BOSNJACKA STRANKA

Bosnjacka stranka predlozila je da nacionalni savjeti, odnosno vijeca, ubuduce imaju dva clana u Savjetu RTCG-a.

“BS je podnijela Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva prijedlog za izmjene i dopune Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i televiziji Crne Gore, gdje se trazi da nacionalni savjeti, odnosno vijeca budu zastupljenu u Savjetu RTCG, sa dva clana”, navode iz Bosnjacke stranke.

Prijedlog nadleznom odboru podnio je poslanik BS i clan odbora Ervin Ibrahimovic, koji smatra da je potrebno ojacati sastav Savjeta RTCG, na nacin sto ce u njemu biti zastupljeni predstavnici svih naroda.

“Sve u cilju profesionalnijeg i kvalitetnijeg predstavljanja bogatstva kulturnog nasljeda naroda u Crnoj Gori”, navodi se u predlogu Bosnjacke stranke.

Podsjecamo, BS je ranije predlozila da drzavljani Crne Gore koji se nalaze u inostranstvu, mogu glasati u diplomatsko-konzularnim predstavnistvima Crne Gore.

ZBOG OPOMENA

Skupstina Crne Gore za novembarske neto zarade poslanika izdvojila je oko 126.640 eura, od cega su poslanici Demokrata i Ditan Abazovic iz Ure, koji konstantno bojkotuju parlament, primili ukupno 12.480 eura.

Plate su ovoga mjeseca znatno manje, od 200 do skoro 600 eura, za poslanike koji su kaznjeni zbog izrecenih opomena na plenarnim sjednicama, pise Pobjeda.

Jovan Vucurovic iz DF-a, koji je vise puta kaznjavan, primio je novembarsku platu od 986 eura, sto je za 405 eura manje nego proslog mjeseca.

Branko Radulovic (DF) u oktobru primio 1.851 euro, a u novembru 1.281 euro, sto znaci manje za 570 eura.

Milan Knezevic (DF) primio je 1.160, skoro 300 eura manje nego proslog mjeseca, a Milutin Dukanovic (DF) 1.139, odnosno 500 eura manje nego u oktobru.

Novembarska plata Andrije Mandica (DF) umanjena je za oko 200 eura, sto znaci daje primio u novembru 1.314 eura.

Nebojsa Medojevic (DF), umjesto 1.640 primio je u novembru 1.143 eura, sto je manje za 497 eura.

Novembarska zarada Milunu Zogovicu (DF) umanjena je za 135 eura primio je 1.262 eura, dok je proslog mjeseca na njegov racun “leglo” 1.397 iz skupstinskog budzeta.

Nikola Divanovic (DPS), jedini poslanik iz DPS-a koji je kaznjen zbog opomene, primio je u novembru 1.496 eura, sto je 199 eura manje nego proslog mjeseca.

Rasku Konjevicu (SDP) nije umanjena zarada, jer se zalio na odluku Administrativnog odbora i ona jos nije konacna. On je primio 1.496 eura.

Oni koji ne dolaze nikada na skupstinska zasijedanja nastavili su da primaju nepromijenjene zarade, jer se jos ne primjenjuje Poslovnik koji predvida novcano kaznjavanje onih koji bez opravdanja ne dodu na sjednice parlamenta i radnih tijela.

Poslovnik se ne primjenjuje jer jos nijesu odredeni kriterijumi po kojima bi se procjenjivalo sto su opravdani, a sto neopravdani izostanci sa zasijedanja.

Tako su poslanici Demokrata i u novembru primili iste plate: Aleksa Becic 1.423 eura, Boris Bogdanovic 1.446, a clanovi Odbora za izbornu reformu Danilo Saranovic i Momo Koprivica, primili su 1.410, odnosno 1.391 euro.

Plata Dritana Abazovica i ovoga mjeseca je 1.446 eura.

