PICULA OCIJENIO

Usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovjesti ponovo su se pojavili svi obračuni i nesaglasja koja su odlikovala crnogorski politički život od obnove samostalnosti, kazao je u intervjuu TVCG poslanik Evropskog parlamenta i izvjestilac za Crnu Goru, Tonino Picula.

Evropski put naše zemlje, naglašava Picula, opterećen je brojnim osporavanjima, među kojima ima i onih koji dolaze izvan Crne Gore.

“Kao što znamo, Crna Gora je suverena i samostalna država, međutim njen evropski put očigledno je pod opterećenjem raznoraznih osporavanja, pri tome, nisu nevažna ona koja dolaze izvan Crne Gore, a svjedočili smo i pokušaju puča”, kazao je Picula.

Vlastima u Crnoj Gori poručuje da striktno ostanu na evropskom putu i da otklone probleme na kojima Brisel insistira, a opoziciji da u Parlamentu utuču da predložena rješenja budu što kvalitetnija.

ODBOR POZIVA

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike apelovao je na diplomate i zaposlene u diplomatsko-konzularnoj mreži Crne Gore Gore da u potpunosti poštuju pravila rada te službe i da se uzdrže od neprimjerenih istupa u javnosti.

To se navodi u zaključcima Odbora dostavljenim parlamentu, poslije kontrolog saslušanja crnogorskog šefa diplomatije Srđana Darmanovića 23. decembra prošle godine.

Ocijenjeno je da reagovanje trojice ambasadora Miodraga Vlahovida, Nebojše Kaluđerovića i Željka Perovića, u slučaju Mirne Nikčević, nije bilo primjereno dobroj praksi u vršenju diplomatske dužnosti.

„Izraženo je očekivanje da de Disciplinska komisija Vlade Crne Gore uskoro donijeti odluku u vezi sa istupom trojice ambasadora i da će o tome blagovremeno informisati i Odbor za medunarodne odnose i iseljenike“, kaže se u zaključcima.

Generalni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Miodrag Kankaraš je na sjednici Odbora informisao da su predviđene mjere Disciplinska komisije – prestanak radnog odnosa, zabrana odlaska na mandat u periodu od najmanje dvije godine i novčanu kazna u iznosu od 30 odsto.

Kankaraš je saopštio da je Nikčević prestao radni odnos u Ministarstvu vanjskih poslova.

Članovi Odbora su pozvali Ministarstvo vanjskih poslova da „učini korake“ radi uklanjanja nepravilnosti uočenih u poslovanju diplomatskih predstavništava Crne Gore u Italiji, Vatikanu i Njemačkoj 2018.godine, na koje je u izvještaju ukazala Državna revizorska institucija (DRI).

„Kao i da reaguje u slučajevima nepoštovanja zakonskih obaveza diplomata u vezi dostavljanja imovinskih kartona Agencji za sprječavanje korupcije“, kaže se u zaključcima.

Darmanović je na sjednici Odbora kazao da se preporuke DRI najvećim dijelom odnose na kašnjenja u dostavljanju dokumentacije i na manje formalne nedostatke i da nije konstatovana zloupotreba finansijskih sredstava u bilo kojem DKP-u.

„Ministarstvo de i u narednom periodu nastaviti da unapređuje način poslovanja i transparentnost u raspolaganju finansijskim sredstvima, zaključio je Darmanović.

Drmanović je na sjednici Odbora podsjetio da Crna Gora ima 28 ambasada, šest stalnih misija i cetiri generalna konzulata i da je planirano otvaranje ambasada u Holandiji i Danskoj.

„Od obnove nezavisnosti 2006. godine, diplomatska mreža, u koordinaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova, značajno je doprinijela promociji Crne Gore kao međunarodno priznate, suverene države i ostvarivanju vanjsko-politićkih ciljeva koje je definisala Vlada“, kazao je Darmanović.

On je istakao učešće Crne Gore u 30 regionalnih inicijativa, jednogodišnje predsjedavanje Centralnoevropskom inicijatlvom ove godine i Fondom za Zapadni Balkan, izbor za članicu Ekonomskog i socijalnog savjeta UN na trogodišnji period od 2020-2022, kao i predan rad na razgraničenju.

Darmanović je ukazao na značajan doprinos diplomatsko-konzulamih predstavništava afirmaciji međunarodnog ugleda i statusa Cme Gore.

