“Gospodin je jedan od 130 sezonskih radnika kome nije produzen ugovor”, navode iz hotela
Vladimir Stijepovic, u Niksicu i sire poznat je po ekoloskom i gradanskom aktivizmu. Zajedno sa komsijama svojevremeno je organizovao odbranu rijeke Zete, bio u prvim redovima na protestima za spas Bukovice, Sinjajevine, Crnog jezera, cempresa, kao i clan pokreta Odupri se. Sve to, smatra, uz clanstvo u novoformiranoj Koaliciji za odrzivi razvoj, kostalo ga je posla u hotelu Splendid, gdje je radio cetiri godine i 11 mjeseci.
“Pitao sam na osnovu kojih kriterijuma su odlucili da sam ja bas taj koji je visak. Od istog tehnickog direktora sam dobio papir sa maksimalnim ocjenama za upucenost u radu, za kolegijalnost, za izvrsenje radnih obaveza, komunikaciju, ma za sve parametre koje firma ima. Moj zakljucak je da nekom smetam, moj ekoloski, gradanski i javni aktivizam”, kazao je Stijepovic Televiziji Vijesti.
Iz Hotelske grupe Montenegrostars odbacuju njegove optuzbe, uz objasnjenje da su optimizaciju i racionalizaciju troskova, koja podrazumijeva i sistematizaciju, poceli prije dvije godine, te da je to jedini razlog sto je Stijepovic dobio otkaz.
“Gospodin je jedan od 130 sezonskih radnika kome nije produzen ugovor. (Nakon pet godina?) Postoje tu radnici koji su mnogo duze bili angazovani na sezosnkim poslovima. Uplitanje politickih razloga u nesto sto je egzaktna stvar, a to je nova sistematizacija u privatnoj kompaniji, je zaista neumijesno”, kazala je PR Montengrostars hotel group Maja Vukicevic.
Stijepovic, medutim, otkriva da je na poslu trpio pritiske. Narocito pred lokane izbore u Niksicu 2017.
“Odbio sam da glasam za Socijldemokrate. Odbio sam sefove. To je sve u nekom prijateljskom smislu, uz osmjeh, pa za koga si, jesi li Crnogorac, Srbin. Zvali su me na telefon dan uoci izbora u Niksicu, rekli su mi nema veze za koga glasas, samo da izades. Prevoz je obezbijeden ispred hotela. Rekao sam ne pada mi na pamet da idem da glasam.”
Vukicevic to demantuje.
“To je netacno. Iz razloga sto politicke preferencije zaposlenih ili buducih zaposlenih nikada nisu bili kriterijum niti za zaposlenje, niti za eliminaciju iz tima. Po toj analogiji njemu ugovor ne bi bio produzen vec 2017.”, kaze Vukicevic.
Stijepovic kaze da tada nije dobio otkaz jer za posao koji je obavljao, nije jednostavno obuciti novog radnika. Da je bio dobar u svom poslu, priznaju i njegovi bivsi poslodavci.
“On je bio dobar radnik. U tehnickoj sluzbi u kojoj pomnuti gospodin radi ugovor nije produzen za cak sedam zaposleni, a predoceno im je da ce biti pozvani na posao kad se obim posla uveca”, dodaje PR hotela.
Stijepovic se u Splendid, siguran je, vise nece vratiti i nije mu zao.
“Planiram da se bavim ekoloskom i gradanskim aktivizmom dok budem ziv. Necu posustati, necu se nikom prikloniti i trazim posao naravno.”
I u Koaliciji za odrzivi razvoj ciji je Stijepovic clan, njegov otkaz dovode u vezu sa tim sto je na svoje ime prijavio ekoloski protest pod sloganom ,,Je li vas sramota?”. Smatraju i da je njegov otkaz politicki motivisan, o cemu ce, najavili su, obavijestiti i relevantne medunarodne organizacije.
"Novosti": Ukinuto rjesenje o izrucenju Vukotica Crnoj Gori
Vukotic izdrzava zatvorsku kaznu zbog koriscenja falsifikovanih dokumenata koja su kod njega pronadena
Apelacioni sud u Beogradu uvazio je zalbu branilaca i ukinuo prvostepeno rjesenje Viseg suda u Beogradu da Jovan Vukotic bude izrucen pravosudnim organima Crne Gore koji ga potrazuju, pisu “Novosti”.