Najvecu novembarsku zaradu, i to obracunatu od 8. oktobra do 30. novembra, primila je Zana Filipovic, nova poslanica DPS-a, i to 2.866 eura, sto je vise i od predsjednika parlamenta Ivana Brajovica koji je do sada imao najvecu platu. Brajovic je u novembru primio 2.277 eura.

Potpredsjednik Skupstine Branimir Gvozdenovic primio je za prosli mjesec 2.067, a drugi potpredsjednik Genci Nimanbegu 1.848 eura.

Plata koja je ,,presla” dvije hiljade eura je i Branka Cavora iz DPS-a (2062), kao i Jovanke Lalicic iz DPS-a (2.010).

Poslanici vladajuce koalicije koji su se primakli sa zaradom blizu dvije hiljade su Marija Catovic (1.943), Petar Ivanovic (1.904), Luid Skrelja (1.891), Suad Numanovic (1.878), Predrag Sekulic (1.839), Miodrag Vukovic (1.825).

Medu opozicionim poslanicima najvecu zaradu ima Danijela Pavicevic iz SNP-a, i to 1.912 eura.

Slijede nezavisni poslanik Aleksandar Damjanovic 1.859 eura, Predrag Bulatovic (DF) 1.789, Miodrag Lekic -1.772, Ljiljana Duraskovic -1.746, Vera Bulatovic (DF) 1.719… Plata Srdana Milica (SNP) bila je u novembru 1.640 eura.

Ranko Krivokapic (SDP) primio je novembarsku zaradu od 1.719 eura, a predsjednica SDP-a Draginja Vuksnaovic razliku u zaradi od 325 eura.

Boris Mugosa (SD) primio je novembarsku platu od 1.793 eura, a Andrija Popovic (LP) 1.640 eura.

Nedzad Dresevic iz BS primio je 1.588, a njegov partijski kolega Ervin Ibrahimovic 1.548 eura.

HOLANDSKI PREMIJER

Holandija se ne protivi prosirenju Evropske unije (EU), ali da bi zemlje otpocele pregovore, moraju da budu spremne za to, kao sto je Crna Gora, rekao je za Pobjedu premijer Holandije Mark Rute.

Na marginama NATO Samita koji je prosle nedjelje odrzan u Londonu, Mark Rute je u izjavi za Pobjedu ocijenio da Albanija trenutno nije spremna za otpocinjanje pregovora sa Briselom, dok je, kako navodi, Sjeverna Makedonija blizu tog cilja.

“Holandija nije protiv prosirenja EU, ali zemlje trebaju da budu spremne kao Crna Gora, kada je otpocinjala pregovore. Ne vjerujemo da je Albanija spremna da u ovom trenutku zapocne razgovore sa EU, a sto se tice Sjeverne Makedonije, ona je bliza tom cilju”, rekao je Rute u Londonu.

Dodaje da pojedini nijesu zeljeli da proces pregovaranja Sjeverne Makedonije i Albanije sa Briselom bude razdvojen.

“Neki drugi to ne zele i zato smo na posljednjem Evropskom savjetu odlucili da ne napredujemo po pitanju otvaranja pregovora sa ovim drzavama”, rekao je Rute.

Na pitanje da li je 2025. godina zaista realan rok za ulazak neke od zemalja Zapadnog Balkana u EU, Rute je odgovorio da pristupanje EU do odredenog datuma nije cilj sam po sebi.

“Nemam pojma. I to nije cilj sam po sebi. Nemamo nista protiv EU prosirenja, ali se moramo postarati da se drzimo pravila i da sve mora biti strogo i posteno. To je oduvijek nasa pozicija”, zakljucio je Rute.

RADULOVIC PORUCUJE

Potpuno je nenormalno da neko ne postuje simbole svoje drzave. Mogu da mu se ne svidaju, ali se moraju postovati, kazao je funkcioner Socijaldemokrata Budve Zarko Radulovic.

