporima Vlade Crne Gore i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti da zaštite zdravlje svih građana Crne Gore.

Jedinstveni stav prisutnih članova je da su građani, odgovornim ponašanjem i poštovanjem mjera Vlade, zajednički doprinijeli smanjenju rizika širenju virusa.

Na sjednici je razgovarano o mjerama koje su Vlada Crne Gore i Opština Bar donijele za pružanje pomoći privredi i građanima u cilju očuvanja ekonomskog rasta i radnih mjesta.

DPS će, kako navode, i u narednom periodu dati puni doprinos daljem očuvanju zdravlja građana Bara i Crne Gore.

Član Izvršnog odbora DPS-a Crne Gore Andrija Radman istakao je značaj podizanja partijske infrastrukture u Baru u godini parlamentarnih izbora, uz uvjerenje da će DPS u Baru, zajedničkim naporima, ostvariti odličan izborni rezultat.

Izvršni odbor DPS-a Bar uputio je najsrdačnije čestitke svim građanima Crne Gore povodom 21. maja, Dana nezavisnosti Crne Gore.

RAZMOTRILI AKTUELNE TEME

Član Predsjedništva Demokratskog Fronta i predsjednik političkog savjeta Demokratske narodne partije Crne Gore Predrag Bulatović sastao se danas sa Ambasadorom Ruske Federacije u Crnoj Gori Vladislavom Maslenikovim.

Kako je saopšteno iz DF-a, Bulativić je na sastanku sa Maslenikovim razmotrio tekuću situaciju u Crnoj Gori i upoznao ruskog ambasadora o saznanjima vezanim za navode o mogućem atentatu na Milana Kneževića.

LAJČAK

Crna Gora je, od obnove nezavisnosti, uradila golem posao i predvodnik je Zapadnog Balkana u evropskim integracijama, rekao je u emisiji Fokus, visoki predstavnik Evropske Unije Miroslav Lajčak. Navodi da je Unija najbolji izbor za zemlje regiona i da je njhova budućnost u evropskoj zajednici. Lajčak navodi i da Evropska Unija ne razumije bojkot izbora, jer su izbori najbolji način da građani iskažu svoju volju.

NIMANBEGU

Koalicija Albanci odlučno ima politički sporazum da se rješavanje pitanja oduzete imovine u maslinadi Valdanos treba vratiti bivšim vlasnicima, zato vjerujem a i znam da ova Vlada ima kapaciteta da riješi problem oduzete imovine u maslinadi Valdanos, i ispravi nepravdu koju je prije 42 godina učinila tadašnja SFRJ, poručio je potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu na konferenciji za medije.

“Rješenjem od 17. januara 1978.godine SO Ulcinj-Odjeljenja za imovinsko-pravne poslove, katastar i geodetske poslove oduzeta je imovina bivših vlasnika, fizičkih i pravnih lica, kao i vjerskih zajednica-maslinada i druge nepokretnosti koje se nalaze u uvali Valdanos, gdje je pod stavom II. rješenja navedeno da se oduzete označene nepokretnosti predaju u posjed Državi SFRJ-Saveznom sekretarijatu za Narodnu odbranu danom donošenja rješenja, a kao svrha izuzimanja navedena je izgradnja vojnog objekta stalnog karaktera”, objasnio je Nimanbegu.

Kako je istakao, postupak oduzimanja prava svojine od strane bivših vlasnika-maslinade u uvali Valdanos nije sproveden u skladu sa tadašnjim propisima kojima se regulisao postupka izuzimanja-eksproprijacije nepokretnosti od strane privatnih vlasnika.

“U rješenju u izuzimanju nepokretnosti navedeno je da je svrha svrha izuzimanja izgradnja vojnog objekta stalnog karaktera, ali svakom izuzimanju zemljišta iz posjeda ranijih vlasnika mora da prethodi odluka nadležnog organa o privođenju tog zemljišta namjeni određenoj urbanističkim planom ili drugim planskim dokumentom”, naveo je on.

