LJUBODRAG STOJADINOVIĆ

Crkva je postala politički činilac, a država vjerski oltar. Iz takvog neprirodnog pakta, koji u sebi sabira kult naciona, dogmu i fanatizam, prividi crkvenih stvari postaju uzroci i povodi raskola i izvori opasnih političkih kriza, naveo je u autorskom tekstu za Pobjedu kolumnista Ljubodrag Stojadinović.

Sinoć me je put naveo pored Crkve Sv. Petke, negdje na beogradskoj Čukaričkoj padini. Čula su se zvona, njihov je zvuk sadržao u sebi odjek daleke sete, osjećanje koje nije moguće definisati. Da li je to prošlost, dio nedokučivog vremena, ili samo zov pastvi, ili znak da se možda događa nešto daleko iznad nas?

Ne znam, zaista, moguće je da sam grešnik, kao ateista agnostik, tim redom. Rekao bih da je bogova previše, a ljudi malo, a moja je vjera nedovoljna da dopre do onostranog, čak ni do razloga za postojanje totema koji su vidljivi, čujni i rastu do nemerljivih dimenzija.

CRKVA I DRŽAVA

Vjera u Boga, Lucifera, ili bilo šta, lična je stvar svakoga od nas. Molitve i molebani, litije i sabori, to su obredi u kojima Vjera postaje opšta utopijska vrijednost i nadilazi pojedinačni izbor, kao stvar kontrolisanog kolektivnog uma. Crkva je za sebe zauzela položaj jedinog božijeg hrama, ona je neka vrsta monopolskog posrednika između nebeskog i blatnog, i postaje sudija ispovjednik koji određuje ili oprašta sve grijehe, naročito svoje. U stvarnosti, bogomolja se može organizovati bilo gdje (u podrumu na primjer) a crkveni oci da pod kupolama hramova božijih budu nosioci razvrata, i imaoci ogromnog materijalnog blaga.

Bez sumnje u njenu važnu misiju očuvanja duhovnog amalgama i narodne sabornosti, Crkva je evoluirala u (političku?) silu po sebi, pa iako više nema inkvizicijsku snagu, ili zloćudnu moć presudne sakralne i socijalne anateme, postala je realni partner građanskom društvu, i dio je simbioze sa državnom vlašću.

Crkva je postala politički činilac, a država vjerski oltar. Iz takvog neprirodnog pakta, koji u sebi sabira kult naciona, dogmu i fanatizam, prividi crkvenih stvari postaju uzroci i povodi raskola i izvori opasnih političkih kriza.

LITIJE

Povodi za masovne litije u Crnoj Gori obrazloženi su na više različitih nivoa, tako da ću čitaoce ovog teksta pokušati da lišim nepotrebnog ponavljanja. Nisu mi do kraja jasni motivi koji su doveli do Zakona o slobodi veroispovijesti. To što meni nije jasno, ne znači da motiva nije bilo.

Nisam siguran da je zakonodavac očekivao reakciju u vidu masovnih političko-vjerskih demonstracija, a još manje potmuli i nimalo bezazleni međudržavni spor. Dobar je znak da su započeli pregovori između SPC i države Crne Gore, i tako bar za nijansu splasnula razorna snaga raskola, iako je paravjerski fanatizam još u snazi.

Ako isključimo jednu od teorija zavjere da je čitava ova drama nastala kao opasan dogovor „dva diktatora“ i njihovih vodećih kaluđera – koji bi da mobilizacijom stada zataškaju teške probleme u svojim državama – ostaju nam svetinje, odnosno vlasništvo nad njima kao moguće gorivo za uporne višenedeljne litije.

Dakle, ako dogovorene tenzije nije bilo, ne znači da su demonstracije nastale spontano, iz masovnog osjećanja nepravde zbog stvari koje ogorčenoj gomili vjernika ne mogu biti poznate.

