DANAS ISTIČE ROK

Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva trebalo bi danas da razmatra predloge i nacrte zakona i drugih akata koje su utvrdili radni odbori, ali je neizvjesno da li će biti kvoruma.

Članovi Odbora iz Demokratske stranke, Momo Koprivica i Danilo Šaranović napustili su poslednju sjednicu Odbora, i poručili da neće učestvovati u radu tog tijela dok iz procedurene bude povučena Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Odbor, koji ima po sedam predstavnika vlasti i opozicije, bez članova iz Demokraskog fronta i Demokrata, nema kvorum.

Odboru je nekoliko puta prolongiran rok i danas ističe rok za završetak njegovog rada.

Iz Demokratske partije socijalista su najavili da će procesuirati pojedine zakone koje su pripremili radni odbori, za koje nije potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu, kako bi bili uvojeni do kraja godine.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je da predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti neće biti povučen sa dnevnog reda i da on i Vlada imaju apsolutni legitimitet da razmatraju to pitanje. Taj zakon smeta samo onome koji bi, bez dokazivanja, htio da zadrži nešto što mu ne pripada, kazao je Đukanović. On je u parlamentu, nakon predlaganja kandidata za ombudsmana, odgovorio i na pitanja nekoliko opozicionih poslanika.

Đukanović je kazao da mu pravo da raspravlja o predloženom Zakonu pripada kao dijelu vlasti.

“Mi smo predstavnici naroda i mi odlučujemo o ovim pitanjima. Otud mi pravo jer sam stekao legitimitet da pred građanima o tome odlučujem i nemam namjeru da bilo kome to objašnjavam i da se pred bilo kim povlačim. To pitanje je na dnevnom redu ne mojim prijedlogom, i zato od moje strane ne može biti ni povučeno”, rekao je Đukanović u Skupštini.

Đukanović je ponovio kako ideja obnove Crnogorske pravoslavne crkve ima puno istorijsko utemeljenje. Saopštena je, kako dodaje, i apsolutna neistina, da se tim zakonom otima imovina Srpske pravoslavne crkve.

“Prvo, 1918. nema SPC, ona nastaje 1929. Godine 1918. postoji CPC, 1918. u pravnom sistemu Crne Gore ne postoji akt kojim je drugačije definisana imovina crkve, do kao državna data na upotrebu crkvi i precizno se predviđa da je niko ne može prodati bez prethodne odluke državnog organa. Kako je sada tako pravno utemeljena državna imovina prešla u druge ruke, to moramo da vidimo”, poručio je Đukanović.

Đukanović je istakao da je to, između ostalog, pitanje odgovornosti i drugih nadležnih državnih organa i krivične odgovornosti onih koji rade u tome.

“Plašim se da se ne može svesti na to. Plašim se da je to manji dio problema, a veći dio problema iz nevremena 1918. je u tome kome smeta da se kroz redovan postupak pred crnogorskim sudovima dokaže istina. Smeta onome koji zna da to nije njegovo i koji bi da bez dokazivanja zadrži to što mu ne pripada,” naveo je Đukanović.

Prethodno je poslanik Miodrag Lekić tražio da Đukanović, iako je na dnevnom redu bila tačka o izboru Ombudsmana, odgovori na neka pitanja.

“Korisno bi bilo i predsjedniku Đukanoviću, njegov stepen otuđenja je ogroman jer se okružio laskavcima, jer bi ovdje čuo realnost i druge stvari. Bilo bi zanimljivo čuti da li Đukanović plaća porez ili ne”, ocijenio je Lekić.

Đukanović je kazao kako godinama sluša iste optužbe opozicije na njegov račun.

