BEZ KONSENZUSA

Demokratska partija socijalista će, zajedno sa koalicionim partnerima, staviti u proceduru pet zakonskih rješenja, kazao je predsjednik Odbora za reformu izbornog zakonodavstva Branimir Gvozdenović, dodajući da će se na medijskim zakonima i etičkom kodeksu raditi naredne godine.

Posljednjoj sjednici tog skupštinskog tijela, kojem je danas istekao rok za rad, nijesu prisustvovali poslanici Demokrata, a pratili su je predstavnici OEBS-a i Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.

Gvozdenović je zahvalio svima koji su učestvovali u radu Odbora, naročito pridruženim članovima, koji su dali veliki doprinos da se dođe do rješenja.

„Zašto nije postojalo političke volje, vi dobro znate, a građani će suditi na osnovu raspoloživih informacija koje dođu do njih“, rekao je on.

Kako je naveo, jako je važno da se „izađe sa nekim proizvodom“. „Tako da će DPS zajedno sa svojim koalicionim partnerima u proceduru staviti nekoliko zakonskih rješenja koja su rezultat značajnog rada koji smo ostvarili u ovom odboru“, kazao je Gvozdenović.

On je precizirao da će, između ostalih, u redovnu proceduru uputiti Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika.

„To je materijal koji će biti osnov za pregovore i partnersku komunikaciju sa svima koji budu zainteresovani da tokom sljedeće godine dođemo do unapređenja izbornog zakonodavstva“, rekao je Gvozdenović.

On je podsjetio da je za to rješenje potrebna dvotrećinska većina. „Pozivamo sve koji su zainteresovani da i u sljedećoj godini radimo na daljem unaprjeđenju tog zakona“, dodao je Gvozdenović.

Kako je naveo, predložiće i predloge zakona o biračkom spisku i o teritorijalnoj organizaciji. „Svi ovi zakoni će biti prvo proslijeđeni Vladi, a nadam se i usvojeni do kraja godine“, rekao je Gvozdenović.

On je rekao da će predložiti i Predlog zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, zajedno sa Predlogom dopuna Krivičnog zakonika.

Gvozdenović je kazao da će na medijskim zakonima i etičkom kodeksu raditi narednoj godini.

„Žao mi je što ovaj posao nijesmo realizovali onako kako je pisalo u Odluci. Ovdje smo svi vidjeli ko ima demokratski kapacitet i ko želi da dođe do određenog rješenja“, kazao je on.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić pojasnio je da su tokom rada odbora došli do toga da treba dodati neke zaštitne mehanizme u Krivični zakonik koji se tiču finansiranja političkih subjekata.

Kako je naveo, u predlogu su predviđene rigorozne kazne za nelegalno finansiranje političkih subjekata. On je rekao da su najvećim dijelom prihvatili predlog Demokrata, želeći da idu u susret dogovoru.

„Više od 70 odsto njihovog predloga ugrađen je u ovo zakonsko rješenje“, kazao je Sekulić. On je istakao da ne vidi nijedan razlog da opozicija ne podrži predložena rješenja.

Konjević: Nije utvrđen nijedan tekst zakona

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević kazao je da na Odboru nije utvrđen nijedan tekst zakona. „Prema tome, nijedan zakonski tekst u ime ovog odbora ne može biti upućen Skupštini“, istakao je Konjević.

On je rekao da tekst koji predlažu poslaničke partije ili grupe za SDP neće biti politički obavezujući. „Ako bude kvalitetnih rješenja, možemo o njima razgovarati“, dodao je Konjević.

On smatra da svi treba da se zapitaju, iz vlasti i iz opozicije, da li su pokazali dovoljno političke volje i odgovornost.

„Mislim da ni vlast ni opozicija nijesmo adekvatno odgovorili zadatku“, rekao je Konjević.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović kazao je da nijesu uspjeli da ispune zadatak zbog kojeg je odbor formiran.

„Zašto nijesmo uspjeli, neka svako procjenjuje. Ja konstatujem očigledan nedostatak iskrenosti i političke volje da se dogovor napravi“, rekao je Rudović.