Prema riječima Nimanbegua, u vrijeme donošenja rješenja o izuzimanja, 17. januara 1978., koji je naveden i kao datum predaje izuzetog zemljišta u posjed korisniku eksproprijacije, nije postojala odluka nadležnog organa o privođenju tog zemljišta namjeni, zbog čega, kako dodaje, rješenje o izuzimanju ima manjkavosti koje opravdavanju otklanjanje pravnih posljedica koje je proizvelo.

“Povraćaj imovine u uvali Valdanos je zahtjev koji bivši vlasnici traže godinama unazad, i to sa punim pravom, jer se oduzeta imovina nije privela namjeni i kao takva se treba vratiti bivšim vlasnicima. Njihov zahtjev kod Uprave za nepokretnost gdje se čeka konačno rješenje za povraćaj, ima sve predispozicije da to rješenje bude u koristi bivših vlasnika”, naveo je on.

Jedan od zahtjeva koalicije Albanci Odlučno (FORCA, DUA i AA) je i rješavanje i ove tačke, tj. povraćaj oduzete imovine u maslinadi Valdanosu, koja se, kako ističe potpredsjednik parlamenta, danas nalazi u veoma zapuštenom stanju, stoga se imovina i maslinada moraju u što kraćem roku vratiti bivšim vlasnicima.

“Za rješavanje ovog pitanja pripremili smo Predlog Zakona o otklanjanju posljedica oduzimanja imovine u uvali Valdanos, koji smo uputili u skupštinsku proceduru Skupštine Crne Gore, a koji je radio naš ugledni ulcinjski advokat Gzim Haxhibeti, a usaglašen sa „Udruženja bivših vlasnika za povraćaj imovine u maslinadi Valdanos”, dodaje on.

Kako je istakao, razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi otklanjanja posljedica postupka oduzimanja prava svojine od strane bivših vlasnika-maslinade u uvali Valdanos koji nije sproveden u skladu sa tadašnjim propisima kojima se regulisao postupak izuzimanja-eksproprijacije nepokretnosti od strane privatnih vlasnik, a čije otklanjanje se ne može obezbijediti u okviru postojeće zakonske regulative Crne Gore.

“A Ustavni osnov za donošenje zakona sadržan je u članu 16 tačka 5 Ustava Crne Gore. U kome je propisano da se zakonom u skladu sa Ustavom, uređuju pitanja koja su od interesa za Crnu Goru”, dodaje Nimanbegu.

ŠĆEPANOVIĆ

Današnje obraćanje srpskih prvaka, patrijarha Irineja i predsjednika Aleksandra Vučića, neodoljivo je podsjetilo na nekada popularnu seriju Muppet show. Međutim, osim aranžmana, sve ostalo nije štimalo, naročito režija, saopštila je danas poslanica Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović.

Današnje obraćanje srpskih prvaka, patrijarha Irineja i predsjednika Aleksandra Vučića, neodoljivo je podsjetilo na nekada popularnu seriju Muppet show. Međutim, osim aranžmana, sve ostalo nije štimalo, naročito režija, saopštila je danas poslanica Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović.

“Prvo je patrijarh zamolio predsjednika Srbije – “dabome Đukanovića”, da bi nedugo za tim savjetnica najavila Vučića kao predsjednika Republike Srpske. Čak je i novinarka iz trećeg puta formulisala pitanje koje patrijarh ni tada nije razumio. Dakle, svi su jako loše odigrali svoje uloge. Očigledno je da niko nije naučio tekst napamet pa je predsjednik Vučić u toku priredbe morao da interveniše više puta”, navodi Šćepanović.

Sve u svemu, dodaje, još jedna predizborna konvencija za koju su Srbi u Crnoj Gori samo povod, pa šta košta da košta.