Takode, Apelacioni sud je predmet vratio na ponovno odlucivanje prvostepenom sudu na ponovnu odluku,
Vukotic izdrzava zatvorsku kaznu zbog koriscenja falsifikovanih dokumenata koja su kod njega pronadena, dok ga sud u Podgorici tereti za neovlasceno posjedovanje oruzja i pokusaj ubistva.
Gazda Napolija odustaje, prodaje klub vlasnicima PSZ-a?
Istaknuti filmski producent posljednjih je dana odradio nekoliko rundi pregovora s katarskom kraljevskom porodicom Al Tani koja preko fonda “Qatar Sports Investments” vodi PSZ
Predsjednik tNapolija Aurelio de Laurentis spreman je da proda klub za 900 miliona eura, prenose italijanski mediji.
De Laurentis je nakon nedavne svade sa igracima i trenerom Karlom Ancelotijem porucio kako bi najradije prodao cijelu ekipu, a sada je otisao korak dalje. Razmislja o prodaji kluba.
Istaknuti filmski producent posljednjih je dana odradio nekoliko rundi pregovora s katarskom kraljevskom porodicom Al Tani koja preko fonda “Qatar Sports Investments” vodi PSZ.
Prema pisanju italijanskih medija, Katarci su spremni ponuditi da ponude 560 miliona eura, medutim De Laurentis trazi skoro dvostruko vise.
“Osjecaj je da je Aurelio izgubio zelju za ulaganjem u Napoli”, kazao je za Andelo Pizani, bivsi advokat Diega Maradone.
De Laurentis drzi i treceligasa Bari, pa se nagada kako ce se u potpunosti posvetiti tom klubu.
Itlijanski mediji navode kako je u Napoliju i dalje napeto. Do sukoba izmedu predsjednika s jedne, te igraca i trenera s druge strane doslo je nakon utakmice Lige sampiona protiv Salcburga koja je zavrsila 1:1.
Predsjednik je zatrazio od igraca da nakon utakmice odu u karantin kako bi se u miru pripremili za utakmicu protiv Denove, ali igraci su otisli svojim kucama, a Anceloti im je pruzio podrsku.
De Laurentis je kupio Napoli 2004. godine kao treceligasa i spasio ga od stecaja. Klub je ubrzo iz Serije C stigao do vrha Serije A, a pod njegovim vodstvom osvojio je dva italijanska Kupa.
Skandal u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota i dalje pod lupom kotorskog tuzilastva i policije
Uprava policije jos nije utvrdila da li ce neko krivicno odgovarati zato sto je omogucavajuci osudeniku D. P. da se u jednoj od soba Specijalne psihijatrijske bolnice u Dobroti fotografise sa dvije zenske osobe, a potom eksplicitne zajednicke snimke objavi na drustvenoj mrezi Fejsbuk.
Iz te bezbjednosne institucije “Vijestima” du odgovorili da “u koordinaciji i po nalogu drzavnog tuzioca u Osnovnom drzavnom tuzilastvu u Kotoru preduzimaju sve neophodne mjere i radnje iz svoje nadleznosti u cilju utvrdivanja da li se u radnjama nekoga lica sticu elementi bica krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti”.
Oni, medutim, nijesu odgovorili sto su do sada preduzeli da utvrde na koji nacin je, ko, kada i pod kojim uslovima omogucio dvjema zenskim osobama da borave kod zatvorenika D.P., koji je hospitalizovan na Sudskom odjeljenju te zdravstvene ustanove.
Bez odgovora ostala su i pitanja da li su izuzeli snimke nadzornih kamera postavljenih na tom odjeljenju, jesu li saslusali v.d. direktora te bolnice, zdravstveno osoblje i sluzbenike firme “Vector system security” koji su angazovani na poslovima obezbjedivanja.