On je kazao da se nada da će postojati dovoljan nivo odgovornosti svih važnih političkih aktera.

„I da će se, možda u nekom drugom formatu, naći neko rješenje koje će omogućiti da se izbori održe u prihvatljivim uslovima“, dodao je Rudović.

Prema njegovim riječima, neki napori i inicijative i želje da se dođe do dogovora nijesu besmislene, iako u ovom trenutku izgledaju tako.

Rudović je kazao da smatra da je i kolegama iz vladajuće grupacije jasno da nema baš nikakve veze da li će se o zakonu o slobodi vjeroispovij raspravljati 26. decembra ili 26. januara.

„I da biste mogli, ako tvrdite da ste posvećeni dogovoru, tu posvećenost demonstrirati na djelu“, zaključio je Rudović.

MARKOVIĆ

Sve dok se raspišu parlamentarni izbori ima načina i mogućnosti u politici da se dođe do konsenzusa, kazao je premijer Duško Marković.

Na pitanje šta će biti sa reformom izbornog zakonodavstva, sa obzirom na to da danas ističe rok za rad Odbora za izborne reforme, on je odgovorio da su pokazali trpeljivost i konzistentnost kako bi došli do usaglašenog izbornog zakonodavstva i izbore sproveli u najboljoj političkoj atmosferi.

“Bilo je dosta vremena za izbornu reformu. Kao što znate Demokrate su u odbor ušle razumijevanjem i podrškom Demokratske partije socijalista”, kazao je Marković novinarima nakon premijerskog sata.

On je rekao da Vlada neće povući Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Marković je naveo da Vlada stoji iza svog Predloga i da će vidjeti šta će parlamentarna rasprava pokazati.

DEMOKRATE

Demokratska Crna Gora vratiće se u Odbor za reformu izbornog zakonodavstva ako bude povučen Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, kazali su iz te partije i upozorili da bi parcijalno usvajanje propisa bilo u suprotnosti sa preporukama OEBS-a.

Poslanik Momo Koprivica kazao je, na konferenciji za novinare u parlamentu, da osim povlačenje Predloga zakona, traže i otpočinjanje dijaloga između države i vjerskih zajendica kako bi se postigla najveća saglasnost sve tri tradicionalne konfesije sa tim aktom.

“To nije zakon protiv slobode vjeroispovijesti nego i građanske Crne Gore. Njegovo predlaganje je akt sračunat za izazivanje međunacionalne i međuvjerske mržnje i netrpeljivosti, na izazivanje podjela i tenzija”, ocijenio je Koprivica.

On je kazao da su Demokrate, ukoliko se povuče zakon, spremne da se odmah vrate u Odbor i da “zadaju završni udarac DPS-u”.

Kako je rekao, najava DPS da će sami usvajati propise dokaz je njihove pogubljenosti i dezorjentacije.

“Ako DPS krene u parcijalno usvajanje propisa, to je dokaz da ne pregovaraju sa međunarodnom zajednicom i da nemaju njenu podršku. To bi bilo privatno zakonodavstvo DPS-a koje bi mogli da koriste samo za svoje lične potrebe”, istakao je Koprivica.

On je rekao da DPS nije predložio nijedno rješenje, dok je su od rješenja Demokrata prihvatili samo zakon o teritorijalnoj organizaciji.

“Nijedno rješenje DPS-a nema u skupštinskoj arhivi, a Demokratska Crna Gora je prije isteka roka predala 200 rješenja i 16 zakonskih projekata”, rekao je Koprivica.

Poslanik Vladimir Čađenović rekao da koliko je DPS spreman da manipuliše najbolje pokazuje najava da će izborna rješenja predložiti parlamentu.

“Očito da je ovakva najava samo marketinško sredstvo da sebe predstave kao nekog ko je spreman da reformiše izborno zakonodavstvo, i to još sami sa sobom, na selektivan način. Kako možete očekivati od nekoga ko krade izbore da sebe spriječi u tome sopstvenim rješenjima”, dodao je Čađenović.