NOVI ZAKON

Političkim subjektima zabranjeno da primanje materijalne, finansijske pomoć ili nenovčanih priloga drugih država, privrednih društava i pravnih lica van teritorije Crne Gore, fizičkih lica i preduzetnika koji nemaju biračko pravo, anonimnih darodavaca, javnih ustanova, pravnih lica i privrednih društava sa učešćem državnog kapitala, sindikata, vjerskih zajednica, nevladinih organizacija, kazina, kladionica i drugih priredivača igara na sreću.

To je predviđeno novim zakonom o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, koji je krajem decembra usvojen u parlamentu, piše Pobjeda.

Zakon je zabranio pravosnažno osuđenom licu za krivično djelo sa elementima korupcije i organizovanog kriminala da finansira političkog subjekta, dok se politički subjekti ne mogu zaduživati kod fizičkih lica.

“Zabranjeno je davanje priloga od strane pravnih lica, privrednih društava i preduzetnika i sa njima povezanim pravnim i fizičkim licima, koji su, na osnovu ugovora sa nadležnim organima vršili poslove od javnog interesa ili su zaključili ugovor u postupku javnih nabavki, u periodu od dvije godine koji prethodi zaključivanju ugovora, za vrijeme trajanja tog poslovnog odnosa, kao i dvije godine nakon prestanka tog poslovnog odnosa”, navodi se u zakonu za koji je glasala vladajuća koalicija.

Priloge ne može davati fizičko i pravno lice u odnosu na koje je poreski organ pokrenuo postupak prinudne naplate, kao ni pravno lice koje, u trajanju od tri mjeseca, nije izmirilo dospjele obaveze prema zaposlenima.

Novina u ovom dijelu odnosi se na zabranu obećavanja ili stavljanja u izgled političke ili bilo kakve druge protivusluge, privilegije ili lične koristi fizičkom ili pravnom licu radi pribavljanja finansijske, materijalne ili nenovčane podrške političkom subjektu.

Zabranjeno je davanje priloga trećih lica (posrednika), kao i prikrivanje privatnih izvora finansiranja i iznosa sakupljenih iz privatnih izvora finansiranja.

Zabranjena je upotreba državnih sredstava ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu, kao i distribucija propagandnog materijala i prikupljanje potpisa podrške za predaju izborne liste i kandidature u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave, javnim preduzećima, javnim ustanovama, državnim fondovima i privrednim društvima čiji je osnivač ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave.

Takođe, zabranjeno je plaćeno reklamiranje u Crnoj Gori državnih organa i organa lokalne samouprave, javnih preduzeća, javnih ustanova i državnih fondova koje na bilo koji način može favorizovati političke subjekte ili njihove predstavnike u toku izborne kampanje.

Propisano je ograničenje upotrebe državnih sredstava na način što je državnim i lokalnim budžetskim potrošačkim jedinicama, osim Državnoj izbornoj komisiji i opštinskim izbornim komisijama, zabranjena mjesečna potrošnja veća od prosječne mjesečne potrošnje u prethodnih šest mjeseci od dana raspisivanja do dana održavanja izbora.

Zabranjeno otpisivanje dugova

Od raspisivanja do održavanja izbora, kao i mjesec nakon njih, pravnim licima čiji je osnivač, djelimični ili većinski vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave, zabranjeno je da vrše otpis dugova građanima, uključujući račune za električnu energiju, vodu, kao i za sve vrste javnih usluga.

Novina se odnosi na zabranu uvođenja novih ili jednokratnih subvencija za struju i subvencija u plaćanju komunalnih usluga, u godini u kojoj se održavaju redovni izbori i u slučaju prijevremenih izbora od njihovog raspisivanja do dva mjeseca od utvrđivanja konačnih rezultata, kao i zabrana otpisa obaveza po osnovu oprosta PDV-a, ostalih poreza i parafiskalnih dažbina, od raspisivanja izbora do dva mjeseca nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora.

BURZAN VJERUJE

Sve što se minulih dana i nedjelja dešavalo u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti bjelodano govori da je u pitanju bitka protiv nezavisnosti Crne Gore i iskaljivanje šovinističkoga, pa i fašističkog bijesa zbog njenoga “bjekstva” iz “srpskoga korpusa”, ocijenio je novinar i publicista Danilo Burzan.

