VETO NA POSJETU ĐUKANOVIĆA

Potez Milorada Dodika da stavi veto na Odluku o zvaničnoj posjeti našeg predsjednika Mila Đukanovića Bosni i Hercegovini za sagovornike Radija Crne Gore nepromišljen je i uobičajen za srpskog člana Predsjedništva BiH. To je, kako ocjenjuju, poruka netrpeljivosti prema Crnoj Gori i njenom rukovodstvu.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je saopštio da mu je upravo Dodik, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, uputio poziv da posjeti tu zemlju, da bi danas kao član Predsjedništva bio protiv toga.

Đukanović je, u intervjuu za sarajevsku TV “Face”, poručio da je potez Dodika dio nacionalne predstave, koju ne treba dalje hraniti i saopštio da neće posjetiti Sarajevo 2. marta, uprkos pozivu preostala dva člana Predsjedništva BiH.

Politički analitičar iz Banja Luke Đorđe Vuković smatra da je ta posjeta, u političkom kontekstu, neizvodljiva.

“Strasti u regionu su toliko naelektrisane da se razborite i nepromišljene odluke teško donose. Nažalost, u našoj političkoj tradiciji je da su strasti češće rukovodioci i inspiratori političkih odluka nego razumna i demokratska politička utemeljenja. Odluka Milorada Dodika nije odluka Bosne i Hercegovine, već srpskog predstavnika u zajedničkim organima i inače pokazuje unutrašnju raspolućenost BiH koja gotovo ni po čemu nema jedinstven stav”, kazao je Vuković.

Vuković dalje pojašnjava da u Bosni i Hercegovini veto, zabrane i međusobne optužbe uvijek imaju prednost u odnosu na jedan razuman dijalog. Tragično je, ističe, ako aktuelna situacija bude uticala na odnose unutar Zapadnog Balkana.

Analitičara i sociologa Esada Bajtala veto nije iznenadio. Potez je to uobičajan za Dodika, ali ne i za diplomatsku praksu.

“To je čovjek koji inače postavlja veto na sve, na sve što vidi i čuje. Dodik vodi politiku blokadu, politiku netrpeljivosti, to je čovjek koji vodi jednu autističnu politiku, politiku koja čuje samo sebe samu”, kazao je Bajtal.

Za diplomatu i bivšeg ministra inostranih poslova Branka Lukovca, takva odluka Dodika demonstrira krajnje neprijateljski stav prema Crnoj Gori i njenom rukovodstvu.

“U ovoj sadašnjoj hajci nacionalističko-hegemonističkih snaga na Crnu Goru Dodik želi da bude najradikalniji, jedan od lidera, jednako kao što je jedna od najdestruktivnijih ličnosti u procesu razvoja Bosne i Hercegovine kao stabilne, demokratske, građanske, jedinstvene i funkcionalne države. Ostaje da se nadamo da će vrijeme učiniti svoje i odbaciti takve osobe i snage destrukcije. Crna Gora i BiH treba da nastave sa izgradnjom prijateljskih odnosa u atmosferi međusobnog razumijevanja, povjerenja i saradnje uprkos takvim snaga, politika i pojedinaca”, zaključio je Lukovac.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je da 2. marta neće ići u Sarajevo, iako su ga dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine pozvala u posjetu toj zemlji.

Predsjedništvo BiH je, sa dva glasa za i jednim protiv, usvojilo zaključak kojim se 2. i 3. mart utvrđuje kao termin zvanične posjete predsjednika Crne Gore. Za posjetu Đukanovića su glasali predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i bošnjački član Šefik Džaferović, dok je srpski član Milorad Dodik bio protiv.

Đukanović je, u intervjuu sarajevskoj TV “Face”, govoreći o situaciji nastaloj protivljenjem Dodika da dođe u BiH, rekao da je nedavno u Briselu kazao predsjedavajućem Predsjedništva Željku Komšiću da je protiv toga da se insistira na toj posjeti.

“I rekao sam mu, uz svu zahvalnost njemu i Džaferoviću, nemojte da osjećate nikakvu nelagodu, ja je ne osjećam. I koliko se god ko trudio, ne može od mene napraviti neprijatelja ni BiH, ni Republike Srpske”, poručio je Đukanović.

On je poručio da je potez Dodika dio nacionalne predstave, koju ne treba dalje hraniti.