Prema njegovim riječima, Demokrate su dostavile sva rješenja koja su garant prvih slobodnih i fer izbora.

Čađenović je istakao da DPS želi parcijalno usvajanje propisa za koje nije potrebna dvotrećinska većina i upozorili da bi to bilo u direktnoj suprotnosti sa preporukama OEBS-a koje nalažu sveobuhvatnu reformu gdje su usključeni svi relevantni akteri.

Što se tiče podrške međunarodne zajednice, Koprivica je rekao da DPS nema podršku međunarodne zajednice ni za kršenje odluke o Odboru, ni za kršenje Briselskog plana, ni za Predlog zakon o slobodi vjeroispovijesti.

Upitan da prokomentariše poziv Demokratskog fronta da 26. decembra dođu u parlament, Koprivica je rekao da bi bilo neozbiljno komentariše one koji najavljuju polivanje benzinom i paljenje u Skupštini.

“Mi ne želimo da prisustvom dajemo legitimitet DPS-u, povukli smo se iz Odbora dok se ne povuče zakon koji dijeli Crnu Goru, treba i tako oni da se povuku iz Skupštine da ne daju legitimitet tom postupku”, dodao je Koprivica.

AMBASADORKA OCIJENILA

Ocjena ambasadora Francuske u Skoplju Kristijana Timonijea da je Crna Gora prerano počela otvarati poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom a da suštinski nije napredovala, ne odražava stav zvaničnog Pariza, saopštila je francuska ambasadorka u Podgorici Kristin Tudik.

Timonije je ranije ocijenio da je bogatstvo u Crnoj Gori koncentrisano na dvanaestak familija i da je ona primjer zašto treba preispitati kriterijume za proširenje.

“Insistiram na činjenici da njegov stav ne odražava stav Francuske”, kazala je Tudik agenciji Mina.

MATICA CRNOGORSKA

Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije stvorio je državu u državi, ocijenili su iz Matice crnogorske. Naglašavaju da sad kad je crnogorska vlast konačno odlučila da zakonski uredi status vjerskih zajednica, Amfilohije organizuje puč na suverenu državu, politički trguje sa dijelom opozicionih partija, koje ostrašćeno pozivaju na građanski rat.

Iz Matice crnogorske navode da su se u toj organizaciji prema sekularnoj građanskoj Crnoj Gori, kao i prema Crnogorskoj i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, nedvosmisleno odredili svojim Programom “Crna Gora na evropskom putu”.

U skladu sa tim, kako su kazali, Matica crnogorska dvadesetpet godina upozorava crnogorsku javnost i vlast, na razorno političko djelovanje SPC u našoj državi.

“Instalirana kao mesija i jatak srpskog šovinizma i dominacije, SPC se bavi ukidanjem i kompromitovanjem crnogorske države i crnogorskog identiteta”, navode iz Matice.

SPC se, kako ocjenjuju, ponaša kao politički faktor, prkosi društvu, ignoriše zakone.

“Ona slijedi duh Podgoričke skupštine i ukaze regenta o ukidanju Crnogorske crkve, naroda i države! Ona razvija ideologiju četništva kao jedinstvenu anticrnogorsku matricu i predstavlja štab pete kolone velikosrpskog hegemonizma u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.

Oni tvrde da je vlast tolerisala takvo ponašanje saradnjom, nečinjenjem i ustezanjem da primijeni zakon.

“Poglavar SPC u Crnoj Gori je tako uspio da stvori državu u državi i da beskrupulozno sije laži o Crnogorcima i crnogorskoj kulturi. Sad kad je vlast konačno odlučila da zakonski uredi status vjerskih zajednica, on organizuje puč na suverenu državu, politički trguje sa dijelom opozicionih partija, koje ostrašćeno pozivaju na građanski rat”, ističu iz Matrice.

Kulminaciju “ove histerije”, kkao su kazali, predstavlja namjera da zloupotrijebi ćivot i mošti Svetog Vasilija Ostroškog.