“Nijesu me iznenadila mišljenja opozicije o meni, to slušam već godinama i najiskrenije to mi savršeno imponuje. Temeljno se zaista razlikujemo oko ključnih političkih pitanja, i ja od vas ne očekujem drugačije ocjene. Mogao bih i ja svakako o vama štošta reći, a svakako bi to bilo dručije saopšteno i vaspitanije, ali to je odraz ličnog stila. Ne slažem se sa vama da je Crna Gora spržena zemlja. Ta spržena zemlja pokazuje da je danas najjača ekonomija, na 47 odsto prosječnog životnog standarda, članica je NATO, to je veliki uspjeh ne zato što smo time spremni za boj, nego zato što time svjedočimo jedan važan korpus sistema vrijednosti. Treće ,ako tamo ne treba, a nijesmo saglasni, sigurno smo saglasni u tome da treba da budemo u EU. Toliko o sprženoj zemlji, nešto malo i o privatnoj državi. Ta privatna država je krilatica nastala u periodu referenduma. Danas 29 zemalja EU tu privatnu državu želi u svom društvu. Toliko o tome”, poručio je Đukanović.

Predsjednik je, na tvrdnje dijela opozicije da su Srbi diskriminisani u Crnoj Gori, kazao kako o tome najbolje svjedoči statistika.

“Na popisu 1991. godine bilo je 9 odsto Srba u Crnoj Gori, a sada ih ima 28 odsto”, rekao je Đukanović.

Apsolutna je neistina, navodi Đukanović, da je on kreator afere “državni udar”, odnosno dešavanja na dan izbora 2016.

“Ja niti optužujem niti sudim”, kazao je Đukanović u odgovoru Milanu Kneževiću koji je ustvrdio da je Đukanović na TV-u saopštio da je Knežević želio da ga ubije i da treba da živi sa tim. Đukanović je pojasnio da su na osnovu dokaza institucije bavile tim slučajem.

“Nema ovdje mjesta manipulaciji. Nije mi drago da i jedan poslanik i jedan čovjek bude krivično odgovoran, ali naravno svako ko je učestvovao u nekom nedjelu treba da krivično odgovara”, rekao je Đukanović.

Na opasku Kneževića da i Slavoljub Stijepović treba da odgovara, Đukanović je odgovorio kako nema nikakve sumnje da su i mnogo jači ljudi iz DPS-a odgovarali kada je trebalo i da nema nedodirljivih pred zakonom.

MARKOVIĆ – PARCOS

Ambasador Grčke Panajotis Parcos kazao da je jedan od prioriteta grčke vanjske politike evropska budućnost Crne Gore i ostalih država Zapadnog Balkana i u tom smislu istakao punu podršku svoje zemlje nastavku naše evropske integracije.

Kako navode, predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković primio je u nastupnu posjetu Parcosa.

Marković je čestitao ambasadoru stupanje na dužnost, poželio mu uspješnu misiju u Crnoj Gori i zahvalio se na pomoći koju je Grčka pružala našoj zemlji tokom integracije u NATO i na podršci u našem procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

“Kao članica NATO-a pokazali smo sposobnost da preuzmemo punu odgovornost. Iako mala zemlja sa skromnim potencijalima mi smo na svakom mjestu na kojem se štite svjetski mir i poredak”, rekao je Marković.

Govoreći o našem nastavku evropske integracije, Marković je rekao da Crna Gora razumije razlike koje postoje unutar EU u pogledu dalje dinamike proširenja, ali je dodao da naša zemlja bez obzira na tu činjenicu nastavlja posvećen rad na reformama sa ciljem daljeg napretka u usvajanju evropskog sistema vrijednosti i dostizanja evropskog kvaliteta života naših građana.

“Crna Gora želi da bude dio Evropske unije kada se za to budu stekli uslovi”, dodao je Marković.

Parcos je istakao da je jedan od prioriteta grčke vanjske politike evropska budućnost Crne Gore i ostalih država Zapadnog Balkana i u tom smislu istakao punu podršku svoje zemlje nastavku naše evropske integracije.

Konstatovano je da su politički odnosi Crne Gore i Grčke odlični i da obje strane vide prostor za produbljivanje ekonomske saradnje.

DARMANOVIĆ U ŽENEVI

Crna Gora će nastaviti bude pouzdan partner međunarodnoj zajednici u pronalaženju odgovora i rješenja za zbrinjavanje najugroženijih, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović na prvom Globalnom forumu za izbjeglice koji se održava u evropskom sjedištu Ujedinjenih nacija u Ženevi.