6. novembar 2019
8. novembar 2019
5. novembar 2019
Objava sa Fejsbuka (Foto: Facebook)
Vrsilac duznosti direktora Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota, dr Aleksandar Tomcuk, prosle sedmice “Vijestima” je odgovorio da policiji jos nisu dostavljeni snimci sa nadzornih kamera.
Par dana prije toga “Vijestima” je nezvanicno receno da su iz kompanije Vector security system, koja obezbjeduje zatvorenike smjestene u bolnici u Dobroti, saopstili nadleznima da odgovorno tvrde da gosce osudenika nisu usle na glavni ulaz Sudskog odjeljenja i da nijedna od 16 kamera kojima rukovode, nije zabiljezila njihov dolazak u tu ustanovu.
Prema nezvanicnim informacijama, policija je saslusala nekoliko osoba tim povodom, a medu njima i pacijenta koji je mimo protokola ugostio dvije djevojke.
Jedan od sagovornika “Vijesti” nezvanicno je kazao da djevojke sa kojima se D. P. fotografisao nisu jedine koje su ga posjecivale, kao i da ga tog dana nisu prvi put posjetile.
Iz kotorskog Osnovnog drzavnog tuzilastva ranije su kazali da zbog istrage ne mogu da odgovore – da li su tacne informacije da je neko od zaposlenih uzeo novac od pacijenta D.P. kako bi mu dozvolio da organizuje proslavu krajem oktobra, kojoj su prisustvovale i dvije zenske osobe sa fotografije.
Objasnili su da ispituju zbivanja u Specijalnoj bolnici za psihijatriju, kako bi utvrdili da li je neko pocinio krivicno djelo, omogucavajuci posjete zatvoreniku.
Tuzioci, medutim, nijesu odgovorili na pitanje – da li su utvrdili identitet gostiju osudenika.
Tomcuk je u ranijem odgovoru “Vijestima” kazao da ce bolnica hitno preduzeti sve neophodne korake na ispitivanju okolnosti, mjesta i vremena nastanka fotografije.
On je 3. novembra, kada su mu “Vijesti” poslale pitanja i fotografiju koju je D.P. objavio na drustvenoj mrezi Fejsbuk, rekao da odgovorno tvrdi da zenske osobe sa fotografije nisu zaposlene u Specijalnoj bolnici i da nisu pacijentkinje te ustanove.
D. P., koji je osuden na zatvorsku kaznu od pet godina i sedam mjeseci, jula 2018. pobjegao je iz psihijatrijske bolnice u Kotoru, gdje je boravio po naredbi Viseg suda u Podgorici.
Desetak dana kasnije uhapsen je na Kosovu, sa Mariom Milosevicem.
Pocetkom te godine pravosnazno je osuden kao organizator otmice Predraga Mirkovica i pokusaja iznude 100.000 eura. Za to djelo pravosnazno su osudeni i njegovi sugradani Marko Perovic i Vladan Mijuskovic.
FOTO PRICA Venecija poplavljena, voda prelazi metar i po
Crna Gora je bila samo usputna tema u najavi velikog jubileja, sukoba Sterlinga i Dzoa Gomesa, te odluke Gareta Sautgejta da asa Mancester sitija odstrani iz nacionalnog tima
Od specijalnog izvjestaca “Vijesti”
Veliki spektakl se sprema, veliki incident se dogodio – engleski mediji napunili su pres centar Vemblija na pres konferenciji pred 1.000 mec u istoriji “gordog Albiona”, u kome nece igrati Rahim Sterling, trenutno prva zvijezda tima.
Jasno, Crna Gora je bila samo usputna tema, tek toliko da se konstatuje ko je suparnik u velikom jubileju, dok je u centru paznje bio sukob Sterlinga i Dzoa Gomesa, te odluka Gareta Sautgejta da asa Mancester sitija odstrani iz nacionalnog tima.
“Znam da je moja odluka podijelila zemlju, ali kada si lider ili menadzer moras da donosis velike odluke. Samo oni koji znaju detalje znaju i kako je kompleksna odluka je bila ispred mene. Mislim da sam donio ispravnu, znajuci da nece svi biti zadovoljni. Bio sam igrac, moji odnosi sa trenerima su varirali, tako je uvijek u fudbalu, ali prioritet je uvijek isti – tim. I moja odluka je bila u skladu sa tim prioritetom”, kazao je Sautgejt.