“Ali ne za slavu i milost Crne Gore, već za njen rastur i zlu krv. On kopa jamu iz 1918. koju je zauvijek zaravnila antifašistička oslobodilačka borba i referendum o nezavisnosti”, dodaju iz Matice crnogorske.

Oni poručuju da država ima obavezu da štiti integritet i dostojanstvo Crne Gore svim zakonitim sredstvima, bez odstupanja i ustupanja.

“Zakon o slobodi vjeroispovijesti obezbjeđuje građanima punu vjersku slobodu, a državi vlasništvo nad objektima koji su dio njene istorije, kulture, svijesti o sebi, njenog suvereniteta i identiteta”, navodi se u saopštenju Matice crnogorske koje potpisuje njen predsjednik Dragan Radulović.

MARKOVIĆ TVRDI

Premijer Duško Marković rekao je da je netačno da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti akt koji nacionalizuje crkvenu imovinu. Predsjednik Vlade Crne Gore rekao je da će se izviniti crnogorskoj javnosti, ukoliko poslanik DF-a Nebojša Medojević tako nešto pronađe u zakonu.

“Nije tačno, manipulišete. Pročitajte to, nemojte da to čitate u duhu vašeg političkog interesa, već u duhu onoga što je politika ove države. Nema nacionalizacije crkvene imovine ni ovim Zakonom o slobodom vjeroispovijesti”, poručio je Marković na premijerskom satu.

Premijer je rekao da Medojević govori o pomirenju i osudi zločina, a da se nijednom nije osvrnuo na organizovanje parastosa ratnim zločincima.

“Ne vidite istorijske činjenice i ne prepoznajete demokratske vrijednosti. Vi govorite u parlamentu o ubijanju. Zakon nijesmo dostavili skupu vjernika pred hramom, već parlamentu koji je dužan da se bavi tim pitanjem. Zašto je to problem? Nijeste se nijednom u ove četiri godine obratili povodom tog Predloga zakona. Sada ste dobili nalog da manipulišete”, rekao je Marković.

On je Medojevića nazvao političkom kukavicom, jer otvara bolna pitanja iz prošlosti o kojima nije kompetentan da diskutuje. Reagovao je poslanik DF-a, nakon čega je Marković rekao da se izvinjava ako je pretjerao u kvalifikacijama.

Medojevićevo pitanje premijeru bilo je da li je Vlada spremna da osudi zločine totalitarnih komunističkih režima, ali se u uvodnom izlaganju osvrnuo na aktuelno crkveno pitanje u Crnoj Gori, navodeći da je veoma opasno da se otima imovina crkvi i da se ugrožavaju mir i stabilnost u zemlji.

Apelovao je na Markovića da Vlada povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji se, kako je rekao, mora usvojiti dijalogom i razgovorom: “Crna Gora je na ivici velikih problema”.

Medojević: Dužni da osudimo zločine

Marković je, govoreći o totalitarnim komunističkim režimima, rekao da jugoslovenski socijalizam uglavnom nije svrstavan u totalitarizam. Za političku nauku, kako je rekao, nije nikad bilo sporno da se radi o jednopartijskom sistemu nerazvijene demokratije.

Podsjetio je Marković da je Titova Jugoslavija posmatrana više kao autoritarni, a ne totalitarni sistem.

Medojević je rekao da je ovo pitanje važno, jer je Crna Gora jedina bivša komunistička država koja nije na izborima promijenila vlast, a nije napravila diskontinuitet od totalitarnih mehanizama vladanja po kojima je Komunistička partija bila prepoznata.

“Mi ne želimo reviziju istoriju, ali dužni smo da osudimo zločine koje je ta vlast radila po liniji političkog mišljenja”, rekao je Medojević.

Rekonstrukcija puta Vladimir – Ostros, naredne godine

Marković najavio je da naša zemlja radi na infrastrukturi ka susjednoj Albaniji te da će do polovine naredne godine biti završen projekat rekonstrukcije puta Vladimir – Ostros.