Tokom izlaganja na plenarnoj sesiji, ministar Darmanović je podsjetio da je Crna Gora tokom devedesetih godina pružila pomoć i zaštitu za više od 130.000 izbjeglica iz regiona, što je u to vrijeme činilo oko 20 odsto njenog ukupnog stanovništva.

Imajući u vidu izgrađenu reputaciju po ovom pitanju, šef crnogorske diplomatije je istakao da se Crna Gora obavezala da će održavati efikasan režim zaštite u skladu sa dobrom praksom EU.

“Crna Gora se zalaže za dalji razvoj povoljnog društveno-ekonomskog okruženja za integraciju izbjeglica u skladu sa ciljevima Agende 2030”, rekao je ministar Darmanović.

Naglasio je da je Vlada Crne Gore  snažno posvećena preduzimanju svih potrebnih mjera za sprovođenje ovih obaveza.

“Crna Gora ostaje pouzdan partner u cilju pune primjene Globalnog kompakta za izbjeglice. Crna Gora će nastaviti da sarađuje sa UNHCR-om i međunarodnom zajednicom kako bi stvorila nova i bolja rješenja za izbjeglice i zemlje prijema”, zaključio je šef crnogorske diplomatije. 

Forumu prisustvuju generalni sekretar UN Antonio Gutereš,  brojni visoki zvaničnici država članica UN i međunarodnih organizacija, predstavnici civilnog društva, lokalnih vlasti i privatnog sektora.

“Prvog dana Foruma, države su izrazile snažnu posvećenost sprovođenju Globalnog kompakta za izbjeglice i spremnost da predano i odgovorno sarađuju sa svojim susjedima, ali i širom međunarodnom zajednicom, kako bi se na najbolji način odgovorilo na potrebe miliona koji su primorani da napuste svoje domove”, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih pooslova.

 Države su predstavile konkretne planove i aktivnosti na koje se obavezuju u cilju jačanja zajedničkog odgovora u rješavanju izbjegličke krize.

Na marginama Foruma, ministar  Darmanović je razgovarao sa generalnim direktorom Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Antoniom Vitorinom.

“Tom prilikom,  konstatovana je veoma dobra saradnja Crne Gore i IOM, te iskazana uzajamna podrška u daljem tretiranju pitanja migracija”, navodi se u saopštenju.

Tokom boravka u Ženevi, šef crnogorske diplomatije se sreo i sa ministrom vanjskih poslova SR Njemačke Haikom Masom. Ministri su razmijenili mišljenja o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, kao i o aktuelnim političkim zbivanjima u dvije zemlje.

SJUTRA U PARLAMENTU

Crnogorski premijer Duško Marković odgovaraće sjutra u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova.

Predstavnik Demokratskog fronta Nebojša Medojević pitaće da li je Vlada spremna da sprovede međunarodne obaveze Crne Gore koje proiastiču iz Rezolucije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima i Rezolucije kojom je Evropski parlament odao priznanje žrtvama takvih režima Evrope.

Poslanika Demokratske partije socijalista Filipa Vukovića interesuje stanje u crnogorskoj energetici i da li rezultati garantuju da će ovaj sektor u budućnosti biti jedan od pokretača još snažnijeg rasta ekonomije.

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević pitaće da li je Budžetom za iduću godinu predviđena implementacija rješenja iz Predloga zakona o penzijsko invalidskom osiguranju koji je usvojio Socijalni savjet.

Predstavnik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitaće koje mjere Vlada preduzima radi razvoja crnogorskog sela, s obzirom da značajan broj djece i omladine iz seoskih područja odlućuju da život nastave u gradu.

Predstavnica Posebnog kluba poslanika Željka Savković pitaće premijera zašto je, kako navodi, neustavno oduzeo stečeno pravo majkama korisnicama naknada sa troje ili više djece.

Srđan Milića, predstavnika kluba SNP-Demos, interesuje da li je Vlada Crne Gore od 2010. do 2019. godine razmatrala Izvještaj o upravljanju državnom imovinom.