ETNIČKI, ETIKA I POLITIKA

Etnički diskurs u Crnoj Gori je osjetljiv, po prirodi stvari. Etnogenetička teorija po kojoj su i Srbi i Crnogorci Srbi, osim onih koji se osjećaju drugačije, mada su i takvi svakako Srbi, jeste izvor paternalizma s jedne i odijuma sa druge strane. Ima mišljenja da se Crkva otvoreno miješa u stvari države Srbije, a država Crna Gora u stvari Crkve. Teško je razlučiti uticaje, podjele, svjetovno, duhovno, etničko i političko, ali svakome je dato pravo da bude ono što želi i kako se osjeća. Spor nastaje na nivou, kada se prividi vjerskih sloboda za sebe pretvore u istinski nepodnošljivu dogmu za druge.

No, šta su uopšte crkvene svetinje? Jesu li to građevine same po sebi, njihova katastarska vrijednost, placevi na kojima su izgrađene, ornamentumi i artefakti u njima, ikonostasi, oslikani sveci i pripravnici za njih, mozaici, kandila, voštanice tamjan, kalendari, knjige sa mitovima uspenja i vaskrsenja. Ili je to svekoliko bogatstvo Crkve, čija god ona bila?

Ili je to samo simbolika vjere, etički jarbol vjerujućeg, koji se od fanatizma brani razumom, a od razuma nepomućenom vjerom u nešto što inače nije pojmljivo.

Ispostavilo se da su vjernici u litijama politička bića, nemoćna da izađu iz te simbioze. U Crnoj Gori Srpska pravoslavna crkva je svoje svetinje, ako se to tako zove, postavila kao politički cilj koji valja dostići. Dok je srpska država (čitaj: režim) svoju politiku proizvodnje sporova sa komšilukom, u Crnoj Gori preimenovala u masovni pokret vjerujućih, čije litije sve više poprimaju mračni obol pritiska izvan vjere.

VUČIĆ I IRINEJ via AMFILOHIJE

Nema sumnje da litije kao demonstracije ne bi bile tako dugotrajne, niti tako masovne bez podsticaja iz naprednjačke Srbije.

Predsjednik Aleksandar Vučić se grčevito drži svoje logike militarnog rasejanja: ma gdje se nalazio srpski narod, ako bude ugrožen, pružićemo svaku podršku. Naravno da režim u Beogradu nije moćan da ispuni takvo obećanje, ali je njegova snaga u ovom slučaju sadržana u subverzivnom jednačenju nacionalnog i vjerskog.

Inače su odnosi između srpske države i Crkve krajnje zanimljivi. Amfilohije je prošle godine u par navrata Vučića prozvao izdajnikom, čovjekom koji se sprema da potpiše predaju Kosova. Patrijarh Irinej, energično braneći Vučića od takve vladičanske svetovne anateme, prozvao je srpskog predsjednika maltene sinom božijim: „Vučić se bori kao lav, njega je Gospod poslao Srbiji da sačuva svetu srpsku zemlju Kosovo!“

Uz takvu krajnje neukusnu beatifikaciju, Irinej je praktično postao trudbenik SNS-a, i Vučićev zaštitnik pred Sinodom SPC, koji je prema njemu pokazivao hladnu distancu.

Ali i takav državno-crkveni raskol i sklad doveo je do neupitnog saglasja povodom litija. One su podržane kao izraz odlučne vjerske straže, kojima se svetinje čuvaju molebanima i svakonoćnim hodoljubljem. Vremenom je „čuvanje srpskih svetinja“ postala kovanica izlizana od preteranog trošenja, pa je tako gubila na značaju i smislu, ali nije izgubila moć proizvodnje tenzija, koje su u jednom času bile na granici sukoba, među raskoljenim vjernicima iste vjere.

Srbija je postala politički izvoznik crkvenog patriotizma, pa i krize koje takve ideje nose.

Rekoh već da moji vrjednosni kriterijumi ni u čemu nisu u ravni sa litijama. Ali ne sporim bilo čiju želju da u njima mirno hoda. Svaki korak vodi nekuda. Nemam emocije za Crkvu, na strani sam svetovne Crne Gore.