Premijer je, odgovarajući na pitanje dokle se stiglo sa otvaranjem graničnog prelaza Ckla – Zogaj između Crne Gore i Republike Albanije, rekao da je sporazum potpisan prošle godine i da se očekuje da puštanje u rad ovog graničnog prelaza ubrza ekonomsko-turističku valorizaciju cijelog regiona Skadarskog jezera, i poboljšati mogućnosti za ekonomski razvoj i zapošljavanje stanovništva sa područja Krajine u Opštini Bar ali i povećati nivo bezbjednosti.

Predsjednik Vlade je rekao da je informisan da je završen projekat saobraćajnice do graničnog prelaza te da će nadmetanje za izbor izvođača biti objavljeno do 25. decembra.

„Naš cilj je dalje unapređenje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa dviju država, kroz efikasniju prekograničnu saradnju, cjelovit razvoj infrastrukture, te unapređenje ekonomske aktivnosti i privredne razmjene“ – zaključio je premijer Duško Marković.

Vlada uložila više od milijardu eura u Sjeverni region

Predsjednik Vlade saopštio je da položaj mladih i razvoj sela zavrjeđuju nepodijeljenu pažnju Vlade te da kvalitetna saobraćajna i energetska i lokalna infrastruktura kao i podsticaji predstavljaju prioritete Vlade u razvoju ruralnih područja i da Vlada za to izdvaja pozamašna sredstva.

„Uzmimo za primjer saobraćajnicu Jezerine – Lubnice, u koju Vlada ulaže preko 30 miliona eura. Nakon završetka ovog projekta od Lubnica do najsavremenijeg zimskog rizorta Kolašin 1600 trebaće svega 10-ak minuta novoizgrađenim tunelom. Suvišno je govoriti koliki razvojni potencijal ova saobraćajnica otvara za ovo područje”, kazao je premijer odgovarajući na pitanje poslanika Borisa Mugoše koje mjere Vlada Crne Gore preduzima u cilju razvoja crnogorskog sela postavljeno u ime Kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije.

Isti je slučaj i sa bjelopoljskim selima koja uz Bistricu vode ka Đalovića pećini i skijalištu Cmiljača u koje Vlada trenutno višemilionski investira.

“Jednako tako, izgradnja autoputa imaće direktan uticaj na razvoj crnogorskih sela i to je projekat čije će multiplikativne efekte najbolje osjetiti ona mjesta koja se nalaze na potezu od Bara do Boljara. Dakle, vrlo jasno – dobra saobraćajna mreža, odnosno izgradnja puteva je najdirektniji odgovor na Vaše pitanje“,rekao je Marković.

Kaže da važan stub podrške ruralnim područjima čine i direktni podsticaji razvoju i samozapošljavanju koje je na liniji komparativnih prednosti seoskih oblasti.

“Naš odnos prema tom vidu razvoja ruralnih područja najbolje se oslikava u činjenici da Agrobudžet ove godine iznosi rekordnih 52,3 miliona eura, sa planom da se i u narednoj godini nastavi trend uvećenja. I sâm sam nebrojeno puta insistirao da i Investiciono-razvojni fond posebnu pažnju posveti razvoju seoskih područja. Tako je u novembru mjesecu ove godine preko polovine kredita koje je plasirao IRF bilo direktno usmjereno pojedinačnim poljoprivrednim proizvođačima. Četvrto ali ne i manje važno je snaženje lokalne infrastrukture. Posredstvom programa koji se realizuju preko Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, odnosno iz kapitalnog budžeta države a preko lokalnih samouprava, u ruralnim područjima izgradaili, rekonstruisali i asfaltirali smo 170 kilometara seoskih puteva“, kazao je predsjednik Vlade.

Premijer je rekao da se stanovnicima sela moraju dati motivi da ostanu u svojim domovima i tu zasnuju porodice kako bi život na selu bio privilegija. Podsjetio da su u posljednje vrijeme investitori koji djeluju u Primorju zainteresovani za ulaganje u Sjeverni region.