On je tako prokomentarisao izmjene Zakona o javnom redu i miru, cije ce se nepostovanje novcano kaznjavati.

Izmjene Zakona o javnom redu i miru, koje se nalaze u skupstinskoj proceduri, predvidaju da fizicko lice koje prilikom izvodenja drzavne himne, u slucajevima kada je to predvideno propisima, sjedjenjem, zvizdanjem, stvaranjem buke ili na drugi nacin ne oda joj pocast kaznice se novcanom kaznom od 700 do dvije hiljade eura.

U posljednje vrijeme nepostovanje drzavnih simbola bilo je posebno izrazeno prilikom raznih manifestacija u Budvi, a Radulovic kaze da je u svakoj zemlji na svijetu postoji nepostovanje simbola drzave.

“Dobro je sto je Vlada predlozila ove izmjene zakona, ali ja bih dodao jedan clan koji bi predvidao da onaj koji ne postuje zastavu, grb i himnu svoje zemlje mora da ode i kod psihijatra. Potpuno je nenormalno da neko ne postuje simbole svoje drzave. Mogu da mu se ne svidaju, ali se moraju postovati”, kaze Radulovic za Dnevne novine.

On smatra da oni koji ne postuju simbole svoje drzave ne mogu da cijene ni sebe niti simbole neke druge drzave.

“Ne mogu reci da je uvijek u pitanju zla namjera, vec da ima i ostrascenosti koja te pojedince vodi u krajnost. A zbog ostrascenosti su, a mi smo svi tome svjedoci, jer se to desavalo i u nasem okruzenju, stradale i citave nacije, a kamoli pojedinci. Oni imaju poriv da uniste sve sto nije po njihovoj volji i po njihovoj zamisli. Mnogi nijesu ni svjesni sta rade, zato, pored onih koji ce sprovoditi ovaj zakon i za doktore u Crnoj Gori ima dosta posla”, kaze Radulovic.

On zakljucuje da jos uvijek ima onih, a u ogromnoj su manjini, koji nijesu svjesni da je Crna Gora drzava koja ima svoje simbole i koje postuje citav svijet.

“Morace i oni”, zakljucuje Radulovic.

U Crnoj Gori je od proglasenja nezavisnosti u nekoliko navrata dolazilo do drasticnih nepostovanja drzavnih simbola, a to je narocito bilo izrazeno neustajanjem prilikom intoniranja himne.

Posljednji takav slucaj je zabiljezen u prilikom svjecane sjednice povodom Dana opstine Budva, kada je himna skracena na tridesetak sekundi i kada tokom njenog intoniranja nije ustao gornjogrbaljski paroh Miajlo Backovic.

Crnogorska Vlada je zatrazila da se izmjene Zakona o javnom redu i miru, zbog problema u praksi prilikom primjene vazeceg zakona, donesu po skracenom postupku.

PARLAMENT

Crnogorski parlament pocece 24. decembra raspravu o devet tacaka dnevnog reda, medu kojima su predlozi zakona o budzetu Crne Gore za narednu godinu i o slobodi vjeroispovijesti, ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica.

Poslanici ce razmatrati Predlog odluke o zaduzivanju Crne Gore za narednu godinu.

Tema su Predlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, kao i izmjene i dopune Zakona o javnom redu i miru.

Sjednica ce biti posvecena Interpelaciji o pretresanju politike Vlade u oblasti politickog sistema i pravosuda, a vezano za neustavno predlaganje produzetaka mandata Sudskom savjetu, kao i zbog drugih odluka koje su prouzrokovale katastrofalno stanje u kljucnim sudskim i tuzilackim institucijama u drzavi i doveli do njihovog urusavanja.

Poslanici ce raspravljati i o Interpelaciji za pretresanje politike Vlade Crne Gore u oblasti zdravstva.

Na dnevnom redu su i izbori i imenovanja.