Ipak, kako je rekao, državni organi Crne Gore pokazuju da su dosegli visok nivo i osposobljenosti i mudrosti da adekvatno odgovore i na te, kao i na sve slične izazove.

Zakon je, kako kaže Burzan u intervjuu Vikend novinama morao biti usvojen iz najmanje tri razloga.

“Prvo, raniji zakon je davno prevaziđen (iz 70-ih godina minuloga vijeka), drugo, ta oblast je morala biti uređena u skladu sa savremenim civilizacijskim dostignućima i treće – adekvatna pravna regulacija tih pitanja jedno je od potonjih, ali vrlo značajnih potreba punoga konstituisanja crnogorskoga identiteta i države. Da će biti protivljenja i snažnoga otpora – prvenstveno SPC i (veliko)srpske opozicije – znalo se i ranije. To protivljenje je prvenstveno političkoga (velikodržavnoga), a potom i materijalnoga karaktera”, rekao je Burzan.

On smatra da je rješavanje tzv. crkvenih pitanja “jedno od potonjih u konstituisanju obnovljene nezavisnosti i državnoga suvereniteta”.

“To se dugo očekivalo, a znali smo poodavno (i vjernici i ateisti) da se sveta Crnogorska pravoslavna crkva mora obnoviti. A svako ko poznaje ovu sredinu i razumije društvene procese zna da je to – iz istorijskih, saznajnih i socioloških razloga – složena rabota za koju se mora imati strpljenja, a to će reći i vremena. Tome uveliko doprinosi neznanje, propaganda i mitomanija, pa je zato ta tematika tek sada došla na red. A prava istina o svemu tome i dalje se teško probija”, kazao je Burzan.

Država će u primjeni Zakona, kako je rekao, imati “pune ruke posla”.

“Ipak, mislim da će se nastaviti sa već iskazanom mudrošću i da se ništa neće ‘lomiti’, odnosno da će se ubrzo ispostaviti da nema nikakve ‘otimačine’ crkava i manastira. No, uprkos tome, biće još puno otpora i nastojanja da se te potrebe države ‘oburdavaju’. To će se, vjerujem, prevazilaziti razumom i strpljenjem, a nadam se i da će se lagano i dalje mijenjati svijest i saznanje ‘pobunjenika’ o pravoj suštini toga Zakona i neminovnih procesa”, ističe Burzan.

Između ostalog je ocijenio da su odnosi između Crne Gore i Srbije “prenisko pali, praktično, skoro do dna”.

“Vjerujem da će, ipak, uslijediti lagano triježnjenje Beograda, čim se iole razbistri ova ‘mutljaga’ kojoj su sami dobrano doprinijeli”, zaključio je Burzan.

SAMARDŽIĆ

Usvajanje crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dalje je neiscrpna tema za srpske medije, naročito tabloide. S druge strane, i vlast i opozicija u Srbiji nastavljaju sa zapaljivim porukama.

Profesor Filozofskog fakulteta Nikola Samardžić kaže za Televiziju Crne Gore da je u pitanju nastavak negativnog odnosa koji zvanični Beograd ima prema Podgorici.

Milica Babić, TVCG

CGO

Centar za građansko obrazovanje (CGO) iskazao je zabrinutost zbog činjenice da predsjedniku Državne izborne komisije (DIK), Đorđiju Vukčeviću, prestaje mandat 17. januara ove godine, odnosno za nedjelju dana, budući da navršava 67 godina života, a da konkurs za izbor novog predsjednika DIK-a još nije raspisan.

“Na taj način će ova centralna izborna institucija u izbornoj godini biti onemogućena da održava sjednice i sprovodi ostale redovne aktivnosti što dodatno i nepotrebno opterećuje tekuće probleme vezane za izbornu materiju”, upozoravaju iz CGO-a.

Iz te NVo navode da shodno Zakonu o izboru poslanika i odbornika, predsjednika DIK-a imenuje Skupština, na prijedlog Administrativnog odbora, a nakon prethodno sprovedenog javnog konkursa. Administrativni odbor, kako su kazali, ima nadležnost da blagovremeno raspiše konkurs i sprovede prateću proceduru.

“Uzimajući u obzir trajanje procedure izbora novog predsjednika DIK-a, već je sada jasno da će DIK u najboljem slučaju do kraja prvog kvartala dobiti novog predsjednika, a u međuvremenu će biti paralisana. Ovakvo stanje u DIK-u, koji je već opterećen aferama koje se odnose na poštovanje zakona i internih akata, ne doprinosi podizanju povjerenja građana u izborni proces, a u čemu bi ova institucija morala da prednjači jer joj je misija kontrola regularnosti izbornog procesa”, navodi se u saopštenju.