„Siguran sam da ćemo za nekoliko godina, najviše deceniju, imati obrnutu migraciju – iz grada u sela“, zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković.

SNS PISAO VUČIĆU

Srpski nacionalni savjet Crne Gore (SNS) uputio je pismo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u kojem ga pozivaju da se uključi u rješavanje problema srpskog naroda u Crnoj Gori jer je kako su kazali opstanak Srba u Crnoj Gori važan koliko za Crnu Goru, toliko i za Srbiju.

Srpski nacionalni savjet Crne Gore Vučiću je predočio, ka kako su kazali, “strah od nestabilnosti i pogroma srpskog naroda u Crnoj Gori”.

“Nepodnošljivi pritisak aktuelne vlasti, koji je iz dana u dan sve veći, prijeti eskalacijom nasilja sa nesagledivim posljedicama. Nesporne su činjenice da je srpski narod u ovom trenutku u potpunosti izopšten iz državnog sistema Crne Gore. Srbima su uskraćena sva stečena prava, a u državnim institucijama za njih već više godina nema mjesta”, navodi se u pismu.

Pravo normalnog života u Crnoj Gori, kako su kazali, imaju samo Srbi spremni na odricanje i promjenu identiteta.

“Političke stranke, koje glasa srpski narod, već su više godina smišljeno blokirane montiranim sudskim procesima, dok su srpskim organizacijama, koje se bave identitetskim pitanjima uskraćena sva legitimna i zakonom predviđena prava. Takav odnos države prema sopstvenom narodu Srbi su podnosili, nadajući se boljim vremenima i nagovještajima demokratije, koji su se pokazali lažnima”, kazali su iz Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore.

Vladinim predlogom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kako su kazali, sva nadanja o prevazilaženju identitetskih nesporazuma između Srba i Crnogoraca u Crnoj Gori su nestala.

“Zakon predviđa otimanje svetinja Srpske pravoslavne crkve, što je posljednja faza urušavanja srpskog identiteta. Uz pomoć manjinskih naroda: Bošnjaka-muslimana, Albanaca i Hrvata, koji su već duže vremena nadređeni većinskom, pravoslavnom, narodu sprema se usvajanje ovog inkriminisanog zakona. Bez obzira što ih ova problematika ne dotiče, manjinski narodi su spremni da podrže sva rešenja koja su protiv interesa srpskog naroda, što nesumnjivo narušava relativno tolerantne međunacionalne odnose”, navodi se u pismu Vučiću.

Iz Srpskog nacionalog savjeta predsjedniku Srbije su kazali da je očigledno da je aktuelna vlast opredijeljena na asimilaciju ili progon srpskog naroda iz Crne Gore.

“Okupljeni oko Srpske pravoslavne crkve i svog sveštenstva, s uporištem u prirodnom pravu da se ne priznaju odluke koje ne proishode iz slobodno izražene volje građana, Srbi su odlučni da brane svoje svetinje po svaku cijenu”, kazali su.

Iz Srpskog nacionalog savjeta pozvali su Vučića da se javno i najkonkretnije uključi u rješavanje tog problema, i da u tom poslu iskoriste sve diplomatske mogućnosti kako bi se po tom pitanju postiglo pravedno rješenje. Pozvali su ga da na svaki način pomognete srpskom narodu, uz insistiranje na njegovom jedinstvu i strpljenju, jer je opstanak Srba u Crnoj Gori važan koliko za Crnu Goru, toliko i za Srbiju.

HODŽIS VJERUJE

Bivši komandant američke kopnene vojske u Evropi, danas istraživač američkog Centra za analizu evropskih politika Ben Hodžis kazao je da treba još mnogo toga da bude urađeno kako bi bila obezbijeđena sigurnost na Zapadnom Balkanu.

Na marginama NATO samita u Londonu, Hodžis je za Pobjedu kazao da interes Kremlja nije stabilnost Balkana.

“Kremlj nema interes za stabilnost na Zapadnom Balkanu, gdje nažalost ima još dosta stvari da bude urađeno kako bi bila obezbijeđena sigurnost. Umjesto toga, oni žele da, recimo Srbija, bude njihov satelit kao Venecuela”, rekao je Hodžis.