IZBORNE REFORME

Dan uoci nove sjednice Odbora za sveobuhvatnu reformu izbronog zakonodavstva, u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) i Demokratskoj Crnoj Gori smatraju da je do 18. decembra moguce zavrsiti posao. I dok u DPS-u isticu da je na potezu opozicija, u Demokratskoj Crnoj Gori optuzuju DPS za opstrukciju. Iz NVO sektora nijesu optimisti da ce Odbor zavrsiti posao do zacrtanog roka, te da je neophodna intervencija Evropske komisije.

Samo devet dana prije isteka roka za izborne reforme, iako su mnogi skepticni, dvije najjace grupacije koje u tom poslu ucestvuju, naprotiv, optimisti. Makar kada je o postavljenom roku rijec.

“On je realan i stvari se mogu rijesiti do tada”, kaze polasnik DPS-a Nikola Rakocevic.

“Sto se opozicije tice, posao je zavrsen”, porucuje Nikola Rovcanin iz Demokratske Crne Gore.

U DPS-u kazu da su spremni da usvoje sve preporuke medunarodne zajednice, civilnog sektora, akademske zajednice, ali i opozicione koji su konstruktivni. Na drugoj strani, Demokrate napominju da su od 16. septembra predala Odboru 200 rjesenja, 15 zakonskih projekata u kojima su ugradena reformska rjesenja za prve slobodne i fer izbore u Crnoj Gori.

“Sada je odgovornost na opoziciji da li ce imati prije svega politicke hrabrosti, a time i odgovornosti da postignu dogovor sa partijama na vlasti”, kaze Rakocevic.

“Ovdje je sasvim jasno da DPS opstruira posao od samog pocetka i ono sto je veoma primjetno je da nema odgovor na nasa rjesenja i sada iz fioke vadi Zakon o slobodi vjeroispovijesti jer zeli da se price o podjelama, a ne uslovima za prve slobodne i fer izbore”, ocijenio je Rovcanin.

Pridruzeni clan Odbora Boris Raonic je pesimista da je moguce ispostovati rok. Ali ne vidi, kaze, nista lose ni u tome da se neki zakoni usvoje u narednoj godini, ukoliko su oni rezultat politickog konsenzusa. Brine ga nesto drugo.

“Da ce se atmosfera na ovom odboru, odnos u opoziciji i odnos izmedu opozicije i vlasti, prenijeti na samu izbornu kampanju, sto ce biti veoma lose”, rekao je Raonic.

Izlaz vidi jedino u ukljucivanju medunarodne zajednice.

“Da se uz njihovu podrsku dode do kvalitetnijih rjesenja a onda da svi zajedno se bavimo onim sto treba da bude politicka arena u Crnoj Gori”, kaze Raonic.

I dok Ronic smatra da je predsjednik parlamenta mogao uciniti vise, u DPS-u smatraju da je uradio dovoljno.

“Nije dovoljno putem medija poslati poruku vec spustiti tenzije i inicirati dijalog i doci do konkretnih dogovora, maltene sa svim liderima”, istakao je Raonic.

“Za njihovu zrelost ne moze biti odgovora predsjednik parlamenta, on ne moze supstituisati neciju odgovonost ili neodgovornost. Vjerujem da je Brajovic uradio mnogo pozitivnog a sta ce na kraju biti to je odgovornost svih aktera u procesu”, naglasio je Nikola Rakocevic.

A odgovornost je svih aktera i ako se dogovor ne postigne, zakljucuje Raonic. Na drugoj strani i ocekivano, DPS smatra da ce odgovornost za neuspjeh snositi opozicija. Za Demokrate, jedini krivac u tom slucaju, bice DPS.

MEDOJEVIC TVRDI

Predsjednik PzP i jedan od lidera DF-a Nebojsa Medojevic, kako tvrde iz njegove partije, sprijecen je da ucestvuje u sesiji Parlamantarne Skupstine NATO koja se odrzava u Vasingtonu od 09-12. decembra.