Evo šta bih priznao za svetinje i crkvenu brigu za svoj narod:

Da SPC u Srbiji i Crnoj Gori napravi bar po nekoliko vrtića i opremi dječje bolnice. Da nosi darove oronulim školama, popravi neke i brine o siromašnim đacima. Da osnuje fond za bijedne i bolesne, da izgradi prihvatilišta za beskućnike. Da omogući hapšenje pedofila i razvratnika iz svojih redova. Da plaća porez na imovinu, postojeća i stečena bogatstva.

Služba građanima bila bi bogougodna. Služenje Bogu je samo obred nedostojnih za nedostižnog.

(Autor je kolumnista Peščanika)

FAJON SAOPŠTILA

Predstojeće parlamentarne izbore u Crnoj Gori neće posmatrati misija Evropskog parlamenta, kazala je Pobjedi poslanica i predsjedavajuća Delegacije Evropskog parlamenta za Srbiju Tanja Fajon.

Fajon je, kako je nedavno objavio list „Danas“, najavila da će Evropski parlament prvi put neposredno posmatrati izbore u Srbiji.

Upitana da li postoji mogućnost da EP posmatra izbore u Crnoj Gori, koji će takođe biti održani ove godine, Fajon je kazala da će u Crnoj Gori postojati ODIHR misija, u kojoj će biti posmatrači iz EP, ali da misije EP neće biti.

Upitana da li postoji mogućnost da EP posmatra izbore u Crnoj Gori, koji će takođe biti održani ove godine, Fajon je kazala da će u Crnoj Gori postojati ODIHR misija, u kojoj će biti posmatrači iz EP, ali da misije EP neće biti.

“Nemamo još konačne odluke. Koliko mi je poznato, postojaće ODIHR misija, kao i u Srbiji. EP će slati u tu misiju svoje prosmatrače. Dakle neće biti EP misija”, kazala je Fajon u izjavi za Pobjedu, dodajući da očekuje da će EP parlamentarci biti dio ODIHR misije u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

U CG situacija nije alarmantna koliko u Srbiji

Komentarišući najavu Tanje Fajon, predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić kaže za Pobjedu da u Crnoj Gori, trenutno, situacija nije alarmantna koliko u Srbiji, te da zbog toga, za sada misije EP neće nagledati izbore u našoj u zemlji.

Ipak, situacija se, kaže ona, može promijeniti.

“Situacija u zemljama se mijenja. Može se desiti da ukoliko bude potrebe, EP više angažuje i u bilo kojoj drugoj zemlji pa i u Crnoj Gori, ali ukoliko ne bude situacija alarmantna u mjeri u kojoj je to danas u Srbiji, moguće da takve misije i monitoring neće biti u Crnoj Gori”, kazala je Minić za Pobjedu.

Sa Srbijom je kaže, situacija drugačija.

“Trenutno u Srbiji su izbori vrlo blizu. Već je najavljeno da EU planira da proces pristupanja učini mnogo političkijim nego što je bio do sada, kao i to da će nadgledanje procesa pristupanja biti mnogo intenzivnije, i da će se tu uključiti i akteri koji do sada nisu bili uključeni u tolikoj mjeri, a to su prije svega same zemlje članice, ali po svemu sudeći uključiće se i mnogo više EP”, objasnila je sagovornica Pobjede.

SAVEZ ZA EVROPU

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković nastaviće danas, dijalog u okviru Saveza za Evropu, sa predstavnicima Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Vlada Crne Gore, na čelu sa premijerom Markovićem, inicirala je širok dijalog sa relevantnim društvenim i političkim akterima vezano za sva pitanja važna za prevazilaženje podjela u društvu u cilju obezbjeđivanja punopravnog članstva Crne Gore u Evropsku uniju.

Predsjednik Marković je uputio poziv za dijalog parlamentarnim opozicionim političkim partijama, predstavnicima akademske zajednice, medija, nevladinog sektora.

