VUČIĆ

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da vlasti Crne Gore moraju voditi dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti sa Srpskom pravoslavnom crkvom, čiji je dio Mitropolija crnogorsko-primorska.

On je novinarima u Obrenovcu rekao da je dijalog “uvijek ljekovit” i dodao da je Srbija spremna da pomogne “po svim pitanjima” u vezi sa situacijom u Crnoj Gori.

“Mi se ne miješamo, ali imam samo jedan strah. Želim da obratite pažnju na jednu stvar, crnogorske vlasti spominju dijalog sa Mitropolijom crnogorskom-primorskom. Oni moraju da razgovaraju sa SPC. Mitropolija crnogorsko-primorska je dio Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Beogradu. Molim SPC da obrati pažnju na to da neko sjutra ne bi rekao da naši manastiri pripadaju mitropoliji ili eparhiji”, kazao je predsjednik Srbije.

Vučić je rekao da je sličan zahtjev Beograd iznio i u razgovorima sa Prištinom “kako Albanci ne bi sjutra izmišljali neku kosovsku pravoslavnu crkvu, mitropoliju ili eparhiju kosovsku”.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin izjavio je ranije da je vlada spremna da bez odlaganja započne dijalog o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti sa “svim vjerskim zajednicama” kao i da je spremna da sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom razgovara i o uslovima pod kojima bi mogao biti zaključen temeljni ugovor, “čim sama Mitropolija iskaže spremnost za ovom vrstom dijaloga”.

VUČIĆ VLADI CG

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da vlasti Crne Gore moraju voditi dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti sa Srpskom pravoslavnom crkvom, čiji je dio Mitropolija crnogorsko-primorska.

On je novinarima u Obrenovcu rekao da je dijalog “uvijek ljekovit” i dodao da je Srbija spremna da pomogne “po svim pitanjima” u vezi sa situacijom u Crnoj Gori.

“Mi se ne miješamo, ali imam samo jedan strah. Želim da obratite pažnju na jednu stvar, crnogorske vlasti spominju dijalog sa Mitropolijom crnogorskom-primorskom. Oni moraju da razgovaraju sa SPC. Mitropolija crnogorsko-primorska je dio Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Beogradu. Molim SPC da obrati pažnju na to da neko sjutra ne bi rekao da naši manastiri pripadaju mitropoliji ili eparhiji”, kazao je predsjednik Srbije.

Vučić je rekao da je sličan zahtjev Beograd iznio i u razgovorima sa Prištinom “kako Albanci ne bi sjutra izmišljali neku kosovsku pravoslavnu crkvu, mitropoliju ili eparhiju kosovsku”.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin izjavio je ranije da je vlada spremna da bez odlaganja započne dijalog o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti sa “svim vjerskim zajednicama” kao i da je spremna da sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom razgovara i o uslovima pod kojima bi mogao biti zaključen temeljni ugovor, “čim sama Mitropolija iskaže spremnost za ovom vrstom dijaloga”.

SEKULOVIĆ

Prestanak radnog odnosa po sili zakona mora da bude ispoštovan, a nakon toga Skupština treba da raspiše novi javni konkurs za izbor predsjednika Državne izborne komisije (DIK), ocijenio je analitičar Sergej Sekulović.

Predsjednik DIK-a Đorđije Vukčević, koji u januaru puni 67 godina i stiče uslove za starosnu penziju, kazao je da će u penziju ići nakon donošenja rješenja poslodavca, u ovom slučaju Skupštine Crne Gore.

Predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja rekao je da Komisija neće biti paralisana u izbornoj godini i da će najkasnije do marta biti izabran novi predsjednik DIK-a.

Sekulović je agenciji MINA kazao da je trenutna situacija najblaže rečeno neobična.

“Iako postoji kolizija izmjeđu određenih zakonskih propisa, jedini pravni put je da se prestanak radnog odnosa po sili zakona mora ispoštovati, a da se nakon toga mora ući u novu proceduru, odnosno Skupština treba da raspiše novi javni konkurs”, naveo je Sekulović.