Predstavnika kljuba manjsinskih partija Genci Nimanbegua interesuje rješavanje vodosnabdijevanja područja Krajine u Opptini Bar, rekonstrukcija puta Vladimir – Ostros i izgradnja graničnog prelaza Skje (Ckia), Crna Gora – Zogaj.

51 ČLAN

Socijaldemokratska partija je na Konvenciji Odbora Glavnog grada izabrala 51 člana novog Opštinskog odbora u Podgorici.

Predsjedavajući Konvencije i predsjednik Opštinskog odbora Miloš Vukčević, zadovoljan je jer se u novom opštinskom odboru nalazi značajan broj novih ljudi prepoznatljivih u svojim profesijama, uglednih u društvenoj zajednici koji će svakako dati ozbiljan pečat radu novog Odbora i partije kao cjeline.

 „Novi sastav opštinskog odbora kvalitetom ljudi, obrazovnom strukturom i novim mladim ljudima koji su izabrani garancija su dobrih rezultata Partije u Glavnom gradu“, naglasio je Vukčević.

On je  istakao da je ponosan što su u sastavu Odbora ugledni građani kao što su bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša, ljekar Dejan Dragašević, univerzitetski profesor Vladimir Komnenić, advokati Čedo Dobrović i Denis Glogić i mnogi drugi.

„Sa nama su profesori Univerziteta, ugledni ljekari, advokati, pravnici, ekonomisti, inženjeri, ali i časni penzioneri, studenti, svi  oni koji pošteno žive od svog rada i svi su oni bogatstvo ovog Odbora i naše Partije“, naglasio je Vukčević.

Počasni predsjednik SDP Ranko Krivokapić, koji je prisustvovao Konvenciji, je naveo da je SDP prepoznat u javnosti kao nesporna državotvorna i međunarodno legitimisana partija, koja je uspostavila temelje građanske, multietničke i evropske Crne Gore i kao takva je nezaobilazan faktor u daljim političkim procesima koji stoje pred državom.

„Danas je borba za državu borba za svakog njenog građanina, za pravdu, za jednake šanse za sve, za bolji standard i za život dostojan čovjeka. Danas je borba za državu i da očuvamo resurse i društvena dobra koja služe svima, a ne da ona služe nekolicini bliskim vlasti. Država bez pravde je osuđena na slabljenje, a njeni građani, posebno mladi, okrenuti napuštanju svoje domovine“, rekao je Krivokapić.

„SDP je zato temelj borba za drugačiju Crnu Goru, državu koja će dalje jačati svoju državotvornost ali i državu koja će širiti ekonomsko-socijalnu koheziju, osjećaj pravde kod svakog njenog građanina, državu koja će jačati osjećaj zajedništva a koja neće zavađati da bi se vladalo“, dodao je Krivokapić.

RADUNOVIĆ U SKUPŠTINI

Poslanici Demokratskog fronta (DF) neće dozvoliti da se u Skupštini Crne Gore glasa o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, kazao je u tokom skupštinskog zasijedanja poslanik tog političkog saveza Slaven Radunović.

“Garantujem vam da nećemo dovoliti da se u ovom domu glasa o tome, preko nas živih. Možete da nas pobijete, pohapsite, dovediti specijalne jedinice, o tome se neće glasati”, kazao je Radunović.

On je ocijenio da je “Trenutak dramatičan” i dodao da “ne zna da li su DPS i ostale partije koje bi glasale za Predlog, svjesne u šta nas uvode”.

“Da li ste svjesni da Crnu Goru uvodite u sukobe? Da li mislite, nakon što ste prevarom osvojili većinu u parlamentu, da možete sa jednim ili dva glasa više da se igrate sa tradicijom starom 800 godina? Zar mislite da će narod na pređe preko toga i da to dozvoli tako lako”, pitao je Radunović i dodao “bratski vas pozivam, razmislite još jednom šta radite”.

On je pozvao Demokrate da budu u parlamentu ako se bude glasalo o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Pozivamo ih da dođu u parlament, da nam pruže ruke, da nas bude više a sjutradan nek se vrate bojkotu ili da rade šta hoće. Samo da tog dana budu ovdje”, kazao je Radunović.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović saopštio je kako je na dnevnom redu druga tačka.

