MARKOVIĆ I ORAV

Vlada je ohrabrena izborom nove Evropske komisije i porukama koje govore da se proširenje vraća u fokus briselske politike, poručio je premijer Duško Marković. I šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav je poručio da se proces proširenja nastavlja.

Marković je na okruglom stolu o saradnji Vlade i nevladinih organizacija u procesu pristupanja Evropskoj uniji, kazao da EU nema alternativu.

“Za nas EU nema alternativu. Predano radimo na ispunjavanju evropske agende. Ohrabreni smo izborom nove EK i porukama koje govore da se proširenje vraća u fokus politike u Brisel”, naveo je Marković.

Marković je istakao da jedino kontinuiran i konstruktivan dijalog Vlade i NVO sektora, iz kojeg se uči i sazrijeva može i treba biti nova pokretačka snaga našeg društva.

“A ne uslovljvanje, isključivost i jednostranost”, zaključio je premijer.

Marković je istakao da je Vlada kroz nekoliko zakonodavnih aktivnosti uspjela da primijetno unaprijedi ambijent za rad NVO sektora.

“Ove godine je iz državnog budžeta za projekte NVO opredijeljeno 3,5 miliona eura. Tendencija rasta budžetske podrške radu NVO je evidentna, pa je u protekle dvije godine Vlada kofinansirala je 69 projekata NVO u ukupnom iznosu od 1,2 miliona eura”, naveo je premijer.

Tokom sastanka šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav je istakao značaj procesa konsultacija i veće otvorenosti za prijedloge civilnog sektora tokom EU pregovora.

Orav je kazao da je počela sa radom nova Evropska komisija i da je to značajno za sve zemlje kandidate. On je dodao da se, iako je bilo nekih pomiješanih signala iz EU, proces proširenja nastavlja kao i da su vijesti o poglavlju 8 signal za to.

„Ako EU nešto obeća, Evropska unija će onda to ispuniti“, rekao je ambasador Orav i dodao da je važno da Crna Gora nastavi sa svojim reformama.

Osvrćući se na uloga NVO u procesu evropskih integracija, ambasador Orav je kazao da ona ne smije da bude potcijenjena. Dodao je da su u svom posljednjem izvještaju konstatovali da je poboljšano zakonodavno, institucionalno i finansijsko okruženje u kojem rade organizacije civilnog društva, te da su prisutni neki konkretni rezultati.

Današnji sastanak sa NVO je treći ove godine na kojem premijer Marković razgovara sa predstavnicima civilnog sektora. Okrugli sto je organizovan u okviru projekta eu4me, koji finansira EU, a implementira UNDP u Crnoj Gori.

VLAST NAMJERAVA

Sjednica Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva zakazana je za sjutra u 16 sati, na dan kada tom tijelu ističe rok za završetak rada. Ipak, sjednica neće biti održana zbog nedostatka kvoruma.

Članovi Odbora iz Demokrata, Momo Koprivica i Danilo Šaranović, napustili su to tijelo 10. decembra, do, kako su uslovili, povlačenja prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti i time blokirali njegov dalji rad, uskraćujući mu kvorum.

Predsjednik Odbora Branimir Gvozdenović, iako je za sjutrašnji dnevni red predložio razmatranje nacrta zakona i drugih akata koje su utvrdili radni odbori, moraće konstatovati da nema kvoruma i obavijestiti članove o daljim potezima.

Pravilima o radu Odbora i radnih odbora propisano je u članu 5 da Odbor o svim pitanjima, uključujući i utvrđivanje dnevnog reda i usvajanje zapisnika, odlučuje konsenzusom ili glasovima 11 od 14 članova. Izlaskom Demokrata iz Odbora, a s obzirom na to da predstavnici Demokratskog fronta ne učestvuju u njegovom radu od kraja prošle godine, u tom tijelu ostalo je samo devet članova, što je nedovoljno za kvorum.

Poslanici parlamentarne većine, međutim, neće dozvoliti da “propadne” sve što su do sada uradili na radnim odborima, pa će, kako je Pobjedi nezvanično rečeno, u narednom periodu procesuirati završene zakonske prijedloge parlamentu kako bi oni bili usvojeni do kraja godine, za koje nije potrebna dvotrećinska većina.