Predsjednik Crne Gore je odgovorio i na pitanje da li će ići u Srebrenicu ako bude pozvan.

“Naravno. Stav Crne Gore i moj je tu jasan. Ako treba i prisustvom pokazati pijetet prema žrtvama tog genocida, pa kakav je problem. Naprotiv”, poručio je Đukanović.

Đukanović je, komentarišući situaciju u BiH, upozorio da “nas svako pristajanje na cijepanje te države nezadrživo vraća u rat”.

On je poručio kako očekuje efikasnu akciju međunarodne zajednice za povratak BiH u punu stabilnost i stvaranje pretpostavki za njenu bolju funkcionalnost.

ĐUKANOVIĆ

Zakon o slobodi vjeroispovijesti ničim ne ugrožava svetinje bilo koje crkve, ili vjerske zajednice, i njih će i dalje koristiti vjernici, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervjuu sarajevskoj TV “Face”.
Predsjednik je ocijenio i da Crna Gora, kao i sve ostale države, ima pravo na svoju autokefalnu pravoslavnu crkvu.

Đukanović je naglasio da je Zakon dobar pravni akt kojim se Crna Gora dodatno harmonizuje sa evropskim sistemom vrijednosti. Ni po čemu, kako navodi, ne ugrožava ni slobodu vjeroispovijesti, niti svetinje crkve, ili bilo koje druge vjerske zajednice, pa ni SPC.

“Raspoložen sam, u svakom trenutku da pred licem javnosti sa bilo kim ukrstimo argumente i to sam u nekoliko navrata već radio, i da zaista vidimo da li ima ikakvog osnova, strah, makar bilo kog pojedinca, ne samo SPC, da država nekim svojim zakonom ugrožava njihova vjerska prava i slobode. Kada bih čuo jedan takav argument, vjerujte sugerisao bih i Vladi i Parlamentu da ispitamo svoje rješenje. Ne, ubijeđen sam da smo u četvorogodišnjem radu u Crnoj Gori i u četvorogodišnjim konsultacijama sa vrhovnim pravnim autoritetima u Evropi, na čelu sa Venecijanskom komisijom sagledali svaki aspekt te materije, da smo napisali jedan moderan i liberalan zakon, koji zaista u punoj mjeri štiti vjerske slobode”, kazao je Đukanović.

“Velikosrpski nacionalizam nije od juče”

On je naveo da manipulacija, u vezi sa zakonom, još traje.

“Ljudi kroz novoustanovljene protesne litije protestuju protiv državne politike Crne Gore i riječ je o jednom pitanju koje nije crkveno, po meni nije više ni pitanje odnosa države i crkve. Ja bih rekao, strogo političko pitanje, i na toj političkoj platformi danas su upregnuti interesi raznih struktura koje djeluju protiv države Crne Gore, i protiv njenog građanskog koncepta”, kazao je Đukanović.

Dodao je da velikosrpski nacionalizam nije od juče i da ne ugrožava o Crnu Goru od vremena aktuelnog predsjednika i političke garniture u Beogradu, nego je, kako navodi, to jedna pojava koja traje vjekovima. 

Velikosrpski ideolozi, navodi Đukanović, shvatajući da je Kosovo izgubljeno višedecenijskom pogrešnom politikom Beograda, pokušavaju da pronađu supstitut za projekat Velike Srbije.

“Republika Srpska je nešto što im prvo pada na pamet, ali po mojoj ocjeni, to ne zadovoljava njihove apetite. Republika Srpska sa Crnom Gorom bi mogla biti odgovarajuća kompenzacija za ideologe i realizatore politike Velike Srbije u našem regionu”, rekao je predsjednik.

Đukanović naglašava da se primjećuje ponavljanje jednog deformiteta u srpskoj nacionalnoj politici u odnosima sa susjedima.

“Predsjednik Srbije je izrazio svoj vrijednosni stav o protestima u Crnoj Gori čiji je je jedan od ciljeva, deklarisanih neupitno, promjena vlasti u Crnoj Gori. U redu, primamo k znanju i naravno odredićemo se prema tome, svojim odnosom prema Srbiji, prema njenoj političkoj sceni”, kazao je Đukanović.

Ocjenjuje i da neki u Crnoj Gori smatraju da se trebaju spriječiti suverene državne odluke.