Dodatno, kažu, zabrinjava činjenica da se približava datum kada se moraju raspisati lokalni izbori u Tivtu.

“Imajući u vidu da izborni propisi zahtijevaju kontinuirane aktivnosti DIK-a već od dana raspisivanja izbora, postavlja se pitanje da li će novi predsjednik biti izabran na vrijeme, što je preduslov da ti izbori budu sprovedeni zakonito. Takođe, nejasan je indolentan stav Administrativnog odbora, koji je za datum prestanka mandata Vukčevića znao na što ukazuje i zapisnik sa sjednice na kojoj je izabran od strane istog tog Odbora i dalje predložen na plenumu za predsjednika DIK-a”, navode iz CGO-a.

ODLAZEĆI SLOVAČKI MINISTAR

Odlazeći slovački ministar spoljnih poslova i karijerni diplomata Miroslav Lajčak mogao bi da postane prvi specijalni izaslanik EU za Zapadni Balkan, prenosi danas EURACTIV.com.

Tu poziciju bi uspostavila Evropska komisija u saradnji sa Evropskom službom za spoljne poslove (EEAS), prenosi Beta.

Lajčak je bio visoki predstavnik u BiH i kratko je radio u EEAS, a nadzirao je i referendumski proces u Crnoj Gori 2006. godine.

EU do sada nije imala specijalnog predstavnika za region koji stremi članstvu u bloku.

Od pre nekoliko mjeseci i SAD imaju specijalne izaslanike u regionu – Metju Palmer je postavljen za specijalnog predstavnika državnog sekretara Majka Pompea za Zapadni Balkan, a Ričarda Grenela je predsjednik Donald Tramp imenovao za specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine.

DF ODGOVORIO

Vijeće za nacionalnu bezbjednost šalje dvolične poruke zahvalnosti o očuvanju mira i stabilnosti Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a svojim radnjama čini sve da građanski mir u Crnoj Gori bude ugrožen kao nikad dosad, ocijenili su iz Demokratskog fronta (DF).

Demokratski front najoštrije osuđuje saopštenje Vijeća za nacionalnu bezbjednost u kojem se ono zahvaljuje Mitropoliji crnogorsko-primorskoj a pritom je, kako navode, “učinilo i čini sve da se kroz represivni policijski aparat na silu obezbijedi primjena antipravoslavnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti”.

“DF ukazuje na to da je upravo policija, pod direktnom komandom Veselina Veljovića, brutalno prebila čak i vladiku Metodija, koji je završio u bolnici. Isto onako kao što je, zloupotrebljavajući policijska ovlašenja, u nizu akcija prebijala i mladiće po Zeti, Podgorici, Pljevljima i ostalim crnogorskim gradovima, gdje se protestovalo protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. A ono, što će posebno ostati zabilježeno u analima Veljovićeve brutalnosti i beščašća, jeste da su određeni policajci, u svom bezumnom pohodu prebijanja vjernika po Podgorici, suzavcem i dimnim bombama zasuli čak i Hram Hristovog voskresenja u Podgorici”, navodi se u saopštenju.

Na ovaj način, kako su kazali, režim je jasno pokazao kako će u praksi sprovoditi realizaciju ovog Zakona, i “uz upotrebu SAJ-a i drugih parapolicijskih struktura vršiti desante na naše hramove, manastire i crkve, istjerivati svještenstvo i vjernike Srpske pravoslavne crkve”.

Hapšenje poslanika DF-a u Skupštini Crne Gore i podizanje krivičnih prijava protiv njih bez skidanja imuniteta, odvodeći iz direktno iz Parlamenta u zatvor, kako su kazali, predstavlja jednu od najcrnjih tačaka u istoriji crnogorskog parlamentarizma još od vremena kralja Nikole.

“Vijeće za nacionalnu bezbjednost, sada šalje dvolične poruke zahvalnosti o očuvanju mira i stabilnosti, a svojim radnjama čini sve da građanski mir u Crnoj Gori bude ugrožen kao nikad dosad”, ističu iz DF-a.