Odbor kao privremeno parlamentarno tijelo nije mogao biti predlagač zakona, iako je tako propisano odlukom o njegovom formiranju, jer po članu 93 Ustava zakone mogu predlagati jedino Vlada i poslanik.

Odbor je formiran 30. novembra prošle godine, a sastavljen od 14 članova – po sedam iz vlasti i opozicije. Rok za njegov rad produžavan je tri puta. U donošenju odluke o formiranju Odbora učestvovao je Demokratski front, ali je mjesec nakon toga napustio to tijelo, protestujući zbog stavljanja u zatvor Nebojše Medojevića.

Front je trajno napustio Odbor početkom oktobra ove godine, ali Skupština do sada nije konstatovala ostavke Strahinje Bulajića na mjesto zamjenika predsjednika, a Branke Bošnjak i Predraga Bulatovića na članstvo u Odboru.

Demokrate, iako nijesu učestvovale u formiranju Odbora, uključile su se u njegov rad tek u septembru ove godine. Momo Koprivica i Danilo Šaranović izabrani su za članove tog tijela 22. avgusta, a prvi put su došli na sjednicu 11. septembra. Za tri mjeseca koliko su zajedno radili parlamentarna većina i dio opozicije, bez DF-a, čulo se dosta „teških“ riječi na sjednicama, a teško se i postizala saglasnost o bilo kojem pitanju. Samo dok se utvrdila procedura za rad „potrošeno“ je nekoliko sjednica, a propala su i posljednja tri pokušaja da se sumira rad radnih odbora i utvrdi konačan prijedlog izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji.

Vlast i opozicija optuživali su jedni druge za opstrukciju, a uspješnom kraju rada Odbora „presudile“ su Demokrate.

“Demokrate neće učestvovati u radu Odbora dok se ne povuče neustavan prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je sračunat na izazivanju podjela, međunacionalne i međuvjerske mržnje, izazivanju ideološko-identitetskih tenzija”, kazao je Momo Koprivica na sjednici Odbora 10. decembra, kada su on i Danilo Šaranović napustili to tijelo.

MIHAILO TVRDI

Od vremena hirotonije Svetoga Save u Nikeji do danas, kada su u pitanju tuđe kanonske teritorije, Srpska crkva se ponaša na isti način – okupatorski, ocijenio je za Pobjedu poglavar Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) mitropolit Mihailo.

Za SPC, kako je kazao, i danas vrijedi Homatijanov prigovor Savi.

“Piše mu da se lažno predstavlja arhijerejem Srbije, samovlasno rukopolaže episkope, čudi se za koga i za koju crkvu ih hirotoniše i očinski savjetuju: ‘da ne propovijedaš tamo đe je Hristos poznat, kako ne bi zidao na tuđemu temelju, nego, kao što je pisano, da vide oni kojim on nije objavljen, i shvate oni koji nijesu čuli o njemu’. Jer Sava je drsko ‘zidao’ na temeljima Ohridske arhiepiskopije, prezirući kanonsku vlast i uzdajući se u Nemanjinu vojnu silu i prevaru. Evo ravno sto godina da njegovi nasljednici to isto rade u Crnoj Gori. ‘Zidaju’ na temeljima Crnogorske crkve, propovijedaju onima koji su čuli za Hrista i slave osamsto godina umišljene autokefalnosti umjesto devedeset sedam godina stvarne – od 1922. godine kad su dobili tomos”, istakao je Mihailo.

Amfilohije, dodaje mitropolit Mihailo, čini “još nečuveno – zakazuje takozvani crkveno-narodni sabor u Nikšiću i prijeti da će mu prisustvovati i kivot s moštima Svetoga Vasilija Ostroškoga, koje će da donese iz Ostroga”.