On je rekao da pretpostavlja da se očekivalo usvajanje novog zakona o izboru odbornika i poslanika koji bi drugačije pozicionirao DIK u organizacionom, funkcionalnom, pa time i u personalnom smislu.

“Pravna gimnastika kojom bi nedostavljanje rješenja odlagalo odlazak u penziju, iako se radi o ispunjavanju uslova po sili zakona, bila bi rizičan presedan”, kazao je Sekulović.

Poslanici crnogorske Skupštine izabrali su Vukčevića za predsjednika DIK-a u martu prošle godine.

DARMANOVIĆ

Postoji prostor za dijalog između države i Srpske pravoslavne crkve (SPC), ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, naglašavajući da je najvažnije sačuvati mir i stabilnost u Crnoj Gori.

On je u intervjuu agenciji MINA naglasio da nema bojazni da će biti bilo kakvog ataka na pravo svojine i dodao da je propaganda iz raznih političkih struktura u Srbiji u velikoj mjeri doprinijela destabilizaciji situacije.

Na pitanje kako komentariše trenutne odnose Podgorice i Beograda, i da li je saglasan sa ocjenama da od 2006. nikad nijesu bili gori, Darmanović je istakao da Crna Gora nastoji da vodi politiku koja će doprinijeti stabilnosti regiona i da su dobrosusjedski odnosi jedan od tri stuba njene vanjske politike.

„To se naravno odnosi i na Srbiju, koja je naš susjed i značajan partner. Međutim, ovo što se dešavalo povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti nikako ne ide u prilog dobrim odnosima, a u najmanju ruku značajno otežava situaciju“, ocijenio je Darmanović.

Kako je naveo, sve što se povodom toga dešavalo je jedan vid značajnog miješanja u unutrašnje stvari jedne suverene zemlje, članice NATO-a i ozbiljnog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i ne ide u prilog dobrosusjedskim odnosima i stabilnosti regiona.

Darmanović je kazao da su prve izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića bile ohrabrujuće.

„Mislili smo da će se u tom duhu stvari i nastaviti, jer se ipak radi, prije svega, o jednom unutrašnjem pitanju samostalne i suverene zemlje, koja ima pravo da, u skladu sa evropskim standardima, zakone donosi potpuno meritorno i legitimno na svojoj teritoriji“, kazao je on.

Propaganda kao u doba Miloševića i referenduma

Međutim, kako je naveo, nakon prvih ohrabrujućih izjava, uslijedila je neviđena propaganda iz raznih djelova srpske političke strukture.

„Propaganda je vjerovatno dostigla vrhunac još od vremena Miloševićevih ratova i referenduma 2006.”, kazao je Darmanović.

On je ocijenio da je naročito problematično što su se u to uključivali najviši državni funkcioneri Srbije koji bi trebalo da daju doprinos dobrosusjedskim odnosima i stabilnosti regiona, a ne da raspiruju nacionalističke strasti.

„Pokušano je paljenje crnogorske zastave na našoj Ambasadi, a reakcija državnih organa Srbije na to bila je vrlo mlaka, da ne kažem neadekvatna“, rekao je Darmanović.

On je podsjetio da se, prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, diplomatsko-konzularna predstavništva odlučno i bez kolebanja štite, jer diplomatska misija treba da uživa mir, bezbjednost svoga osoblja i nesmetani rad.

„U ovom slučaju se to nije dešavalo. Imali smo, maltene, pozive na lov na našeg ambasadora u Beogradu, što stvara mučnu situaciju, a sa ciljem uticaja na događanja u Crnoj Gori“, kazao je Darmanović.

On je rekao da se nada da postoji dosta prostora da se odnosi dvije države vrate u normalne okvire, prije svega saradnji na planu evropskih integracija i u mnogim regionalnim inicijativama.

„Potrebno je da nastavimo sa intenzivnim ekonomskim odnosima, a da ovo što je raspirilo mnoge strasti i izazvalo loše događaje ostavimo po strani“, dodao je Darmanović.