Selektor Engleske je priznao da ce Sterling nedostajati.
“Kako nece, on je fantastican igrac u fantasticnoj formi”.
U narednoj recenici je objasnio kakvog ce protivnika imati Crna Gora.
“Izaci ce tim koji moze da uzbudi navijace, koji moze da igra sa mnogo energije, brzine, tehnike. Mi smo najefikasnija ekipa u Evropi i zelimo da nastavimo tako – u visokom ritmu, sa presingom i konstantnim napadima”.
Sautgejt je najavio da ce izvesti izuzetno mlad sastav.
“Odavno razmisljamo o buducnosti. Mislim da ce sastav biti najmladi ikada, takav osjecaj imam, ali vidjecemo… To donosi odredene slabosti, ali i nevjerovatnu snagu u entuzijazmu, energiji, motivaciji… To ce biti super-atraktivan tim”, rekao je Sautgejt.
Mec Engleska – Crna Gora igra se u cetvrtak od 20 i 45.
Juve planira kupovinu u januaru: Paratici krece po Vilijana i Kumbulu
Kumbula je visoko na listi prioriteta Stare dame, a njegovim partijama Paratici je ocaran
Vezista Celsija, Vilijan i stoper Verone, Maras Kumbula zelje su Juventusa u zimskom prelaznom roku.
Vilijanu ugovor sa Celsijem istice sljedeceg ljeta i “Korijere delo Sport” pise da ce sportski direktor Juvea, Fabio Paratici u januaru pokusati da dovede Brazilca po nizoj cijeni.
Vilijan je prosle godine saradivao sa sadasnjim trenerom Juventusa, Sarijem u Celsiju. Prije Celsija igrao je za Sahtjor, a upravo je trener ukrajinskog kluba Mircea Lucesku juce izjavio da bi Vilijan bio idealno rjesenje za Juventus.
Osim Vilijana, Juve u januaru krece i po mladog defanzivca Verone, Marasa Kumbulu. Albanski reprezentativac je visoko na listi prioriteta Stare dame, a njegovim partijama Paratici je ocaran.
Juventus trenutno ima dosta opcija na stoperskoj poziciji – osim Matijasa de Lihta, tu su i Leonardo Bonuci, Danijele Rugani, Merih Demiral i povrijedeni Dordo Kjelini, pa bi dolazak Kumbule dodatno pojacao konkurenciju u zadnjoj liniji.
Skoro trecina ukupnog broja diploma do 2018. je stizala iz inostranstva, uglavnom iz drzava okruzenja. Polovina tih isprava je sa privatnih fakulteta. Ove podatke “Vijestima” su saopstili iz Ministarstva prosvjete.
“Broj zahtjeva za priznavanjem u svrhu zaposljavanja ne opada, a rijec je u velikom broju diploma sa privatnih ustanova visokog obrazovanja, tacnije o gotovo 50 odsto. Interesantan je ipak podatak da je prosle godine opao broj zahtjeva za priznavanje sa privatnih visokoskolskih ustanova”, kazala je sefica Biroa za odnose sa javnoscu u Ministarstvu Milica Lekic.
Prosvjetni resor je prosle sedmice utvrdio i na javnu raspravu stavio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i kvalifikacija.
Izmjenama je predvideno da, ukoliko diploma iz inostranstva nema uskladen obrazovni program, ishode ucenja, nivo vjestina i prakticne nastave sa diplomama crnogorskih univerziteta, nece biti priznata u Crnoj Gori.
Izmjenama je jos predvideno i da jedna nepriznata diploma zatvara vrata ostalim obrazovnim ispravama sa odredenog studijskog programa inostrane ustanove.
Najvise iz Srbije i BiH, i to menadzera i pravnika
Lekic porucuje da u Ministarstvu ne zele i ne mogu da procesu priznavanja diploma sa inostranih privatnih fakulteta pristupe “sa pretpostavkom o gorem kvalitetu”.