Premijer i predstavnici Vlade do sada su se sastali sa predstavnicima Centra za demokratsku tranziciju, Građanske alijanse, Centra za monitoring i Centra za razvoj nevladinih organizacija.

KRIVOKAPIĆ

Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić predložio je da Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore (POSP) u Deklaraciji upozori na prisutne regionalne tendencije jačanja nacionalizama, oživljavanja nacionalističke retorike i miješanja u unutrašnje stvari drugih suverenih zemalja, piše Pobjeda.

“S tim u vezi pozivamo evropske partnere da promptno reaguju na ovakve pojave koje kao krajnji cilj imaju urušavanje modela građanskog uređenja država kao uslova njihove trajne stabilnosti i postojansti na putu ka EU i dostizanju vrijednosti savremenih civilizovanih društava”, naveo je Krivokapić u amandmanima koje je dostavio.

On je predložio i da se u Deklaraciji “pozove i vlast i opozicija da se u parlamentu vodi debata na način što će se snažiti nivo političke kulture”.

U amandmanima koje je dostavio Krivokapić poziva parlamentarnu većinu u parlamentu da svoja ovlašćenja ne upotrebljava na način na koji se derogira pozicija i status poslanika i tako doprinese većem povjerenju na relaciji vlast-opozicija.

U nacrtu deklaracije, koja bi trebalo da bude usvojena na sastanku koji počinje danas se, kada je riječ o Zakonu oslobodi vjeroispovijesti, ohrabruju sve inicijative sa relevantnim akterima za prevazilaženje razlika kroz istinski dijalog, u skladu sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima zaljudska prava, naročito mišljenjem Venecijanske komisije od 24. juna 2019. godine i navodi da su saglasni da zakonsko uređenje vjerskih zajednica spada u nadležnost države.

Takođe se ističe značaj dijaloga na implementaciji Zakona.

Takođe se izražava žaljenje što tokom 2019. godine nije otvoreno jedino preostalo pregovaračko poglavlje, poziva vlast da pojačaju svoje napore na ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i završnih mjerila za ostala poglavlja, ponavlja da se svaka država kandidatkinja mora ocjenjivati prema sopstvenim zaslugama i posebno naglašava važnost učinkovitog sprovođenja reformskih mjera.

PRIJATELJSKE VEZE

Postoje tradicionalne prijateljske veze između naroda i država Crne Gore i Sjeverne Makedonije i realna su politička očekivanja da crnogorska zajednica u Sjevernoj Makedoniji bude i ustavno priznata. To je ocijenjeno tokom današnje posjete delegacije Sjeverne Makedonije Upravi za dijasporu. Predloženo je potpisivanje međudržavnog ugovora između dvije zemlje, čime bi se, kako je saopšteno, očuvale i jačale nacionalne i kulturne vrijednosti obje zajednice.

Direktor Uprave za dijasporu, Predrag Mitrović, razgovarao je, kako je saopšteno da ministrom za dijasporu Edmondom Ademiijem, ambasadorom Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori Mihajlom Trpkoskim, šeficom Kabineta Janom Velkovskom, savjetnikom za vanjsku politiku i diplomatsko-konzularna pitanja u Kabinetu ministra za dijasporu Špendom Sadikom i trećom sekretarkom u Ambasadi Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori Danielom Nikovon.

Mitrović je upoznao delegaciju sa aktivnostima Uprave za dijasporu, od osnivanja iste kao organa u sastavu Ministarstva vanjskih poslova, do njenog novog statusa samostalnog organa. Istakao je da je Uprava, u tom vremenskom razdoblju, donijela Zakon o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima, brojne podzakonske akte, raspisala Javni konkurs za sufinansiranje projekata odnosno programa, organizovala Dane dijaspore u više crnogorskih gradova, dodijelila vrijedne nagrade i priznanja, pokrenula brojne evidencije upisa naših iseljenika, potom objavila jedan od najvećih izdavačkih poduhvata Monografiju o dijaspori Crne Gore.