On je kazao da želi da vidi veću posvećenost SAD regionu.

“Ne želite da ljudi izgube interes. Mi ne želimo da Balkan izgubi interes za zapadne integracije”, kazao je Hodžis.

Odnosi između Srbije i Kosova jedan su od ozbiljnih izazova na Zapadnom Balkanu, smatra on. Predsjednicima tih zemalja preporučuje da sjednu za sto, kao što su to uradili grčki i makedonski lideri.

“Vjerujem da dva predsjednika treba da imaju šansu i prostor za pregovore. Treba im obezbijediti da i oni urade ono što su uradili predsjednici Sjeverne Makedonije i Grčke”, kazao je Hodžis.

Upitan kakvo je njegovo viđenje situacije u Crnoj Gori, kao najmlađe članice NATO i zemlje koja želi da bude dio EU, a koja se i dalje se suočava sa izazovima koji se tiču vladavine prava, američki diplomata je kazao da naša zemlja mora ojačati povjerenje u izbore.

“Vrijednosti NATO-a, koje sve države članice dijele, nešto je što ih sve drži na okupu. Tako je i sa Crnom Gorom, gdje treba ojačati povjerenje u izbore, pravosuđe a da kredibilni mediji i javnost moraju da insistiraju na transparentnosti rada Vlade”, rekao je on.

AMFILOFIJE SAOPŠTIO

Pravoslavna crkva uporno drži vrata otvorena za stručan, transparentan i sveobuhvatan dijalog zasnovan na pozitivnom iskustvu savremenih, sekularnih država u Evropi i svijetu, čuvajući princip jednakosti i ravnopravnosti, a sve što tražimo za sebe tražimo i za druge.

To je rekao mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, odgovarajući na pitanje Dana da li sjednicu Skupštine 24. decembra, na kojoj će vladajuća većina usvojiti zakon o slobodi vjeroispovijesti, treba bojkotovati kako se ne bi dao legitimitet ili, pak, svi poslanici koji podržavaju Mitropoliju crnogorsko-primorsku treba da uzmu učešće u raspravi.

“Zbog brojnih nedostataka koje ovaj predloženi zakon sadrži, jedino ispravno rješenje za sve kojima je stalo do budućnosti, mira, stabilnosti i međureligijskog sklada i bratskog suživota u Crnoj Gori jeste da se on, ovakav kakav je, povuče iz procedure. Ovako opasan, nedobronamjeran i zlonamjerno pripremljen zakon ne zaslužuje da se o njemu diskutuje i raspravlja u crnogorskoj skupštini dok ne dobije saglasnost svih tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije i sa najvišim međunarodnim standardima”, kazao je mitropolit Amfilohije za Dan.

On je dodao da moderna i savremena država ima ulogu i obavezu da garantuje mir, vladavinu prava, da štiti imovinu svih, da jemči pravednost među ljudima i da svi građani u takvoj državi imaju osjećanje prosperiteta i sigurnosti.

“Kod nas se događa drugačije: državna vlast, koja treba da garantuje mir, upravo svojim činjenjem proizvodi konflikt. Čini se da je iz te potrebe da se građani drže u stalnoj napetosti nastao i ovaj zakon. U njegovoj pripremi nije ispoštovan nijedan evropski, demokratski princip. Na prvom mjestu, donesen je bez neophodnog dijaloga. Zemlje Evropske unije, kojoj teži Crna Gora, imaju pisane obaveze u Amsterdamskom ugovoru i u drugim aktima da sa crkvama i vjerskim zajednicama vode javni, transparentni i suštinski dijalog o svim pitanjima od javnog društvenog interesa, a kamoli o pitanju vjerskog zakonodavstva, što je bila i osnovna preporuka Venecijanske komisije”, tvrdi Amfilohije.

On je ukazao da ovaj zakon obiluje mnogim pravnim presedanima, koji imaju za posljedicu i kršenje Ustava, kao najvišeg pravnog akta jedne države.