“Ali mozemo da taj kvalitet dodatno provjerimo u granicama svojih zakonskih ovlascenja. Dakle, mi ne mozemo uticati na kvalitet diploma u drugim zemljama i rad ustanova iz tih zemalja, ali mozemo ih staviti na dodatnu provjeru. Iz tog razloga smo i usli u izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava”, istice Lekiceva.
Podsjeca da, prema vazecim propisima, priznavanje diplome u svrhu nastavka obrazovanja vrsi ustanova na kojoj se nastavlja skolovanje, a priznavanje zbog zaposlenja Ministarstvo.
“Na primjer, 2013. je bilo 2.298 zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stecenom visem i visokom obrazovanju radi zaposljavanja. Tokom 2017. smo imali 2.368. Svakako, ubjedljivo najvise zahtjeva odnosi se na osnovne akademske studije, a drasticno manje na master i doktorske. I svakako, ne rijese se svi zahtjevi pozitivno, vec okvirno 70 do 80 procenata, ali i to opet znaci da na trziste ulazi znacajan broj diploma koje je, cijenimo, potrebno dodatno provjeriti”, tvrdi Lekiceva.
Lekic(Foto: Ministarstvo prosvjete)
Istice da podaci Zavoda za statistiku Crne Gore pokazuju da je 2017. broj diplomiranih studenata na univerzitetima u zemlji bio 5.041 diplomirani student, a da je priznato ukupno oko 2.000 diploma inostranih diploma.
“Tako dolazimo do podatka da je broj inostranih diploma predstavljao oko 28 odsto od ukupnog broja novih diploma u zemlji tokom 2017. Govorimo o znacajnom broju diploma, sto nas je, izmedu ostalog, podstaklo da se dodatno pozabavimo kvalitetom obrazovnih isprava koje stizu iz drugih zemalja”, kaze Lekiceva.
Lekiceva naglasava da je od pocetka primjene Zakona o priznavanju, konkretno za pet godina (od 2008. do 2013) najvise zahtjeva za priznavanje diploma je bilo iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije, SAD, Turske, Albanije.
“Za tih pet godina bilo je dosta zahtjeva i iz drugh zemalja, ali smo naveli one sa najvecim brojem pojedinacno. Struktura priznatih obrazovnih isprava prema oblastima nam ukazuje na to da je najveci broj obrazovnih isprava iz oblasti menadzmenta, iz ekonomije, prava, te visih ili visokih tehnickih skola, sto, u nacelu, ukupno pokriva preko polovine zahtjeva za priznavanjem. Lekiceva istice da proces priznavanja diploma niti moze, niti smije biti blokiran.
“Ali, svakako, uz detaljnije kontrole u odnosu na ranije, a koje ce svoje uporiste naci u Zakonu o priznavanju inostranih obrazovnih isprava. Cilj svih ovih aktivnosti i izmjena Zakona jeste da se stane na put losoj praksi”, zakljucila je ona.
Kaluderovic: Galopirajuci rast sumnjivih ustanova
Visa pravna savjetnica u Centru za gradansko obrazovanje (CGO) Snezana Kaluderovic, clanica radne grupe za izmjenu zakona, kaze da ta nevladina organizacija godinama upozorava Ministarstvo prosvjete da mora preduzeti nesto kako bi se adekvatno uredio postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava.
“Svjedoci smo galopirajuceg rasta broja tih priznatih isprava sa cesto sumnjivih obrazovnih ustanova iz regiona, ali i sire, a sto sve ne doprinosi unapredenju niti naseg obrazovnog sistema, niti trzista rada.Znamo da su neki od slucajeva sumnjivih diploma bili i predmet discliplinskih, ali i krivicnih prijava. Imali smo i paradoksalne situacije. Na primjer, u jednom periodu su crnogorske obrazovne vlasti uredno priznavale sve diplome sa Univerziteta koji je u Novom Pazaru, koji osnovao muftija Muamer Zukorlic, iako on u tom trenutku nije imao vise akreditacije niti za jedan studijski program osim za engleski jezik. Na nasu upit, Ministarstvo prosvjete je tada tvrdilo da nema zakonski osnov da takve diplome ne prizna. Slicnih je primjera bilo jos mnogo”, kaze Kaluderovic.