“Velikosrpski nacionalisti u Crnoj Gori smatraju je crnogorska nezavisnost greška, da je crnogorska orjentacija ka EU i NATO-u izbor pogrešnog smjera i da Crnu Goru treba spriječiti u donošenju takvih suverenih odluka, da je treba vratiti pod kišobran Srbije i učiniti odgovornom prema Srbiji i prema sveslovenskim interesima čija je centrala u Moskvi”, naglasio je Đukanović.

Ponosan na građansku Crnu Goru

Predsjednik Crne Gore kazao je da je jako ponosan na građansku državu Crnu Goru, na multietničko društvo…

“Ono što radim svakog dana je potvrda da ja ne mogu biti ni antisrbin, niti antibošnjak, niti antihrvat, niti antialbanac, ja sam čovjek crnogorske nacionalnosti koji je jedan od zagovornika aktuelnog ustavnog ustrojstva Crne Gore, da je Crna Gora država građana. I dozvolite da primijetimo da smo kroz razne ofanzive nacionalističkih pritisaka na Crnu Goru ostali istrajni i dosljedni takvom svom konceptu”, kazao je Đukanović.

Poručuje da je na jednoj strani koncept multietničke demokratije, evropske i evroatlanske perspektive Zapadnog Balkana. Na drugom polu je, kako navodi, konzerviranje naše prošlosti, a to je nevjerica u multietnička društva, to je povratak na ideje iz 90-ih, rekonfiguracija Z.Balkana i umjesto postojećih država izgradnja tri uvećane nacionalne države na Z.Balkanu.

“U slučaju Crne Gore se sada jasno kristališe pitanje: Hoće li Crna Gora nastaviti dalje putem izgradnje građanske države, multietničkog društva evropskog sistema vrijedosti i pripadnosti evropskoj i evroatlanskoj zajednic,i ili će dozvoliti da bude vraćena na pozicije monoetničke države, preciznije, srpske države kojom upravlja SPC, dakle teokratske države, da li će dozvoliti da bude vraćena na pozicije srednjevjekovne države. Između toga Crna Gora danas bira”, poručio je Đukanović.

Crnu Goru brane institucije

“Kada govorimo o otimanju imovine jako je važno kazati sledeće: u to vrijeme dok imamo nezavisnu državu Crnu Goru, i dok imamo autokefalnu CPC, u svim pravnim pravnim aktima od Ustava pa na dalje, stoji jasno zapisana odrednica: crkva koristi imovinu, a ne može je otuđivati bez nadležnog državnog organa”, kazao je Đukanović u intervjuu TV “Face”.

Naglašava da je dovoljno pogledati dva međunarodno validna dokumenta.

“Jedan je katalog Ruske pravoslavne crkve iz 1851. godine i drugi je sintagma Vaseljenske crkve iz 1855. godine, i u jednom i u drugom dokumentu u nabrajanju autokefalnih crkvi stoji i CPC”, kazao je Đukanović. 

Poručuje da Crnu Goru sada brane njene državne institucije, koje su veoma legitimno utemljenje na onome što je većinska volja građana Crne Gore na referendumu 2006.

“Nestala je crnogorska država, nestala je i Crnogorska pravoslavna crkva, ali moje pitanje je a šta ćemo sa 2006. kada je obnovljena crnogorska država? Što sada Crna Gora nema isto pravo koje imaju sve države, koje imaju značajnu pravoslavnu zajednicu, da formira svoju autokefalnu pravoslavnu crkvu”, pita Đukanović.

Dodaje  da je crnogorka većinska javnost oslonjena na snagu jedne moćne slobodarske i antifašističke tradicije u Crnoj Gori.

“To je nešto na šta smo vrlo ponosni, što je za nas nepokolebljiva kategorija i ta većina u Crnoj Gori koja je dala podršku obnovi nezavisnosti i reformama i našem proevropskom kursu je danas stamena brana Crne Gore u odnosu na sve izazove, uključujući i ovaj o kome govorimo”, poručio je Đukanović.

Govoreći o broju onih koji učestvuju na litijama, Đukanović je napomenuo da njihov broj nikada nije prešao 70 hiljada. On navodi da ima respekt prema njihovim stavovima, ali i dodaje:

“Moramo podsjetiti da je 530.000 ljudi u biračkom spisku Crne Gore, pod pretpostavkom da je ovih svih 70.000 punoljetno, a vidjećete kada pogledate malo, koliko je tu djece, nažalost izmanipulisane djece, moramo se zaista zapitati, pa dobro imaju li pravo ovih 460.000 na svoj stav, daleko sam od pomisli da svi podržavaju vlast, ali biće ipak da se ne slažu sa takvim izražavanjem stava o državi, o njenom karakteru i o odnosu države i vjerskih zajednica u njoj”, poručio je Đukanović.