“Razmijem vašu potrebu da govorite o tome i na ovaj način govorite i zato vas nijesam prekidao. O ovome ćemo razgovari kad to dođe na dnevni red i nadam se da ćemo svi tada imati odgovornost i posvećenost toj tački dnevnog reda, da je raspravimo na najbolji mogući način”, rekao je Brajović.

Iz Demokratske partije socijalista (DPS) su ocijenili da pominjanje svetaca u parlamentu biblijska misija ne propovijeda.

“Ti sveci nijesu leci kojima se maše po Crnoj Gori i propovijeda šovinizam. Sveci su izuzeci, svjetlo u crnogorskom društvu a svetac koga vi pominjete, jer izgleda da nemate poštovanje ni prema tome jer pominjati svece u Parlamentu, ipak nije ono što biblijska misao propovijeda. Kada se molite, molite se u klijeti svojoj, vratite se na stari i novi zavjet”, kazala je Aleksandra Vuković poslanica DPS-a.

Podsjećamo, zbog najavljenog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti prdstavnici Demokratske Crne Gore napustili su skupštinski Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavsta sve dok ga vlast ne povuče.

SLOBODA VJEROISPOVIJESTI

Poslanici Demokratskog fronta (DF) neće dozvoliti da se u Skupštini glasa o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, kazao je u tokom skupštinskog zasijedanja poslanik tog političkog saveza Slaven Radunović.

“Garantujem vam da nećemo dovoliti da se u ovom domu glasa o tome, preko nas živih. Možete da nas pobijete, pohapsite, dovediti specijalne jedinice, o tome se neće glasati”, kazao je Radunović.

On je ocijenio da je “Trenutak dramatičan” i dodao da “ne zna da li su DPS i ostale partije koje bi glasale za Predlog, svjesne u šta nas uvode”.

“Da li ste svjesni da Crnu Goru uvodite u sukobe? Da li mislite, nakon što ste prevarom osvojili većinu u parlamentu, da možete sa jednim ili dva glasa više da se igrate sa tradicijom starom 800 godina? Zar mislite da će narod na pređe preko toga i da to dozvoli tako lako”, pitao je Radunović i dodao “bratski vas pozivam, razmislite još jednom šta radite”.

On je pozvao Demokrate da budu u parlamentu ako se bude glasalo o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Pozivamo ih da dođu u parlament, da nam pruže ruke, da nas bude više a sjutradan nek se vrate bojkotu ili da rade šta hoće. Samo da tog dana budu ovdje”, kazao je Radunović.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović saopštio je kako je na dnevnom redu druga tačka.

“Razmijem vašu potrebu da govorite o tome i na ovaj način govorite i zato vas nijesam prekidao. O ovome ćemo razgovari kad to dođe na dnevni red i nadam se da ćemo svi tada imati odgovornost i posvećenost toj tački dnevnog reda, da je raspravimo na najbolji mogući način”, rekao je Brajović.

Iz Demokratske partije socijalista (DPS) su ocijenili da pominjanje svetaca u parlamentu biblijska misija ne propovijeda.

“Ti sveci nijesu leci kojima se maše po Crnoj Gori i propovijeda šovinizam. Sveci su izuzeci, svjetlo u crnogorskom društvu a svetac koga vi pominjete, jer izgleda da nemate poštovanje ni prema tome jer pominjati svece u Parlamentu, ipak nije ono što biblijska misao propovijeda. Kada se molite, molite se u klijeti svojoj, vratite se na stari i novi zavjet”, kazala je Aleksandra Vuković poslanica DPS-a.

Podsjećamo, zbog najavljenog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti prdstavnici Demokratske Crne Gore napustili su skupštinski Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavsta sve dok ga vlast ne povuče.

MUSTAFIĆ

Politički direktor Bošnjačke stranke (BS) Suljo Mustafić optimista je da će izborni zakoni, ipak, biti reformisani prije nego građani naredne godine izađu na birališta. Bošnjaci će, kako je rekao za Radio Crne Gore, dati konstruktivan doprinos da se ponovo otvori politički dijalog. Za dijalog se zalažu, i kada je riječ o Zakonu o slobodi vjeroispovjesti.