Kako tvrde iz PZP-a, iako je Medojevic punopravni clan Delegacije Skupstine Crne Gore u Parlamentarnoj Skupstini NATO i uredno obavjestio rukovodstvo Skupstine da ce prisustvovati sesiji koja se bavi bezbjednosnim prijetanjama, hibridnim ratom, terorizmom, uticajem Rusije i Kine u Evropi, obavijesten je da ga uprava Skupstine Crne Gore nije formalno prijavila.

“Nemam nikakvu dilemu da se radi o politicki motivisanoj opstrukciji od strane Gvozdenovica i Brajovica, jer su ocjenili da bi moji nastupi i bilateralni sastanci sa vaznim ljudima iz sektora odbrane i bezbjednosti iz najjacih zemalja Zapada, nanijeli ozbiljnu politicku stetu korumpiranom crnogorskom rezimu”, kazao je Medojevic.

On je dodao da je o svemu obavijestio predsjednicu Parlamenarne Skupstine NATO i generalnog sekretara Dejvida Hobsa.

“Odlucili su da po svaku cijenu, pa i po cijenu medunarodne blamaze sprijece moje ucesce. Ja sam o ovakvom necuvenom i skandaloznom odnosu uprave Skupstine obavjestio predsjednicu PA NATO i generalnog sekretara Dejvida Hobsa, koji mi je i zvanicno potvrdio da Skupstina Crne Gore jednostavno nije poslala obican dopis, da cu ja kao clan delegacije Skupstine prisustvovati ovom vaznom skupu”, rekao je Medojevic.

Medojevic je kazao da ce pripremljenu prezentaciju za izlaganje na sastanku PA NATO, poslati na sve vazne adrese.

“Ja sam posebno pripremio prezentaciju o stvarnim vezama ruske mafije, bezbjednosnih struktura, tajkuna sa vrhom crnogorskog rezima i audio snimke razgovora Milana Rocena iz 2006. koji sve to potvrduju. Naravno da cu sve to poslati na odgovarajuce adrese, a sve cu detaljno prezentirati na sljedecem sastanku PA NATO”, istakao je Medojevic.

VISOKI PREDSTAVNICI EU

Svaka saradnja izmedu drzava Zapadnog Balkana prije prosirenja je dobrodosla i dobro je rusiti bilo kakve granice, ocijenili su visoki predstavnici Evropske unije. Sef poslanickog kluba DF-a, Milutin Dukanovic ucestvovao je na sastanku Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Sastanku su prisustvovali predsjednik Spoljnopolitickog odbora EP Dejvid Mekalister, komesar Evropske unije za prosirenje Oliver Varhelji i visoki predstavnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Zosep Borel.

Dukanovic je pohvalio novu metodologiju EU integracija koju zastupa Makron jer ce od toga direktno gradani imati koristi i sprijecice se politicke manipulacije.

On je pitao komesara EU za prosirenje Olivera Varhelja da li ce ohrabriti Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu da se prikljuce regionalnoj inicijativi Mali Sengen.

,,Ako pokazemo da postujemo evropske standarde izmedu nas, onda nece biti problema da isto to uradimo kada se integrisemo u Evropsku uniju. Nije prirodno da mi iz Crne Gore zelimo da se integrisemo, na primjer, sa Danskom, a ne mozemo da uspostavimo dobre odnose i obrisemo granice izmedu nas”, naveo je Dukanovic.

Varhelji je u odgovoru na Dukanovicevo pitanje kazao da je dobrodosla svaka saradnja izmedu drzava Zapadnog Balkana prije prosirenja.

,,Ja pozdravljam Mali Sengen. Taj proces mora biti inkluzivan. Svi bi mu se trebali pridruziti, svi na Zapadnom Balkanu. Granice ce biti lako preci, pomoci ce trgovini, kontaktu medu ljudima i koristi mogu biti osjetne”, istakao je Varhelji.