BOŠKOVIĆ

Biće mi zadovoljstvo da vratim orden Srpskoj pravoslavnoj crkvi, da mi ga ne moraju oduzimati, posebno kad vidim kome su sve taj orden dali, poručio je ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković. On je, gostujući u Dnevniku TVCG, kazao da ga ne čude izjave mitropolita Amfilohija, budući da se, kako navodi, u posljednje vrijeme ponaša više kao biznismen nego kao svešteno lice.

“Ono na šta sam posebno ponosan je to što se moji i politički stavovi Rista Radovića dijametralno suprotno razilaze. U emisiji “Svjedok Božje ljubavi” mogli smo da vidimo dosta materijala koga to on podržava i blagosilja”, ocijenio je ministar.

Bošković je naglasio da orden SPC nije ni tražio, te da je bio u Odboru Rudnika uglja Pljevlja, kada su pomogli finansiranje nekoliko vjerskih objekata.

“Izuzetno sam ponosam na to što smo tada radili i da sam danas u prilici, sigurno bih isto uradio i pomogao izgradnju vjerskih objekata, ili obnovu postojećih, bilo gdje na teritoriji Crne Gore”, poručio je Bošković.

Stabilna bezbjednosna situacija

Bošković je ocijenio da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna i da su državni organi i u prošlosti znali da se izbore sa izazovima koji su bili mnogo složeniji s aspekta bezbjednosti.

“Siguran sam da imamo i snage i kapaciteta da sve ovo prevaziđemo na miran i dostojanstven način i u skladu s onim praksom koja se baštini u razvijenim evropskim državama, porodici naroda kojoj Crna Gora teži”, kazao je ministar u Dnevniku.

Dodao je i da je pozvao načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutina Dakića i čestitao mu na stavu i izjavi da se od vojnika očekuje da brani državu u skladu sa zakonima i Ustavom.

“Ako dobro pročitate izjavu, vidjećete da je on rekao da je sloboda vjeroispovijesti osnovno ljudsko pravo svakog pojedinca i da će zaštititi bilo pojedinca bilo Vojsku u cjelini od zloupotrebe u bilo koje, političke ili vjerske svrhe”, kazao je Bošković.

Ministar odbrane je poručio da Crna Gora ima vojsku koja je odana državi i koja je spremna da zaštiti teritorijalni integritet i državni poredak.

DEMOKRATE

Lokalna vlast na Cetinju danas je u zgradi skupštine Prijestonice postavila nova ograničenja koja na brutalan način gaze slobodu komunikacije odbornika i javnost rada parlamenta, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore

“U Poslovniku nigdje nije propisana zabrana upotrebe telefona, fotografisanja i snimanja. Naprotiv, u članu 130 stav 1 propisano je da je rad Skupštine javan. Ako ne postoje druga ograničenja, a imamo opštu odredbu o javnosti rada, ne vidimo gdje je to DPS pronašao uporište za ovako grube odluke”, navode iz te parkije.

Dodaju da je pokušaj ućutkivanja odbornika opozicije u parlamentu počeo je prethodnog mjeseca u Pljevljima, kada je skupštinska služba iznijela iz sale kompletnu opremu za TV prenos i onemogućila ozvučenje sale.

“Danas se u još jednom obliku pokušavaju uskratiti prava odbornicima da njihove riječi i djela dođu do građana Crne Gore”, navode, između ostalog, Demokrate.

ADŽIĆ

Suština politike koju vodi mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije nije usmjerena ka prosperitetu Crne Gore nego degradaciji i devastaciji državne nezavisnosti, smatra pravnik i istoričar Novak Adžić. To, kako kaže, potvrđuju i njegove izjave.

Izjave mitropolita i svestenštva Srpske pravoslavne crkve za pravnika i istoričara Novaka Adžića nijesu iznenađenje. Cilj je, kaže, jasan – negacija države Crne Gore i njene nacije.