Na pitanje da li misli da će primjena Zakona izazvati dodatne probleme, on je rekao da treba konstatovati nekoliko činjenica.

„Prije svega, ovim Zakonom je zamijenjen pravni akt iz 1977. godine iz vremena komunizma i Hladnog rata, koji je morao biti usaglašen sa novim vremenom“, kazao je Darmanović.

On je podsjetio i da je Zakon dobio pozitivno mišljenje i potpunu podršku Venecijanske komisije Savjeta Evrope, koja je uložila ogroman napor, zajedno sa Crnom Gorom, da se obezbijedi ono što je potrebno u savremenoj Evropi.

Crna Gora je, istakao je Darmanović, ispoštovala sve preporuke Venecijanske komisije, osim jedne koja nije bila ni obavezujuća – o vjerskom obrazovanju u osnovnim školama.

„Sve drugo, a naročito odredbe vezi sa ključnim pitanjem imovine, oko kojeg se strane spore u Crnoj Gori, u potpunosti je ispoštovano. Ovaj zakon ne dovodi u pitanje ničije pravo na imovinu. Nema revolucionarnog oduzimanja svojine ni od koga. Zakon je regulisao da se ono što je kulturno blago Crne Gore vrati u državne ruke, a upotreba te svojine nije dovedena u pitanje“, kazao je Darmanović.

Nema nikakve bojazni ni od kakvog oduzimanja svojine

On je dodao da je tako u većini zemalja Evrope i podsjetio da je Notr Dam vlasništvo Republike Francuske i da su hramovi u Srbiji, takođe vlasništvo te države.

„I niko ne dovodi u pitanje ko će biti korisnik. Neće država da gradi škole i bolnice umjesto crkava, one ostaju tamo gdje su bile, da služe onima koji su vjernici, vjerskim zajednicama, i nema nikakve bojazni ni od kakvog oduzimanja svojine“, istakao je Darmanović.

On je kazao da je to prvo što ljudi treba da shvate.

„Drugo, postoji mnogo prostora za dijalog. Najvažnije je sačuvati mir i stabilnost u Crnoj Gori i da država, kada preuzme vlasništvo nad objektima koji su joj i ranije pripadali, ostavi ih na korišćenje kao dobro svih građana Crne Gore. Nema bojazni da će biti bilo kakvog ataka na pravo svojine. To je ono što uporno odbijaju da shvate u ovoj priči“, naveo je Darmanović.

Postoji prostor za dijalog između države i SPC oko temeljnog ugovora

Prema njegovim riječima, država će time postići regulisanje pravnih odnosa na način koji to zahtijeva savremeni međunarodni pravni sistem, u korist i države i građana, a to je jednakost svih vjerskih zajednica pred zakonom.

To su, kako je naveo, jednostavni postulati i nema nikakvog razloga za ovoliku krizu i pobunu u vezi sa tim. „To može da služi drugim ciljevima, ali ne ovome o čemu se govori“.

„Postoji prostor za dijalog između države i SPC oko temeljnog ugovora ili drugih mogućnosti kojima se može obezbijediti međusobno povjerenje“, kazao je Darmanović.

On smatra da postoji mogućnost da se stvari vrate u normalne okvire, a što se tiče protesta, dodaje da ljudi imaju ustavno pravo da protestuju, premda u ovom slučaju „za to nema nikakvog razloga“.

„Nadam se da će u tom smislu i Srbija, koja je uticala na dešavanja Crnoj Gori, takođe naći načina da se vratimo normalnim odnosima koji bi trebalo da se podrazumijevaju između susjednih i prijateljskih zemalja“, poručio je on.

Na pitanje kako komentariše izjavu srpskog ministra Ivice Dačića u vezi sa statusom Crnogoraca u Srbiji, Darmanović je kazao da je ta izjava suprotna Ustavu Srbije i međunarodnom pravu.