Kaluderovic(Foto: Savo Prelevic)
Ona vjeruje da Nacrt donosi znacajna unapredenja, ali istice da CGO insistira na vecoj institucionalnoj povezanosti u Crnoj Gori kako bi se ovo pitanje adresiralo sistemski i na odrziv nacin.
“Konkretno, to znaci da Ministarstvo prosvjete, kada ima nedoumicu, treba misljenje o validnosti obrazovne isprave traziti od Agencije za kontrolu i obezbjedenje kvaliteta visokog obrazovanja jer Agencija tu vrstu kontrole vrsi i u Crnoj Gori, a ne od pojedinacnih eksperata, jer to kreira prostor za diskreciono odlucivanje i moguce koruptivne radnje. Cilj ovog Nacrta jeste da efikasnije doprinese suzbijanju priznavanja sumnjivih diploma i on ima preventivni karakter sto znaci da ce se svaki podnosilac prijave prvo zamisliti da li ispunjava sve uslove. Nazalost, stvari se ne mogu unazad rijesavati, ali je i na poslodavcima da nadu mehanizme pa da one koji su pribjegli neetickim i nezakonitim radnjama procesuiraju. Mislim da ce ovaj zakonski tekst u samoj primjeni izdiferencirati neke bijele i crne liste fakulteta, sto ce takode biti znacajno”, zakljucila je Kaluderovic.
Nijesmo mi izazvali problem, ne mozemo ga i susjedima rjesavati
Lekiceva ocjenjuje da je Ministarstvo prvo ukazalo na problem sa priznavanjem, koji je uzrokovan manje kvalitetnim diplomama sa pojedinih privatnih fakulteta van zemlje.
“Nijesmo ga mi izazvali, vec drugi nijesu u stanju da se izbore sa njima u sopstvenim drzavama. Kad vec oni to nijesu uradili, mi cemo. Novim zakonom cemo znacajno obeshrabriti one koji misle da mogu precicom doci do diplome, a pritom necemo prekrsiti Lisabonsku konvenciju. To je nas odgovoran odnos prema ovom pitanju. Sve ostalo je populizam”, porucila je ona.
Reagujuci na zahtjev predsjednice SDP-a Draginje Vuksanovic za smjenu ministra zdravlja Kenana Hrapovica, Socijaldemokrate su saopstile da su funkcioneri SD-a u fokusu SDP-a iz razloga sto zahavljujuci rezultatima tih funkcionera, SD raste, a SDP nestaje.
“Iako su se nakon naseg odgovora koji je obilovao argumentima i podacima o tome sta je za vrijeme mandata ministra Hrapovica ucinjeno u zdravstvenom sistemu “pokrili usima” i ucutali, izgleda im nije dosta. Uprkos tome sto je svakom dobronamjernom gradaninu jasno da se, i pored stanja kojim ni mi nijesmo zadovoljni, u zdravstvu nikad vise nije radilo i ulagalo nego u posljednje 3 godine, ono malo pripadnika partije u nestajanju i dalje pokusavaju da rezultate rada resornog ministra predstave drugacijim nego sto jesu”, navodi se u saopstenju SD-a.
Oz te partije kazu da je smijesno da partija koja je 18 godina bila u vlasti nekom drzi lekcije.
“Rekli bismo, da nije smijesno, bilo bi tragicno”, navodi se u saopstenju.
Iz SD-a se pitaju da li postoji gradanin Crne Gore kojem nije jasno zasto su u fokusu upravo funkcioneri SD-a.
“Odgovor je jasan – iz prostog razloga sto, zahvaljujuci rezultatima nasih funkcionera mi rastemo, a oni slabe. A o tome sta misle o rezultatima rada Ministarstva zdravlja jasno su im stavili do znanja i gradani, postavivsi zdravstveni sistem na trece mjesto kada je u pitanju povjerenje u institucije”,navodi se u reagovanju.
Iz SD-a su naglasini samo dvije stavke – da ce u mandatu ministra Hrapovica plate zdravstvenim radnicima biti povecane i da se trenutno na specijalizaciji i uzoj specijalizaciji nalazi 405 ljekara iz Crne Gore, koji ce svi raditi upravo u Crnoj Gori.