Ministar Ademi se zahvalio na prijemu povodom prve zvanične posjete Crnoj Gori i istakao dobru i prijateljsku saradnju Sjeverne Makedonije sa Crnom Gorom, kao i sličnosti u pogledu ove dvije građanske države, koje podjednako uvažavaju prisustvo manjinskih naroda i omogućavaju njihovu integraciju u kulturni, društveni, ekonomski i drugi život matice.

Istakao je da je Ministarstvo za dijasporu prošle godine usvojilo Strategiju za saradnju sa dijasporom, koja omogućava jačanje saradnje sa sjevernomakedonskom dijasporom, ali i da je u planu donošenje zakona kojim bi se institucionalizovala saradnja sa istom.

Ademi je predložio potpisivanje međudržavnog ugovora između ove dvije zemlje, čime bi se očuvale i jačale nacionalne i kulturne vrijednosti obje zajednice.

Trpkoski je istakao da u Crnoj Gori postoji pet udruženja, od kojih su tri aktivna. Dodao je da ova udruženja razvijaju projekte kulturne i folklorne saradnje Sjeverne Makedonije i Crne Gore.  Naznačio je važnost formiranja savjeta i zatražio podršku Uprave u realizaciji ove inicijative.

Na kraju, Mitrović je iskazao spremnost u dijelu pružanja podrške potpisivanju međudržavnog ugovora kojim bi se poboljšao status obje zajednice, budući da, kako navode, Uprava učestvuje u radu mješovitih odbora u cilju zaštite manjina u zemljama prijema.

KONFERENCIJA LP

Najveća liberalna konferencija održaće se u Crnoj Gori 27. i 28. februara, saopšteno je iz Liberalne partije. Konferencija će biti prilika da se razgovara o daljim evropskim integracijama države i regiona, ali i o izazovima nove metodologije pristupanja Evropskoj Uniju i kako Crna Gora treba da se odnese prema novoj metodologiji, saopšteno je iz LP.

Konferencija čiji je domaćin Liberalna partija organizuje se uz podršku ALDE saveza liberala Evrope i LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope, organizacija čiji je LP punopravna članica.

„Liberalna partija kao domaćin potvrdiće, još jednom, svoj međunarodni ugled i značaj za razvoj Crne Gore i daljih demokratskih reformi“, navodi se u saopštenju.

Konferencija će okupiti regionalne i evropske liberalne lidere i poslanike. U posebnom dijelu konferencije na panelima će govoriti i Hans Van Balen predsjednik ALDE saveza liberala i demokrata Evrope, Ilhan Kjučuk evropski poslanik, Roman Jakič šef LIBSEEN ,Emil Kirjas potpredsjednik Liberalne internacinale i drugi.

AMFILOHIJE O PONUDI

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije kaže da je od srca zahvalan predsjedniku Srbije, ali da ga moli da svaki dinar koji Srbija može da odvoji ode na Kosovo.

Amfilohije je tako prokomentarisao predlog predsjednika Aleksandra Vučića, da će Srbija pomoći da se plati poreski dug koji vlasti Crne Gore traže od Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

On je, za Radio Beograd 1, rekao da su priče o tome da SPC ne plaća porez “morbidne laži” koje neće imati uspjeha.

“Hvala našem dobrom predsjedniku Srbije, ja bih njega molio to što ima, da da nekom, da do poslednjeg dinara da za Kosovo”, rekao je Amfilohije.

Kako je dodao, nije slučajno što se na litijama brane svetinje i ujedno pjevaju pjesme o Kosovu.

“Ovaj narod je organski bitno vezan jer zna da je Kosovo naše vjekovno ognjište, i Srbije i Crne Gore i svega našeg naroda i treba Kosovo sačuvati, braniti”, poručio je Amfilohije.

KLUB ODBORNIKA DPS-A

Opozicija u Glavnom gradu, u svojoj nemoći izvodi performans o navodnoj političkoj ugroženosti, saopšteno je iz Kluba odbornika DPS-a Glavnog grada.