„Dačić je iskusan političar, dugogodišnji ministar vanjskih poslova i obrazovan čovjek i dobro zna šta je izgovorio. Vjerujem da kada se strasti malo stišaju, neće biti ponosan na tu svoju izjavu“, zaključio je Darmanović.

SNP PORUČUJE

Dugogodišnja katastrofalna politika DPS-a dovela je do kolapsa ekonomije koja, prezadužena i opterećena megalomanskim infrastrukturnim projektima koje vlast nije u stanju da sprovede, prijeti da dovede do sunovrata države, smatraju u Socijalističkoj narodnoj partiji.

Kako se navodi u saopštenju SNP-a, prema zvaničnim statističkim podacima državnih organa, u čak jedanaest crnogorskih opština ima više penzionera nego radnika. Da situacija bude još delikatnija, statistika pokazuje da u tri opštine ima više nezaposlenih nego zaposlenih, dok je u Rožajama i Plavu zabilježen veći broj korisnika socijalne pomoći nego radnika.

“Da bi penzioni, zdravstveni i socijalni fondovi mogli da funkcionišu potrebno je da broj zaposlenih bude tri puta veći od korisnika tih fondova. Nasuprot 203 hiljade zaposlenih, u Crnoj Gori imamo 130 hiljada korisnika Fonda PIO, 36 hiljada nezaposlenih i 29 hiljada korisnika materijalnog obezbjeđenja. Dakle, brojke pokazuju da se o tom idealnom odnosu u Crnoj Gori odavno ne može govoriti. Nažalost, očigledno je da je nezaposlenost realnost u većem dijelu države. Time još jednom pada u vodu sva priča Vlade Crne Gore o ravnomjernom regionalnom razvoju i impresivnom ekonomskom rastu”, ističu u SNP-u.

Samo promjena vlasti, poručuju, može osigurati kreiranje i sprovođenje odgovorne ekonomske i socijalne politike koja će izvući državu iz blata u koje ju je DPS bacio.

“SNP je spremna da ponese svoj dio odgovornosti za taj istorijski poduhvat”, poručuju iz te partije.

REAGOVANJE KOVAĆEVIĆA

Reagujući na izjavu beogradskog novinara Jakše Šćekića koji je kazao da će pred izbore biti sve većih pritisaka na Crnu Goru sa ciljem da se potegne pitanje tehničke, odnosno prelazne vlade, portparol NSD i funkcioner DF-a Marko Kovačević kazao je da Šćekić zamjenjuje teze, prikazujući one koji su napadnuti i koji se brane napadačima i agresorima.

Šćekić je kazao da bi Srbija morala da učini sve da se smanji halabuka po ulicama, da se pitanja koja se otvaraju primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti prepuste pravnicima, kao i istoričarima, ali neutralnim.

“Jasan je motiv Jakše Šćekića da daje ovakve vrste izjava i da zamjenjuje teze, prikazujući one koji su napadnuti i koji se brane napadačima i agresorima, a Mila Đukanovića i njegov režim nevinim jagnjadima koji su eto žrtve”, navodi se u saopštenju.

Kovačević pita o kakvom anticrnogorskom raspoloženju u Srbiji govori Šćekić ako su na svakom tamošnjem skupu istaknute zastave kraljevine Crne Gore i barjake sa Njegoševim likom.

“Šćekić još navodi da je problem ono što dolazi od SPC, misleći na veličanstvene šetnje i litije, kao da njima nije uzrok donošenje sramnog Zakona kojim se atakuje na viševjekovnu imovinu naše Crkve, što je jasno i najmanjem djetetu”, navodi se u reagovanju.

Marković je dodao das u Crnogorci već u akciji, učestvuju u “veličanstvenim litijama i brane svoju Crkvu”.

“A poruka koju je poslala Srbija, davanjem odlikovanja i sablje Andriji Mandiću jeste da cijeni zajednički viteški otpor agresiji NATO pakta 1999. godine koji je pružio naš narod iz Srbije i Crne Gore. Po Jakši to treba prepustiti zaboravu”, navodi se u saopštenju.

IZBOR U MARTU?

Predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja rekao je da će novi predsjednik Državne izborne komisje (DIK) biti izabran najkasnije do marta, dok, aktuelni predsjednik DIK-a Đorđije Vukčević kaže da mu mandat ističe tek za tri godine.

Vukčević je izabran za predsjednika DIK-a u martu prošle godine, a 17. januara ove godine ispuniće uslove za starosnu penziju.

Škrelja je za Pobjedu kazao da Vukčeviću ističe mandat zbog sticanja uslova za starosnu penziju, ali, kako je naveo, Komisija neće biti paralisana u izbornoj godini.

„Odmah ćemo preduzeti mjere koje su predviđene zakonom, jer Vukčević, ispunjava sve uslove za starosnu penziju“, kazao je Škrelja.

Vukčević je za Dan rekao da mu mandat ističe za više od tri godine i da to tijelo može da radi u punom mandatu.

On je rekao da puni 67 godina u januaru, ali je istakao da se u penziju ide nakon donošenja rješenja od poslodavca, što je u ovom slučaju Skupština.

Kako je objasnio, iako puni 67 godina i da u skladu sa zakonom o radu treba da ide u penziju, taj isti član ukazuje da se nakon ispunjena tih uslova u penziju ide danom donošenja rješenja.

„Dakle, meni je kao i svim članovima Komisije, Skupština poslodavac“, kazao je Vukčević.

On je dodao da je o tim okolnostima obavijestio crnogorski parlament i da je to uradio prije nekoliko mjeseci.

„Skupštinu sam o tome obavijestio 10. oktobra prošle godine. I kada oni donesu rješenju o prestanku tada će to biti“, istakao je Vukčević.

Do tada će, kako je naveo Komisija raditi u punom sastavu i ispunjavati sve povjerene zadatke.

DAČIĆ

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je juče da su odnosi Beograda i Podgorice veoma loši zbog usvajanja crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i ocijenio da onaj ko u Srbiji prihvata njegovo donošenje “izdaje svoju zemlju”.

“Taj ko to toleriše, taj izdaje svoju zemlju, ali problem je što su to interesni krugovi,” ocijenio je Dačić u emisiji Radio-televizije Vojvodine.

Povodom optužbi da je “prebrojavao krvna zrnca” građana Srbije koji podržavaju vlast crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića u donošenju spornog zakona, Dačić je naveo da je “pričao o moralnoj obavezi tih ljudi”.

“Treba da se razbije ta imperija, to su agenture crnogorske službe koje rade protiv Srba, normalno je da treba da branimo naš narod. Ima li na vlasti u Crnoj Gori nekog ko je Srbin? Ja takvog ne znam. A to nije prebrojavanje krvnih zrnaca? Onaj ko mene osuđujuje prvo treba da osudi Mila Đukanovića pa onda mene”, smatra Dačić.

Odbacio je optužbe vlasti u Podgorici i potpisnika “Apela 88” da je Beograd destabilizovao Crnu Goru.

“Nikada nismo rekli da želimo da Crna Gora bude sa Srbijom u jednoj državi, niti smo donosili akte koji bi imali bilo kakve veze s unutrašnjim odnosima u Crnoj Gori. U Crnoj Gori stalno tvrde da Srbija navodno želi da ponovo bude u istoj državi sa Crnom Gorom. Ne da ne želimo, nego je to završena priča”, istakao je Dačić.

Naveo je da je Srbija izrazila nezadovoljstvo zbog donošenja zakona za koji smatra da je uperen protiv srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve i apelovao na vlasti Crne Gore da taj problem bude riješen u miru i dijalogom.

NOVINAR ŠĆEKIĆ

Biće sve većih i sve jačih pritisaka na Crnu Goru koji će se pojačavati kako se izbori budu približavali, a ogledaće se u lažnim vijestima, dezinformacijama, koje će imati za cilj unošenje konfuzije i stvaranja osnova da se ponovo potegne pitanje tehničke, odnosno prelazne vlade, koja je osnovni cilj zbog kojeg je najveći dio crnogorske opozicije protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ocjenjuje u razgovoru za Dnevne novine poznati beogradski novinar Jakša Šćekić.