“To i jeste nečuveno da se Svetac nosi iz Ostroga i još zloupotrebljava protiv Crnogoraca i Crne Gore čiji je zastupnik pred nebeskim prijestoljem. Samo jednom, u vrijeme prve Omer-pašine vojne 1853. godine, svetac je napuštio manastir – sklonjen je pred turskom vojskom. Drugi put je 1996. godine nošen u Hercegovinu i zloupotrijebljen protivu Crne Gore, a evo oće to da čine i po drugi put. Tako Beogradska patrijaršija čini svetogrđe kojemu se mora stati na kraj. Svijet je uvijek išao k svecu pješke, neki i bosi, čak i na koljenima, od Donjega do Gornjega manastira u kome se čuva kivot s njegovim moštima, i tako treba i mora da bude”, kaže mitropolit.

Sveti Vasilije Ostroški, naglašava on, duhovna je okosnica Crne Gore.

“I država je dužna, obavezna i mora da čuva i sačuva svetinju, stavljajući je pod visoku državnu zaštitu. A namjeravano masovno okupljanje oko Sveca, koju će beogradski prepredenjaci da podstaknu da nasrne na ustavni poredak, da bi spriječili usvajanje zakona o slobodi vjeroispovijesti, na vrijeme treba da bude onemogućeno. Nije mudro prezrijeti namjeravano svetogrđe i dozvoliti beogradskim popovima da se rugaju nama, našim svetinjama i ustavnome poretku”, zaključio je poglavar CPC.

BELADA OCIJENIO

Bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, odnosno postupanja inspektora za zaštitu kulturnih dobara, mošti Svetog Vasilija Ostroškog se ne smiju iznositi iz Manastira Ostrog, smatra Nikola Belada, dugogodišnji advokat i poznavalac državno-crkvenog prava.

Ovakva situacija, kao što je najava mitropolita Amfilohija da će donijeti mošti ostroškog sveca na predstojeći sabor zakazan za 21. decembar u Nikšiću, regulisane su zakonom, smatra Belada, ali je, kako je rekao, “Risto Radović po ko zna koji put jači od normi koje je donijela ova država”. 

Belada objašnjava da bi, shodno članu 3 stav 3 u vezi sa članom 16 stav 2 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, ovaj postupak bio u redovnoj proceduri završen do nivoa Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ali da taj državni organ pasivnim odnosom zapravo služi SPC i pokazuje nemoć države.

“Zna se kako se postupa u civilizovanom svijetu sa sakralnim nasljeđem. Navešću primjer Švedske, gdje je i kao i kod nas, ustanovljen sistem odvojenosti države i crkve. Država Švedska ima evidenciju svih stvari, predmeta, dragocjenosti i ostalih vrijednosti u vjerskim objektima i niti jedan pokretni predmet se ne smije iznijeti iz crkve bez saglasnosti države. I u Crnoj Gori je ovo pitanje regulisano, ali SPC to uopšte ne interesuje, već se najavljuje da i kod nas treba primijeniti model iz devedesetih godina, kad su se mošti cara Lazara šetale po Srbiji, jer je to isto ‘jedan isti narod i jedna ista država'”, ističe Belada.

Komentarišući Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, Belada kaže da objektivno “nema niti jedan valjani argument koji može dovesti u pitanje demokratičnost ovog zakona i njegovu usklađenost sa stavovima Venecijanske komisije”.

“To je jasno svima, pa i SPC. Intervencijom na tekst nacrta zakona i na način što je dopunjen sa članom 64, u potpunosti su ispoštovane preporuke Venecijanske komisije (o tome sam iznio stav na javnim istupima u proteklom periodu, tako da ću se uzdržati od daljeg komentara). U nedostatku pravne argumentacije, SPC je morala naći neki drugi razlog za osporavanje Predloga zakona. I našla ga je. Na pres konferenciji Mitropolije crnogorsko primorske i Eparhije budimljansko nikšićke, povodom Crkvenog narodnog sabora u Nikšiću, zakazanog za 21. decembar, Risto Radović je ustvrdio da je neprihvatljivo i nedopustivo u savremenoj Evropi da hramovi pripadaju jednoj sekularnoj državi (Crnoj Gori). Valja podsjetiti Rista Radovića, da su svi hramovi u Rusiji državno vlasništvo, takođe i u Francuskoj, i da dalje ne nabrajam”, podsjeća Belada.