“A koštaće puno, kako i sam Vučić obeća, siguran da će se investicija vratiti kroz glasove na predstojećim izborima u Srbiji.
Toliko o Crnoj Gori iz Srbije, do neke nove, predizborne predstave”, poručuje Šćepanović.

DEMOKRATE

Potpredsjednik i poslanik Demokrata Momo Koprivica održao je danas press konferenciju na kojoj je iznio, kako kaže, nove primjere zloupotreba i kršenja zakona od strane DPS funkcionera.

On je problematizovao slučaj Đoka Krivokapića koji je predsjednik Odbora direktora EPCG, od 31. 1. 2017. godine, što je javna funkcija, a od oktobra te godine je i član Odbora direktora Prve banke. 

“Ovaj funkcioner je i jedan od izdašnijih donatora DPS-a, istovremeno pokriva dvije funkcije, od kojih je jedna javna, i ostvaruje finansijske prihode po osnovu obje, što je zabranjeno i kažnjivo po Zakonu o sprečavanju korupcije,” smatra Koprivica.

Oni navode da s obzirom na to da je Prva banka, postala pravno lice u kojem država preko državne kompanije ima 19% vlasništva, ovaj Zakon dopušta Krivokapiću da bude član u Odboru direktora Prve banke, ali mu, navodi Koprivica, imperativno zabranjuje da po tom osnovu stiče prihode ili druge naknade.

On se pozvao na Zakon o sprečavanju korupcije (član 12 stav 5), koji izričito zabranjuje da javni funkcioner prima prihod ili drugu naknadu po osnovu članstva u organima upravljanja u drugom pravnom licu. Kazna za ovo ponašanje je propisana članom 103 ovog Zakona, navodi Koprivica.

“Uprkos ovoj jasnoj, nedvosmislenoj i izričitoj zakonskoj zabrani, za vrijeme vršenja javne funkcije, a za koju je aktuelni predsjednik Odbora direktora EPCG, Đoko Krivokapić, u prosjeku mjesečno plaćan 3.285 eura, istovremeno je po osnovu članstva u Odboru direktora Prve banke tokom prethodne tri godine protivzakonito je ostvario ukupno 33.821 eura. Naime, tokom 2017. godine, protivzakonito je ostvario tri mjesečne naknade u ukupnoj visini 4.741 eura, tokom 2018. godine protivzakonito je ostvario 12 mjesečnih naknada u ukupnoj visini 13.905 eura, a tokom 2019. godine protivzakonito je ostvario 12 mjesečnih naknada u ukupnoj visini 15.174 eura,” navodi se u saopštenju Demokrata.

Oni navode da su javni funkcioneri DPS-a iz reda DPS-a korisnici velikih mjesečnih bonusa za odrađene poslove.

“Da je to tako govori i činjenica da je Đoko Krivokapić ovako isto protivzakonito dupliranje fotelja i plata činio i tokom 2015. godine u drugim institucijama. Naime, tada je bio i potpredsjednik Opštine Nikšić (i po tom osnovu prihodovao mjesečno 1.182 eura, odnosno ukupno na nivou godine 14.187 eura) i tokom 8 mjeseci, uporedo je bio i član Odbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić, i po tom osnovu prihodovao po 239 eura mjesečno, tj. ukupno 1.908 eura, a što je u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o sprečavanju korupcije”, istakao je Koprivica.

Koprivica je kazao da iz navedenog jasno proizilazi da je predsjednik Odbora direktora najveće državne kompanije grubo pogazio zakon,  izvukao enormnu finansijsku korist za sebe, nanio štetu ugledu državne kompanije i kompromitovao javnu funkciju, sa koje mora hitno poći.

Naveo je da je Krivokapić funkcioner i donator DPS-a, te je jasno da se “nezakonito stečeni novac upumpava u kasu DPS-a”.