Šćekić podsjeća da je upravo lider Demokratskog fronta Andrija Mandić javno za srpske medije saopštio kako je to osnovni cilj njihovog žestokog protivljenja novom aktu kojim se reguliše vjersko pitanje u Crnoj Gori.

“Jasno je što je cilj opozicije, ali je problem ono što dolazi od Srpske pravoslavne crkve koja je svjesna da usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti Crna Gora zaokružuje svoj identitet. To nikako ne odgovara SPC za koju su Crnogorci, kako kaže srpski patrijarh, “krem srpstva”. A čim se umiješala crkva, umiješao se i strani faktor kroz Rusiju, čiji je cilj da se vjersko pitanje internacionalizuje, da se preko tog pitanja destabilizuje Crna Gora, a preko vaše države i Sjeverna Makedonija. Rusi koriste svaku situaciju da pokušaju da minimiziraju NATO na ovim prostorima”, ocjenjuje Šćekić.

Srbija bi, kako kaže, morala da učini sve da se smanji halabuka po ulicama, da se pitanja koja se otvaraju primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti prepuste pravnicima, kao i istoričarima, ali neutralnim.

“Činjenica je da postoji anticrnogorska histerija u Srbiji i to nikako nije dobro i veliko je pitanje kako će se to sve završiti. Jer kada god su SPC i srpski nacionalisti vodili računa o Srbima izvan Srbije, Srbija je iz takvih priča izlazila sa razbijenim nosem”, ističe Šćekić.

Smatra i da bi i u Crnoj Gori moralo mnogo aktivnije da se radi na objašnjavanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti, upravo da bi se spriječile dezinformacije.

“Mora da se kaže: SPC u Crnoj Gori ima to i to, papiri su takvi i takvi. Ako nema papira, onda da vidimo o čemu se radi. Jer, ako nisi ti aktivan, onda će tvoj protivnik biti korak naprijed. Uzmimo na primjer ministra Vulina koji je dao sablju jednom od profesionalnih srpskih političara iz Crne Gore. To ne smije da prođe neopaženo od partije na vlasti. Mora se reći šta je uradio gospodin Vulin i kakvu je poruku poslao. Srbi “biju” iz svih oruđa, Crnogorci uglavnom ćute. Možda je to neka taktika, ne znam, ali ako jeste, mislim da se mora mijenjati”, kaže Šćekić.

BUGAJSKI

Američki analitičar i ekspert za Balkan Januš Bugajski, komentarišući proteste u Crnoj Gori protiv Zakona o slobodi vjeroisposvjesti, saopštio je da u bilo kojoj post-komunističkoj, bivšoj jugoslovenskoj zemlji važno znati kome imovina pripada.

“To je dio vladavine prava i sistema registracije nekretnina i potencijalne državne imovine, naročito imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora prošla kroz toliko mnogo, ako mogu da kažem, promjena država od nezavisnosti prije prvog svjetskog rata. Mislim da bi zemlja trebalo da ima dobar registar o vlasništvu nad tom imovinom. To ne mora da znači da će ta imovina biti oduzeta, ali znači da znamo ko su vlasnici”, naveo je Bugajski za VOA.

Bugajski podsjeća da se širom istočne Evrope vodi kampanja da se imovina vrati vlasnicima, naročito Jevrejima kojima je imovina oduzeta tokom nacističke okupacije, ili onima kojima su za vrijeme komunističke vladavine oduzete kuće.

“Mislim da je ovo dobar proces i da pokazuje da Crna Gora poštuje vladavinu prava. Mislim da neki članovi Srpske pravoslavne crkve pretjerano reaguju i da moraju da budu oprezni da ne dozvole da radikali i nacionalisti koriste crkvu da podriju crnogorsku državu”, istakao je on.