REFORMA IZBORNOG ZAKONODAVSTVA

Skupštinski odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo bi da definiše konačna izborna rješenja do 18. decembra, što je treći rok ili drugo produženje roka do kada bi trebalo da partije vlasti i dijela opozicije definišu izmjene izbornog zakonodavstva, kako bi naredni izbori protekli u slobodnoj i fer atmosferi, te bili priznati od svih aktera.

Na pitanje da li je moguć dogovor Miodrag Vuković iz DPS-a kaže da treba biti strpljiv i najbolje koristiti vrijeme da bi se nešto ispravilo.

“Da li će se u tome uspjeti ne znam, ali znam da je sjednica Odbora zakazana u redovnom postupku za srijedu 18. kada je i rok završetka posla koji je dat tom tijelu. I tom prilikom stvari će postati maksimalno jasne,” naveo je on.

Momo Koprivica iz Demokrata kaže da su u susret preduzimanju sveobuhvatne institucionalne reforme predložili mnoštvo zakona.

“200 institucionalnih rješenja, 16 projekata, i time pokazali snažnu političku volju, i na kraju nećemo ulestvovati u radu odbora dok se ne povuče zakon koji dijeli Crnu Goru,” ponovio je Koprivica.

Neđeljko Rudović kaže da je mnogo puta bio slučaj da oni koji se bave politikom ne ispunjavaju svoje zadatke.

“Nastavili smo tu lošu tradiciju, i ostavili Crnu Goru u situaciji duboke političke destabilizacije,” rekao je on.

Andrija Popović iz Liberalne partije saoptio je da mu je žao civilnog sektora jer je dao ogroman doprinos ali ne i političkih partija.

“Mi smo pretpostavili šta će se desiti. Pesimista sam i mislim da ćemo u izbore ići sa postojećim izbornim zakonodavstvom.”

Boris Raonić saopštio je da smatra kako će pod pritiskom EU doći do neke vrste dogovora, a da li će to biti dovoljno, vjeruje da neće.

“Neka rješenja protiv kojih smo mi bili u okviru Odbora  će proći, a neće biti kvalitetna, ali će možda biti eto rezultat nekog političkog koncenzusa,” istakao je Raonić.

KOLIĆ PORUČUJE

Poslanik Demokratske Crne Gore Dženan Kolić poručio je Demokratskoj partiji socijalista da ovog puta opozicija diktira tempo, te da će biti i Odbora, i tehničke vlade, i rada na stvaranju uslova za prve slobodne i poštene izbore. Dodao je I da će DPS prije svega, povući “sramni Zakon o slobodi vjeroispovijesti”.

Kolić tvrdi da je DPS uradio sve kako bi blokirali rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

“Kako nijesu imali odgovor na 200 rješenja Demokrata i 16 zakonskih projekata, posegli su za starom ideološkom mantrom na osnovu koje 30 godina vladaju, svađaju i unose razdor i nemir među braćom svih vjera i nacija”, navodi se u saopštenju.

“Krajnje je žalosno da se jedan mladi čovjek poput Nikole Rakočevića služi neistinama i jeftinim manipulacijama u koje ni sam ne vjeruje”, kaže Kolić.

On dodaje das u iz DPS-a hrabrili jedni druge da neće prihvatiti Briselski plan, “pa ste ga prihvatili do poslednjeg znaka interpunkcije”.

“Hrabrio je Milo Duška, a Duško Mila da neće biti sveobuhvatne izborne reforme do posle Kongresa, hrabrili ste se međusobno da ćete u Odboru raditi bez pravila i u partijskim radnim grupama, pa ste sve ovo pogazili i pognute glave prihvatili sve ono što su tražile Demokrate i međunarodna zajednica”, navodi se u saopštenju.

On navodi da će I hrabrenja za to da neće povući Zakon, da neće biti Odbora i tehničke Vlade, biti uzaludna.