U tom političkom savezu su uvjereni da će sveštenstvo i sav vjerujući narod, dosljedan zakletvi koju je pročitao vladika Joanikije na Trojičindanskom saboru, biti spreman da “svojim životima” brani svetinje Srpske pravoslavne crkve, i masovnim okupljanjima veoma brzo i efikasno odgovori na ovu “zahvalnicu” režima.

GEGAJ

Član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Gegaj ocijenio je da je dobro što, za razliku od nekih drugih stranaka, albanske političke partije Crnu Goru doživljavaju kao svoju kuću i što svoj politički interes podređuju tome.

“Demokratska partija socijalista se neće miješati u to kako će nastupati manjinske stranke na parlamentarnim izborima. Naravno, u političkom životu koalicije se stvaraju kada za to postoje politički interesi. Dobro je što za razliku od nekih drugih stranaka, albanske političke partije Crnu Goru doživljavaju kao svoju kuću i što svoj politički interes podređuju tome”, kazao je Gegaj za Pobjedu, komentarišući najavu jedinstvenog nastupa albanskih stranaka.

On je povodom zahtjeva dijela albanskih stranaka za garantovane mandate kazao da je DPS spremna da uvaži sve zahtjeve manjinskih partija koji su u skladu sa najvišim evropskim i demokratskim standardima.

Komentarišući to što više nema kazni za isticanje nacionalnih simbola, nakon izmjena zakona, Gegaj kaže da je u pitanju demokratsko i kvalitetno zakonsko rješenje, koje donosi potpunu slobodu u upotrebi nacionalnih simbola.

“Crna Gora je i ovim zakonom pokazala da gradi društvo jednakih uz uvažavanje svih evropskih standarda. Očigledno da je Crna Gora posvećena unapređenju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica i konstantno ulaže napore u promovisanju zaštite ovih prava. Takođe, jedan od osnovnih ciljeva države Crne Gore je i puna integracija manjinskih naroda, uz očuvanje njihove nacionalne posebnosti i zaštite njihovih prava. Crna Gora je zajednička kuća svih nacija i vjera koje u njoj žive, a multietnički sklad i tolerancija njena najveća vrijednost koju svi zajedno moramo čuvati i njegovati”, rekao je Gegaj.

JOKOVIĆ POZIVA

Predstavnici opozicije trebalo bi da se sastanu i dogovore o minimumu uslova bez čijeg ispunjavanja neće ići na izbore. Opozicija bi trebalo da odredi svoje predstavnike za razgovore sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), rekao je predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković.

On je za Dan kazao da je SNP spreman da bude i domaćin jednog takvog sastanka, jer je od velikog značaja da on bude održan.

Po Jokovićevom sudu, ukoliko bi opozicija izašla na izbore sa biračkim spiskom kakav sada imamo, to bi bilo još jedno aminovanje pobjede DPS-a.

“Skupštinski odbor za izborne reforme završio je rad kako je jedino i mogao da ga završi. Na to smo upozoravali i to smo znali. Mislimo da bi opozicija trebalo da se dogovori o minimumu uslova bez čijeg ispunjavanja neće ići na izbore. Takođe, opozicija treba da odredi svoje predstavnike za razgovore sa DPS-om. Ako bi se oni oglušili na sve te zahtjeve opozicije i ako bi opozicija izašli na izbore sa biračkim spiskom kakav sada imamo, to bi bilo još jedno aminovanje pobjede Demokratskoj partiji socijalista”, naglasio je Joković.

On je ocijenio da pri sadašnjem stanju stvari opozicija na raspolaganju ima dvije mogućnosti.

“Može da se dogovori i ide prema DPS-a sa platformom za poboljšanje izbrnog zakonodavstva ili da razmotri mogućnost bojkota predstojećih izbora, pa neka se DPS takmiči sam sa sobom. Posebno nakon ovako izglasanog zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je, što je cjelokupna javnost mogla da vidi, izazvao velike proteste širom Crne Gore”, istakao je Joković.

Kako je dodao, što se tiče SNP-a, mogu da budu domaćini opozicionog sastanka, ali i gosti, što nije od nekog velikog značaja

“Sasvim je svjedno ko će biti domaćin. Važno je da se opozicija dogovori i pošalje delegaciju za razgovor sa DPS-om i da se kreira novo izborno zakonodavstvo, kako bi rezultate narednih izbora svi prihvatili. Ti izbori, kao što je poznato, treba da budu održani ove godine”, kazao je Joković.