“Očigledno je i da je DPS, uveo, o trošku svih građana, bonus-šemu za svoje funkcionere i donatore: duple fotelje i duple plate.
Zbog tih duplih fotelja i plata i računi za struju su dupli: jedan za plaćanje utrošene struje, ali po paprenoj cijeni, i drugi za namirenje vlasnika mini-hidrocentrala, uhljeba DPS-a, fiktivne odštete i sl,” navodi se u saopštenju.

Iz Demokrata kažu da je jasno zašto Vlada i EPCG nijesu prihvatili njihov predlog da se, u periodu epidemije, snizi cijena struje za 60% i da se programira olakšana otplata za ugrožena domaćinstva.

“Nijesu prihvatili jer ne žele da se prazni rezervoar novca namijenjen funkcionerima sa duplim foteljama i duplim platama. Ova finansijska primanja javnih funkcionera, ne samo što su nepristojna, nego su i nezakonita”, rekao je Koprivica.

On je istakao da će Demokrate, kako bi se se do kraja uhvatili u koštac, kako navode sa bezakonjem, podnijeti prijavu ASK-u i zahtjev za pokretanje postupka, po članu 31 Zakona o sprječavanju korupcije.

“Pravne posledice utvrđivanja ove povrede zakona su brojne. Prvo, sankcije. Drugo, da se proglasi za nesavjesnog javnog funkcionera. Treće, organ vlasti je dužan da preduzme mjere (razrješenje, suspenzija i disciplinske mjere). Četvrto, nemogućnost da razriješeni javni funkcioner u roku od 4 godine vrši bilo kakvu javnu funkciju ili posao državnog službenika. Peto, naknada štete, odnosno da se vrati oteto”, naveo je Koprivica.

On je najavio podnošenje i krivične prijave nadležnom tužiocu, koju su kako kaže kompletirali.

“Prvo, upravna zgrada Boksita Nikšić na ekstra-lokaciji u Nikšiću je svojevremeno stavljena pod hipoteku Prve banke radi, kako smatraju Demokrate, nepotrebnog kredita koji nikad nije vraćen”.

Krivokapić je, kaže Koprivica, tada bio finansijski direktor Boksita. Nakon toga prešao je u Prvu banku. Klasični sukob interesa-pantoflaža: kad državni činovnik, upotrebom državnog dobra, pogoduje privatnoj firmi u koju namjerava preći”, kazao je Koprivica.

On je istakao da je u toku ovog mandata Krivokapića, Prva banka podnijela prijavu za upis zaloge na potraživanjima firme “Mehanizacije i programat” prema EPCG. Sektor za korporativne komunikacije EPCG se pred medijima čudio i poricao da duguju Mehanizaciji išta, a zapravo jedno isto lice rukovodi i sa Prvom bankom i sa EPCG i zna za tu operaciju.

“O saznanjima i dokumentima ubrzo ćemo upoznati javnost,” naveo je Koprivica.

“I treće, Demokrate su prošle godine u junu i dokumentovale aferu “Gornja Zeta”, gdje je EPCG osuđena na plaćanje 7,1 miliona odštete upravo ovoj firmi “Mehanizaciji i programat”, čiji je jedan od vlasnika funkcioner DPS-a, jer je nije uvela u posao prevođenja Zete u Krupac, uprkos ugovoru, i time joj navodno pričinila štetu. Klasično fingiranje osnova za prebacanje državnih para. To je “Limenka 2”. A gdje je “Mehanizacija” uzela kredit za posao sa EPCG za kupovinu mašina koje treba obeštetiti? Upravo kod Prve banke. Uzeli su kredit kod banke u čijem odboru direktora Đoko Krivokapić, da bi uradili posao firmi čiji je predsjednik borda direktora isti taj Đoko Krivokapić. Zatvoren krug konflikta interesa i korupcije”, zaključio je potpredsjednik i poslanik Demokrata Momo Koprivica i dodao da će Demokrate podnijeti zahtjeve za pokretanje postupka i protiv drugih javnih funkcionera koji su činili slične zloupotrebe.