“Suština politike koju vodi mitropolit Amfilohije koji je lider političko, ideološko klerikalnih socijalnih i litija u Crnoj Gori nije usmjerena ka prosperitetu Crne Gore nego ka degradaciji i devastaciji državne nezavisnosti Crne Gore jer je on onaj ideolog koji je podržavao apsolutno uništenje države, koji je naciju nakotom i kopiladima nazivao. On je vođa litija koji promoviše vođu četničkog pokreta Dražu Mihajlovića što znači da vođa litija determiniše suštinu ‘pokreta koji vodi”, ocjenjuje Adžić.

Oštre izjave mitropolita Amfilohija javnost je imala prilike da čuje i ranije.

Adžić, međutim, kaže da mitropolit Amfilohoje nije nasljednik već uzurpator trona Svetog Petra Cetinjskog.

“Njegove kletve i parodiju koju pravi u odnosu koju pravi u odnosu na poslanice Svetog Petra nemaju utemeljenje. Mitropolit SPC Amlfilohije je ličnost koja nikad nije prznala crnogorsku državu i naciju jer je smatra privremenom i prolaznom tvorevinom i u tom smislu je dosljedan evo 30 godina, što znači da njegove kletve podrazumijevaju neprijateljski odnos prema Crnoj Gori koju on ne doživljava kao svoju domovinu”, kazao je Adžić za TVCG.

Ipak, Adžić vjeruje da će se Crna Gora oduprijeti ponovnom pokušaju pretvaranja u, kako kaže, feud velike Srbije i da neće dozvoliti da se ponovi repriza 1918.

PALMER

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, sam po sebi, je u skladu sa crnogorskim obavezama, kao kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i mnoge evropske države imaju slične zakone, kazao je specijalni izaslanik Stejt dipartmenta za Zapadni Balkan Metju Palmer.
On smatra da Rusi taj zakon vide kao priliku da povise tenzije i naprave razdor između Crne Gore i Srbije.

“Razumijemo zabrinutost koju izražava Srpska pravoslavna crkva i važno je da o tome razgovaraju vlada i crkva, da se smire tenzije i eliminiše rizik od nasilja na ulicama”, poručio je Palmer u intervjuu Glasu Amerike.

Palmer ocjenjuje da Rusi ovaj zakon vide kao ranjivu tačku koju mogu da iskoriste kao priliku da naprave razdor između Srbije i Crne Gore i povise tenzije.

Glas Amerike: Crnogorska vlada i Srpska pravoslavna crkva započele su dijalog o Zakonu o slobodi vjeroipovijesti koji je izazvao proteste u zemlji i u regionu. Šta SAD očekuju od tog dijaloga?

Palmer: Mi očekujemo da će razgovor biti otvoren i transparentan, vođen u dobroj vjeri, a sa ciljem da se dođe do razumjevanja o tome kako se ovaj zakon može primijeniti, a da zaštiti interese crnogorske vlade, građana Crne Gore, ali i legitimne interese SPC.

Glas Amerike: Da li će SAD posredovati u dijalogu u nekom trenutku, jer obje strane za sada čvrsto ostaju pri svojim pozicijama?

Palmer: Dijalog je tek počeo, premijer Marković i mitropolit Amfilohije su se tek sastali 14. i to na Dan zaljubljenih, Svetog Valentina, to mora da je dobar znak. Nadamo se da će proces dobiti na zamahu, a mi ćemo nastaviti da držimo otvoreni kanal komunikacije sa svim stranama i da se zalažemo za kompromis i duh saradnje, dok oni rade na pronalaženju miroljubivog rješenja.

Glas Amerike: SPC tvrdi da je zakon diskriminatoran i da je cilj da se oduzme imovina crkve, a crnogorska vlada to demantuje. Da li SAD vjeruju da je zakon diskriminatoran i da mu je cilj da se oslabi uticaj SPC u Crnoj Gori?

Palmer: Vidjeli smo mišljenje Venecijanske komisije o zakonu. Jako je važno da iza razumijevanja između vlade i crkve o tom kako će zakon biti primijenjen u praksi i šta to znači u praktičnom smislu. Nadamo se da će ovaj dijalog premijera i mitropolita dovesti do uzajamnog razumjevanja.

Glas Amerike: Ali SAD ne zauzimaju nikakav stav o zakonu i o njegovom sadržaju?

Palmer: Zakon sam po sebi je u skladu sa crnogorskim obavezama, kao kandidata za članstvo u EU, mnoge evropske države imaju slične takve zakone. Razumijemo zabrinutost koju izražava SPC i važno je da o tome razgovaraju vlada i crkva i da se smire tenzije koje je ovaj zakon izazvao i da se eliminiše rizik od nasilja na ulicama.