“Kao takav diskriminatorski naišao je na jednu širu osudu, ne samo Pravoslavne crkve, već i pripadnika drugih crkava i vjerskih zajednica, poslanika i brojnih ličnosti i organizacija iz javnog i društvenog života Crne Gore, pa čak i mnogih građana koji glasaju za partije na vlasti. Pomjesne pravoslavne crkve, na čelu sa Vaseljenskom patrijaršijom i Ruskom pravoslavnom crkvom, svojim zvaničnim stavom prepoznale su ovaj zakon kao diskriminatorski i antipravoslavni. Čak je i Sveta Stolica iznijela jasan stav da Zakon donijet bez dijaloga i dogovora sa svim crkvama i vjerskim zajednicama neće biti prihvaćen”, istakao je mitropolit Amfilohije.

BEŠLIN TVRDI

Istoričar Milivoj Bešlin saopštio je da ne vidi u čemu je problem sa dokazivanjem vlasništva nad vjerskim objektima. On smatra da je sabor u Nikšiću, zakazan za 21. decembar, “klasični politički miting”.

“Dokumenti u arhivama su neumoljivi i ne vidim razloga za izazivanje ovakve histerije i pozivanja na građanski rat, samo da bi se spriječilo preispitivanje vlasništva nad vjerskim objektima. Očito se iza ogromne buke i bijesa krije ideja da se prisvoji tuđe, odnosno da se zadrži ono što je već prisvojeno u jednom protivpravnom postupku”, smatra Bešlin u izjavi Dnevnim novinama.

Komentarišući najavljeno iznošenje moštiju Svetog Vasilija Ostroškog i donošenje na crkveni sabor u subotu 21. decembra, Bešlin podsjeća na pređašnja iskustva koja pokazuju da je SPC uvijek manipulisala kostima kada se spremala u ofanzivu ili kada je trebalo da bude logistička podrška u pripremama za sukobe i nasilje.

“Što se najavljenog ‘sabora’ tiče, riječ je o klasičnom političkom mitingu, kome će zloupotreba crnogorskih svetinja, ko zna koja po redu, od strane Amfilohija Radovića, dati snažan ideološki i anticrnogorski pečat”, ocjenjuje Bešlin.

On ističe da bi novim zakonom trebalo na demokratski način urediti odnose države i vjerskih zajednica u građanskom i sekularnom društvu kakvo je crnogorsko, ali da to neće biti lako budući da postoje snage koje žele da ponište oba ova postulata na koj ima počiva savremeno i državno i društveno uređenje Crne Gore, želeći time da dovedu u pitanje i samo postojanje suverene države.

“Ti motivi su potpuno jasni. Srpska crkva je, prije svega, ideološko-politička organizacija i ona je, ne jednom je rečeno, posljednja brana ili ona ‘noga u vratima’ poraženog velikosrpskog projekta. I očito je da neće birati sredstva u postizanju političkog cilja. Otuda tako fanatična borba protiv Predloga zakona koji garantuje ne samo vjerske slobode nego sa druge strane garantuje i sekularni karakter nacionalno i religijski pluralne države Crne Gore”, naglašava Belin.

Prijetnje lidera DF da ni po koju cijenu neće dozvoliti usvajanje zakona, Bešlin kaže da treba ozbiljno shvatiti i da država država mora odgovoriti vrlo jasno.

“Teško je nagađati šta sve stoji iza ovakvih prijetnji, osim da se ne može ignorisati činjenica da je riječ o političarima koji se i do sada nisu uzdržavali od korišćenja nasilja u političkoj borbi, zbog čega im se i sudi za pokušaj terorizma. Ako neko neskriveno poziva na nasilje, ako huška na sukobe, makar i za skupštinskom govornicom, to je podsticanje na krivično djelo. Ne može se skupštinska sala ili sloboda javne riječi zloupotrebljavati za pozivanja na nasilje. To ima svoju cijenu i svoje limite”, ističe sagovornik Dnevnih novina.