“Stoga, budite sigurni da će biti i Odbora, i tehničke vlade, i rada na stvaranju uslova za prve slobodne i poštene izbore. A prije svega toga ćete, naravno, povući sramni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Ovog puta opozicija diktira tempo. I samo nam na kraju nemojte reći da je i Papa četnik, a da sam ja Musliman iz Bijelog Polja, pravoslavni episkop, monah ili sveštenik”, zaključuje se u saopštenju Kolića.

DA SE OSJETE REFORME

Dešavanja unutar Evropske unije (EU) ne mogu biti razlog što nema institucionalnog razrješenja ključnih afera koje potresaju crnogorsko društvo, a reforme treba da daju rezultate koje će osjetiti građani, kako bi podrška toj evropskoj zajednici bila veća.

To je saopšteno na nacionalnoj konferenciji „Crna Gora u susret novom modelu politike proširenja Evropske unije: podsticaj ili izgovor za propuštene šanse?“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Izvršna direktorica CeMI-ja Ana Nenezić ukazala je da se danas može napraviti presjek ostvarenih obećanja izvršne vlasti koja nosi ovaj proces, jer je premijer Duško Marković, predstavljajući program rada nove Vlade 2016. godine, kazao da će na današnji dan biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja i okončan proces.

„A gdje se mi nalazimo? Crna Gora još nije ni uspjela otvoriti sva pregovaračka poglavlja. Nemamo ni završna mjerila za poglavlja 23 i 24, izvještaji Evropske komisije su sve kritičniji i sve manje sadrže ono što je karakterističan diplomatski-briselski riječnik, a sve su specifičniji i konkretniji”, rekla je Nenezić.

Ona je navela da entuzijazam koji je krasio početak pregovaračkog procesa gotovo da ne postoji, i podsjetila na poslednje podatke CEDEM-a koji pokazuju da je podrška ovom procesu od strane javnosti pala na 55 odsto, što je najniže od 2007. godine.

Prema njenim riječima, veoma je opasna kontrukcija, a koja je prisutna u poslednje vrijeme „da je Crna Gora uradila sve ono što je bilo do nje, ali da joj ne idu na ruku dešavanja unutar same EU“.

„Otvara se pitanje da li je to zaista tako? Da li smo iskoristili datu šansu? Što imamo kao rezultat? Nemamo rezultate reformi i imamo sve manju podršku javnosti i vjerujem da je to za ozbiljno promišljanje svih struktura društva“, navela je Nenezić.

Ona smatra da Crna Gora nema rezultate u reformama, da građani ne osjećaju ono što su koristi tog procesa, kao i da je sve manja podršku javnosti EU.

Kako je navela, ono što se dešava u EU nije razlog zašto crna Gora nije završila svoje domaće zadatke.

“Dešavanja unutar EU ne mogu biti razlog zašto nemamo institucionalno razrješenje ključnih afera koje potresaju naše društvo, kao što su „Snimak“, „Koverta“, „stanovi“ i mnoge druge, nisu razlog hronične političke krize i nedostatka minimuma političkog dijaloga“, ocijenila je Nenezić.

Ona je naglasila da Crnoj Gori idu na ruku inicijative, koje su uslijedile nakon francuskog “ne” otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, i koje Zapadni Balkan i njegovu EU perspektivu stavljaju su na sam vrh agende Evropske unije.

„Vidimo da prve poruke predsjednice Komisije, novog šefa diplomatije, novog komesara za proširenje išle u tom pravcu.“ Ostaje samo pitanje da li će naše političke elite prepoznati ovaj trenutak, koliko će se odgovorno odnijeti ili ćemo nastaviti da propuštamo šanse koje nam se ukazuju, zaključila je Nenezić.

Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić, poručio je da će jedan od važnih prioriteta tokom presjedavanja Hrvatske EU biti proširenje.

Govoreći o pregovorima Crne Gore sa EU, Grubišić je podsjetio da je još jedno poglavlje ostalo neotvoreno.