Glas Amerike: Zakon je izazvao tenzije između Crne Gore i Srbije, bilo je veoma oštre retorike srpskih zvaničnika, kako to vidite?

Palmer: Bilo je mnogo dezinformacija oko zakona i spora izmedju vlade i SPC. Jako smo zabrinuti kada čujemo šta dolazi iz ruskih izvora koji često koriste srpske posrednike. Mnogi izvještaji koje su uradile kompetentne, profesionalne i ozbiljne institucije u CG, identifikovali su ogroman broj dezinformacija, lažnih vijesti emitovanih sa namjerom podizanja tenzija, da se ovo pretvori u etničko pitanje između Srba i Crnogoraca, kada ga ne treba gledati kao etničko pitanje. To je namjerna provokacija i smatram da odgovornost za to najviše leži na Moskvi.

Glas Amerike: Da li Rusija koristi SPC za promovisanje svojih interesa i izazivanje podjela u Crnoj Gori i u regionu?

Palmer: Sigurno mislim da je to rizik. Rusi vide ovaj zakon kao ranjivu tačku koju mogu da iskoriste, kao priliku da naprave razdor između Srbije i Crne Gore, da povise tenzije. Rusija, koja odbija da prihvati realnost u Evropi poslije Hladnog rata, vidi situaciju u kojoj postoji velika napetost kao nešto što je njen strateški interes na Zapadnom Balkanu, a to je suprotno od onoga što žele da vide Sjedinjene Države. Mi želimo da vidimo mir, harmoniju i saradnju u regionu, gdje zemlje sarađuju da bi prevazišle razlike. Rusi svakodnevno rade na tome da prodube i povećaju te razlike i podjele.

Glas Amerike: I dok se Crna Gora bori protiv te kampanje bez presedana, počela je da hapsi novinare i građane zbog objava na društvenim mrežama. Kako to komentarišete?

Palmer: Mislim da je sloboda medija osnovno pravo i nešto što Crna Gora treba da poštuje na svom putu ka EU.

O EU INTEGRACIJAMA

Više važnih pitanja u cilju proaktivnijeg pristupa u evropskim integracijama otvoreno je na današnjim sastancima premijera Duška Markovića i predstavnika Centra za monitoring (CEMI) i Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

“Na sastancima, koje Premijer vodi u okviru inicijative Savez za Evropu, predložene su aktivnosti u cilju bržeg napretka Crne Gore na putu ka EU, boljih rezultata u oblasti vladavine prava, nezavisnosti i transparentnosti institucija kao i samog procesa evropske integracije, te jačanja međusobnog povjerenja”, piše u saopštenju Vlade.

Kako se navodi, tokom razgovora sa predstavnicima CEMI-ja, na čelu sa predsjednikom Upravnog odbora te organizacije Zlatkom Vujovićem, posebna pažnja je posvećena predlozima za proaktivan pristup u pronalaženju rješenja važnih za snaženje povjerenja u izborni proces. Osim o pomenutim temama, sa izvršnom direktoricom CRNVO Anom Novaković i njenim koleginicama, razgovarano je i o pitanjima važnim za jačanje povjerenja između Vlade i civilnog sektora.

“Vlada, koja je na čelu sa premijerom Markovićem pokrenula Savez za Evropu, želi sa relevantnim društvenim i političkim akterima razgovor o mogućim rješenjima kojima će se prevazići podjele u društvu kako bi se ostvario naš nesporan cilj – puna integracija Crne Gore u EU. Interes Vlade je svakako i veće povjerenje, bolja saradnja i rezultat koji iz toga treba da proistekne”, podsjećaju iz Vlade.

Sastanku su prisustvovali i ministarka javne uprave Suzana Pribilović i glavni pregovarač sa EU Aleksandar Drljević.

Vujović je nakon današnjih razgovora sa premijerom kazao da je optimista i da smaztra “da će iz ovoga da izađe nešto što će biti ohrabrujuće za naše društvo”.

ASK

Politički subjekti koji učestvuju ili planiraju učešće na lokalnim izborima u Tivtu, dužni su da otvore posebne žiro račune za potrebe izborne kampanje, saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

Iz ASK-a su kazali da je ta obaveza propisana Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

“Sva sredstva namijenjena finansiranju kampanje se uplaćuju na taj račun, i sva plaćanja troškova kampanje vrše se sa tog računa” kazali su iz ASK-a.