“Na kraju, kada je rijec o ostavkama, ostavljamo im da se unutar sebe dogovore da li njihova predsjednica treba da podnese ostavku ili ne, s obzirom da su misljenja unutar partije u nestajanju po tom pitanju prilicno podijeljena. A sto se zdravstva tice, pred ministrom Hrapovicem i njegovim timom je jos jedna godina krupnih investicionih projekata i mukotrpnog rada na poboljsanju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori koja ce, kao i ove tri do sada, biti uspjesno zavrsena”, zakljucuje se u reagovanju SD-a.
Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najvisa dnevna od 9 do 21 stepen
U Crnoj Gori ce u cetvrtak biti promjenljivo oblacno, uglavnom u juznim i centralnim predjelima mjestimicno kisa, prvenstveno tokom prvog dijela dana.
Ujutru, na sjeveru, po kotlinama magla.
Vjetar slab do umjeren, u sjevernim predjelima i na primorju, ponegdje kratkotrajno pojacan, juznih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najvisa dnevna od 9 do 21 stepen.
Podgorica: Promjenljivo oblacno uz uslove za kisu, prvenstveno tokom prijepodneva. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 13, najvisa dnevna oko 16 stepeni.
Evropa mora preuzeti veći stepen odgovornosti za sopstvenu bezbjednost, a proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan može se posmatrati kao test kapaciteta politike proširenja, ocijenio je izvršni direktor Balkanske bezbjednosne mreže, Daniel Šunter.
Hiljade građana, među njima veliki broj učenika i studenata, okupile su se u centru Sarajeva, dva dana nakon teške tramvajske nesreće u kojoj je poginuo 23‑godišnji mladić.
Savezni ministar spoljnih poslova Njemačke Johan Vadeful zahvalio je danas predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na otvorenom i konstruktivnom razgovoru tokom današnjeg sastanka u Minhenu i poručio da je Njemačka spremna da podrži Srbiju na evropskom putu.
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar prisustvovaće prvom zvaničnom sastanku Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trampa 19. februara, rekla su danas dva neimenovana izraelska zvaničnika.
Godišnji festival cigareta u kubanskoj prestonici Havani, najpoznatija manifestacija posvećena kubanskim cigarama, odložen je do daljeg usljed nestašice goriva izazvane američkom naftnom blokadom, prenio je danas BBC.
Dom zdravlja Nikšić suočava se s velikim deficitom ljekara, zbog čega su gužve i čekanje na preglede, naročito u zimskim mjesecima, svakodnevica. Iz Uprave te zdravstvene ustanove kažu da se sa hroničnim problemom nedostatka ljekara, koji je evidentan širom države, bore tako što predano rade na unapređenju uslova rada, nabavci nove opreme i rekonstrukciji infrastrukture.
REPO linije omogućavaju centralnim bankama da pozajmljuju sredstva u eurima od ECB, uz povoljne kamate. Do sada su te linije bile ograničene na nekoliko zemalja, uglavnom u istočnoj Evropi
Evropa mora preuzeti veći stepen odgovornosti za sopstvenu bezbjednost, a proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan može se posmatrati kao test kapaciteta politike proširenja, ocijenio je izvršni direktor Balkanske bezbjednosne mreže, Daniel Šunter.
U hotelu Plaza u Ulcinju uz učešće preko 100 delegatkinja zvanično je formiran Forum žena Građanskog pokreta URA Ulcinj, za čiju predsjednicu je izabrana Arijana Kurmemović.
Potpredsjednik Vlade dr Filip Ivanović nastavio je aktivnosti na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ističući da Crna Gora ostaje predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović ističe da je učešće na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji pružilo priliku za ključne bilateralne susrete sa evropskim i svjetskim partnerima, potvrđujući da Crna Gora ostaje pouzdan partner u regionu i posvećena svojoj evropskoj i transatlantskoj budućnosti.
Čelnik Pokreta narodnog povjerenja Dragoslav Dado Šćekić sastao se sa predsjednikom Partije penzionera i invalida Momom Joksimovićem i saglasili su se da položaj penzionera trenutno nije na nivou koji su oni svojim radom i doprinosom društvu zaslužili.