„Nadamo se i vjerujemo da bi to poglavlje trebalo biti otvoreno tokom Hrvatskog presijedanja sa EU. Tu Hrvatska ne odlučuje sama. Mi ćemo sigurno biti podsticajni. Pregovori sa EU nisu dvosmjerna traka. To su dvije trake koje idu u istom smjeru. Možete preticati, možete slobodno ići iz jedne u drugu. To je jedan zajednički napor“, istakao je Grubišić.

Zamjenik ambasadora Njemačke u Crnoj Gori, Christph Breunig, istakao je da će ta država ostati čvrsto posvećena procesu pridruživanja Crne Gore EU i svih država Zapadnog Balkana.

„Politiku proširenja EU vidimo kao osnovni instrument stabilizacije, kao jednu pokretačku silu za procese i reforme u svim zemljama. Uspješna integracija Crne Gore i Zapadnog Balkana nije samo u interesu regiona, već i u interesu EU i same Njemačke“, rekao je Breunig.

On je poručio da je Njemačka spremna da podrži Crnu Goru u implementiranu i sprovođenu svih reformi.

„Upravo se o tome radi. O sprovođenju reformi koje vode ka opipljivim rezultatima. Cjelokupan proces pridruživanja EU odnosi se na unaprjeđenje kvaliteta života svakog građanina. Sve se svodi na to. Kada se efekti, rezultati reformi odraze na same građane, onda će podrška EU rasti u većoj mjeri“, ocijenio je Breunig.

Zamjenik glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, Marko Mrdak, kazao je da Crna Gora pregovora po najstrožim pravilima koje je EU ikad imala.

„Kao proizvod takvih pregovora, Crna Gora se pozicionirala kao lider u procesu evropskih integracija i to na način da imamo sva pregovaračka poglavlja otvorena, izuzev jednog za koje smo dobili formalnu potvrdu svih država članica da su ispunjena početna mjerila, kao i povremeno zatvorena tri pregovaračka poglavlja“, rekao je Mrdak.

On je istakao da nema bojazni što se tiče Crne Gore da će bilo koji pregovarački okvir moći uticati na tempo i posvećenost u smislu ispunjavanja reformskih aktivnosti.

Mrdak je ocijenio da su prioriteti nove Evropske komisije ohrabrujući, kao i poruka fon der Lajen da EU i Zapadni Balkan moraju da grade zajedničku budućnost, „imajući u vidu da dijelimo kontinent, kulturu i izazove“.

„To nas dodatno ohrabruje da će nova metodologija ići u prilog Zapadnom Balkanu, u ovom slučaju Crnoj Gori, kao prevodnici procesa i da će samo biti dodatan podstrek za ubrzavanje reformskih aktivnosti”, smatra Mrdak.

IZBORNE REFORME

Predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević saopštio je DPS na potezu oko pitanja izborne reforme.

“DPS je na potezu. Da li će se u Crnoj Gori nastaviti sa produbljivanjem podjela, danas zavisi isključivo od DPS-a. Sve što su zvaničnici DPS-a radili i izjavljivali u prethodnim danima, govori da DPS radi protiv građana Crne Gore i protiv crnogorske države. DPS je blokirao rad privrememog skupštinskog odbora, potom je izjavama svojih zvaničnika nastavio da podgrijava tenzije u društvu. Tako se ne ponaša ozbiljna politička struktura koja je na vlasti u jednoj evropskoj državi”, izjavio je Pavićević.

On je dodao da ga ne iznenađuje toliko ponašanje DPS-a koliko djelovanje “pojedinih opozicionih poslanika koji svojim izjavama nanose direktnu štetu opoziciji i svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori”.

“Očigledno je da poslanik Damjanović po pravilu u tenzičnim momentima snažnije navija za DPS. Gospodin Damjanović u takvoj situaciji upire prstom u opoziciju i opoziciju proglašava borcem za lažnu reformu iako je svima jasno da efikasan rad privremenog skupštinskog odbora i njegovi dobri rezultati jesu ključ za razvlašćivanje DPS-a. Zato je DPS i odlučio da pokuša da potpuno blokira funkcionisanje ovog tijela. Jasno je da bi ono što sada radi poslanik Damjanović sa zadovoljstvom radili poslanici DPS-a”, poručio je Pavićević.