Kako su naveli, politički subjekti su dužni da žiro račun otvore prije početka aktivnosti izborne kampanje tog subjekta koje se odnose na javno predstavljanje i promovisanje kandidata ili izbornih programa, a najkasnije narednog dana od dana potvrđivanja izborne liste.

O tome, kako su rekli, u roku od tri dana treba da obavijeste Agenciju.

RAZGOVORI S PREMIJEROM

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović optimista je nakon današnjih razgovora sa premijerom Duškom Markovićem i predstavnicima Vlade. S druge strane, izvršna direktorica CRNVO Ana Novaković je rezervisana i poručila je da će se nakon dijaloga vidjeti da li Vlada ima ozbiljne namjere.

Marković se danas u Vili Gorica, u okviru dijaloga i inicijative Savez za Evropu, sastao sa predstavnicima Centra za monitoring (CEMI)i Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).

“Prijatno sam iznenađen formatom razgovora, kao i otvorenošću premijera i članova Vlade o pitanjima koja su, s jedne strane značajne da se ubrza proces evropskih integracija, a s druge strane da se dodatno demokratizuje crnogorsko društvo”, kazao je Vujović novinarima nakon sastanka.

Naveo je da su naglasili neke stvari za koje se CeMI zalaže od ranije, između ostalog, reformisanje izbornog sistema, unapređenje rada političkih partija, učešće NVO sektora u procesu donošenja odluka.

“Za razliku od nekih ranijih situacija, kada neki predstavnici Vlade nijesu bili toliko otvoreni, čini mi se da je premijer pokazao punu otvorenost. Optimista sam da će iz ovoga da izađe nešto što će biti ohrabrujuće za naše društvo”, nagalsio je Vujović.

Predali predloge za stvaranje uslova za slobodne izbore

Vujović je, kako je saopšteno iz CeMI-ja, predstavio set prijedloga, odnosno ključnih zakonskih i institucionalnih preduslova za stvaranje uslova za održavanje slobodnih izbora.

“Između ostalih, ukazao je potrebu izmjene izbornog sistema, uz uvođenje preferencijalnog glasanja, neophodnost profesionalizacije Državne izborne komisije, profesionalizacije pozicije predsjednika opštinskih izbornih komisija, osnaživanje Agencije za sprječavanje korupcije u dijelu kontrole i nadzora finansiranja izbornih kampanja i uključivanje NVO-a u kontrolu biračkog spiska”, precizirali su iz CeMI-ja.

Izvršna direktorka te NVO Ana Nenezić je ukazala na ključne nedostatke u pregovaračkom procesu Crne Gore sa EU, naglašavajući da proces nije transparentan, kao ni inkluzivan u dovoljnoj mjeri. 

Ona je, kako su kazali iz CeMI-ja, ukazala i na probleme sa kojima se suočavaju predstavnici NVO u radu radnih grupa i istakla potrebu njihovog uključivanja u rad Savjeta za vladavinu prava, dostupnost ključnih izvještaja, odnosno komentara Evropske komisije na predloge zakona, izvještaje ekspertskih misija čime bi se stvorili uslovi za suštinsko učešće NVO-a.

Ona je ukazala i na probleme koji se odnose na rad i djelovanje medija, u smislu nedostatnosti predloženog seta medijskih zakona i okruženja za rad i djelovanje medija.

Novaković: Predložili smo neke konkretne akcije

Izvršna direktorica CRNVO Ana Novaković kazala je da su premijer i predstavnici Vlade obećali mnogo.

“Mislimo da Vlada premijera Markovića nije odgovorila zadatku prethodne tri godine, da nije obezbijedila napredak u procesu evropskih integracija. Naprotiv, mislim da smo u tom procesu nazadovali. Argumentovali smo to činjenicama i predložili neke konkretne akcije, a nakon dijaloga vidjećemo da li Vlada ima ozbiljne namjere. Obećali su mnogo, ali vidjećemo šta će se desiti nakon dijaloga”, kazala je Novaković.

Prema njenim riječima, proces evropskih integracija se mora vratiti u fokus.

“Mora postojati politička volja da se obezbijede rezultati, a Vlada ima najveću odgovornost u pregovaračkoj strukturi”, kazala je Novaković.