Čelnik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović upozorava da Vlada Crne Gore pokušava na silu koncesionisati aerodrome, dok istovremeno ignoriše profite i strateški značaj državnih kompanija, ističući potrebu za transparentnom politikom i razvojem infrastrukture kroz program „Crna Gora 365“.
Odbornik Demokratske partije socijalista u podgoričkom parlamentu, Andrija Klikovac, kritikovao je Vladu Crne Gore zbog ponovnog imenovanja Stefana Madžgalja u Odbor direktora Aerodroma, ocjenjujući da ovakvi potezi unižavaju i narušavaju državna preduzeća.
Ministar odbrane Crne Gore, Dragan Krapović, sastao se sa zvaničnicima Njemačke i Slovačke, na Minhenskoj bjezbjednosnoj konferenciji. U razgovoru je naglašen visok nivo bilateralne odbrambene saradnje, značaj jedinstva NATO-a i evropski napredak Crne Gore, uz podršku Slovačke za buduće članstvo u Evropskoj uniji.
Predstavnici parlamentarne opozicije podnijelu su Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu zahtjev za kontrolno saslušanje ministra javne uprave, Maraša Dukaja, predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića i predsjednika Skupštine opštine Kotor, Vojina Batute, a povodom situacije političke i institucionalne krize u toj opštini.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj ističe da ne vidi ni jedan razlog da se inicira njegovo kontrolno saslušanje u Skupštini Crne Gore, a povodom stanja u Opštini Kotor, te da će se svakako odazvati pozivu.
Mješavina unutrašnjih operativnih pritisaka i spoljnih makroekonomskih faktora, koji su direktno uticali na stabilnost sistema, obilježili su prošlu godinu u energetskom sektoru, ocijenio je predsjednik Odbora Udruženja energetike i rudarstva u Privrednoj komori (PKCG), Darko Krivokapić.
Iako najavljena za kraj prošle godine, odluka Vlade o davanju aerodroma pod koncesiju još nije poznata, niti se zna kada će biti donijeta. U međuvremenu, Vlada je odlučila da dio prihoda od koncesija umjesto opštine Tivat i Zeta ubira država, a zatražena je i nova procjena imovine aerodroma od koje će zavisiti da li će Vlada ili Skupština staviti tačku na ovo pitanje.
Na 113. sjednici Vlade Crne Gore utvrđen je Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, kojim je uvedena kategorija stalnog sezonskog radnika. Donošenje ovog Zakona je uslovljeno potrebom pravnog regulisanja statusa zaposlenih koji rade na sezonskim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda - saopštila je Vlada.
Komisija za kadrovska pitanja Vlade Crne Gore predložila je novi sastav Odbora direktora Aerodroma Crne Gore. Kako saznaje Portal RTCG, novi Odbor direktora će činiti Stefan Madžgalj, Velizar Kaluđerović, Darko Bulatović, Edina Dacić i Nikola Bajčetić.
U Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) saopštili su da je uništena dokumentacija na osnovu koje je ta državna kompanija kupovala akcije u Prvoj banci, jer je riječ o bezvrijednom registraturskom materijalu. Odgovor je dostavljen Akciji za socijalnu pravdu (ASP), koja je tražila kompletnu dokumentaciju o kupovini akcija u Prvoj banci Crne Gore.
Privredna komora Crne Gore organizovala je skup „EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku“, posvećen promociji uspjeha crnogorskih mikro i malih kompanija koje su realizovale projekte podržane evropskim grantovima u okviru prvog EmBRACE poziva.
Izmjene Zakona o Prijestonici donose promjenu modela finansiranja, pa će jedan odsto novca iz državnog budžeta, koji dobija Cetinje, biti ravnomjerno raspoređen između kapitalnih projekata i tekuće potrošnje, rekao je RTCG-u sekretar za finansije Prijestonice, Savo Borozan, koji smatra da su te izmjene konkretne i praktične.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) saopštila je da su za finansiranje redovnog rada političkih subjekata i rada ženskih organizacija u njihovom okviru za 2026. opredijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 17.936.110 eura.