“U pokušaju da stvori privid političke krize vlasti u Glavnom gradu, zatražili su, protivno Zakonu o lokalnoj samoupravi, da se raspravlja o razrješenju Gradonačelnika. Ozbiljni rezultati u dosadašnjem trajanju mandata gradske uprave, čine inicijativu apsurdnom, a još važnije, formalni prijedlog inicijative je u suprotnosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom Glavnog grada. Sigurni smo da, u najmanju ruku, javnosti komično djeluje stav da bilo ko u vladajućoj koaliciji pred ovakvom opozicijom izbjegava bilo kakvu raspravu”, kažu u DPS-u.

U prilog tome, kako navode, ide i činjenica da je opozicija danas imala priliku da sa odbornicima vladajuće koalicije razmijeni argumente vezane za Strateški plan kroz raspravu o istom.

“Vidjeli smo, međutim, da su se po oprobanoj praksi opozicioni odbornici odlučili za svoj dobro poznati koncept napuštanja sjednice, dok su, sa druge strane, građani imali priliku da se uvjere na koji način se vladajuća većina odnijela prema ovom razvojnom dokumentu na današnjoj sjednici. Stoga, umjesto inferiornih jadikovki, predlažemo kolegama iz opozicije da se počnu baviti svojim poslom, pa onda možda i osmisle neke svrsishodne inicijative, koje će ponuditi bolji standard funkcionisanja u Glavnom gradu, a takve inicijative će vladajuća većina vrlo rado prihvatiti, sa koje god društveno-političke strane dolazile”, navodi se u saopštenju.

RADUNOVIĆ-HREBIČKOVA

Predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović sastao se danas sa specijalnom izaslanicom za Zapadni Balkan Ministarstva vanjskih poslova Češke Janinom Hrebičkovom.

Na sastanku je razgovarano o izazovima Crne Gore i država Zapadnog Balkana u procesu pristupanja Evropskoj uniji, reakcijama na novu metodologiju pregovora koja je predložena od strane EU, kao i o odnosima Crne Gore kada je susjedska politika u pitanju.

Istaknuta je volja za prisutnost Republike Češke u regionu, kao vid podrške i pomoći u nastavku procesa pregovora zemalja Zapadnog Balkana i EU i implementaciji nove metodologije. Naznačena je važnost iskazivanja podrške institucija i država članica EU državama regiona, ali i njihov interes za sprovođenje ključnih reformi i konačnu demokratizaciju država Zapadnog Balkana, navodi se u saopštenju Skupštine.

Radunović je, kako je saopšteno, pohvalio je rad i napore državne administracije na ispunjavanju zahtjevnih obaveza iz pregovaračkog procesa, koji su doprinijeli otvaranju velikog broja pregovaračkih poglavlja, ali je istakao da se Crna Gora suočava sa velikim izazovima u trenutnoj fazi kada su ključni politička spremnost na reforme i konkretni rezultati u sprovođenju zakonodavstva.

Na sastanku je posebno razgovarano o pitanjima koja se tiču poglavlja 23 i 24, kao glavnom uslovu i izazovu za napredak u daljem procesu pristupanja Crne Gore EU, saopšteno je iz Skupštine.

SAVEZ ZA EVROPU

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković nastaviće sjutra, 25. februara, dijalog u okviru Saveza za Evropu, sa predstavnicima Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Vlada Crne Gore, na čelu sa premijerom Markovićem, inicirala je širok dijalog sa relevantnim društvenim i političkim akterima vezano za sva pitanja važna za prevazilaženje podjela u društvu u cilju obezbjeđivanja punopravnog članstva Crne Gore u Evropsku uniju.

Predsjednik Marković je uputio poziv za dijalog parlamentarnim opozicionim političkim partijama, predstavnicima akademske zajednice, medija, nevladinog sektora.

Premijer i predstavnici Vlade do sada su se sastali sa predstavnicima Centra za demokratsku tranziciju, Građanske alijanse, Centra za monitoring i Centra za razvoj nevladinih organizacija.