“Pozivam članove DPS da sagledaju realnost i da prestanu da rade na očuvanju režima sredstvima koja su protivna i njihovim interesima i zbog kojih će se stidjeti pred nadolazećim generacijama”, zaključio je Pavićević.

AMBASADA U PODGORICI

Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) promovišu bolji svijet sa boljim uslovima za čovječanstvo, saopšteno je iz Ambasade UEA u Podgorici.

Iz Ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Podgorici saopšteno je da ta zemlja i Crna Gora nastavljaju da održavaju sjajno i čvrsto prijateljstvo. To se, kako su kazali, može vidjeti i kroz uzajamne posjete na najvišem nivou, velike investicije Emirata u Crnoj Gori i povećanje broja turista između dvije zemlje.

Posljednju posjetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Emiratima ocjenjuju uspješnom. Navode i da je UAE priredila sjajan prijem a posjeta je, kao su kazali, imala je veliki uticaj na dalje razvijanje bilateralnih odnosa.

“Štaviše, učešće Crne Gore na široko poznatom događaju ‘ExpoDubai2020’, koji će se održati u oktobru 2020. u Dubaiju, odražava mudri i napredni mentalitet Crne Gore gdje ona ide značajno naprijed i razvija se. Expo 2020 Dubai će ponuditi našem prijateljskom partneru, Crnoj Gori, platformu da pokaže svijetu najbolje iz svoje kulture, tradicije i nasljedstva, kao i svoje sjajne investicione potencijale”, navodi se u saopštenu ambasade UAE u Podgorici.

UAE i Crna Gora, kako navode iz Ambasade, uvijek su bili partneri i u promovisanju vrijednosti tolerancije i suživota na svijetu.

“To vodi do toga da možemo da kažemo da obje zemlje promovišu bolji svijet sa boljim uslovima za čovječanstvo”, zaključuje se u saopštenju.

MARKOVIĆ

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je akt koji će razjasniti šta je crkveno, a šta državno, poručio je premijer Duško Marković.

Marković je novinarima u Tivtu kazao da je iz Delegacije EU u Crnoj Gori, i nekih ambasada, kako je naveo, bilo upita i komentara da li je cjelishodno da se odustane od tog zakona.

“Bilo je takvih komentara – da li je cjelishodno da se odustane od zakona. Pitao sam zašto? Šta to znači, da li to znači saglasnost oko izbornog zakonodavstva? To je samo jedna opstrukcija da se Vlada zaustavi u kreiranju svojih politika”, naveo je Marković.

Marković je naveo da je to pitanje postavljeno zbog spekulacija u dijelu javnosti da je zakon predložen kako bi se zaustavio dogovor oko izbornog zakonodavstva.

“Pitao sam i njih da li je ikad Zakon o slobodi vjeroispovijesti bila tema izbornog zakonodavstva. Nikada”, naveo je Marković i dodao da se na zakonu radilo četiri godine i da su prihvaćene sve preporuke VK.

Premijer je podsjetio da je predlaganje tog Zakona predviđeno radom Vlade za drugi kvartal ove godine.

“Ovaj zakon ne uključuje oduzimanje imovine bilo kojoj vjerskoj zajednici, pa ni SPC. Ovo je zakon koji po najvećim EU standardima reguliše ovu oblast. Ovo je zakon kojim će se znati šta je crkveno, a šta državno ”, naveo je Marković.

Zakon, kako dodaje premijer, nije bio povod njegove posjete Vatikanu.

“Posjeta je bila planirana nekoliko mjeseci ranije”, pojasnio je premijer.

Kaže i da je državnim sekretarom Vatikana otvorio i pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Ono što je iz tog razgovora proizašlo je da i Crna Gora i Sveta stolica žele da se na tom zakonu postigne najveći konsenzus”, ističe Marković.

Premijer podsjeća da se zakonu ne protive ni katolička, ni islamska, ni jevrejska zajednica.

“Imamo protivljenje Mitropolije SPC iz poznatih razloga koji su iracionalni”, zaključio je Marković.