Venecijanska komisija je imala određene preporuke kada je riječ o zakonu – da se vjerskim zajednicama mora omogućiti učešće u sudskim postupcima i da se jasno navede da promjene u vlasništvu nad vjerskom imovinom neće suštinski uticati na njihovu upotrebu.

Upitan kako komentariše stav Venecijanske komisije, Bugajski kaže da je Venecijanska komisija je veoma kompetentna i vlada mora da mora da uzme u obzir stvari na koje je komisija ukazala tokom primjene zakona.

“Ipak, to ne utiče na činjenicu da ima mnogo imovine koja je oduzeta Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i nezavisnoj crnogorskoj vladi i da mora da se utvrdi čija je. To ne mora da znači da će ta imovina biti uzeta nazad. Možda nema ni njenih originalnih vlasnika. Ali mora da se utvrdi šta kome pripada”, istakao je on.

Usvajanje zakona izazvalo je i tenzije između Crne Gore i Srbije, gdje vlast, crkva i dio opozicije i medija vode kampanju protiv zakona.

“Postoji element u srpskoj politici, u vladi i van nje, koji pokušava da podrije nezavisnost Crne Gore ili njeno članstvo u NATO-u. Nažalost, i dalje ima članova srpske elite i crkve koji vjeruju da Crna Gora pripada Srbiji. To liči na ono što Rusija vjeruje u pogledu Ukrajine. I tu ima određenih paralela. Crna Gora ima svoju nezavisnu crkvu, koja nije priznata na isti način na koji se priznaje ukrajinska crkva. Međutim, možda će se to dogoditi u bliskoj budućnosti. To ne može da se isključi. Da bi održala svoju nezavisnost, Crna Gora mora da ima svoje institucije, a Srbija s druge strane ne može sebi da prišuti sukob sa Crnom Gorom, jer će to podriti njen napredak, i ka Evropskoj uniji, ali i kada je riječ o stabilnosti u zemlji”, rekao je Bugajski.

Upitan da kaže ko prema njegovom mišljenju stoji iza kampanje u Srbiji i da li se može govoriti o istim snagama koje su pokušale da destabilizuju Crnu Goru uoči izbora 2016. godine, Bugajski kaže da postoji razlika između toga ko okestrira kampanju i ko je vodi.

“Ko vuče konce iza scene. Postoje neki elementi u crkvi, ali i vladi. Da ne pominjem imena, moraju da se pogledaju u ogledalo i da vide u šta vode Srbiju i Crnu Goru, ako nastave sa tim putem konfrontacije”, naveo je on.

Da li se može govoriti i o ruskom uticaju?

“Rusija, naravno, uvijek ima ulogu u svemu ovome. Rusija nije odustala od pokušaja da destabilizuje Crnu Goru. U suštini, dio ruske politike je da pokuša da destabilizuje NATO iznutra. I dalje može da za to upotrijebi srpski nacionalizam, ovo cijelo pitanje pravosljavlja. Rusija je pretprjela veliki poraz u Ukrajini, i ne želi još jedan kada je riječ o Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Zbog čega je podržava koliko može i to može da uvede i Srbiju i Crnu Goru u nasilje. Neće posljedice trpjeti Rusija, nego lokalno stanovništvo”, kaže Bugajski.

Komentarišući hapšenje novinara u Crnoj Gori, pod optužbama da izazivaju paniku i nerede, Bugajski ističe da hapšenje novinara nikada nije dobra ideja, naročito onih koji to zaista jesu.

“Ima nekih ljudi koji se nažalost predstavljaju kao novinari, a u suštini je riječ o provokatorima koje su postavile obavještajne agencije. Ako je stvarno riječ o kredibilnim novinarima, bez obzira da li ste saglasni sa njima ili niste, pustite ih da govore. Dok god nema jasnih dokaza, pretpostavke ili istrage da rade za GRU ili neke druge obavejštajne agencije, treba ih pustiti da objavljuju i govore. Apsolutno ne podržavam hapšenje kredibilnih novinara, bez obzira na njihovo mišljenje”, zaključio je on.