Mekalister je porucio da je uvijek dobro rusiti bilo kakve granice na Zapadnom Balkanu.

Dukanovic je ocijenio da takvi stavovi visokih predstavnika Evropske unije ohrabruju.

>>Jer su u suprotnosti sa onima koji dolaze iz rezimskih krugova u Crnoj Gori da je brisanje regionalnih granica suvisno ili bi potencijalno ugrozilo EU integracije<<, zakljucuje se u saopstenju.

SOCIJALDEMOKRATE

Socijaldemokrate Crne Gore ce glasati za Predlog zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica koji predstavlja vazan iskorak u adekvatnom regulisanju ove oblasti, saopstio je potpredsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Mico Orlandic.

Kako je kazao u saopstenju u SD-u vjeruju da predlozeni tekst korespondira realnosti gradanske, multietnicke i multikonfesionalne Crne Gore, postujuci jednaka prava i obaveze svih onih koji zive u njoj.

“Uvjereni smo da je predlozeno rjesenje u skladu sa najvisim standardima savremene pravne prakse u pogledu pune slobode vjeroispovijesti i jednakog polozaja vjernika svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori”, naveo je Orlandic.

Kako je kazao, vazno je istaci i da su inoviranim predlogom Zakona u potpunosti prihvacene sve preporuke Venecijanske komisije iz juna ove godine, u cilju daljeg unapredenja i preciziranja odredenih zakonskih odredbi.

“Ovaj nas i ranije izrecen stav potvrdila je i Venecijanska komisija, koja je u svom pozitivnom misljenju iz juna ove godine konstatovala da predlozeni tekst zakona donosi znacajne pozitivne promjene postojeceg zastarjelog zakonodavstva”, izjavio je Orlandic I dodaje:

“Buduci da kulturna bastina koju su stvarali nasi preci mora ostati u nasljedu svih gradana Crne Gore, te postujuci njihovo istorijsko i pravno nasljede sadrzano i u Bogisicevom zakoniku, pozdravljamo zakonske norme koje na transparentan nacin ureduju pitanja drzavne imovine.”

IZMJENE ZAKONA

Fizicko lice koje prilikom izvodenja drzavne himne, u slucajevima kada je to predvideno propisima, sjedenjem, zvizdanjem, stvaranjem buke, ili na drugi nacin ne oda joj pocast kaznice se novcanom kaznom od 700 do dvije hiljade eura.

To je predvideno izmjenanama Zakona o javnom redu i miru, koje se nalaze u skupstinskoj proceduri. Predlog tih izmjena utvrdila je Vlada Crne Gore 28. novembra.

Pravno lice koje na javnom mjestu istakne, ili upotrijebi zastavu, grb, ili drugi simbol druge drzave, osim ako su istaknuti kao simboli pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u skladu sa posebnim zakonom, ili ako je to istaknuto prilikom odrzavanja sportske priredbe, kaznice se od 2,5 hiljade do pet hiljada eura.

Pravno lice koje na javnom mjestu, putem oglasnih i reklamnih objekata i panoa, objavljuje neprimjerene i obmanjujuce sadrzaje koji izazivaju uznemirenost i negodovanje gradana, kaznice se za prekrsaj kaznom od 2,5 hiljade do 15 hiljada eura.

“Pod neprimjerenim i obmanjujucim sadrzajima koji izazivaju uznemirenost i negodovanje gradana smatraju se propagiranje narusavanja teritorijalnog integriteta Cme Gore ili zastupanje fasistickih, sovinistickih ili nacistickih ideja i ideologija”, kaze se u obrazlozenju.

Preduzetnik koji ucini ovaj prekrsaj kaznice se od 500 do pet hiljada eura. Odgovorno lice u pravnom licu za ovaj prekrsaj kaznice se od 300 do dvije hiljade eura.

Za fizicka lica kazna je od 300 do 1,5 hiljada eura, ili zatvor do 60 dana.