Iako je rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva blokiran, Mustafić vjeruje da će, ipak, doći do dogovora.

“Mi smo optimisti. Ponovo ćemo dati konstruktivan doprinos, koliko je do nas, da opet otpočne dijalog. Dijalog je jedini put i nema alternativu”, naveo je Mustafić.

On je naglasio da ne treba robovati rokovima, niti stereotipu da se izborni zakoni ne mijenjaju u izbornoj godini.

“Mnogo važnije od rokova je obezbjeđivanje dobre atmosfere, smanjivanje tenzija u društvu i poboljšanje uslova za izbore, koje niko neće dovoditi u pitanje, već će političari nakon njih jedni drugima pružiti ruku”, rekao je Mustafić.

Neće podržati Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola

Komentarišući predloženi Zakon o slobodi vjeroispovjesti, Mustafić je kazao da je važeći zakon u toj oblasti anahron i zastario, te da je Crnoj Gori neophodan moderan Zakon, usaglašen sa evropskim standardima.

“Smatram da treba da se otvori rasprava u Parlamentu o ovom Zakonu, da se kroz jedan širi dijalog i sa vjerskim zajednicama i sa političkim subjektima Zakon unaprijedi i ukoliko postoje spornosti, da se djeluje amandmanski. Ne treba zatvarati vrata dijalogu, niti nešto apriori odbacivati”, kazao je Mustafić.

Upitan da prokomentariše poziv jednog od lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića da poslanici rimokatoličke i islamske vjeroispovjesti ne učestvuju u debati i glasanju o ovom predlogu, Mustafić je istakao da se taj Zakon tiče svih u Crnoj Gori.

“To je politička poruka. Ništa novo i ništa iznenađujuće sa te adrese, ali nas neće obeshrabriti ni u jednom smislu. I kada se raspravljalo o pitanjima koja se tiču manjinskih naroda, svi poslanici su učestvovali u raspravi. Crna Gora je građanska država”, zaključio je Mustafić.

Bošnjačka stranka neće podržati inovirani predlog Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.

Nezadovoljni zastupljenošću u državnim organima

“Nema te agende, koja može učiniti da derogiramo naše temeljne programske principe. U temelju našeg programa je zaštita tradicionalne porodice i nama je to mnogo važno. Mi nemamo ništa protiv da drugi politički subjekti podrže taj Zakon”, naveo je Mustafić.

Smatra da eventualno neusvajanje tog Zakona ne može ugroziti evropski put Crne Gore. “Postoji niz zemalja EU, koje nemaju takav Zakon. Ne vjerujemo da to može biti kočnica na putu ka članstvu”, kazao je Mustafić.

U Bošnjačkoj stranci nijesu zadovoljni zastupljenošću Bošnjaka u državnim organima.

“Ima prostora za napredak. Raduje nas trend rasta broja pripadnika manjinskih naroda u državnim institucijama, ali nismo u potpunosti zadovoljni. Naravo, ne treba nacionalna pripadnost da bude primarni razlog zapošljavanja, već prije svega treba voditi računa o kadrovskim referencama i kompetencijama”, rekao je Mustafić.

Bojana Milićević, Radio Crne Gore

ODBOR ZA IZBORNE REFORME

Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva trebalo bi sjutra da razmatra predloge i nacrte zakona i drugih akata koje su utvrdili radni odbori, ali je neizvjesno da li će biti kvoruma.

Članovi Odbora iz Demokratske stranke, Momo Koprivica i Danilo Šaranović napustili su poslednju sjednicu Odbora, i poručili da neće učestvovati u radu tog tijela dok iz procedurene bude povučena Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Odbor, koji ima po sedam predstavnika vlasti i opozicije, bez članova iz Demokraskog fronta i Demokrata, nema kvorum.

Odboru je nekoliko puta prolongiran rok i sjutra ističe rok za završetak njegovog rada.

Iz Demokratske partije socijalista su najavili da će procesuirati pojedine zakone koje su pripremili radni odbori, za koje nije potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu, kako bi bili uvojeni do kraja godine.